Predlog zakona o dopuni Zakona o Agenciji za osiguranje depozita

O B R A Z L O Ž E NJ E

USTAVNI OSNOV ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u odredbi člana 97. tač. 6. i 16. Ustava Republike Srbije, kojim je propisano da Republika Srbija uređuje i obezbeđuje, između ostalog, jedinstveno tržište; pravni položaj privrednih subjekata; sistem obavljanja pojedinih privrednih i drugih delatnosti; robne rezerve; monetarni, bankarski, devizni i carinski sistem; ekonomske odnose sa inostranstvom; sistem kreditnih odnosa sa inostranstvom; poreski sistem, kao i organizaciju, nadležnost i rad republičkih organa.

RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA I CILJEVI KOJI SE NJIME ŽELE OSTVARITI

Članom 8. Zakona o Agenciji za osiguranje depozita („Službeni glasnik RS”, broj 14/15) utvrđeno je da je Agencija za osiguranje depozita (u daljem tekstu: Agencija) dužna da sredstva iz člana 7. stav 1. tač. 1) i 2) ovog zakona (sredstva fonda za osiguranje depozita i fonda za zaštitu investitora) drži na posebnim računima otvorenim kod Narodne banke Srbije. Dinarska sredstva Agencija ulaže u dužničke hartije od vrednosti koje izdaje Republika Srbija ili Narodna banka Srbije, a devizna sredstva iz tog stava Narodna banka Srbije, na osnovu ugovora zaključenog sa Agencijom i po nalogu Agencije, ulaže u svoje ime, a za račun Agencije, u strane hartije od vrednosti ili ih polaže kao depozit kod stranih banaka u skladu sa politikom upravljanja deviznim rezervama.

Predloženom dopunom Zakona omogućava se ulaganje deviznih sredstava iz člana 8. stav 1. Zakona o Agenciji za osiguranje depozita i u devizne dužničke hartije od vrednosti koje izdaje Republika Srbija ili Narodna banka Srbije, u okolnostima značajnih promena na međunarodnom finansijskom tržištu uzrokovanih postojanjem negativne kamatne stope na depozite kod stranih banaka. Uvođenjem nove mogućnosti za ulaganje, omogućava se limitirana diversifikacija investicione politike i postiže veća fleksibilnost u smislu upravljanja navedenim sredstvima, u zavisnosti od trenutnih tržišnih uslova. Dopunom postojeće zakonske obaveze po kojoj se devizna sredstva moraju ulagati u strane hartije od vrednosti ili polagati kao depozit kod stranih banaka, preko Narodne banke Srbije, u skladu sa politikom upravljanja deviznim rezervama, smanjiće se i troškovi koji su uzrokovani negativnim kamatnim stopama u Evrozoni. Time bi se, imajući u vidu pozitivne stope prinosa na hartije od vrednosti čiji je izdavalac Republika Srbija, omogućilo efikasnije raspolaganje sredstvima, pre svega, fonda za osiguranje depozita (u daljem tekstu: Fond) i ostvarila zakonska obaveza da se na sredstva Fonda moraju ostvarivati odgovarajući prihodi. Imajući u vidu valutnu strukturu sredstava Fonda u kojoj devizna sredstva čine 85%, postojeće zakonsko rešenje može otežati poslovanje Fonda i značajno uticati na smanjenje sredstava neophodnih za isplatu potencijalnog osiguranog slučaja ili finansiranja restrukturiranja u skladu sa Zakonom. Prema mišljenju relevantnih finansijskih institucija trend negativnih kamatnih stopa nastaviće se i u narednim godinama, te će predložena dopuna omogućiti smanjenje troškova Fonda nastalih po tom osnovu.

Predložena dopuna Zakona nije velikog obima, ali, iz napred navedenih razloga, postoji hitna potreba za usvajanje iste.

Imajući u vidu obim i hitnost predloženih izmena, Odbor za privredu i finansije je, na sednici od 26. aprila 2017. godine, doneo Zaključak 05 Broj: 011-3663/2017 kojim se prihvata predlog Ministarstva finansija da nije potrebno sprovoditi javnu raspravu o Nacrtu zakona.

OBJAŠNJENJE POJEDINAČNIH REŠENJA

Članom 1. Predloga zakona, dodaje se stav 3. u članu 8. Zakona o Agenciji za osiguranje depozita, kojim se, u okolnostima značajnih promena na međunarodnom finansijskom tržištu uzrokovanih postojanjem negativne kamatne stope na depozite kod stranih banaka, predviđa mogućnost ulaganja deviznih sredstva koje Agencija koristi za svoje poslovanje, a koje čine i fond sredstava za osiguranje depozita i fond sredstava za zaštitu investitora, i u devizne hartije od vrednosti čiji je izdavalac Republika Srbija ili Narodna banka Srbije, čime se smanjuju troškovi nastali kao posledica negativnih kamatnih stopa u Evrozoni, a imajući u vidu pozitivne stope prinosa na hartije od vrednosti čiji je izdavalac Republika Srbija.

Članom 2. Predloga zakona određeno je da ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

FINANSIJSKA SREDSTVA POTREBNA ZA SPROVOĐENJE ZAKONA

Za sprovođenje ovog zakona nisu potrebna finansijska sredstva iz budžeta Republike Srbije.

ANALIZA EFEKATA ZAKONA

Predložena dopuna ne utiče na privredni sistem i na troškove privrede i odnose među tržišnim učesnicima. S obzirom na gore navedeno, analiza efekata ovog zakona nije potrebna.

PREGLED ODREDBE ZAKONA O AGENCIJI ZA OSIGURANJE DEPOZITA KOJA SE DOPUNJUJE

Član 8.

Agencija je dužna da sredstva iz člana 7. stav 1. tač. 1) i 2) ovog zakona, drži na posebnim depozitnim računima otvorenim kod Narodne banke Srbije.

Dinarska sredstva iz stava 1. ovog člana Agencija ulaže u dužničke hartije od vrednosti koje izdaje Republika Srbija ili Narodna banka Srbije, a devizna sredstva iz tog stava Narodna banka Srbije, na osnovu ugovora zaključenog sa Agencijom i po nalogu Agencije, u svoje ime, a za račun Agencije, ulaže u strane hartije od vrednosti ili ih polaže kao depozit kod stranih banaka, u skladu s politikom upravljanja deviznim rezervama.

IZUZETNO, U OKOLNOSTIMA ZNAČAJNIH PROMENA NA MEĐUNARODNOM FINANSIJSKOM TRŽIŠTU UZROKOVANIH POSTOJANJEM NEGATIVNE KAMATNE STOPE NA DEPOZITE KOD STRANIH BANAKA, AGENCIJA MOŽE DEVIZNA SREDSTVA IZ STAVA 1. OVOG ČLANA ULAGATI I U DEVIZNE DUŽNIČKE HARTIJE OD VREDNOSTI KOJE IZDAJE REPUBLIKA SRBIJA ILI NARODNA BANKA SRBIJE, DOK TRAJU TE OKOLNOSTI.

RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Predlaže se donošenje ovog zakona po hitnom postupku u skladu sa članom 167. Poslovnika Narodne skupštine („Službeni glasnik RS”, broj 20/12-prečišćen tekst), s obzirom na to da će predložena dopuna Zakona uticati na smanjenje troškova Fonda, koji su uzrokovani negativnim kamatnim stopama u Evrozoni. Istovremeno, a imajući u vidu pozitivne stope prinosa na hartije od vrednosti čiji je izdavalac Republika Srbija ili Narodna banka Srbije, omogućilo bi se efikasnije raspolaganje sredstvima Fonda i ostvarila zakonska obaveza da se na sredstva Fonda moraju ostvarivati odgovarajući prihodi. Povećanje sredstava u Fondu, na osnovu prihoda, će imati pozitivan uticaj i na budžet Republike Srbije, imajući u vidu član 4. stav 2. Zakona o osiguranju depozita („Službeni glasnik RS”, broj 14/15), kojim je propisano da za obaveze isplate osiguranih depozita jemči Republika Srbija, te da u slučaju da u Fondu nema dovoljno sredstava za isplatu osiguranih depozita, nedostajuća sredstva obezbeđuje Republika Srbija iz budžeta.

Ostavite komentar