Predlog zakona o izboru poslanika Skupštine Srbije i Crne Gore

PREDLOG ZAKONA

O

IZBORU POSLANIKA SKUPŠTINE SRBIJE I CRNE GORE

Član 1.

Ovim zakonom uređuje se izbor i prestanak mandata poslanika Skupštine Srbije i Crne Gore (u daljem tekstu: poslanici) iz Republike Srbije.

Član 2.

U Skupštinu Srbije i Crne Gore bira se 91 poslanik iz Republike Srbije.

Sloboda izbora

Član 3.

Građani biraju poslanike slobodno, putem opšteg i jednakog izbornog prava.

Izbori za poslanike su neposredni, a glasanje tajno.

Niko nema pravo da, iz bilo kog razloga, sprečava ili primorava građanina da glasa, da ga poziva na odgovornost zbog glasanja ili da od njega traži da se izjasni za koga je glasao ili zašto nije glasao.

Član 4.

Pravo da bira poslanika i da bude biran za poslanika ima svaki građanin Republike Srbije koji ima pravo da bira narodne poslanike i da bude biran za narodnog poslanika (u daljem tekstu: birač).

Član 5.

Poslanici se biraju u Republici Srbiji kao jednoj izbornoj jedinici.

Poslanici se biraju na osnovu lista političkih stranaka, stranačkih koalicija, drugih političkih organizacija i lista koje predlože grupe građana (u daljem tekstu: izborna lista).

Mandat poslanika

Član 6.

Poslanici se biraju na četiri godine.

Mandat poslanika potvrđuje Skupština Srbije i Crne Gore, na osnovu uverenja o izboru za poslanika i izveštaja o sprovedenim izborima koji joj dostavlja Republička izborna komisija.

Član 7.

Izbore za poslanike raspisuje predsednik Srbije i Crne Gore, u skladu sa Ustavnom poveljom državne zajednice Srbija i Crna Gora.

Član 8.

Sredstva za sprovođenje izbora za poslanike obezbeđuju se u budžetu Republike Srbije.

II. ORGANI ZA SPROVOĐENjE IZBORA

Član 9.

Organi za sprovođenje izbora jesu birački odbori, opštinske odnosno gradske izborne komisije i Republička izborna komisija.

Organi za sprovođenje izbora dužni su da tokom izbornog postupka obaveštavaju birače, kandidate za poslanike i podnosioce izbornih lista o njihovim pravima i načinu zaštite tih prava.

Opštinske i gradske izborne komisije

Član 10.

Opštinske izborne komisije imenuju biračke odbore, vode tehničke pripreme za izbore, preuzimaju izborni materijal od Republičke izborne komisije i zapisnički ga predaju biračkim odborima i preuzimaju izborni materijal od biračkih odbora i zapisnički ga predaju Republičkoj izbornoj komisiji.

Poslove opštinskih izbornih komisija u gradovima i gradu Beogradu vrše gradske izborne komisije.

Bliža pravila o radu opštinskih i gradskih izbornih komisija donosi Republička izborna komisija.

III. ZAŠTITA IZBORNOG PRAVA I PRAVILNOSTI IZBORNOG POSTUPKA

Član 11.

Svaki birač, kandidat za poslanika i podnosilac izborne liste ima pravo na zaštitu od povrede izbornog prava i povrede pravilnosti izbornog postupka.

Izborno pravo i pravilnost izbornog postupka štite se prigovorom Republičkoj izbornoj komisiji i žalbom Vrhovnom sudu Srbije.

Na izbornu radnju, propust ili odluku Republičke izborne komisije prigovor nije dopušten.

Član 12.

Prigovor na izbornu radnju ili propust biračkog odbora i opštinske ili gradske izborne komisije podnosi se Republičkoj izbornoj komisiji.

Prigovor se podnosi u roku od 24 sata od izvršenja radnje koju podnosilac prigovora smatra nepravilnom, odnosno od časa kad je učinjen propust.

Član 13.

Republička izborna komisija odlučuje o prigovoru u roku od 48 sati od prijema prigovora i odluku dostavlja podnosiocu prigovora i svim podnosiocima izbornih lista.

Ako prigovor bude usvojen, Republička izborna komisija poništava izbornu radnju, odnosno izbore.

Kad Republička izborna komisija ne odluči o prigovoru u roku od 48 sati od časa prijema prigovora, smatra se da je prigovor usvojen.

Član 14.

Na izbornu radnju, propust ili odluku Republičke izborne komisije koja je donesena po prigovoru može se podneti žalba Vrhovnom sudu Srbije.

Žalba se podnosi preko Republičke izborne komisije, u roku od 48 sati od izvršenja radnje koju podnosilac žalbe smatra nepravilnom, odnosno od časa kad je učinjen propust, odnosno od prijema odluke.

Republička izborna komisija je dužna da u roku od 24 sata od prijema žalbe Vrhovnom sudu Srbije dostavi žalbu i sve potrebne spise.

Član 15.

Vrhovni sud Srbije donosi odluku o žalbi u roku od 48 sati od prijema žalbe sa spisima.

Odluka Vrhovnog suda Srbije je pravnosnažna i protiv nje se ne može podneti zahtev za ponavljanje postupka predviđen zakonom kojim se uređuju upravni sporovi.

Vrhovni sud Srbije odlučuje o žalbi shodnom primenom zakona kojim se uređuju upravni sporovi.

Ponavljanje izborne radnje i ponovni izbori

Član 16.

Ako izborna radnja ili izbori budu pravnosnažno poništeni, odgovarajuća izborna radnja odnosno izbori ponoviće se najkasnije za 15 dana.

Odluku o ponavljanju izborne radnje odnosno izbora donosi Republička izborna komisija.

IV. RASPODELA POSLANIČKIH MANDATA

Pravo na učešće u raspodeli mandata

Član 17.

U raspodeli poslaničkih mandata učestvuju samo izborne liste koje su dobile najmanje 5% glasova od ukupnog broja glasova birača koji su glasali.

Političke stranke nacionalnih manjina i koalicije političkih stranaka nacionalnih manjina učestvuju u raspodeli poslaničkih mandata i kad su dobile manje od 5% glasova od ukupnog broja birača koji su glasali.

Utvrđivanje broja mandata

Član 18.

Broj mandata koji pripada izbornoj listi dobija se tako što se broj 91 pomnoži ukupnim brojem glasova koje je dobila izborna lista, pa se tako dobijeni broj podeli brojem glasova koje su dobile sve izborne liste izuzev onih izbornih lista koje ne učestvuju u raspodeli poslaničkih mandata i zatim tako dobijeni broj svede na njegov celobrojni deo koji označava prethodni broj mandata.

Potom se decimalni delovi prethodnog broja mandata koji je pripao svakoj izbornoj listi postavljaju u opadajući niz brojeva od najvećeg ka najmanjem, pa se neraspodeljeni mandati dodeljuju po redosledu koji izborna lista zauzima u tom nizu, čime se dobija konačan broj mandata koji pripada svakoj izbornoj listi.

Ako više izbornih lista ima isti decimalni deo prethodnog broja mandata a broj neraspodeljenih mandata je manji od broja tih izbornih lista, žrebom se određuje koje od njih dobijaju mandate.

V. PRESTANAK MANDATA POSLANIKA

Mandat svim poslanicima prestaje usled isteka vremena na koje su izabrani ili raspuštanja Skupštine Srbije i Crne Gore, danom verifikacije mandata novoizabranih poslanika.

Razlozi za prestanak mandata pojedinog poslanika

Član 20.

Pored raspuštanja Skupštine državne zajednice Srbija i Crna Gora, poslaniku mandat pre isteka vremena na koje je izabran prestaje i:

1) podnošenjem ostavke;

2) ako pravnosnažnom sudskom odlukom bude osuđen na kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest meseci;

3) ako pravnosnažnom sudskom odlukom bude lišen poslovne sposobnosti;

4) prestankom državljanstva;

5) prestankom prebivališta na teritoriji Republike Srbije;

6) smrću.

Prestanak mandata i dan prestanka mandata poslanika utvrđuje Skupština Srbije i Crne Gore i o tome odmah obaveštava Republičku izbornu komisiju.

Mandat se dodeljuje kandidatu sa izborne liste sa koje je izabran poslanik kome je prestao mandat, koga predloži podnosilac izborne liste.

Ako na izbornoj listi sa koje je izabran poslanik kome je prestao mandat nema kandidata za koga podnosilac izborne liste nije dobio mandat, mandat se dodeljuje izbornoj listi koja ima sledeći najveći decimalni deo.

Republička izborna komisija pre dodeljivanja mandata pribavlja pismenu saglasnost kandidata da prihvata mandat.

Mandat novog poslanika traje do isteka mandata poslanika kome je prestao mandat.

Član 22.

Republička izborna komisija podnosi Skupštini Srbije i Crne Gore izveštaj o postupku dodele mandata.

Po prijemu izveštaja Republičke izborne komisije Skupština Srbije i Crne Gore potvrđuje mandat novog poslanika.

Na sva pitanja koja ovim zakonom nisu uređena shodno se primenjuju odredbe zakona kojim se uređuje izbor narodnih poslanika.

Član 24.

Prve neposredne izbore za Skupštinu državne zajednice Srbija i Crna Gora predsednik Srbije i Crne Gore raspisuje u skladu sa članom 9. Zakona za sprovođenje Ustavne povelje državne zajednice Srbija i Crna Gora.

Član 25.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o izboru poslanika Skupštine Srbije i Crne Gore («Službeni glasnik RS», br. 10/03 i 12/04).

Član 26.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u «Službenom glasniku Republike Srbije».

OBRAZLOŽENjE

I. USTAVNI OSNOV

Ustavni osnov za donošenje zakona sadržan je u odredbama čl. 42. stav 1, 72. stav 1. tačka 2. i 73. tačka 2. Ustava Republike Srbije, prema kojima građani imaju pravo da biraju i da budu birani u izborna tela, s tim da ostvarivanje i zaštitu tog prava uređuje i obezbeđuje Republika Srbija, odnosno Narodna skupština donošenjem zakona. Pravni osnov sadržan je i u članu 20. stav 2. Ustavne povelje državne zajednice Srbija i Crna Gora (u daljem tekstu: Ustavna povelja), kojim je propisano da se «poslanici Skupštine Srbije i Crne Gore biraju iz svake države članice, u skladu sa evropskim i demokratskim standardima, na osnovu zakona država članica».

II. RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA

U prve dve godine posle usvajanja Ustavne povelje poslanici u Skupštini Srbije i Crne Gore birani su posredno, iz sastava Narodne skupštine, Skupštine Republike Crne Gore i bivše Savezne skupštine. Posredan izbor za poslanike je, shodno Ustavnoj povelji, vršen srazmerno zastupljenosti u skupštinama država članica, na osnovu zakona država članica kojima je uređen postupak posrednog izbora poslanika (član 20. st. 2. i 3. Ustavne povelje).

Kako ističu dve godine u kojima su se poslanici birali posredno, neophodno je doneti zakon kojim se uređuje neposredan izbor poslanika za Skupštinu Srbije i Crne Gore.

Razlog za donošenje ovog zakona proizlazi i iz potrebe da se izvrši ustavna obaveza određena u Ustavnoj povelji i donese zakon Republike Srbije na osnovu čijih odredaba će se, koncipiranih u skladu sa evropskim i demokratskim standardima, izvršiti izbor poslanika Skupštine Srbije i Crne Gore iz Republike Srbije.

Stoga je razlog za donošenje ovog zakona sadržan i u potrebi da se uspostavi pravni okvir, kao i pretpostavke za nesmetano funkcionisanje institucija državne zajednice.

III. OBJAŠNjENjE POJEDINAČNIH REŠENjA

Ovim zakonom uređen je izbor i prestanak mandata poslanika Skupštine Srbije i Crne Gore koji se biraju u Republici Srbiji. Činjenica da se pitanje uređivanja, kao i organizovanja, sprovođenja i finansiranja izbora za Ustavnom poveljom utvrđeni broj poslanika u Skupštini Srbije i Crne Gore koji se biraju iz Republike Srbije vrši na osnovu zakona Srbije odredila je, u bitnoj meri, kako obim tako i sadržinu ovog zakona. Republika Srbija ima zakone koji uređuju izborno pravo i kojima je uređeno pitanje izbora narodnih poslanika i drugih izabranih predstavnika. Stoga se ovim zakonom pre svega, i posebno, uređuju samo ona pitanja čija specifičnost proizlazi iz neposredne primene Ustavne povelje, kao i iz položaja i međusobnih odnosa država članica i državne zajednice ili koja, zajedno sa drugim odredbama, predstavljaju jednu konzistentnu celinu.

Predviđeno je da se poslanici biraju u Republici Srbiji kao jednoj izbornoj jedinici (član 5. stav 1. Zakona). Rešenjem koje predviđa da se izbor vrši u okviru jedne izborne jedinice omogućava se izbor poslanika u okviru i uz uticaj ukupnog biračkog tela, čime se postiže ravnopravna zastupljenost svih interesnih grupa. Pored toga, izbor poslanika u okviru jedne izborne jedinice obezbeđuje da se štiti većinska izborna volja, koja bi u zbirnom rezultatu, ako bi se izbori sprovodili u više izbornih jedinica, mogla biti različita od većinski izražene volje građana u okviru jedne izborne jedinice. Ovo je posebno važno s obzirom na to da poslanici iz Republike Srbije, pored većinskog interesa građana, posredno (proizlazi iz načina odlučivanja, gde je za odluku potrebna i većina od ukupnog broja poslanika iz svake države članice – član 23. Ustavne povelje) zastupaju i štite i interes Republike Srbije.

Izbornu listu mogu da predlože političke stranke, stranačke koalicije, druge političke organizacije i grupe građana (član 5. stav 2. Zakona). Predviđeno je da izbore za poslanike raspisuje predsednik Srbije i Crne Gore (član 7. Zakona), što je u skladu sa raspodelom nadležnosti vezanom za sprovođenje izbora za Skupštinu Srbije i Crne Gore (član 26. alineja osma Ustavne povelje).

Zakon predviđa da izborno pravo imaju ista lica koja imaju aktivno i pasivno biračko pravo za izbore u Narodnu skupštinu (član 4. Zakona).

Organi za sprovođenje izbora su birački odbori, opštinske i gradske izborne komisije i Republička izborna komisija, koji imaju dužnost da tokom izbornog postupka obaveštavaju birače, podnosioce izbornih lista i kandidate za poslanike o njihovim pravima i načinu zaštite tih prava (član 9. Zakona). Zasnivanje te dužnosti ima za svrhu potpuno i pravilno ostvarivanje prava građana u složenom postupku. Složenost postupka koji za posledicu može imati propuštanje radnji kojima se ostvaruje izborno pravo uslovila je rešenje prema kome je uspostavljena obaveza za stručne i kompetentne organe da biračima (ali ne samo njima, već i kandidatima za poslanike i podnosiocima izbornih lista), pružaju pomoć u ostvarivanju njihovog prava i blagovremeno ih obaveštavaju o pravnim sredstvima koja im stoje na raspolaganju.

Propisivanje nadležnosti opštinskih i gradskih izbornih komisija (član 10. stav 1. Zakona) trebalo bi da obezbedi efikasniju koordinaciju rada između biračkih odbora i Republičke izborne komisije.

Predviđen je i mehanizam zaštite od povrede izbornog prava i od nepravilnosti u izbornom postupku (čl. od 11. do 15. Zakona). Predložena su rešenja kojima se obezbeđuje dvostepenost u zaštiti izbornog prava u vezi sa postupkom izbora ili nepravilnosti u izbornom postupku, kao i sudska zaštita prava (član 11. Zakona). Republičkoj izbornoj komisiji podnosi se prigovor protiv izborne radnje ili propusta biračkog odbora, opštinske odnosno gradske izborne komisije. Pod izbornom radnjom podrazumeva se i svaka odluka koju donese birački odbor, opštinska odnosno gradska izborna komisija (npr. usvajanje zapisnika o radu biračkog odbora u kome se utvrđuju i rezultati izbora na biračkom mestu, imenovanje članova biračkog odbora od strane opštinske odnosno gradske izborne komisije ( član 12. stav 1 Zakona). S obzirom na to da izborni postupak obuhvata rokovnik izbornih radnji koje treba da se vrše u kontinuitetu i koje omogućavaju efikasno sprovođenje izbora, utvrđeni su rokovi za podnošenje prigovora i odlučivanje, koji se računaju na sate (član 12. stav 2. i član 13. stav 1. Zakona). Time se omogućava hitnost postupka i efikasnost zaštite izbornog prava. Da propuštanje roka za odlučivanje, tj. administrativna neefikasnost Republičke izborne komisije ne bi uticala na ostvarivanje i zaštitu prava, predloženo je rešenje prema kome se smatra da je, u slučaju propuštanja roka za odlučivanje, prigovor usvojen, tako i zaštićeno izborno pravo. Sudska zaštita izbornog prava jemči se povodom svake radnje, propuštanja ili odluke Republičke izborne komisije koja je donesena po prigovoru i ostvaruje se putem žalbe koja se podnosi Vrhovnom sudu Srbije (član 14. stav 1. Zakona). Mada i odluka Republičke izborne komisije predstavlja izbornu radnju, na ovom je mestu posebno izdvojena od ostalih izbornih radnji da bi se naglasila njena priroda prvostepenog akta kojim se rešava o prigovoru na radnju ili propust biračkog odbora, odnosno opštinske ili gradske izborne komisije.

Isključivanje remonstrativnog pravnog sredstva (član 11. stav 3. Zakona) i omogućivanje sudske ( eksterne kontrole izbornog prava, odnosno kontrole koja se odvija van organa nadležnih za sprovođenje izbornog postupka, posledica su činjenice da se obezbeđuje zaštita prava u odnosu na radnje i odluke najvišeg organa nadležnog za sprovođenje izbora, kao i potrebe za hitnom i efikasnom zaštitom izbornog prava.

Propisani su i rokovi za ponavljanje izbora odnosno izborne radnje, oni su najkasnije 15 dana od pravnosnažnosti poništenja izborne radnje ili izbora. Pravnosnažnu odluku može doneti Republička izborna komisija ako na njenu odluku nije izjavljena žalba Vrhovnom sudu Srbije ili Vrhovni sud Srbije odlučivanjem o žalbi. U oba slučaja odluku o ponavljanju izbora odnosno izborne radnje kojom se utvrđuje vreme i način ponavljanja izbora odnosno izborne radnje, određuje svojim aktom Republička izborna komisija (član 16. stav 2. Zakona). Time je precizirana primena odredaba Zakona o izboru narodnih poslanika (njegovih članova 91. stava 3. i člana 97. stava 7). Pod izbornom radnjom koja se poništava, sagledanoj sa stanovišta zaštite izbornih prava i izborne procedure, podrazumeva se i poništaj glasanja ne biračkom mestu.

Zakon predviđa da se raspodela poslaničkih mandata vrši primenom postupka proporcionalne raspodele između izbornih lista metodom matematičkih srazmera (Her-Nimajerova formula) – član 18. Zakona, čime se omogućuje veća proporcionalnost između broja glasova osvojenih na izborima i broja mandata osvojenih na osnovu tih glasova u Skupštini Srbije i Crne Gore. Metod raspodele mandata Her-Nimajerovom formulom je jednostavniji za primenu u praksi, što omogućuje efikasniji rad organa za sprovođenje izbora.

Predviđeni su razlozi za prestanak mandata poslanika, kao i način dodele mandata novom poslaniku (čl. od 19. do 22. Zakona).

Ostala pitanja koja se tiču izbora poslanika za Skupštinu Srbije i Crne Gore rešavaće se shodnom primenom odredaba zakona Srbije kojim se uređuje izbor narodnih poslanika (član 23. Zakona). Primera radi, tu ulaze odredbe o biračkim spiskovima, organima za sprovođenje izbora, izbornim listama, kandidovanju, nazivu, utvrđivanju i proglašenju izborne liste, predstavljanju podnosilaca izbornih lista i kandidata izbornih lista, objavljivanju prethodnih rezultata izbora, sprovođenju izbora, biračkim mestima, izbornom materijalu, glasanju, utvrđivanju i objavljivanju rezultata izbora, itd.

Uređivanje izbora za Skupštinu Srbije i Crne Gore ne zahteva da se sva pitanja vezana za izborno pravo i postupak njegovog ostvarivanja propisuju i ovim zakonom, čime se sprečava gomilanje propisa u pravnom sistemu. Na sva ona pitanja vezana za izborno pravo i postupak njegovog ostvarivanja koja po svome karakteru i suštini nisu specifična i ne zahtevaju da budu posebno uređena, kad se vrši izbor poslanika prema ovom zakonu, shodno se primenjuje zakon prema kome se vrši izbor narodnih poslanika. Shodnom primenom obuhvaćena su pre svega ona pitanja koja su tehničkog i operativnog karaktera, a čije ostvarivanje se može obezbediti saglasno postojećem zakonu. Rešenje omogućuje značajnu racionalizaciju u postupku vođenja zakonodavne politike, konzistentnost i primenjivost propisa unutar zakonodavnog sistema.

Predviđeno je stavljanje van snage Zakona o izboru poslanika Skupštine Srbije i Crne Gore («Službeni glasnik RS», br. 10/03 i 12/04), kojim je posredan izbor poslanika bio uređen do sada.

Do sada su poslanici Skupštine državne zajednice Srbija i Crna Gora birani posrednim putem. Početkom 2005. godine po prvi put poslanici će biti birani na neposrednim izborima, pa je neophodno da se ovaj zakon donese po hitnom postupku i tako pravovremeno stvore svi pravni uslovi za sprovođenje neposrednih izbora za Skupštinu državne zajednice Srbija i Crna Gora.

Ova obaveza Republike Srbije, kao države članice državne zajednice Srbija i Crna Gora, proizlazi iz odredbe člana 20. stav 4. Ustavne povelje, kojom je predviđeno da se posle «početnog perioda» poslanici Skupštine Srbije i Crne Gore biraju na neposrednim izborima. Pod «početnim periodom» smatra se period od dve godine po usvajanju Ustavne povelje u kome su poslanici birani posredno. S druge strane, odredbom člana 9. Zakona za sprovođenje Ustavne povelje državne zajednice Srbija i Crna Gora predviđeno je da predsednik Srbije i Crne Gore raspisuje neposredne izbore za poslanike Skupštine Srbije i Crne Gore tako da se ti izbori održe istekom roka od dve godine od dana konstituisanja prvog saziva Skupštine Srbije i Crne Gore.

V. FINANSIJSKA SREDSTVA POTREBNA ZA SPROVOĐENjE OVOG ZAKONA

Za sprovođenje ovog zakona potrebno je obezbediti sredstva u budžetu Republike Srbije.

Međutim, imajući u vidu da će se izbori za poslanike u Skupštini Srbije i Crne Gore održati početkom 2005. godine, sredstva za sprovođenje ovog zakona biće određena Zakonom o budžetu Republike Srbije za 2005. godinu.

Ostavite komentar