Predlog zakona o upravljanju aerodromima

PREDLOG ZAKONA

O UPRAVLJANJU AERODROMIMA

I. UVODNE ODREDBE

Predmet uređivanja

Član 1.

Ovim zakonom uređuju se uslovi i način obavljanja delatnosti upravljanja aerodromom, razvoja aerodromske infrastrukture, pružanja aerodromskih usluga za potrebe vazdušnog saobraćaja kao i izgradnja unutar aerodromskog kompleksa i zaštitnog pojasa oko aerodromskog kompleksa; utvrđuje javni interes za eksproprijaciju, administrativni prenos i nepotpunu eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje aerodroma na koje se primenjuje ovaj zakon; uređuje način donošenja i sprovođenja Nacionalnog programa razvoja aerodroma, pojedina pitanja specifična za davanje koncesije za aerodrome, kao i druga pitanja od značaja za razvoj, unapređivanje korišćenja i upravljanja aerodromima.

Na pitanja koja nisu posebno uređena ovim zakonom, a koja se odnose na uslove i način rada operatera aerodroma, funkcionisanje aerodroma, izgradnju i funkcionisanje aerodromskog kompleksa i aerodromske infrastrukture, postupak davanja koncesije za aerodrom i utvrđivanje javnog interesa, shodno se primenjuju odgovarajuće odredbe zakona kojim se uređuje vazdušni saobraćaj, zakona kojim se uređuje javno-privatno partnerstvo i koncesije, zakona kojim se uređuje eksproprijacija i zakona kojim se uređuje planiranje i izgradnja.

Primena zakona

Član 2.

Odredbe ovog zakona primenjuju se na aerodrome koji su u svojini Republike Srbije, svojini autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave, odnosno u svojini operatera aerodroma čiji je osnivač ili većinski vlasnik Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave i koji ispunjava uslove za izdavanje sertifikata aerodroma ili dozvole za korišćenje aerodroma, u skladu sa zakonom kojim se uređuje vazdušni saobraćaj.

Odredbe ovog zakona ne odnose se na aerodrome u svojini Republike Srbije, korisnika Ministarstva odbrane (u daljem tekstu: Ministarstvo), koji se u smislu zakona kojim se uređuje vazdušni saobraćaj smatraju vojnim aerodromima i delove mešovitih aerodroma koje koristi Ministarstvo i Vojska Srbije, kao i na vojne komplekse – aerodrome koji su odgovarajućim aktima Vlade uvršteni u Master plan raspolaganja nepokretnostima. Vojnim aerodromom i vojnim delom mešovitog aerodroma upravlja Ministarstvo.

Pojmovi

Član 3.

Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom zakonu imaju sledeće značenje:

aerodrom je svako definisano područje (uključujući sve objekte, instalacije i opremu) na kopnu ili na vodi ili na fiksnoj, priobalnoj ili plutajućoj strukturi koje je u celini ili delimično namenjeno za sletanje, poletanje i kretanje vazduhoplova;

aerodromska infrastruktura je osnovna fizička, logička, tehnološka i informaciono-komunikaciona struktura koja obuhvata manevarske površine, platforme, saobraćajnice, objekte, instalacije, sisteme i opremu;

aerodromski kompleks je prostor aerodroma sa zemljištem potrebnim za razvoj aerodroma koji je kao takav određen važećim planskim dokumentom;

aerodromska naknada je naknada koju, u korist operatera aerodroma, plaćaju korisnici aerodroma za korišćenje objekata, sredstava, uređaja i usluga, koje isključivo pruža operater aerodroma i koje se odnose na sletanje, poletanje, sisteme osvetljenja, boravak parkiranog vazduhoplova, kao i opsluživanje putnika i robe;

operater aerodroma je svako pravno ili fizičko lice koje upravlja aerodromom i ima sertifikat, dozvolu za korišćenje ili saglasnost za korišćenje aerodroma, koji se izdaju u skladu sa zakonom kojim se uređuje vazdušni saobraćaj;

6) usluge zemaljskog opsluživanja su usluge koje se pružaju na aerodromu i koje obuhvataju: administrativne poslove i kontrolu, opsluživanje putnika, prihvat i otpremu predatog prtljaga, prihvat i otpremu pošte i robe, prihvat i otpremu vazduhoplova na platformi, opsluživanje vazduhoplova, snabdevanje vazduhoplova gorivom i mazivom; održavanje vazduhoplova, pripremu leta i usluge za posadu, prevoz putnika i posade od vazduhoplova i do vazduhoplova i snabdevanje vazduhoplova hranom i pićem.

II.UPRAVLJANJE AERODROMOM

Pojam i sadržina

Član 4.

Upravljanje aerodromom je delatnost koju vrši operater aerodroma, koja obuhvata strategijsko, organizaciono i finansijsko planiranje, transfer tehnologije, planiranje u vezi sa ljudskim resursima, organizacijom rada i sprovođenjem kontrole radi uspostavljanja i koordinacije rada aerodromskih službi, stvaranje uslova za pružanje usluga koje na aerodromu pruža operater aerodroma i koordinaciju ostalih usluga koje se pružaju na aerodromu od strane različitih pružalaca usluga.

Strategijsko, organizaciono i finansijsko planiranje, transfer tehnologije, planiranje u vezi sa ljudskim resursima, organizacijom rada i sprovođenjem kontrole iz stava 1. ovog člana odnosi se na stvaranje uslova optimalnog korišćenja, razvoja, obnove i održavanja aerodromske infrastrukture, planiranje, projektovanje, izgradnju i održavanje aerodroma i aerodromske infrastrukture na način koji omogućava da se poletanje, sletanje i kretanje vazduhoplova, pružanje aerodromskih usluga i usluga zemaljskog opsluživanja obavlja u skladu sa propisima o bezbednosti i obezbeđivanju na aerodromskom kompleksu.

Uspostavljanje i koordinacija rada aerodromskih službi iz stava 1. ovog člana odnosi se na stvaranje uslova za bezbedno i obezbeđivano odvijanje vazdušnog saobraćaja, rad spasilačko-vatrogasne službe ili spasilačko-vatrogasnog obezbeđenja, službe hitne medicinske pomoći ili medicinskog obezbeđenja, kao i na preduzimanje mera radi smanjenja opasnosti od prisustva ptica i drugih životinja na aerodromu ili njegovoj okolini i sprečavanja slučajnog ili namernog pristupa neovlašćenog lica na površinu aerodroma koja nije javna, u skladu sa zakonom kojim se uređuje vazdušni saobraćaj.

Usluge koje na aerodromu pruža operater aerodroma iz stava 1. ovog člana obuhvataju sve aerodromske usluge u oblasti rukovođenja i upravljanja aerodromskom infrastrukturom, koordinaciju i kontrolu nad pružanjem aerodromskih usluga od strane trećih lica, kao i usluge koje pruža operater aerodroma u skladu sa zakonom kojim se uređuje vazdušni saobraćaj.

Koordinacija ostalih usluga koje se pružaju na aerodromu od strane različitih pružalaca usluga iz stava 1. ovog člana, obuhvata koordinaciju usluga zemaljskog opsluživanja i ostalih usluga koje pruža operater aerodroma, odnosno treća lica.

Ako usluge zemaljskog opsluživanja pruža operater aerodroma, ne izdaje se posebna dozvola već se te usluge navode u sertifikatu aerodroma, odnosno dozvoli za korišćenje aerodroma.

Upravljanje aerodromima iz člana 2. ovog zakona je delatnost od opšteg interesa.

Uslovi i način obavljanja delatnosti upravljanja aerodromom i sticanja statusa operatera aerodroma

Član 5.

Delatnost upravljanja aerodromom može da obavlja:

1) javno preduzeće;

2) društvo s ograničenom odgovornošću i akcionarsko društvo (u daljem tekstu: društvo kapitala) čiji je jedini vlasnik Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave, kao i zavisno društvo čiji je jedini vlasnik to društvo kapitala;

3) društvo kapitala u kome je većinski vlasnik Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave;

4) drugo društvo kapitala i preduzetnik kome je nadležni organ poverio obavljanje delatnosti upravljanja aerodromom.

Na poslovanje društva kapitala iz stava 1. tačka 3) ovog člana primenjuju se propisi kojima se uređuje pravni položaj privrednih društava.

Poveravanje obavljanja delatnosti upravljanja aerodromom društvu kapitala i preduzetniku iz stava 1. tačka 4) ovog člana vrši se u skladu sa zakonom kojim se uređuje javno-privatno partnerstvo i koncesije.

Delatnost upravljanja aerodromom može biti predmet koncesije, kao i javno- privatnog partnerstva, u skladu sa zakonom kojim se uređuje javno-privatno partnerstvo i koncesije i ovim zakonom.

Član 6.

Javno preduzeće, društvo kapitala i preduzetnik iz člana 5. ovog zakona mogu da otpočnu obavljanje delatnosti upravljanja aerodromom kad nadležni državni organ, odnosno imalac javnih ovlašćenja utvrdi da su ispunjeni uslovi za obavljanje te delatnosti u pogledu tehničke opremljenosti, kadrovske osposobljenosti, bezbednosti i zdravlja na radu, zaštite i unapređivanja životne sredine, kao i uslova za dobijanje sertifikata aerodroma, odnosno dozvole za korišćenje aerodroma.

Sertifikat aerodroma, odnosno dozvola za korišćenje aerodroma izdaje se na način i pod uslovima propisanim zakonom kojim se uređuje vazdušni saobraćaj, kao i podzakonskim aktima donetim na osnovu tog zakona.

Aerodrom može da se koristi u vazdušnom saobraćaju ako javno preduzeće, društvo kapitala i preduzetnik iz člana 5. stav 1. ovog zakona ima sertifikat aerodroma ili dozvolu za korišćenje aerodroma i ako u trenutku korišćenja aerodrom ispunjava sve uslove kako bi se vazdušni saobraćaj obavljao bezbedno, kao i sve uslove u pogledu obezbeđivanja u vazduhoplovstvu.

Obaveze operatera aerodroma

Član 7.

Operater aerodroma dužan je da delatnost upravljanja aerodromom obavlja na način kojim se obezbeđuje trajno, neprekidno i kvalitetno održavanje i zaštita aerodromske infrastrukture, kao i nesmetano i bezbedno korišćenje aerodromske infrastrukture, da ispunjava sve druge uslove kako bi se vazdušni saobraćaj odvijao bezbedno i obezbeđivano, da se stara o zaštiti životne sredine, kao i da ispunjava ostale obaveze u skladu sa zakonom kojim se uređuje vazdušni saobraćaj.

Ovlašćenja osnivača, odnosno većinskog vlasnika operatera aerodroma

Član 8.

U slučaju poremećaja u obavljanju delatnosti upravljanja aerodromom na način iz člana 7. ovog zakona, Vlada, nadležni organ autonomne pokrajine ili nadležni organ jedinice lokalne samouprave preduzima mere kojima će se obezbediti uslovi za kontinuirano i nesmetano obavljanje delatnosti upravljanja aerodromom, a naročito:

1) promenu unutrašnje organizacije operatera aerodroma;

2) određivanje drugih predstavnika Republike, autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave u organima operatera aerodroma;

3) ograničenje u pogledu raspolaganja pojedinim sredstvima kojima posluje operater aerodroma;

4) druge odgovarajuće mere kojima će se uspostaviti uslovi za kontinuirano i nesmetano obavljanje delatnosti upravljanja aerodromom.

Ako poremećaj u poslovanju operatera aerodroma čiji je osnivač, odnosno većinski vlasnik, autonomna pokrajina ili nadležni organ jedinice lokalne samouprave dovodi do ugrožavanja života i zdravlja ljudi ili imovine, a nadležni organ osnivača, odnosno većinskog vlasnika ne preduzme blagovremeno mere iz stava 1. ovog člana, te mere preduzima Vlada.

Ako je upravljanje aerodromom predmet ugovora o koncesiji zaključenog sa koncesionarom, odredbe st. 1. i 2. ovog člana ne odnose se na koncesionara.

Ako koncesionar nije više u mogućnosti da obezbedi uslove za kontinuirano obavljanje vazdušnog saobraćaja, davalac koncesije preduzima mere u skladu sa zakonom kojim se uređuje javno-privatno partnerstvo i koncesije i ugovorom o koncesiji.

III. IZGRADNJA UNUTAR AERODROMSKOG KOMPLEKSA I U ZAŠTITNOM POJASU OKO AERODROMSKOG KOMPLEKSA

Uslovi izgradnje

Član 9.

Izgradnja, dogradnja, adaptacija i rekonstrukcija aerodromskog kompleksa i aerodromske infrastrukture su u javnom interesu.

Unutar aerodromskog kompleksa i u zaštitnom pojasu oko aerodromskog kompleksa moguća je izgradnja, dogradnja, adaptacija i rekonstrukcija objekata koji su predviđeni planskim dokumentima i za čiju izgradnju, dogradnju, adaptaciju i rekonstrukciju su pribavljena i izdata akta propisana zakonom kojim se uređuje vazdušni saobraćaj i zakonom kojim se uređuje izgradnja objekata.

Građevinsku dozvolu za izgradnju objekata iz stava 2. ovog člana izdaje ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva.

Član 10.

Zaštitni pojas oko aerodromskog kompleksa predstavlja zonu kontrolisane izgradnje, u kojoj se može ograničiti ili zabraniti izgradnja objekata koji su prepreka ili smetnja, u skladu sa propisima kojima se uređuje vazdušni saobraćaj.

Zaštitni pojas iz stava 1. ovog člana obuhvata pojas zemljišta uz aerodromski kompleks, čija se širina određuje u skladu sa propisima kojima se uređuje vazdušni saobraćaj i služi za zaštitu aerodromskog kompleksa i bezbedno odvijanje vazdušnog saobraćaja.

U zaštitnom pojasu oko aerodromskog kompleksa zabranjena je izgradnja građevinskih i drugih objekata, kao i postavljanje postrojenja, uređaja i instalacija, osim izgradnje građevinskih objekata, saobraćajnih površina, postrojenja, uređaja i instalacija koji su u funkciji aerodroma i saobraćaja na prilaznim putevima aerodromu, po prethodno pribavljenim uslovima nadležnih organa, posebnih ustanova, organizacija, javnih preduzeća ili agencija.

IV. UTVRĐIVANJE JAVNOG INTERESA

Utvrđivanje javnog interesa za eksproprijaciju,

administrativni prenos i nepotpunu eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje aerodroma

Član 11.

Utvrđuje se javni interes za eksproprijaciju, administrativni prenos i nepotpunu eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje aerodroma na koje se primenjuje ovaj zakon i pratećih objekata čija je izgradnja ili izmeštanje u vezi sa izgradnjom tog aerodroma (telekomunikacioni, elektroenergetski i elektronski objekti ili komunikacione mreže i uređaji i sl.) u aerodromskom kompleksu i zaštitnom pojasu oko aerodromskog kompleksa, u skladu sa važećim planskim dokumentima kojima je predviđena izgradnja tog aerodroma.

Ako izgradnja pratećih objekata iz stava 1. ovog člana nije predviđena važećim planskim dokumentima, primenjivaće se uslovi organa, odnosno organizacija nadležnih za poslove telekomunikacija, odnosno energetike na osnovu godišnjih planova razvoja tih mreža na teritoriji Republike Srbije, u skladu sa zakonom kojim se uređuje planiranje i izgradnja.

Korisnik eksproprijacije, administrativnog prenosa i

nepotpune eksproprijacije

Član 12.

Radi izgradnje aerodroma, odnosno izgradnje objekata unutar aerodromskog kompleksa i u zaštitnom pojasu oko aerodromskog kompleksa, korisnik eksproprijacije, odnosno administrativnog prenosa nepokretnosti i nepotpune eksproprijacije nepokretnosti, može biti pravno lice čiji je osnivač ili većinski vlasnik Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave i koje upravlja navedenim objektima, odnosno obavlja uslužne delatnosti u vazdušnom saobraćaju.

Pravno lice iz stava 1. ovog člana određuje se za korisnika eksproprijacije, administrativnog prenosa i nepotpune eksproprijacije nepokretnosti ili izmeštanja pratećih objekata iz člana 11. ovog zakona.

Pravno lice koje je u skladu sa ovim zakonom određeno za korisnika eksproprijacije, administrativnog prenosa i nepotpune eksproprijacije za izgradnju aerodroma, ima sva prava i obaveze koje ima korisnik eksproprijacije, administrativnog prenosa i nepotpune eksproprijacije, u skladu sa zakonom kojim se uređuje eksproprijacija.

Predlog za eksproprijaciju, administrativni prenos i

nepotpunu eksproprijaciju

Član 13.

Predlog za eksproprijaciju, administrativni prenos i nepotpunu eksproprijaciju unutar aerodromskog kompleksa i u zaštitnom pojasu oko aerodromskog kompleksa podnosi se organu uprave jedinice lokalne samouprave na čijoj teritoriji se nalaze nepokretnosti koje su predmet eksproprijacije, administrativnog prenosa i nepotpune eksproprijacije.

Po podnošenju predloga iz stava 1. ovog člana, dalji postupak se sprovodi u skladu sa zakonom kojim se uređuje eksproprijacija.

Trajanje javnog interesa za eksproprijaciju, administrativni prenos i

nepotpunu eksproprijaciju

Član 14.

Javni interes za eksproprijaciju, administrativni prenos i nepotpunu eksproprijaciju nepokretnosti utvrđen ovim zakonom traje do privođenja zemljišta nameni u skladu sa planskim dokumentom.

Zemljište je privedeno nameni u smislu stava 1. ovog člana kada unutar aerodromskog kompleksa i u zaštitnom pojasu oko aerodromskog kompleksa budu izgrađeni svi objekti, odnosno sve javne površine određene planskim dokumentom.

V. FINANSIRANJE IZGRADNJE

AERODROMSKOG KOMPLEKSA I AERODROMSKE INFRASTRUKTURE

Član 15.

Za finansiranje izgradnje, dogradnje, adaptacije i rekonstrukcije aerodromskog kompleksa i aerodromske infrastrukture, sredstva se obezbeđuju iz:

prihoda operatera aerodroma;

2) budžeta Republike Srbije, autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave, u zavisnosti u čijoj je nadležnosti aerodrom;

3) sredstava privatnog partnera, kroz javno-privatno partnerstvo ili kroz koncesioni model finansiranja;

4) kredita, donacija, poklona i drugih izvora finansiranja u skladu sa zakonom.

Izuzetno, sredstva iz stava 1. tačka 2) ovog člana mogu se dati kao podsticaji za ulaganje u aerodromsku infrastrukturu i druge objekte koji čine aerodromski kompleks, kao i podsticaji za uvođenje novih linija i povećanja obima putničkog i robnog saobraćaja.

Podsticajna sredstva iz stava 2. ovog člana daju se u skladu sa propisima kojima se uređuju ulaganja i državna pomoć.

Vlada bliže uređuje način i kriterijume, odnosno merila za dodelu podsticajnih sredstava za aerodrome.

VI. NACIONALNI PROGRAM RAZVOJA AERODROMA

Donošenje Nacionalnog programa

Član 16.

Radi obezbeđivanja uslova za dugoročni razvoj i unapređenja aerodroma u Republici Srbiji, donosi se Nacionalni program razvoja aerodroma u Republici Srbiji (u daljem tekstu : Nacionalni program).

Nacionalni program donosi se za period od pet godina.

Nacionalni program donosi Vlada, na predlog ministarstva nadležnog za poslove saobraćaja.

Sprovođenje Nacionalnog programa

Član 17.

Nacionalni program razvoja aerodroma sprovodi ministarstvo nadležno za poslove saobraćaja.

Operativne poslove u postupku sprovođenja Nacionalnog programa obavlja privredno društvo „Aerodromi Srbije” d.o.o. Beograd.

Operativni poslovi iz stava 2. ovog člana obuhvataju usmeravanje razvoja aerodroma na području Republike Srbije, na osnovu plana razvoja lokalne samouprave ili plana razvoja aerodroma, preduzimanje mera na koje je ovlašćeno aktom o osnivanju i obavljanje drugih poslova u funkciji realizacije razvojne politike Vlade u ovoj oblasti.

VII. KONCESIJA ZA AERODROME

Predmet koncesije

Član 18.

Predmet koncesije može da obuhvati sve ili pojedine aktivnosti upravljanja aerodromom iz člana 4. ovog zakona, uključujući izgradnju jednog ili više objekata ili površina javne namene, rekonstrukciju i/ili održavanje aerodromske infrastrukture, uspostavljanje i koordinaciju rada aerodromskih službi, koordinaciju pružanja usluga zemaljskog opsluživanja i obezbeđivanja, pružanje posebnih usluga na aerodromu (ugostiteljstvo, prevoz putnika na i sa aerodroma, trgovina i sl.), kao i druge aktivnosti.

Predmet koncesije precizno se određuje aktima koji se pripremaju i donose u postupku davanja koncesije i u ugovoru o koncesiji, u skladu sa zakonom kojim se uređuju koncesije i ovim zakonom.

Prenos sertifikata i dozvole za korišćenje aerodroma u vezi sa koncesijom

Član 19.

U slučaju davanja koncesije za upravljanje aerodromom, operater aerodroma je dužan da bez odlaganja pokrene postupak prenosa sertifikata aerodroma, odnosno dozvole za korišćenje aerodroma na koncesionara, u skladu sa zakonom kojim se uređuje vazdušni saobraćaj i propisima donetim na osnovu njega.

Postupak prenosa sertifikata aerodroma odnosno dozvole za korišćenje aerodroma iz stava 1. ovog člana je hitan.

Sadržina ugovora o koncesiji za upravljanje aerodromom

Član 20.

Ugovorom o koncesiji određuju se prava i obaveze davaoca koncesije i koncesionara u skladu s odredbama ovoga zakona, zakona kojim se uređuju javno-privatno partnerstvo i koncesije, konkursnom dokumentacijom, podacima iz javnog poziva o davanju koncesije i odlukom o izboru najpovoljnije ponude.

Pored elemenata propisanih zakonom kojim se uređuje javno-privatno partnerstvo i koncesije, ugovor o koncesiji za upravljanje aerodromom mora da sadrži i sledeće elemente koji se odnose na:

1) obavezu koncesionara da sve vreme trajanja ugovora o koncesiji ispunjava sve obaveze operatera aerodroma propisane ovim zakonom, zakonom kojim se uređuje vazdušni saobraćaj i propisima donetim na osnovu njega;

2) obaveze davaoca koncesije pre datuma početka koncesije;

3) uređivanje pitanja koje se odnose na pružanje usluga zemaljskog opsluživanja koje je do zaključenja ugovora o koncesiji pružao operater aerodroma;

4) uslove primopredaje aerodromske infrastrukture po prestanku važenja ugovora o koncesiji, a naročito status infrastrukture koja je izgrađena tokom trajanja ugovora o koncesiji;

5) uređivanje radno-pravnog statusa lica koja su zaposlena kod prethodnog operatera aerodroma u vreme zaključenja ugovora o koncesiji;

6) uređivanje pitanja angažovanja domaćih privrednih subjekata, ako se predmet koncesije odnosi i na izvođenje radova na izgradnji, rekonstrukciji, održavanju i sl. aerodroma;

7) uslove, način i dinamiku plaćanja koncesione naknade (posebno za naknadu u jednokratnom iznosu koja se plaća unapred, a posebno za procentualni mehanizam podele naknade bruto prihoda).

Ugovor o koncesiji za upravljanje aerodromom može sadržati i odredbu kojom se koncesionaru na određeni vremenski period ograničava da vrši podugovaranje obavljanja delatnosti koje su predmet koncesije, kao i odredbe kojima se utvrđuje najveći dozvoljeni iznos aerodromskih naknada, ali tako da se time ne utiče na obavezu određivanja visine aerodromskih naknada u skladu sa zakonom kojim se uređuje vazdušni saobraćaj.

VIII. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 21.

Osnivači operatera aerodroma i operateri aerodroma uskladiće osnivačka akta sa odredbama ovog zakona u roku od tri meseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Operateri aerodroma dužni su da svoja opšta akta usaglase sa ovim zakonom i osnivačkim aktom u roku od 60 dana od dana usklađivanja osnivačkih akata sa odredbama ovog zakona.

Član 22.

Podzakonski akt iz člana 15. stav 4. ovog zakona biće donet u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 23.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

OBRAZLOŽENJE

I. USTAVNI OSNOV ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u članu 97. stav 1. tačka 13. Ustava Republike Srbije, po kome Republika Srbija uređuje i obezbeđuje, pored ostalog, režim i bezbednost u svim vrstama saobraćaja.

II. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA I CILJEVI KOJI SE OSTVARUJU

Oblast vazdušnog saobraćaja u Republici Srbiji uređena je Zakonom o vazdušnom saobraćaju („Službeni glasnik RS”, br. 73/10, 57/11, 93/12, 45/15 i 66/15-dr.zakon), koji je stvorio pretpostavku za harmonizaciju nacionalnog zakonodavstva s propisima Evropske unije, što predstavlja jedan od prioriteta u okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji.

Osnovni razlozi za donošenje ovog zakona kao posebnog zakona, jeste stvaranje uslova za davanje aerodroma u koncesiju u smislu odredaba Zakona o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama („Službeni glasnik RS”, br. 88/11 i 15/16).

Prema prognozama relevantnih vazduhoplovnih organizacija nadležnih za domaći i međunarodni vazdušni saobraćaj očekivana je ekspanzija u oblasti vazdušnog saobraćaja u zemlji i regionu u narednom periodu, te je neophodno blagovremeno pripremiti finansijski okvir za obezbeđivanje sredstava za njihovu realizaciju.

Donošenjem ovog zakona stvara se mogućnost da i koncesija bude jedan od mogućih načina obezbeđivanja sredstava za razvoj odnosno komercijalizaciju aerodroma u Republici Srbiji.

Imajući u vidu da se odredbe Zakona o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama u ovom trenutku ne mogu primeniti na sve aerodrome koji se koriste za javni avio saobraćaj u Republici Srbiji, zbog nepostojanja preciznih zakonskih odredbi kojima se definiše pojam delatnosti upravljanja aerodromima, nužnosti proglašenja delatnosti upravljanja aerodromima kao delatnosti od opšteg interesa, kao i različite vlasničke strukture na aerodromima koji se koriste za javni avio saobraćaj, neophodno je doneti ovaj zakon u cilju njihovog efikasnijeg komercijalnog korišćenja.

Tokom pripreme ovog zakona, uočeno je da je potrebno detaljnije urediti određena pitanja u vezi sa aerodromima, s obzirom da ta pitanja nisu regulisana u Glavi VI Zakona o vazdušnom saobraćaju, kojom je utvrđen opšti okvir za bezbedno i obezbeđeno korišćenje aerodroma u skladu sa evropskim propisima i međunarodnim vazduhoplovnim standardima.

Ovim zakonom je stvoren pravni osnov za definisanje delatnosti upravljanja aerodromima, kao delatnosti od opšteg interesa, u smislu odredaba Zakona o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama, kao predmeta koncesije na aerodromima i proglašena delatnost upravljanja aerodromima kao delatnost od opšteg interesa.

Takođe i druga pitanja koja nisu uređena zakonom kojim se uređuje vazdušni saobraćaj, rešena su donošenjem ovog zakona, pre svega prava i obaveze davaoca koncesije i koncesionara, uslove za eksproprijaciju, administrativni prenos ili nepotpuna eksproprijacija zemljišta za potrebe aerodroma, mere kojima se obezbeđuju uslovi za kontinuirano i nesmetano obavljanje delatnosti upravljanja aerodromom, utvrđen javni interes za eksproprijaciju, administrativni prenos ili nepotpunu eksproprijaciju radi izgradnje aerodroma i pratećih objekata, uređaja i instalacija namenjenih za potrebe vazdušnog saobraćaja i pružanje komercijalnih usluga u vazdušnom saobraćaju, imajući u vidu specifičnosti situacije na aerodromima, pre svega, obezbeđivanje optimalnog korišćenja, razvoja, obnove i održavanja aerodromske infrastrukture, na način koji omogućava da se poletanje, sletanje i kretanje vazduhoplova, pružanje aerodromskih usluga i usluga zemaljskog opsluživanja obavlja u skladu sa propisima o bezbednosti i obezbeđivanju na aerodromskom kompleksu.

Ovim zakonom uvedena je kategorija aerodromskog kompleksa koja obuhvata područje aerodroma i zemljišta potrebnog za razvoj aerodroma.

U skladu sa navedenim, nastala je potreba da se na jednom mestu, na poseban način uredi više pitanja od značaja za davanje koncesije shodno odredbama, Zakona o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama, Zakona o vazdušnom saobraćaju i Zakona o eksproprijaciji i drugim propisima.

Donošenje ovog zakona je usklađeno sa Predlogom zakona o izmenama i dopunama Zakona o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama, koji će se procesuirati zajedno sa ovim zakonom.

Takođe se ističe, da će Vlada prilikom donošenja propisa iz člana 15. ovog zakona, konsultovati Komisiju za kontrolu državne pomoći, u skladu sa odredbom člana 11. Zakona o kontroli državne pomoći („Službeni glasnik RS”, broj 51/09).

Ne postoje druge mogućnosti za rešavanje navedenih pitanja i za uređivanje ove oblasti, izuzev donošenja ovog zakona.

III. OBJAŠNJENJE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA I POJEDINAČNIH REŠENJA ZAKONA

Članom 1. propisuju se uslovi i način obavljanja delatnosti upravljanja aerodromom, razvoj aerodromske infrastrukture, pružanje aerodromskih usluga za potrebe vazdušnog saobraćaja, izgradnja unutar aerodromskog kompleksa i zaštitnog pojasa oko aerodromskog kompleksa, utvrđuje javni interes za eksproprijaciju, administrativni prenos i nepotpunu eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje aerodroma na koje se primenjuje ovaj zakon; uređuje način donošenja i sprovođenja Nacionalnog programa razvoja aerodroma; kao i pojedina pitanja specifična za davanje koncesije za aerodrome i druga pitanja od značaja za razvoj, unapređivanje korišćenja i upravljanja aerodromima. Na sva pitanja koja nisu uređena ovim zakonom propisana je shodna primena odgovarajućih propisa.

Član 2. utvrđuje na koje se aerodrome ovaj zakon primenjuje u zavisnosti od prava svojine na aerodromu, kao i posedovanja sertifikata aerodroma odnosno dozvole za korišćenje aerodroma.

Članom 3. utvrđuje se značenje izraza i pojmova u ovom zakonu.

Članom 4. uređuje se pojam i sadržina upravljanja aerodromom kao delatnost koja obuhvata strategijsko, organizaciono i finansijsko planiranje, transfer tehnologije, planiranje u vezi sa ljudskim resursima, organizacijom rada i sprovođenjem kontrole radi uspostavljanja i koordinacije rada aerodromskih službi, stvaranje uslova za usluge koje na aerodromu pruža isključivo operater aerodroma i koordinacije ostalih usluga koje se pružaju na aerodromu od strane različitih pružalaca usluga i proglašava se upravljanje aerodromom kao delatnost od opšteg interesa.

Članom 5. određuje se ko može da obavlja delatnost upravljanja aerodromom i način poveravanja obavljanja delatnosti.

Članom 6. utvrđuje se kada javno preduzeće, društvo kapitala i preduzetnik koji poseduju sertifikat aerodroma odnosno dozvolu za korišćenje aerodroma (operater aerodroma) može da otpočne obavljanje delatnosti upravljanja aerodromom, kao i uslove koje operater mora da ispunjava za korišćenje aerodroma, kako bi se vazdušni saobraćaj obavljao bezbedno i obezbeđivano.

Članom 7. propisuju se obaveze operatera aerodroma da delatnost upravljanja aerodromom obavlja na način kojim se obezbeđuje trajno, neprekidno i kvalitetno održavanje i zaštita aerodromske infrastrukture, nesmetano i bezbedno korišćenje aerodromske infrastrukture, da ispunjava sve druge uslove kako bi se vazdušni saobraćaj odvijao bezbedno i obezbeđivano, da se stara o zaštiti životne sredine, kao i da ispunjava ostale obaveze u skladu sa zakonom kojim se uređuje vazdušni saobraćaj.

Članom 8. propisuju se ovlašćenja osnivača, odnosno većinskog vlasnika operatera aerodroma kojima će se obezbediti uslovi za kontinuirano i nesmetano obavljanje delatnosti upravljanja aerodromom, a naročito preduzimanje mera u slučaju otklanjanja poremećaja u obavljanju delatnosti upravljanja aerodromom.

Članom 9. utvrđeno je da su izgradnja, dogradnja, adaptacija i rekonstrukcija aerodromskog kompleksa i aerodromske infrastrukture u javnom interesu. Propisuju se uslovi koji moraju da budu ispunjeni za izgradnju objekata unutar aerodromskog kompleksa i u zaštitnom pojasu oko aerodromskog kompleksa.

Članom 10. utvrđuje se šta obuhvata zaštitni pojas oko aerodromskog kompleksa što predstavlja zonu kontrolisane izgradnje.

Članom 11. utvrđuje se javni interes za eksproprijaciju, administrativni prenos i nepotpunu eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje aerodroma i pratećih objekata čija je izgradnja ili izmeštanje u vezi sa izgradnjom tog aerodroma.

Članom 12. propisuje se ko može biti korisnik eksproprijacije, administrativnog prenosa i nepotpune eksproprijacije radi izgradnje aerodroma, odnosno izgradnje objekata u zoni aerodroma i u zaštitnom pojasu pored zone aerodroma.

Članom 13. utvrđuje se kome se podnosi predlog za eksproprijaciju u zoni aerodroma i zaštitnom pojasu oko aerodromskog kompleksa.

Članom 14. utvrđuje se trajanje javnog interesa za eksproprijaciju, administrativni prenos i nepotpunu eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje aerodroma i pratećih objekata.

Članom 15. propisuje se obezbeđivanje sredstava za finansiranje izgradnje dogradnje, adaptacije i rekonstrukcije aerodromskog kompleksa.

Članom 16. propisuje se donošenje Nacionalnog programa razvoja aerodroma koji donosi Vlada, na predlog ministarstva nadležnog za poslove saobraćaja radi obezbeđivanja uslova za dugoročni razvoj i unapređenja aerodroma u Republici Srbiji.

Član 17. propisuje da operativne poslove u postupku sprovođenja Nacionalnog programa razvoja aerodroma, obavlja privredno društvo „Aerodromi Srbije” d.o.o. Beograd.

Članom 18. propisuje se šta može biti predmet koncesije u smislu ovog zakona, kao i mogućnost da predmet koncesije obuhvati sve ili pojedine aktivnosti propisane članom 4. ovog zakona.

Članom 19. propisuje se dužnost davaoca koncesije da u slučaju davanja koncesije za upravljanje aerodromom, prenos sertifikata i dozvole za korišćenje aerodroma obavi po hitnom postupku.

Članom 20. utvrđuje se sadržina ugovora o koncesiji za upravljanje aerodromom,

prava i obaveze davaoca koncesije i koncesionara.

Članom 21. propisuje se obaveza usklađivanja osnivačkih akata sa odredbama ovog zakona i utvrđuju se rokovi za donošenje tih akata.

Član 22. propisuje se rok za donošenje podzakonskog akta iz člana 15. stav 4.

Članom 23. propisuje se stupanje na snagu i objavljivanje ovog zakona u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

IV. FINANSIJSKA SREDSTVA POTREBNA ZA SPROVOĐENJE ZAKONA

Za sprovođenje ovog zakona nije potrebno obezbediti sredstva u budžetu Republike Srbije.

V. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Predlaže se donošenje ovog zakona po hitnom postupku u skladu sa članom 167. Poslovnika Narodne skupštine („ Službeni glasnik RS”, broj 20/12-prečišćen tekst), jer se ovim zakonom stvara pravni osnov za definisanje delatnosti upravljanja aerodromima, kao delatnosti od opšteg interesa, u smislu odredaba Zakona o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama, kao predmeta koncesije na aerodromima i istovremeno proglašena delatnost upravljanja aerodromima kao delatnost od opšteg interesa. Takođe, odredbe Zakona o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama se u ovom trenutku ne mogu primeniti na aerodrome koji se koriste za javni avio saobraćaj u Republici Srbiji zbog nepostojanja delatnosti od opšteg interesa u oblasti vazdušnog saobraćaja.

VI. ANALIZA EFEKATA PROPISA

1. Određivanje problema koje zakon treba da reši

Vazdušni, saobraćaj igra važnu ulogu u našim svakodnevnim životima. Građani treba da imaju uređen sistem vazdušnog saobraćaja koji odgovara njihovim očekivanjima i potrebama, shodno savremenim uslovima.

Predlog zakona o upravljanju aerodromima je novi zakon, koji uređuje oblast koja je do sada delimično bila uređena sistemskim zakonima.

U Republici Srbiji se oblast vazdušnog saobraćaja uređuje Zakonom o vazdušnom saobraćaju („Službeni glasnik RS”, br. 73/10, 57/11, 93/12, 45/15 i 66/15-dr.zakon), Zakonom o obligacionim i osnovama svojinsko-pravnih odnosa u vazdušnom saobraćaju(„Službeni glasnik RSˮ, br. 87/11 i 66/15), Zakonom o istraživanju nesreća u vazdušnom, železničkom i vodnom saobraćaju(„Službeni glasnik RS”, broj 66/15). Pitanja koja nisu uređena pomenutim zakonima, rešena su donošenjem ovog zakona, pre svega prava i obaveze davaoca koncesije i koncesionara, uslovi za eksproprijaciju zemljišta za potrebe aerodroma, mere kojima se utvrđuju uslovi za kontinuirano i nesmetano obavljanje delatnosti upravljanja aerodromom, kao i utvrđivanjem javnog interesa za eksproprijaciju radi izgradnje aerodroma i pratećih objekata, uređaja i instalacija namenjenih za potrebe vazdušnog saobraćaja i pružanje komercijalnih usluga u vazdušnom saobraćaju.

Ujedno, pitanja koja nisu regulisana u Glavi VI Zakona o vazdušnom saobraćaju, ovim zakonom su rešena.

U ovom trenutku, ni jedna delatnost u oblasti vazdušnog saobraćaja, nije delatnost od opšteg interesa. Zakonom o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama („Službeni glasnik RS”, br. 88/11 i 15/16), propisano je da se koncesija može dati radi obavljanja delatnosti od opšteg interesa i za aerodrome. Imajući u vidu da se odredbe pomenutog zakona ne mogu primeniti na aerodrome koji se koriste za javni avio saobraćaj u Republici Srbiji, bilo je potrebno doneti zakon u cilju efikasnije komercijalizacije aerodroma, odnosno pružanje mogućnosti aerodromima u Republici Srbiji da se razvijaju u skladu sa potrebama vazdušnog saobraćaja.

Ovim zakonom, delatnost upravljanja aerodromom, je proglašena za delatnost od opšteg interesa, čime je stvorena mogućnost zaključenja ugovora o koncesiji sa aerodromima koji ispunjavaju uslove iz ovog zakona.

Važećim propisima kojima je uređena oblast vazdušnog saobraćaja, delatnost upravljanja aerodromima, nije definisana kao delatnost od opšteg interesa, koja bi kao takva stvorila mogućnost za davanje aerodroma u koncesiju. S tim u vezi, nemoguće je zaključiti ugovor o koncesiji sa aerodromom primenom, odnosno sprovođenjem važećih pripisa.

2. Ciljevi koji se donošenjem zakona postižu

Cilj ovog zakona je da se stvori pravni osnov za definisanje delatnosti upravljanja aerodromima, kao delatnosti od opšteg interesa u smislu odredaba Zakona o javno privatnom partnerstvu i koncesijama. Takođe, cilj ovog zakona je razvoj i modernizacija aerodroma sa pratećom infrastrukturom i to pre svega aerodromi koji poseduju sertifikat aerodroma, odnosno dozvolu za korišćenje, a nemaju dovoljno sopstvenih sredstava za razvoj i modernizaciju aerodroma sa pratećom infrastrukturom, koji će kroz mogućnost zaključenja ugovora o koncesiji, razviti i unaprediti postojeću ili novu infrastrukturu, a sve u skladu sa potrebama razvoja vazdušnog saobraćaja. U svrhu razvitka manjih aerodroma u Republici Srbiji, operativne poslove koji obuhvataju usmeravanje razvoja aerodroma na području Republike Srbije, a na osnovu plana razvoja lokalne samouprave ili plana razvoja aerodroma obavljaće privredno društvo „Aerodromi Srbije” d.o.o. Beograd. Takođe, Vlada, radi obezbeđivanja uslova za dugoročni razvoj i unapređenje aerodroma u Republici Srbiji, donosi Nacionalni program razvoja aerodroma u Republici Srbiji za period od pet godina, koji će postaviti ciljeve i smernice razvoja aerodroma u narednom periodu.

3.Druge mogućnosti za rešavanje problema

Donošenje ovog zakona, usklađeno je sa Predlogom zakona o izmenama i dopunama Zakona o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama, koji će se procesuirati istovremeno sa ovim zakonom, a takođe i sa propisima kojima se uređuje vazdušni saobraćaj i eksproprijacija. Ne postoje druge mogućnosti za rešavanje već navedenih pitanja, i za uređivanje ove oblasti, izuzev donošenja ovog zakona.

4. Zašto je donošenje zakona najbolje za rešavanje problema

Zakonom o vazdušnom saobraćaju(„Službeni glasnik RS”, br. 73/10, 57/11, 93/12, 45/15 i 66/15-dr.zakon) je utvrđen okvir za bezbedno i obezbeđivano korišćenje aerodroma u skladu sa evropskim propisima i međunarodnim vazduhoplovnim standardima. Ovim zakonom stvorena je mogućnost da koncesija bude jedan od mogućih načina obezbeđivanja sredstava za razvoj, odnosno komercijalizaciju aerodroma u Republici Srbiji.

Ovim zakonom, će se na jednom mestu urediti više pitanja od značaja za davanje koncesije na aerodromima i to će omogućiti budućim koncesionarima uvid u uslove i način davanja koncesije na aerodromima.

5. Na koga će i kako uticati predložena rešenja

Rešenja u Predlogu zakona imaće pozitivan uticaj kako na subjekte vazdušnog saobraćaja, podrazumevajući pod njima pružaoce usluga u vazdušnoj plovidbi, avio-prevoznike, operatere aerodroma, vazduhoplovno-tehničke organizacije koje se bave održavanjem vazduhoplova, regulatorna tela, tako i indirektno na korisnike usluga (putnici, špediteri, roba, pošta).

Pozitivna rešenja ovog zakona se ogledaju u tome da javna preduzeća, društva kapitala ili preduzetnici mogu da obavljaju delatnost upravljanja aerodromom, kao operateri aerodroma, ukoliko ispunjavaju uslove u pogledu tehničke opremljenosti, kadrovske osposobljenosti, bezbednosti zdravlja na radu, zaštite i unapređenja životne sredine, i doprinose trajnom, neprekidnom i kvalitetnom održavanju i zaštiti aerodromske infrastrukture, bezbednom i obezbeđivanom odvijanju vazdušnog saobraćaja, zaštiti životne sredine i drugo. S obzirom da predmet koncesije može da obuhvati sve ili pojedine aktivnosti upravljanja aerodromima koje obavlja operater aerodroma koji poseduje sertifikat aerodroma ili dozvolu za korišćenje aerodroma, omogućiće se razvoj i modernizacija aerodroma, što na kraju implicira povećanje broja putnika u vazdušnom saobraćaju i poboljšanje privrednih i ekonomskih prosperiteta države.

Privredno društvo iz člana 17. Predloga zakona, će realizovati Nacionalni program razvoja aerodroma u Republici Srbiji, odnosno identifikovati potrebe za razvojem aerodroma na teritoriji Republike Srbije.

6. Kakve troškove će primena zakona stvoriti građanima u privredi

Sprovođenje i praćenje primene ovog zakona, ne prouzrokuje troškove za subjekte vazdušnog saobraćaja, kao i korisnike usluga, osim onih koji su već predviđeni materijalnim propisima (Zakonom o vazdušnom saobraćaju).

Predlog zakona ne unosi nove elemente na osnovu kojih bi troškovi korisnika usluga bili veći od dosadašnjih, a koji su predviđeni materijalnim propisima, a omogućava korisnicima kvalitetnije i efikasnije usluge.

7. Da li su pozitivne posledice donošenja zakona takve da opravdavaju troškove koje će on stvoriti

Ovim zakonom doprineće se razvoju i modernizaciji aerodroma na teritoriji Republike Srbije kroz izgradnju i modernizaciju aerodromske infrastrukture, što će omogućiti npr. avio-prevoziocima brže, efikasnije i bezbednije korišćenje aerodromske infrastrukture. U odnosu na operatera aerodroma, rešenja u zakonu su takva da preciziraju delatnosti upravljanja koje obavlja operater aerodroma, čime će se omogućiti da na bezbedan i obezbeđivan način obavlja delatnost upravljanja aerodromom.

Kao rezultat razvoja aerodromske infrastrukture, korisnicima aerodromskih usluga, biće omogućen kvalitetniji i savremeniji pristup aerodromskoj infrastrukturi

Donošenjem ovog zakona stvara se mogućnost da i koncesija bude jedan od mogućih načina obezbeđivanja sredstava za razvoj odnosno komercijalizaciju aerodroma u Republici Srbiji.

U cilju njihovog efikasnijeg komercijalnog korišćenja propisane odredbe, pre svega uređuju uslove i način obavljanja delatnosti upravljanja aerodromom, razvoj aerodromske infrastrukture, pružanje aerodromskih usluga za potrebe vazdušnog saobraćaja kao i izgradnju unutar aerodromskog kompleksa i zaštitnog pojasa oko aerodromskog kompleksa; utvrđuju javni interes za eksproprijaciju, administrativni prenos i nepotpunu eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje aerodroma na koje se primenjuje ovaj zakon; uređuju način donošenja i sprovođenja Nacionalnog programa razvoja aerodroma u Republici Srbiji, pojedina pitanja specifična za davanje koncesije za aerodrome kao i druga pitanja od značaja za razvoj, unapređivanje korišćenja i upravljanja aerodromima. Time se stvara preduslov odnosno pravni okvir za mogućnost zaključivanja ugovora sa koncesionarom.

Aerodromi koji ispunjavaju uslove iz Predloga zakona, čiji operateri obavljaju delatnost od opšteg interesa mogu zaključiti ugovore o koncesiji u cilju njihovog razvoja i efikasnijeg komercijalnog korišćenja, što je krajnji cilj donošenja ovog zakona.

8. Da li se zakonom podržava stvaranje novih privrednih subjekata na tržištu i tržišna konkurencija

Predloženim zakonom predviđeno je da operater aerodroma koji obavlja delatnost upravljanja aerodromom može biti javno preduzeće, društvo kapitala i preduzetnik kome je nadležni organ poverio delatnost upravljanja, koji moraju da ispune uslove u pogledu tehničke opremljenosti, kadrovske osposobljenosti, bezbednosti i zdravlja na radu, zaštite i unapređenja životne sredine, kao i uslova za dobijanje sertifikata, odnosno dozvole za korišćenje aerodroma. To podrazumeva da su ispunjeni i svi drugi uslovi kako bi se vazdušni saobraćaj odvijao bezbedno i obezbeđivano i u skladu sa propisima kojima se uređuje vazdušni saobraćaj. Ovaj zakon omogućiće razvoj tržišta, a samim tim i tržišnu konkurenciju.

Preciziranim uređivanjem obavljanja delatnosti upravljanja aerodromom kao delatnosti od opšteg interesa, imajući u vidu specifičnosti situacije na aerodromima, pre svega, obezbeđivanje optimalnog korišćenja, razvoja, obnove i održavanja aerodromske infrastrukture, na način koji omogućava da se poletanje, sletanje i kretanje vazduhoplova, pružanje aerodromskih usluga i usluga zemaljskog opsluživanja obavlja u skladu sa propisima o bezbednosti i obezbeđivanju na aerodromskom kompleksu, značajno će se podstaći interesovanje domaćih i stranih pravnih i fizičkih lica za ulaganja u oblast ovog vida saobraćaja, jer se indirektno stvara povoljniji ambijent za razvoj transportne delatnosti.

9. Da li su sve zainteresovane strane imale priliku da se izjasne o zakonu

Tokom izrade ovog zakona, bila je formirana Radna grupa sastavljena od predstavnika najznačajnijih interesnih grupa vezanih za oblast vazdušnog saobraćaja (Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Direktorata civilnog vazduhoplovstva Republike Srbije, Aerodroma „Nikola Tesla” Beograd, Air Serbia, Saobraćajnog fakulteta i Kontrole letenja Srbije i Crne Gore).

U toku postupka izrade Nacrta zakona, angažovani su eksperti iz različitih oblasti, pre svega za pitanja koje se odnose na prava i obaveze davaoca koncesije i koncesionara, uslove za eksproprijaciju zemljišta za potrebe aerodroma. Imajući u vidu da su u toku izrade Nacrta zakona učestvovali svi relevantni subjekti vazdušnog saobraćaju i eksperti iz drugih oblasti, a shodno i potrebi hitnog donošenja navedenog propisa, Radna grupa je predložila da se za navedeni Nacrt zakona ne sprovodi javna rasprava.

Shodno odredbi člana 41. stav 2. tačka 2) Poslovnika Vlade („Službeni glasnik RS”, br. 61/06 – prečišćeni tekst, 69/08, 88/09, 33/10, 69/10, 20/11, 37/11, 30/13 i 76/14), nije sprovedena javna rasprava o Nacrtu zakona, iz razloga što se ovaj zakon donosi po hitnom postupku i isti je u potpunosti usaglašen sa propisima kojima se reguliše javno-privatno partnerstvo i koncesije, sa čijim izmenama i dopunama će Nacrt zakona istovremeno biti pušten u proceduru. Takođe je Nacrt zakona usaglašen i sa drugim propisima kojima se uređuje oblast vazdušnog saobraćaja.

10. Koje će se mere tokom primene zakona preduzeti da bi se ostvarilo ono što se donošenjem zakona namerava

Donošenjem ovog zakona neće se donositi drugi zakoni koji sadrže pravne norme kojima se uspostavljaju standardi i pravila neophodna za primenu predloženih rešenja.

U prelaznim i završnim odredbama ovog zakona planirano je donošenje podzakonskog akta, od strane Vlade kako bi ovaj zakon mogao da ima punu primenu.

S tim u vezi članom 22. propisano je donošenje podzakonskog akta od strane Vlade, kojim se bliže uređuju način i kriterijumi, odnosno merila za dodelu podsticajnih sredstava za aerodrome (rok za donošenje podzakonskog akta je 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona).

Takođe je članom 21. ovog zakona propisano da osnivači operatera aerodroma i operateri aerodroma usklade osnivačka akta sa odredbama ovog zakona u roku od tri meseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, kao i da operateri aerodroma svoja opšta akta usaglase sa ovim zakonom i osnivačkim aktom u roku od 60 dana od dana usklađivanja osnivačkih akata sa odredbama ovog zakona.

Imajući u vidu oblast koju zakon uređuje i da predmet regulisanja ovog zakona obuhvata različita pitanja iz oblasti vazdušnog saobraćaja, koncesije i eksproprijacije, nije predviđena međuinstitucionalna saradnja između organa nadležnih za sprovođenje zakona, već će nadzor nad primenom odredaba ovog zakona i podzakonskih akata na osnovu ovog zakona, sprovoditi ministarstva u čijem delokrugu se nalaze odredbe koje uređuju vazdušni saobraćaj, eksproprijaciju i koncesiju.

Inspekcijski nadzor u vazdušnom saobraćaju, vrši se u skladu sa odredbama Zakona o vazdušnom saobraćaju.

Pored usvajanja navedenih akata, sprovođenje ovog zakona ne zahteva nove institucionalne mere (finansijske, tehničko-tehnološke, organizacione i kadrovske mere).

IZJAVA O USKLAĐENOSTI PROPISA SA

PROPISIMA EVROPSKE UNIJE

1. Organ državne uprave, odnosno drugi ovlašćeni predlagač propisa

Ovlašćeni predlagač: Vlada

Obrađivač: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

2. Naziv propisa

Predlog zakona o upravljanju aerodromima

Draft law on airports management

3. Usklađenost propisa sa odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i njihovih država članica, sa jedne strane, i Republike Srbije sa druge strane („Službeni glasnik RS”, broj 83/08) (u daljem tekstu: Sporazum):

a) Odredba Sporazuma koje se odnose na normativnu sadržinu propisa

Odredbe čl. 73. i 74. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između evropskih zajednica i njihovih država članica, sa jedne strane i Republike Srbije, sa druge strane

b) Prelazni rok za usklađivanje zakonodavstva prema odredbama Sporazuma

Prelazni rok je ustanovljen članom 73. tačkom 6. i odnosi se na sveobuhvatan popis šema pomoći.

v) Ocena ispunjenosti obaveze koje proizlaze iz navedene odredbe Sporazuma

Delimično ispunjena, odnosno ispunjena

g) Razlozi za delimično ispunjavanje, odnosno neispunjavanje obaveza koje proizlaze iz navedene odredbe Sporazuma

Nema

d) Veza sa Nacionalnim programom za usvajanje pravnih tekovina Evropske unije

Nema

4. Usklađenost propisa sa pravom Evropske unije

Nema

a) Navođenje odredbi primarnih izvora prava Evropske unije i ocene usklađenosti sa njima

Nema

b) Navođenje sekundarnih izvora prava Evropske unije i ocene usklađenosti sa njima

Nema

v) Navođenje ostalih izvora prava Evropske unije i usklađenost sa njima,

Nema

g) Razlozi za delimičnu usklađenost, odnosno neusklađenost

Nema

d) Rok u kojem je predviđeno postizanje potpune usklađenosti propisa sa propisima Evropske unije

Nema

5. Ukoliko ne postoje odgovarajuće nadležnosti Evropske unije u materiji koju reguliše propis, i/ili ne postoje odgovarajući sekundarni izvori prava Evropske unije sa kojima je potrebno obezbediti usklađenost, potrebno je obrazložiti tu činjenicu. U ovom slučaju, nije potrebno popunjavati Tabelu usklađenosti propisa. Tabelu usklađenosti nije potrebno popunjavati i ukoliko se domaćim propisom ne vrši prenos odredbi sekundarnog izvora prava Evropske unije već se isključivo vrši primena ili sprovođenje nekog zahteva koji proizilazi iz odredbe sekundarnog izvora prava.

Ne postoje odgovarajući sekundarni izvori prava Evropske unije sa kojima je potrebno obezbediti usklađenost.

6. Da li su prethodno navedeni izvori prava Evropske unije prevedeni na srpski jezik?

Ne

7. Da li je propis preveden na neki službeni jezik Evropske unije?

Ne

8. Saradnja sa Evropskom unijom i učešće konsultanata u izradi propisa i njihovo mišljenje o usklađenosti.

Nema

Ostavite komentar