Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o akcijskom fondu

PREDLOG ZAKONA

O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O AKCIJSKOM FONDU

Član 1.

U Zakonu o Akcijskom fondu («Službeni glasnik RS», broj 38/01 – u daljem tekstu: Zakon) u članu 8. tačka 4. posle reči: «privatizacija» stavlja se zapeta i dodaju reči: «kao i akcije posle raskida ugovora o prodaji kapitala, odnosno imovine između Agencije za privatizaciju i kupca kapitala.».

Član 2.

Posle člana 8. dodaje se član koji glasi:

«Član 8a

Akcije prenete Akcijskom fondu su obične akcije.

Pravo glasa po osnovu akcija iz stava 1. ovog člana, Akcijski fond koristi naročito u sledećim slučajevima:

smanjenja, odnosno povećanja kapitala;

reorganizacije akcionarskog društva;

prodaje dela imovine;

opterećivanja imovine;

zalaganja stvari ili uspostavljanja hipoteke;

dugoročnog zakupa;

poravnanja sa poveriocima;

uzimanja kredita;

u slučajevima sticanja i raspolaganja imovinom.

Akcionarska društva su dužna da pribave pismeno izjašnjenje Akcijskog fonda u slučajevima iz stava 2. ovog člana.

Odluke donete suprotno stavu 3. ovog člana ništave su.

Način ostvarivanja prava glasa, odnosno izjašnjavanja Akcijskog fonda po osnovu prenetih akcija iz stava 1. ovog člana bliže propisuje ministar nadležan za poslove privatizacije.»

Član 3.

U članu 9. stav 3. menja se i glasi:

«Akcije iz st. 1. i 2. ovog člana prodaju se na finansijskoj berzi javnom aukcijom i van berze prihvatanjem ponude za preuzimanje, u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrednosti, a udeli javnom aukcijom, osim akcija za koje ministarstvo nadležno za poslove privatizacije odluči da ih evidentira u Privatizacionom registru.»

U stavu 5. posle reči: «prodaju» zapeta se zamenjuje tačkom, a reči: «radi prodaje većinskog paketa akcija.» brišu se.

Stav 7. menja se i glasi:

«Akcije koje Akcijski fond prodaje na finansijskoj berzi ili van berze daju pravo glasa kupcu tih akcija.»

Član 4.

Posle člana 9. dodaje se član koji glasi:

«Član 9a

Ugovor o prodaji akcija, odnosno udela smatra se zaključenim kada ga potpišu Akcijski fond, Agencija za privatizaciju i kupac, osim ugovora o prodaji akcija na finansijskoj berzi.»

Član 5.

U članu 11. st. 2. i 3. brišu se.

Član 6.

Posle člana 11. dodaje se član koji glasi:

«Član 11a

Privredna društva čije su akcije prenete Akcijskom fondu dužna su da na zahtev Akcijskog fonda u roku od sedam dana od dana prijema zahteva dostave prospekt finansijskoj berzi i zaključe ugovor sa finansijskom berzom o listingu i kotaciji, odnosno obezbede uslove za trgovanje akcijama na finansijskoj berzi.

Ako privredno društvo ne postupi po zahtevu Akcijskog fonda iz stava 1.ovog člana ili po pismenoj inicijativi akcionara koji imaju najmanje jednu desetinu osnovnog kapitala izdavaoca trgovina akcijama se odvija na finansijskoj berzi bez prospekta.»

Član 7.

U članu 25. posle stava 1. dodaju se novi st. 2. i 3.koji glase:

«Troškovi i provizija Akcijskog fonda u postupku prodaje akcija, odnosno udela pred Akcijskim fondom izmiruju se u visini realnih troškova iz sredstava ostvarenih od prodaje akcija, odnosno udela pre uplate tih sredstava na uplatne račune iz člana 26. Zakona.

Troškovi prodaje iz stava 2. ovog člana obuhvataju izdatke vezane za troškove: finansijske berze, angažovanja berzanskih posrednika, Centralnog registra, javnog oglašavanja, poreza na prenos apsolutnih prava, kao i drugi troškovi.»

Dosadašnji stav 2. koji postaje stav 4. menja se i glasi:

«Visinu provizije iz st. 1. tačka 1. Zakona propisuje ministar nadležan za poslove privatizacije.»

Član 8.

U članu 26. stav 1. posle reči «akcija» tačka se zamenjuje zapetom i dodaju reči: «a raspoređivanje se vrši u skladu sa članom 61. Zakona o privatizaciji.«

Član 9.

Posle člana 26. dodaje se naziv sa članom koji glasi:

«Krivično delo

Član 26a

Odgovorno lice privrednog društva koje ne postupi po zahtevu Akcijskog fonda iz člana 11a ovog zakona, kazniće se zatvorom od tri meseca do pet godina i novčanom kaznom do 800.000 dinara.»

Član 10.

U članu 27. stav 1. reči «od 10.000 do 450.000 dinara» zamenjuju se rečima: «od 200.000 do 2.000.000 dinara.»

U stavu 2. reči: «od 5.000 do 30.000 dinara» zamenjuju se rečima: «od 20.000 do 200.000 dinara.»

Član 11.

U članu 28. stav 1. reči: «od 10.000 do 450.000 dinara» zamenjuju se rečima: «od 200.000 do 3.000.000 dinara.»

U stavu 1. dodaje se nova tačka koja glasi:

«1) Ne postupi po zahtevu Akcijskog fonda iz člana 11a ovog zakona.»

Dosadašnje tačke 1) – 2) postaju 2) – 3).

U stavu 2. reči: «od 5.000 do 30.000 dinara» zamenjuju se rečima: «od 20.000 do 200.000 dinara.»

Član 12.

U članu 29. stav 1. reči: «od 2.000 do 10.000 dinara» zamenjuju se rečima: «od 1.000 do 50.000 dinara.«

Član 13.

U članu 30. reči: «od 2.000 do 10.000 dinara» zamenjuju se rečima: «od 1.000 do 50.000 dinara.«

Član 14.

U članu 34. stav 2. reči: «u državnim organima» brišu se.

Član 15.

«Akcije iz člana 8. tač. 1. i 2. Zakona Akcijski fond je dužan da proda najkasnije do 31.decembra 2008. godine.»

Član 16.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u « Službenom glasniku Republike Srbije.»

I Ustavni osnov

Ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u odredbi člana 72. stav 1. tačka 4. Ustava Republike Srbije prema kome Republika Srbija, pored ostalog, uređuje i obezbeđuje svojinske odnose.

II Razlozi za donošenje zakona

Zakon o Akcijskom fondu, kao propis kojim je osnovan Akcijski fond Republike Srbije sa uslovima i postupkom za prodaju akcija u cilju završetka postupka privatizacije u Republici Srbiji, na snazi je od jula 2001. godine. U primeni navedenog zakona stečena su određena iskustva koja su ukazala na potrebu izmena i dopuna određenih odredaba, radi usaglašavanja sa drugim zakonima, kao i radi usavršavanja i dograđivanja postojećih zakonodavnih rešenja.

Prilikom inoviranja teksta imala se u vidu potreba da se prevaziđu i otklone sve teškoće tehničke prirode u primeni zakona kao i usaglašavanje sa zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrednosti i zakonom kojim se uređuju privredna društva i drugim zakonima.

Prednosti koje predložena zakonodavna rešenja imaju u odnosu na postojeće ogledaju se u sledećem: obezbeđeni su zakonski instrumenti za ostvarivanje člana 14. Zakona o Akcijskom fondu u cilju zaštite vrednosti državne imovine, izvršeno je metodološko usaglašavanje načina prodaje akcija i aktivnije uključivanje na finansijsko tržište čime se postiže proaktivna uloga Akcijskog fonda u procesu prodaje akcija, uvedena je obaveza dostavljanja prospekta finansijskoj berzi po zahtevu Akcijskog fonda i sprečene su manipulacije menadžmenta preduzeća u postupku prodaje akcija na berzi nedostavljanjem prospekta na istu, a u cilju ubrzanja procesa privatizacije. Takođe je, izvršeno usklađivanje rokova za prodaju akcija sa novo nastalim okolnostima i zakonskim rešenjima u pogledu prenosa akcija nakon raskida ugovora o kupovini kapitala između Agencije za privatizaciju i kupaca.

III Objašnjenja osnovnih pravnih instituta i pojedinačnih rešenja

Uz član 1.

Predloženom dopunom vrši se usklađivanje sa Izmenama i dopunama Zakona o privatizaciji tako što se Akcijskom fondu prenose sve akcije nakon raskida ugovora o prodaji kapitala između Agencije za privatizaciju i kupaca bez obzira na osnov raskida ugovora.

Uz član 2.

Postojeće zakonsko rešenje, (čl. 11. stav 2 Zakona o Akcijskom fondu) – da Akcijski fond ne koristi pravo upravljanja nad prenetim akcijama, dovelo je do niza problema i do obezvređivanja vrednosti državne imovine kao i nemogućnosti Akcijskog fonda da sprovodi član 14. Zakona o Akcijskom fondu. Akcijski fond kao najveći pojedinačni akcionar u oko 400 preduzeća i većinski akcionar u oko 30 preduzeća ima obavezu, a nije imao ingerencije da zaštiti vrednost državne imovine. Akcionarska društva su na svojim organima uprave odlučivala o promeni strukture kapitala (svim oblicima povećanja i smanjenja kapitala predviđenih Zakonom o privrednim društvima), reorganizaciji akcionarskih društava (statusne promene) i o drugim slučajevima obezvređivanja vrednosti ukupnog kapitala (otuđenje imovine, zaduživanje uz stavljanje hipoteke nad imovinom, višegodišnjim zakupima imovine, štetnim ugovorima…). Aktiviranjem prava upravljanja nad prenetim akcijama Akcijski fond će po osnovu istog uzeti učešća pismenim izjašnjavanjem o najznačajnijim pitanjima iz delokruga rada organa uprave akcionarskog društva ( pobrojanim u navedenom članu 2. ), a Pravilnikom o načinu izjašnjavanja Akcijskog fonda, koji donosi ministar nadležan za poslove privatizacije, će se bliže urediti ovo pitanje.

Uz član 3.

Ovom odredbom se predviđa veći broj metoda prodaje akcija iz portfelja Akcijskog fonda (aukcija na finansijskoj berzi, a van berze – javna aukcija za prodaju udela iz portfelja Akcijskog fonda, javni tender, javna ponuda kao i prihvat ponude za preuzimanje radi usaglašavanja sa zakonom koji reguliše tržište hartija od vrednosti, čime se omogućava proaktivna uloga Akcijskog fonda kod određivanja uslova prodaje kao i ubrzanje procesa privatizacije.

Obaveza formiranje većinskog paketa akcija pri prodaji akcija iz portfelja Akcijskog fonda sa pridruženim akcionarima se menja, da bi se omogućila i prodaja pridruživanjem akcija sa ostalim akcionarima kod manjinskih paketa.

Predloženom izmenom se predviđa, kao lex specialis, u odnosu na odredbe Zakona o tržištu hartija od vrednosti, pravo na upravljanje nad akcijama i preko 25%, bez obzira na metod prodaje. Ovim bi se omogućilo sprovođenje postojeće zakonske odredbe o pridruživanju akcija manjinskih akcionara sa Akcijski fondom radi formiranja atraktivnijeg paketa akcija a samim tim, i postizanja više cene akcija za sve učesnike na strani prodaje.

Uz član 4.

Ovim zakonskim rešenjem se kod vanberzanskih metoda prodaje: javne aukcije, javnog tendera i javne ponude kao i prihvata ponude za preuzimanje, uz Akcijski fond kao prodavca propisuje obaveza potpisivanje ugovora o prodaji akcija i od strane Agencije za privatizaciju kao aktivnog učesnika u prodaji akcija vanberzanskim putem (u skladu sa nadležnostima je izvršeno propisivanje i razdvajanje odgovornosti Agencije za privatizaciju i Akcijskog fonda).

Uz član 5.

Brisanje ovih stavova je usledilo iz razloga što je ovo pitanje regulisano novim članom izmena ovog Zakona, te su akcije prenete Akcijskom fondu kao obične sa pravom upravljanja i pravom na dividendu, odnosno svim pravima iz zakona kojim se uređuju privredna društva.

Uz član 6.

Ovim zakonskim rešenjem se otklanjaju sve manipulativne radnje menadžmenta i ovlašćenog lica akcionarskog društva, čije se akcije nalaze u portfelju Akcijskog fonda, i obezbeđuje nesmetano trgovanje akcijama na finansijskoj berzi, bilo na zahtev Akcijskog fonda ili na osnovu pismene inicijative akcionara koji imaju najmanje jednu desetinu osnovnog kapitala izdavaoca.

Uz član 7.

Mišljenja smo da je neophodno zakonom regulisati način izmirenja realnih troškova i provizije u postupku prodaje akcija odnosno udela pred Akcijskim fondom, dok samo visinu provizije propisuje ministar nadležan za poslove privatizacije.

Realni troškovi u postupku prodaje akcija odnosno udela pred Akcijskim fondom odnose se na izdatke vezane za troškove finansijske berze, troškove berzanskih posrednika, troškove Centralnog registra, troškove javnog oglašavanja, troškove na ime poreza na prenos apsolutnih prava, kao i ostale troškove u skladu sa zakonom.

Donošenjem Zakona o tržištu hartija od vrednosti i uspostavljanjem institucije Centralnog registra promenjen je način saldiranja i Akcijski fond više nije u mogućnosti da od kupca naplaćuje proviziju u postupku prodaje akcija, u iznosu od 0.5% od vrednosti prodatih akcija. U sistemu Centralnog registra se nakon kupovine akcija, po uplati kupoprodajne cene automatski vrši prenos akcija sa vlasničkog računa Akcijskog fonda odnosno PIO fonda zaposlenih Republike Srbije na vlasnički račun kupca, pa tako ne postoje tehničke mogućnosti da se od kupca naknadno naplati provizija.

Do 31.12.2003. godine dok je postojao Privremeni registar pri Agenciji za privatizaciju, saldiranje se smatralo završenim onda kada Akcijski fond izda potvrdu da je kupac izvršio sve obaveze po osnovu kupljenih akcija (uplata kupoprodajne cene i troškova provizije Akcijskog fonda).

Stav je Centralnog registra da se shodno Zakonu o tržištu hartija od vrednosti saldiranje završava uplatom kupoprodajne cene od strane kupca na namenski novčani račun i da bi se narušila prava iz kupljenih akcija ukoliko bi se blokirale akcije kupcu do uplate troškova provizije (odnosno do izdavanja potvrde Akcijskog fonda). Mišljenje je Centralnog registra da provizija u postupku prodaje akcija pred Akcijskim fondom treba da se naplati od prodajne vrednosti akcija pre prenošenja sredstava na uplatne račune iz člana 26. Zakona. Njihov je stav da način izražavanja cena (bruto ili neto princip) ne utiče na iznos sredstava prikupljenih prodajom stvari, pa tako i akcija Akcijskog fonda, i da Budžet Republike Srbije neće biti oštećen jer će u tržišnom nadmetanju kupci uvek platiti onoliko koliko su najviše spremni da plate (u slučaju da kupci treba da plate dodatnih 0.5% na kupoprodajnu cenu, oni će cenu unetu u nalog za kupovinu umanjiti za iznos provizije).

U skladu sa članom 25. tačka 1. Zakona o Akcijskom fondu, osnovni izvor finansiranja Akcijskog fonda predstavlja upravo provizija u iznosu od 0.5% od prodajne vrednosti akcija odnosno udela.

Uz član 8.

Mišljenja smo da je neophodno zakonom urediti način raspoređivanja sredstava ostvarenih od prodaje akcija, odnosno udela i naplaćenih dividendi koja se prenose na uplatni račun budžeta Republike Srbije, a radi usklađivanja sa Zakonom o privatizaciji.

Uz član 9.

Ovim zakonskim rešenjem se propisuju i sankcije za neizvršenje obaveza akcionarskog društva, zbog ne postupanja po zahtevu Akcijskog fonda da u određenom roku dostave prospekt finansijskoj berzi i omoguće trgovanje na istoj i izmenjena je visina novčanih kazni.

Uz član 10.

Ovom odredbom se uvodi krivično delo za slučaj kada odgovorno lice privrednog društva ne postupi po zahtevu Akcijskog fonda iz člana 11a. ovog zakona, uz propisivanje novčane kazne i krivične odgovornosti odgovornog lica privrednog društva.

Uz članove 11., 12.i 13.

U članovima 11., 12. i 13. visina novčanih kazni je izmenjena i usklađena sa Ministarstvom pravde i omnibusom zakona.

Uz član 14.

Predloženom izmenom uređuju se prava i obaveze zaposlenih u Akcijskom fondu po osnovu radnih odnosa na isti način kao u institucijama kao što su: Fond za razvoj Republike Srbije i Garancijski fond s obzirom na isti status prema Budžetu kao indirektnih budžetskih korisnika.

Uz član 15.

Ovom odredbom određuje se rok za prodaju akcija, odnosno udela, prenetih Akcijskom fondu iz tač: 1. i 2. člana 8. Zakona, dok se ne određuje rok za prodaju akcija, odnosno udela iz tač: 3.i 4., zbog nemogućnosti definisanja vremenskog perioda okončanja postupka privatizacije društvenih preduzeća koja se privatizuju po važećem Zakonu i mogućnosti raskida ugovora u periodu od šest godina nakon izvršene privatizacije. Ovom normom se ne određuje rok za prodaju akcija, odnosno udela Fonda za razvoj Republike Srbije, kao i akcija preostalih iz postupka privatizacije, odnosno akcija prenetih Akcijskom fondu posle raskida ugovora o prodaji kapitala, odnosno imovine između Agencije za privatizaciju i kupca kapitala.

Uz član 16.

Navedenom normom uređuje se rok u kome ovaj zakon stupa na snagu.

IV Procena iznosa finansijskih sredstava potrebnih za sprovođenje zakona

Za sprovođenje ovog zakona nisu potrebna posebna finansijska sredstva.

V Analiza efekata Izmena i dopuna Zakona

Ekonomska i pravna reforma koja je u toku nametnula je potrebu donošenja savremenog Zakona o privrednim društvima kojim se usklađuje naše zakonodavstvo sa međunarodnim standardima. Donošenjem navednog zakona se pored ostalog poboljšavaju i regulišu korporativna prava upravljanja koja direktno efektuiraju na proces rada Akcijskog fonda a time i na proces privatizacije u Srbiji.

Nakon donošenja Zakona o Akcijskom fondu izmenjen je Zakon o tržištu hartija od vrednosti čija je primena usporila i onemogućila prodaju akcija iz portfelja Akcijskog fonda a time i proces privatizacije u Republici Srbiji.

Izmenama Zakona o Akcijskom fondu omogućilo bi se ostvarivanje primarnog cilja procesa privatizacije –maksimizacija prihoda i priliv novih investicija u pravna lica čije se akcije prodaju.

Polazeći od navedenog cilja, predložena rešenja uticaće na kreiranje celovitog legislativnog okvira, odnosno stvaranje neophodnih organizacionih uslova za efikasno sprovođenje procesa privatizacije.

Konzistentna regulativa kojom je uređen postupak privatizacije prodajom akcija iz portfelja Akcijskog fonda koja se predlaže donošenjem ovog zakona omogućiće efikasno, kompetentno sprovođenje i završetak procesa privatizacije.

Otuda, Zakon čije se donošenje predlaže omogućiće i stimulisaće brže i celovitije odvijanje postupka privatizacije, što je jedan od uslova za stvaranje efikasnijeg privrednog ambijenta i bržeg uključivanja u ekonomske i integrativne procese.

VI Razlozi za donošenje Zakona po hitnom postupku

Donošenjem ovog Zakona po hitnom postupku stvorile bi se pravne i institucionalne pretpostavke za nastavak postupka privatizacije prodajom akcija iz portfelja Akcijskog fonda kao i preostalih akcija nakon raskida ugovora o kupovini kapitala između Agencije za privatizaciju i kupca kapitala.

Donošenjem ovog Zakona izvršilo bi se usaglašavanje Zakona o Akcijskom fondu sa postojećim Zakonom o tržištu hartija od vrednosti i novim Zakonom o privrednim društvima.

Neusvajanje predloženog Zakona, zbog neusaglašenosti sa ostalim zakonima, imalo bi za posledicu zaustavljanje postupka privatizacije prodajom akcija iz portfelja Akcijskog fonda (AF i PIO fond zaposlenih) kao i akcija Republičkog fonda za razvoj Republike Srbije, koje Akcijski fond takođe prodaje, a time i do smanjenja priliva sredstava u Budžet Republike Srbije i Budžet Republičkog fonda za PIO zaposlenih odnosno priliva investicija u pravna lica čije se akcije prodaju.

S obzirom da je Akcijski fond tokom 2002. i 2003. godine do stupanja na snagu Zakona o tržištu hartija od vrednosti prosečno mesečno prihodovao prodajom akcija u Budžet Republike Srbije i PIO fond oko 8 miliona evra, a da je stupanje na snagu Zakona o tržištu hartija od vrednosti i novih Pravila poslovanja Beogradske berze imalo za posledicu umanjenje, pa i potpun prestanak prodaje akcija iz portfelja Akcijskog fonda, očigledan je razlog za hitnost donošenja izmena Zakona o Akcijskom fondu.

Hitnost donošenja ovog Zakona se ogleda i u činjenici da je izvršena prodaja oko 200 manjinskih paketa akcija iz portfelja Akcijskog fonda, što čini 22% od ukupnog broja preduzeća privatizovanih po ranijim zakonima, i da se u portfelj Akcijskog fonda konstantantno slivaju akcije preduzeća koja se privatizuju po važećem Zakonu o privatizaciji. Nedonošenje Zakona po hitnom postupku znači dalje usporavanje prodaje akcija iz portfelja Akcijskog fonda a samim tim usporavanje privrednog rasta i razvoja u Republici Srbiji.

VII Razlozi zbog kojih se predlaže da Zakon stupi na snagu narednog dana od dana objavljivanja

Predlaže se da ovaj zZakon stupi na snagu narednog dana od dana objavljivanja iz razloga navednih u razlozima za donošenje Zakona po hitnom postupku.

VIII Pregled odredaba Zakona koje se menjaju odnosno dopunjuju

Član 8.

Akcijskom fondu se prenose akcije, odnosno udeli:1) preostali do dana stupanja na snagu zakona kojim se uređuje privatizacija u preduzećima koja su izvršila privatizaciju dela društvenog, odnosno državnog kapitala prema odredbama Zakona o svojinskoj transformaciji («Službeni glasnik RS», br. 32/97 i 10/2001);2) akcionara koji su odustali od otplata upisanih akcija koje se otplaćuju na osnovu Zakona o društvenom kapitalu («Službeni list SFRJ», br. 84/89 i 46/90), Zakona o uslovima i postupku pretvaranja društvene svojine u druge oblike svojine («Službeni glasnik RS», br. 48/91, 75/91, 48/94 i 51/94) i Zakona o svojinskoj transformaciji («Službeni glasnik RS», br. 32/97 i 10/2001);3) koje Fond za razvoj Republike Srbije prenese Akcijskom fondu radi prodaje;4) preostali posle prodaje kapitala u postupku privatizacije u skladu sa zakonom kojim se uređuje privatizacija, kao i akcije posle raskida ugovora o prodaji kapitala, odnosno imovine između Agencije za privatizaciju i kupca kapitala.

Član 8a

Akcije prenete Akcijskom fondu su obične akcije.

Pravo glasa po osnovu akcija iz stava 1. ovog člana, Akcijski fond koristi naročito u sledećim slučajevima:

smanjenja, odnosno povećanja kapitala;

reorganizacije akcionarskog društva;

prodaje dela imovine;

opterećivanja imovine;

zalaganja stvari ili uspostavljanja hipoteke;

dugoročnog zakupa;

poravnanja sa poveriocima;

uzimanja kredita;

u slučajevima sticanja i raspolaganja imovinom.

Akcionarska društva su dužna da pribave pismeno izjašnjenje Akcijskog fonda u slučajevima iz stava 2. ovog člana.

Odluke donete suprotno stavu 3. ovog člana ništave su.

Način ostvarivanja prava glasa, odnosno izjašnjavanja Akcijskog fonda po osnovu prenetih akcija iz stava 1. ovog člana bliže propisuje ministar nadležan za poslove privatizacije.

Član 9.

Agencija za privatizaciju (u daljem tekstu: Agencija) organizuje postupak prodaje

akcija ili udela iz člana 8. ovog zakona. Akcijski fond prodaje akcije, odnosno udele na osnovu naloga Agencije.

Akcije, odnosno udeli iz st. 1. i 2. ovog člana prodaju se na finansijskoj berzi javnom aukcijom ili preko berzanskih posrednika, osim akcija za koje nadležno Ministarstvo odluči da ih evidentira u Privatizacionom registru.

Akcije iz st. 1. i 2. ovog člana prodaju se na finansijskoj berzi javnom aukcijom i van berze prihvatanjem ponude za preuzimanje, u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrednosti, a udeli javnom aukcijom, osim akcija za koje ministarstvo nadležno za poslove privatizacije odluči da ih evidentira u Privatizacionom registru. Izuzetno od stava 3. ovog člana, ako Agencija donese odluku, akcije, odnosno udeli mogu se prodavati i putem javne ponude i javnog tendera. Istovremeno sa ponudom za prodaju akcija iz Akcijskog fonda, mogu se nuditi na prodaju i akcije pojedinačnih akcionara pravnog lica čije se akcije nude na prodaju, radi prodaje većinskog paketa akcija

Akcijski fond u postupku prodaje poštuje principe javnosti i nediskriminacije.

Akcijski fond je dužan da akcije koje su mu prenete proda najkasnije u roku od šest godina od dana stupanja na snagu zakona kojim se uređuje privatizacija.

Akcije koje Akcijski fond prodaje na finansijskoj berzi ili van berze daju pravo glasa kupcu tih akcija.

Član 9a

Ugovor o prodaji akcija, odnosno udela smatra se zaključenim kada ga potpišu Akcijski fond, Agencija za privatizaciju i kupac, osim ugovora o prodaji akcija na finansijskoj berzi.

Član 11.

Akcijski fond, uz saglasnost Agencije, može ugovorom, u skladu sa statutom, poveriti na prodaju domaćim ili stranim specijalizovanim finansijskim organizacijama akcije, odnosno udele iz Akcijskog fonda. Akcijski fond neće koristiti pravo na upravljanje po osnovu akcija koje su mu prenete. Akcijski fond naplaćuje dividendu po osnovu akcija koje su mu prenete

«Član 11a

Privredna društva čije su akcije prenete Akcijskom fondu dužna su da na zahtev Akcijskog fonda, u roku od sedam dana od dana prijema zahteva, dostave prospekt finansijskoj berzi i zaključe ugovor sa finansijskom berzom o listingu i kotaciji, odnosno obezbede uslove za trgovanje akcijama na finansijskoj berzi.

Ako privredno društvo ne postupi po zahtevu Akcijskog fonda iz stava 1.ovog člana ili po pismenoj inicijativi akcionara koji imaju najmanje jednu desetinu osnovnog kapitala izdavaoca trgovina akcijama se odvija na finansijskoj berzi bez prospekta.

Član 25.

Akcijski fond sredstva za poslovanje stiče iz:1) naknade troškova i provizija ostvarenih prodajom akcija;2) dividende naplaćene od subjekata privatizacije do momenta prodaje akcija;3) budžeta Republike Srbije;4) drugih izvora utvrđenih statutom, u skladu sa zakonom.

Privredna društva čije su akcije prenete Akcijskom fondu dužna su da na zahtev Akcijskog fonda, u roku od sedam dana od dana prijema zahteva, dostave prospekt finansijskoj berzi i zaključe ugovor sa finansijskom berzom o listingu i kotaciji, odnosno obezbede uslove za trgovanje akcijama na finansijskoj berzi.

Ako privredno društvo ne postupi po zahtevu Akcijskog fonda iz stava 1.ovog člana ili po pismenoj inicijativi akcionara koji imaju najmanje jednu desetinu osnovnog kapitala izdavaoca trgovina akcijama se odvija na finansijskoj berzi bez prospekta

Visinu naknada troškova i provizija iz stava 1. tačka 1. ovog člana propisuje ministar nadležan za poslove privatizacije.

Visinu provizije iz st. 1. tačka 1. Zakona propisuje ministar nadležan za poslove privatizacije.

Član 26.

Sredstva od prodaje akcija, odnosno udela i naplaćenih dividendi prenose se na uplatni račun budžeta Republike Srbije, u roku predviđenom ugovorom o prodaji akcija, a raspoređivanje se vrši u skladu sa članom 61. Zakona o privatizaciji.

Sredstva od prodaje akcija, odnosno udela i naplaćenih dividendi republičkog fonda nadležnog za penzijsko i invalidsko osiguranje zaposlenih prenose se na uplatni račun tog fonda, u roku predviđenom ugovorom o prodaji akcija.

Krivično delo

Član 26a

Odgovorno lice privrednog društva koje ne postupi po zahtevu Akcijskog fonda iz člana 11a. ovog zakona, kazniće se zatvorom od tri meseca do pet godina i novčanom kaznom do 800.000 dinara.

Član 27.

Novčanom kaznom od 10.000 do 450.000 dinara od 200.000 do 2.000.000 dinara kazniće se za privredni prestup pravno lice koje suprotno članu 1. stav 2. ovog zakona u svom nazivu koristi reči akcijski fond.Novčanom kaznom od 5.000 do 30.000 dinara od 20.000 do 200.000 dinara kazniće se za privredni prestup iz stava 1. ovog člana i odgovorno lice u pravnom licu.

Član 28.

Novčanom kaznom od 10.000 do 450.000 dinara od 200.000 do 3.000.000 dinara kazniće se za privredni prestup subjekt privatizacije ako:

1) Ne postupi po zahtevu Akcijskog fonda iz člana 11a ovog zakona2) ne preda akcije Akcijskom fondu u roku iz člana 17. ovog zakona;3) ne omogući Akcijskom fondu uvid u knjigu akcija, u skladu sa članom 22. ovog zakona.Novčanom kaznom od 5.000. do 30.000 dinara od 20.000 do 200.000 dinara kazniće se za privredni prestup iz stava 1. ovog člana i odgovorno lice u subjektu privatizacije.

Član 29.

Novčanom kaznom od 2.000 do 10.000 dinara od 1.000 do 50.000 dinara kazniće se za prekršaj odgovorno lice u Akcijskom fondu ako Akcijski fond:1) pismeno ne obavesti nadležno ministarstvo, potencijalne kupce i centralni registar o nameri prodaje prenetih akcija, u skladu sa članom 16. ovog zakona;2) sredstva od prodaje prenetih akcija, odnosno udela i naplaćenih dividendi iz člana 26. ovog zakona ne prenese na uplatni račun budžeta Republike Srbije, odnosno republičkog fonda nadležnog za penzijsko i invalidsko osiguranje zaposlenih.

Član 30.

Novčanom kaznom od 2.000 do 10.000 dinara od 1.000 do 50.000 dinara kazniće se za prekršaj lice u Akcijskom fondu iz člana 21. stav 1. ovog zakona koje povlašćenu informaciju iz člana 21. stav 2. ovog zakona upotrebi radi sticanja imovinske koristi ili drugih pogodnosti za sebe i treća lica.

Član 34.

Stručne i druge administrativno-tehničke poslove Akcijskog fonda obavljaju zaposleni u Akcijskom fondu. Zaposleni u Akcijskom fondu imaju prava i obaveze u skladu sa zakonom kojim se uređuju radni odnosi u državnim organima i kolektivnim ugovorom.

Član 15.

Akcije iz člana 8. tač. 1. i 2. Zakona, Akcijski fond je dužan da proda najkasnije do 31.decembra 2008. godine.

Član 16.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Republike Srbije“.

Ostavite komentar