Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o državnim službenicima

PREDLOG ZAKONA

O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA ODRŽAVNIM SLUŽBENICIMA

Član 1.

U Zakonu o državnim službenicima („Službeni glasnik RS”, br. 79/05, 81/05 – ispravka, 83/05 – ispravka, 64/07, 67/07 – ispravka, 116/08 i 104/09), u članu 16. dodaju se novi st. 2. i 3. koji glase:

„Dostavljanje rešenja državnom službeniku vrši se u prostorijama državnog organa, a ako je državni službenik odsutan s rada dostavljanje se vrši poštom na adresu koju je državni službenik prijavio državnom organu i koja se nalazi u njegovom personalnom dosijeu.

Ukoliko dostavljanje iz stava 2. ovog člana nije uspelo, službeno lice državnog organa sastavlja pismenu belešku. U tom slučaju rešenje se objavljuje na oglasnoj tabli državnog organa i po isteku osam dana od dana objavljivanja smatra se dostavljenim.”

U dosadašnjem stavu 2. koji postaje stav 4. reč: „prijema” zamenjuje se rečju: „dostavljanja”.

Dosadašnji stav 3. postaje stav 5.

Član 2.

U članu 34. stav 1. posle reči: „Republičkog javnog pravobranioca” zapeta se zamenjuje rečju: „i”, a posle reči: „zamenika Republičkog javnog pravobranioca” reči: „i načelnika upravnog okruga” brišu se.

Član 3.

U članu 36. stav 2. menja se i glasi:

„Za rad na poslovima u zvanju višeg savetnika državni službenik mora da ima stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu i najmanje sedam godina radnog iskustva u struci.”

Član 4.

U članu 37. stav 2. menja se i glasi:

„Za rad na poslovima u zvanju samostalnog savetnika državni službenik mora da ima stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu i najmanje pet godina radnog iskustva u struci.”

Član 5.

U članu 38. stav 2. menja se i glasi:

„Za rad na poslovima u zvanju savetnika državni službenik mora da ima stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu i najmanje tri godine radnog iskustva u struci.”

Član 6.

U članu 39. stav 2. menja se i glasi:

„Za rad na poslovima u zvanju mlađeg savetnika državni službenik mora da ima stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu i završen pripravnički staž ili najmanje pet godina radnog staža u državnim organima.”

Član 7.

U članu 40. stav 2. menja se i glasi:

„Za rad na poslovima u zvanju saradnika državni službenik mora da ima stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 180 ESPB bodova, osnovnim strukovnim studijama, odnosno na studijama u trajanju do tri godine i najmanje tri godine radnog iskustva u struci.”

Član 8.

U članu 41. stav 2. menja se i glasi:

„Za rad na poslovima u zvanju mlađeg saradnika državni službenik mora da ima stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 180 ESPB bodova, osnovnim strukovnim studijama, odnosno na studijama u trajanju do tri godine i završen pripravnički staž ili najmanje pet godina radnog staža u državnim organima.”

Član 9.

U članu 45. stav 2. menja se i glasi:

„Pored toga za rad na položaju potrebno je i stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu i najmanje devet godina radnog iskustva u struci.”

Član 10.

U članu 54. stav 1. menja se i glasi:

„Javni konkurs oglašava organ državne uprave koji popunjava radno mesto na svojoj internet prezentaciji, na internet prezentaciji Službe za upravljanje kadrovima, na portalu e-uprave, na oglasnoj tabli, internet prezentaciji i periodičnom izdanju oglasa Nacionalne službe za zapošljavanje.”

Član 11.

U članu 55. u stavu 2. reči: „Službenom glasniku Republike Srbije” zamenjuju se rečima: „periodičnom izdanju oglasa Nacionalne službe za zapošljavanje”.

Član 12.

U članu 56. dodaje se novi stav 4. koji glasi:

„Osim ako drukčije nije propisano, u izbornom postupku organ državne uprave slobodno bira način obaveštavanja kandidata, vodeći računa o njegovoj pravnoj zaštiti, ekonomičnom trošenju sredstava, javnosti obaveštavanja i jednostavnosti postupka. Kratka i hitna obaveštenja mogu da se daju i telefonom ili na drugi pogodan način, o čemu se sačinjava službena beleška.”.

Dosadašnji stav 4. postaje stav 5.

Član 13.

Posle člana 67. dodaju se nazivi članova i čl. 67a i 67b, koji glase:

„Postavljenje vršioca dužnosti

Član 67a

Do postavljenja državnog službenika na položaj, može biti postavljen vršilac dužnosti, na šest meseci, bez internog ili javnog konkursa.

Za vršioca dužnosti može se postaviti lice koje ispunjava uslove za rad na položaju određene ovim zakonom i pravilnikom o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta u državnom organu.

Interni, odnosno javni konkurs za popunjavanje položaja na koji je postavljen vršilac dužnosti oglašava se u roku od 30 dana od dana postavljenja vršioca dužnosti.

U slučaju da se interni, odnosno javni konkurs ne okonča postavljenjem na položaj, status vršioca dužnosti može se produžiti najduže još tri meseca.

Mirovanje prava i obaveza

Član 67b

Vršiocu dužnosti koji je postavljen iz reda državnih službenika miruju prava i obaveze iz radnog odnosa u organu iz kojeg je postavljen.”

Član 14.

U članu 71. stav 2. na kraju teksta tačka se zamenjuje zapetom i dodaju se reči: „u roku od 30 dana od dostavljanja liste kandidata.”.

Član 15.

U članu 72. stav 2. posle reči: „kandidata” dodaju se reči: „u roku od 30 dana od dostavljanja predloga o čemu se obaveštava Služba za upravljanje kadrovima”.

U stavu 3. reči: „sprovodi se novi javni konkurs” zamenjuju se rečima: „Služba za upravljanje kadrovima oglašava novi javni konkurs narednog dana od dana prijema obaveštenja da javni konkurs nije uspeo na način propisan članom 47. Zakona ”.

Član 16.

Član 78. menja se i glasi:

„Član 78.

Državni službenik se razrešava s položaja ako mu radni odnos prestane zbog: osude na kaznu zatvora od najmanje šest meseci, konačnog rešenja kojim mu je izrečena disciplinska kazna prestanka radnog odnosa, konačnog rešenja kojim mu je na ocenjivanju određena ocena „ne zadovoljava”, kao i iz drugih razloga predviđenih opštim propisima o radu kojima se uređuje prestanak radnog odnosa nezavisno od volje zaposlenog i volje poslodavca.

Državni službenik se razrešava s položaja i ako organ ili telo nadležno za njegovo postavljenje prihvati javnu preporuku Zaštitnika građana za njegovo razrešenje, odnosno ako prihvati inicijativu za razrešenje na osnovu mere javnog objavljivanja preporuke za razrešenje koju izrekne Agencija za borbu protiv korupcije.

Državni službenik koji rukovodi državnim organom razrešava se s položaja i kada organ ili telo nadležno za njegovo postavljenje utvrdi da je u vreme njegovog rukovođenja došlo do ozbiljnog poremećaja u radu državnog organa kojim rukovodi ili do narušavanja poverenja javnosti u taj državni organ.”

Član 17.

Član 96. menja se i glasi:

„Član 96.

Stručno usavršavanje je pravo i dužnost državnog službenika da stiče znanja i veštine, odnosno sposobnosti za izvršavanje poslova radnog mesta, u skladu sa potrebama državnog organa.

Rukovodilac je dužan da državnom službeniku omogući stručno usavršavanje za izvršavanje poslova radnog mesta u skladu sa programima stručnog usavršavanja utvrđenim ovim zakonom.”

Član 18.

Član 97. menja se i glasi:

„Član 97.

Stručno usavršavanje zasniva se na opštim i posebnim programima kojima se određuju oblici i sadržina stručnog usavršavanja.

Programe opšteg stručnog usavršavanja državnih službenika iz organa državne uprave i službi Vlade, po prethodno pribavljenom mišljenju Visokog službeničkog saveta, donosi ministar nadležan za poslove državne uprave, izuzev programa opšteg stručnog usavršavanja državnih službenika iz oblasti Evropske unije koje, u skladu sa svojim delokrugom, donosi po prethodno pribavljenom mišljenju Visokog službeničkog saveta, direktor službe Vlade za koordinaciju poslova Vlade u pristupanju Evropskoj uniji.

Programi opšteg stručnog usavršavanja iz stava 2. ovog člana usklađuju se sa potrebama organa državne uprave i službi Vlade.

Programe posebnog stručnog usavršavanja državnih službenika donosi rukovodilac za svaku godinu, prema posebnim potrebama državnog organa.”

Član 19.

Posle člana 97. dodaju se nazivi članova i čl. 97a, 97b i 97v, koji glase:

„Organizovanje i realizovanje programa stručnog usavršavanja

Član 97a

Stručno usavršavanje državnih službenika u skladu sa programima opšteg stručnog usavršavanja organizuje Služba za upravljanje kadrovima, izuzev obuka iz oblasti Evropske unije koje, u skladu sa svojim delokrugom, organizuje i sprovodi služba Vlade za koordinaciju poslova Vlade u pristupanju Evropskoj uniji.

Programe stručnog usavršavanja državnih službenika, po pravilu, realizuju zaposleni u organima državne uprave, službama Vlade i drugim državnim organima, kao i stručnjaci iz oblasti značajnih za rad državne uprave.

Vlada bliže uređuje način utvrđivanja potreba za stručnim usavršavanjem, vrste programa opšteg stručnog usavršavanja, osnovne elemente sadržine programa opšteg i posebnog stručnog usavršavanja, način sprovođenja programa opšteg stručnog usavršavanja i vođenje evidencije o utvrđenim i sprovedenim opštim programima i planiranim i sprovedenim programima posebnog stručnog usavršavanja državnih službenika, način i postupak izbora i angažovanja realizatora programa, naknade za realizatore programa stručnog usavršavanja, kao i druga pitanja od značaja za stručno usavršavanje.

Stručno usavršavanje stažiranjem

Član 97b

Državni službenik koji je upućen na stručno usavršavanje putem stažiranja na osnovu programa iz člana 97. ovog zakona ili na osnovu posebnog sporazuma o međunarodnoj saradnji u skladu sa tim programom (u daljem tekstu: stažiranje), ostvaruje sva prava iz radnog odnosa u državnom organu iz kojeg je upućen na stažiranje i u obavezi je da po okončanju stažiranja ostane na radu u tom ili u drugom državnom organu dvostruko duže od vremena provedenog na stažiranju, a najmanje godinu dana.

Po završenom stažiranju državni službenik je dužan da prenese i primeni stečena stručna znanja i veštine.

Državni službenik koji po okončanju stažiranja ne ostane na radu u državnom organu u propisanom trajanju dužan je da jednokratno vrati sve troškove stažiranja isplaćene iz budžeta Republike Srbije.

Prava i obaveze državnog službenika na stažiranju uređuju se ugovorom.

Vlada bliže uređuje način izbora državnih službenika koji se upućuju na stručno usavršavanje putem stažiranja, bitne elemente ugovora o uređivanju međusobnih prava i obaveza državnog službenika i organa iz kog se upućuje na stažiranje, način obračuna i refundacije (vraćanja) troškova stažiranja, način prenošenja stečenog stručnog znanja i veština po završenom stažiranju, kao i druga pitanja od značaja za stažiranje.

Sredstva za stručno usavršavanje

Član 97v

Sredstva za stručno usavršavanje obezbeđuju se u budžetu Republike Srbije.

Sredstva za programe opšteg stručnog usavršavanja državnih službenika koje organizuje Služba za upravljanje kadrovima obezbeđuju se u iznosu od 0.01% ukupnih sredstava obezbeđenih za plate svih zaposlenih iz organa državne uprave i službi Vlade.”

Član 20.

U članu 101. stav 2. briše se.

Član 21.

Posle člana 102. dodaju se naziv člana i član 102a, koji glasi:

„Poseban stručni ispit

Član 102a

Zakonom može da se predvidi i poseban stručni ispit koji se polaže radi zaposlenja na radnim mestima sa posebnim dužnostima i ovlašćenjima.”

Član 22.

Član 105. menja se i glasi:

„Član 105.

Pripravnici se osposobljavaju za samostalan rad u skladu sa opštim aktom o uvođenju pripravnika u rad koji donosi rukovodilac i opštim programom osposobljavanja pripravnika za polaganje državnog stručnog ispita.”

Član 23.

U članu 106. reči: „ili posebnog stručnog ispita” zamenjuju se zapetom i rečima: „kao i posebnog stručnog ispita u smislu člana 102a ovog zakona”.

Član 24.

U članu 120. stav 2. posle reči: „Vlade” dodaju se zapeta i reči: „izuzev protiv rukovodioca organa u sastavu ministarstva i rukovodioca posebne organizacije nad čijim radom nadzor vrši ministarstvo – protiv kojih se disciplinski postupak pokreće na predlog ministra”.

Član 25.

U članu 140. stav 2. menja se i glasi:

„Rukovodilac može pismeno da ovlasti državnog službenika koji ima stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu i najmanje pet godina radnog iskustva u struci, da umesto njega odlučuje o pravima i dužnostima državnih službenika.”

Član 26.

U članu 158. stav 2. reči: „organizuje stručno usavršavanje državnih službenika, posebno u oblasti borbe protiv korupcije,” zamenjuju se rečima: „organizuje stručno usavršavanje državnih službenika, izuzev u oblasti Evropske unije.”

Član 27.

Posle člana 164. dodaje se naziv iznad člana i člana 164, koji glasi:

„Kodeks ponašanja državnih službenika

Član 164a

Kodeksom ponašanja državnih službenika uređuju se pravila etičkog ponašanja državnih službenika i način praćenja njegove primene.

Organi državne uprave i službe Vlade dužni su da Visokom službeničkom savetu dostavljaju potrebne podatke i informacije neophodne za praćenje primene Kodeksa ponašanja državnih službenika i unapređenje pravila etičkog postupanja državnih službenika.”

Član 28.

Naziv iznad člana 179. i član 179. brišu se.

Prelazne i završne odredbe

Član 29.

Podzakonska akta koja su predviđena ovim zakonom doneće se u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Podzakonska akta doneta na osnovu Zakona o državnim službenicima („Službeni glasnik RS”, br. 79/05, 81/05 – ispravka, 83/05 – ispravka, 64/07, 67/07 – ispravka, 116/08 i 104/09) usaglasiće se sa odredbama ovog zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 30.

Rešenja kojima se postavljaju vršioci dužnosti na položaje koji po stupanju na snagu ovog zakona nisu popunjeni, doneće se najkasnije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Postavljena lica u državnim organima na radnim mestima koja su položaji nastavljaju sa radom do postavljenja vršioca dužnosti na položaj, odnosno do popunjavanja položaja.

Član 31.

U slučaju nedonošenja rešenja o postavljenju vršioca dužnosti u roku iz člana 30. stav 1. ovog zakona, postavljenim licima na radnim mestima koji su položaji prestaje dužnost danom isteka tog roka.

Član 32.

Izuzetno od odredaba člana 18. ovog zakona, stručno usavršavanje državnih službenika u 2014. godini sprovodiće se na osnovu programa opšteg stručnog usavršavanja koji je za 2014. godinu donela Vlada, u skladu sa ranije važećim propisom.

Član 33.

Izuzetno od odredaba člana 19. ovog zakona (novi član 97v), sredstva za programe opšteg stručnog usavršavanja obezbediće se u budžetu Republike Srbije za 2015. godinu u iznosu koji je za 70% niži od iznosa propisanog ovim zakonom i povećavaće se za svaku narednu godinu za po 10% sve dok ne dostignu nivo utvrđen ovim zakonom.

Član 34.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

O B R A Z L O Ž E NJ E

I. USTAVNI OSNOV ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavni osnov za donošenje predloženog zakona sadržan je u odredbama člana 97. tač. 8. i 16. Ustava Republike Srbije, kojima je propisano da Republika Srbija uređuje i obezbeđuje sistem u oblasti radnih odnosa i organizaciju, nadležnost i rad republičkih organa.

II. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA

Razlozi za donošenje ovog zakona sadržani su, pre svega, u potrebi da se obezbedi neodložno jedinstvo sistema u radu organa, organizacija i ustanova koje obavljaju poslove javnog sektora i da se ujednači radnopravni položaja zaposlenih u njima, s ciljem smanjenja ukupnih sredstava za ostvarivanja prava čije finansiranje se obezbeđuje iz javnih rashoda.

Pored navedenog, razlog za donošenje ovog zakona proizlazi iz potrebe da se dalje unapređuje službenički sistem, posebno u postupku odabira kandidata pri zasnivanju radnog odnosa, pojednostavljenja procedura vezanih za obaveštavanje tokom izbornog postupka, čime se skraćuje vreme njegovog sprovođenja, kao i kroz pojednostavljenje postupaka u vezi sa ocenjivanjem rada državnih službenika i preciziranje i pooštravanje pravnih posledica izvršenog ocenjivanja kada je reč o državnim službenicima na položaju.

Donošenje ovog zakona proizlazi i iz potrebe da se u skladu sa Zakonom o ministarstvima („Službeni glasnik RS”, broj 44/14) utvrđenim nadležnostima Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave u poslovima državne uprave koji se odnose na stručno usavršavanje zaposlenih u državnim organima (član 10. stav 1), uspostavi novi sistem stručnog usavršavanja državnih službenika, kao neophodan uslov za delotvorno i potpuno sprovođenje Strategije stručnog usavršavanja državnih službenika u Republici Srbiji („Službeni glasnik RS”, br. 56/11 i 51/13) i Akcionog plana za sprovođenje Strategije stručnog usavršavanja državnih službenika u Republici Srbiji za period 2013–2015. godine.

Pored toga, izmenama i dopunama Zakona vrši se usklađivanje uslova za obavljanje poslova u okviru zvanja državnih službenika na izvršilačkim radnim mestima i uslova za obavljanje poslova državnih službenika na položaju sa odredbama Zakona o visokom obrazovanju („Službeni glasnik RS”, br. 76/05, 100/07 – autentično tumačenje, 97/08, 44/10, 93/12 i 89/13); obezbeđuju se uslovi za rad i funkcionisanje organa državne uprave u punom kapacitetu do popune radnog mesta državnog službenika na položaju u skladu sa odredbama Zakona o državnim službenicima, uvođenjem instituta vršioca dužnosti za rad na radnom mestu koje je utvrđeno kao položaj; a vrši se i usklađivanje odredaba koje se odnose na status načelnika upravnog okruga sa rešenjima sadržanim u predloženim izmenama Zakona o državnoj upravi.

Usvajanjem i sprovođenjem ovog zakona obezbediće se neodložno jedinstvo sistema u radu organa, organizacija i službi (ustanova) koje obavljaju poslove javnog sektora, kao i ujednačavanje radnopravnog položaja zaposlenih u javnom sektoru i, s tim u vezi, sprovođenje jedinstvenih mera usmerenih na ostvarivanje neophodnih ušteda u javnim rashodima.

Predložena rešenja uticaće s jedne strane, na organe nadležne za donošenje programa opšteg stručnog usavršavanja i organizovanje i realizovanje tih programa i s druge strane, na državne službenike na izvršilačkim radnim mestima u pogledu uslova za obavljanje poslova u pojedinim zvanjima, uslova za obavljanje poslova državnih službenika na položaju i u smislu ostvarivanja prava na stručno usavršavanje.

Međutim, primenom ovog zakona se ne stvaraju obaveze za privredne i druge subjekte.

III. OBJAŠNJENJE POJEDINAČNIH REŠENJA

Član 1. – Predloženim rešenjem obezbeđuje se sprovođenje načela efikasnosti i ekonomičnosti postupka i stvaraju se normativne pretpostavke za delotvorno dostavljanje rešenja kojima se odlučuje o pravima i dužnostima državnog službenika, kao i pretpostavke za efikasnu zaštitu prava iz radnog odnosa i obezbeđenje principa pravne sigurnosti u ostvarivanju prava za sve državne službenike u državnom organu.

Član 2. – Predloženim rešenjem vrši se usklađivanje sa predloženom izmenom u Zakonu o državnoj upravi, kojom se načelnik upravnog okruga iz statusa državnog službenika na položaju prevodi u status funkcionera.

Član 3-9. – Predloženim izmenama izvršeno je neophodno usklađivanje sa odredbama Zakona o visokom obrazovanju, u pogledu uslova za obavljanja poslova u okviru zvanja državnih službenika na izvršilačkim radnim mestima i uslova za obavljanje poslova državnih službenika na položaju.

Član 10-11. – Dosadašnji način oglašavanja javnih konkursa za popunjavanje radnih mesta u organima državne uprave pokazao se kao neefikasan i izuzetno skup. Predloženo rešenje koje omogućava praćenje oglašenih javnih konkursa putem internet prezentacije dražavnog organa koji popunjava radno mesto, Službe za upravljanje kadrovima, na portalu e – uprave, je ne samo ekonomičnije, već i pristupačnije i transparentnije. Istovremeno, predviđa se da se javni konkurs oglašava na oglasnoj tabli, internet adresi i u periodičnom izdanju oglasa Nacionalne službe za zapošljavanje.

Član 12. – Rešenje predloženo ovim članom obezbeđuje brže i efikasnije sprovođenje izbornog postupka.

Član 13. – Rešenje predloženo ovim članom obezbeđuje uslove za rad i funkcionisanje u potrebnom kapacitetu organa državne uprave u periodu do postavljenja državnog službenika na položaj u skladu sa odredbama Zakona o državnim službenicima.

Član 14 i 15 – Rešenje predloženo ovim članovima proceduru izbora postavljenih lica čini bržom i efikasnijom. Nakon prijema obaveštenja da javni konkurs nije uspeo, predviđa se oglašavanje novog javnog konkursa.

Član 16. – Rešenje predloženo ovim članom obezbeđuje da se među uslove koji predstavljaju osnov za razrešenje državnog službenika sa položaja na kome se rukovodi državnim organom i na kome nije predviđeno ocenjivanje rukovodioca organa uvrste i objektivni uslovi koji se vezuju za ozbiljan poremećaj u radu državnog organa ili narušavanje poverenja javnosti.

Član 17. – Predloženim rešenjem uređuju se prava i dužnosti državnog službenika i organa državne uprave u vezi sa stručnim usavršavanjem, pri čemu je u odnosu na dosadašnja rešenja najznačajnija novina uvođenje obaveze stručnog usavršavanja državnih službenika, kao neophodan preduslov dobro obučene i profesionalne državne uprave sposobne da građanima i privredi pruži potreban nivo usluga.

Čl. 18. i 19. – Predloženim rešenjem predviđeno je stručno usavršavanje državnih službenika u skladu sa programima opšteg i posebnog stručnog usavršavanja, pri čemu su novine da program opšteg stručnog usavršavanja državnih službenika iz organa državne uprave i službi Vlade donosi ministar nadležan za poslove uprave, a stručno usavršavanje državnih službenika organizuje Služba za upravljanje kadrovima.

Kao izuzetak od ovog pravila, zbog specifičnosti sadržine i potrebnih znanja i veština u vezi sa utvrđivanjem i sprovođenjem stručnog usavršavanja u oblasti Evropske unije, predloženo je da program opšteg stručnog usavršavanja iz ove oblasti donosi direktor službe Vlade za koordinaciju poslova Vlade u pristupanju Evropskoj uniji, a obuku organizuje služba Vlade za koordinaciju poslova Vlade u pristupanju Evropskoj uniji.

Uvodi se poseban oblik stručnog usavršavanja putem stažiranja, kao i upućivanja na stručno usavršavanje u okviru realizacije sporazuma o međunarodnoj saradnji. Prava i obaveze državnog službenika na stažiranju uređuju se ugovorom. Vlada će, između ostalog, bliže urediti način izbora državnih službenika koji se upućuju na stručno usavršavanje putem stažiranja, elemente ugovora, troškove i druga pitanja od značaja za stažiranje, odnosno za prenošenje stručnih znanja i veština po završenom stažiranju.

U skladu sa dosadašnjim rešenjem sredstva za stručno usavršavanje obezbeđuju se u budžetu Republike Srbije, a predloženim izmenama se precizira iznos sredstava koji se u budžetu opredeljuje za realizaciju programa opšteg stručnog usavršavanja državnih službenika koje organizuje Služba za upravljanje kadrovima.

Čl. 20. i 21. – S obzirom na to da se članom 21. predviđa obaveza polaganja i posebnog stručnog ispita radi zaposlenja na radnim mestima sa posebnim dužnostima i ovlašćenjima, predlaže se, u članu 20, brisanje odredbe člana 101. stav 2. Zakona o državnim službenicima.

Član 22. – Predloženim rešenjem uvodi se jednoobrazan način osposobljavanja pripravnika za samostalan rad u skladu sa opštim aktom o uvođenju pripravnika u rad i opštim programom osposobljavanja pripravnika za polaganje državnog stručnog ispita koje donosi rukovodilac, čime se ne samo ujednačava sistem uvođenja u rad i osposobljavanja pripravnika u organu državne uprave ili službi Vlade, već i isključuje mogućnost, uočena u primeni važećih rešenja, njihovog neadekvatnog ili nepotpunog uvođenja u rad i osposobljavanja od strane mentora.

Član 23. – Izmene odredbe člana 106. Zakona o državnim službenicima predložene su radi usklađivanja sa odredbom člana 21. Predloga zakona.

Član 24. – Predloženim rešenjem obezbeđuje se uspostavljanje neposredne hijerarhije, tj subordinacije u postupku utvrđivanja odgovornosti za rad državnih službenika na položaju koji rukovode organom državne uprave u sastavu ministarstva ili posebnom organizacijom za koje je propisano da nadzor nad njihovim radom vrši nadležno ministarstvo.

Član 25. – Izmene stava 2. člana 140. Zakona o državnim službenicima predlažu se radi usklađivanja sa ovim zakonom predloženim izmenama čl. 36–39. Zakona o državnim službenicima.

Član 26. – Brisanje nadležnosti Službe za upravljanje kadrovima u stavu 2. člana 158. Zakona o državnoj upravi, koja se odnosi na organizaciju stručnog usavršavanja državnih službenika u oblasti borbe protiv korupcije, predložena je radi usklađivanja sa odredbama čl. 18. i 19. ovog zakona.

Član 27. – Ovim članom bliže se uređuju obaveze organa državne uprave i službe Vlade da Visokom službeničkom savetu dostavljaju potrebne podatke i informacije neophodne za praćenje primene Kodeksa ponašanja državnih službenika i unapređenja pravila etičkog ponašanja državnih službenika, što je u skladu sa ulogom i značajem Visokog službeničkog saveta u službeničkom sistemu.

Član 28. – Predviđa se brisanje člana 179. Zakona o državnim službenicima

Odredbe čl. 29. – 34. prelaznog su karaktera i njima se uređuje: u kom roku će se doneti podzakonska akta predviđena ovim zakonom; usaglašavanje akata donetih na osnovu važećeg zakona sa odredbama ovog zakona; donošenje rešenja o postavljenju vršioca dužnosti na položaje koji nisu popunjeni u trenutku stupanja na snagu ovog zakona; te visina sredstava koja se obezbeđuju u budžetu Republike Srbije za programe opšteg stručnog usavršavanja u prelaznom periodu.

IV. SREDSTVA ZA SPROVOĐENJE ZAKONA

Za sprovođenje ovog zakona nije potrebno obezbediti dodatna sredstva u budžetu Republike Srbije godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

V. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Predlaže se donošenje Zakona o izmenama i dopunama Zakona o državnim službenicima po hitnom postupku kako bi se otklonile okolnosti koje mogu da prouzrokuju štetne posledice po rad organa i organizacija.

Pre svega, neodložno donošenje i sprovođenje ovog zakona treba, zajedno sa drugim zakonima kojima će se uređivati rad javnog sektora, da smanji nivo javnih rashoda i stvori pretpostavke za njegovo finansiranje iz realnih prihoda.

Nadalje, donošenje ovog zakona neophodno je radi uspostavljanja pravnog i institucionalnog okvira za sprovođenje Strategije stručnog usavršavanja državnih službenika u Republici Srbiji u rokovima utvrđenim Akcionim planom za sprovođenje ove strategije.

Istovremeno, radi realizacije finansijskog sporazuma koji je zaključen između Evropske komisije i Republike Srbije u decembru 2012. godine, polazna osnova za početak realizacije projekta „Podrška daljem unapređenju stručnog usavršavanja državnih službenika” u okviru sprovođenja Nacionalnog programa IPA 2012. godine, jeste upravo donošenje ovog zakona.

Uz sve navedeno, potrebno je omogućiti blagovremenu pripremu za donošenje programa opšteg stručnog usavršavanja državnih službenika za 2015. godinu, pre svega programa koje je neophodno organizovati i realizovati u vezi sa stručnim usavršavanjem državnih službenika iz oblasti koje su od posebnog značaj u procesu pristupanja Evropskoj uniji.

PREGLED ODREDABA

KOJE SE MENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU

Pravo na žalbu

Član 16.

Državni službenik ima pravo žalbe na rešenje kojim se odlučuje o njegovim pravima i dužnostima, ako žalba ovim zakonom nije izričito isključena.

DOSTAVLJANJE REŠENJA DRŽAVNOM SLUŽBENIKU VRŠI SE U PROSTORIJAMA DRŽAVNOG ORGANA, A AKO JE DRŽAVNI SLUŽBENIK ODSUTAN S RADA DOSTAVLJANJE SE VRŠI POŠTOM NA ADRESU KOJU JE DRŽAVNI SLUŽBENIK PRIJAVIO DRŽAVNOM ORGANU I KOJA SE NALAZI U NJEGOVOM PERSONALNOM DOSIJEU.

UKOLIKO DOSTAVLJANJE IZ STAVA 2. OVOG ČLANA NIJE USPELO, SLUŽBENO LICE DRŽAVNOG ORGANA SASTAVLJA PISMENU BELEŠKU. U TOM SLUČAJU REŠENJE SE OBJAVLJUJE NA OGLASNOJ TABLI DRŽAVNOG ORGANA I PO ISTEKU OSAM DANA OD DANA OBJAVLJIVANJA SMATRA SE DOSTAVLJENIM.

Žalba se izjavljuje u roku od osam dana od dana prijema DOSTAVLJANJA rešenja, ako ovim zakonom nije određen kraći rok.

Žalba ne odlaže izvršenje rešenja samo kad je to ovim zakonom izričito određeno.

Položaji u Vladi i ostalim državnim organima

Član 34.

Vlada postavlja na položaj pomoćnika ministra, sekretara ministarstva, direktora organa uprave u sastavu ministarstva, pomoćnika direktora organa uprave u sastavu ministarstva, direktora posebne organizacije, zamenika i pomoćnika direktora posebne organizacije, direktora službe Vlade, zamenika i pomoćnika direktora službe Vlade, zamenika i pomoćnika Generalnog sekretara Vlade, Republičkog javnog pravobranioca I zamenika Republičkog javnog pravobranioca i načelnika upravnog okruga.

Položaji u sudovima i javnim tužilaštvima određuju se aktom Vrhovnog kasacionog suda, odnosno Republičkog javnog tužioca, a u ostalim državnim organima položaji se određuju aktima tih organa.

Viši savetnik

Član 36.

U zvanju višeg savetnika rade se najsloženiji poslovi koji znatno utiču na određivanje politike ili postizanje rezultata u nekoj oblasti iz delokruga državnog organa, koji zahtevaju stvaralačke sposobnosti, preduzimljivost i visok stepen stručnosti, samostalnosti i iskustva, uz obraćanje pretpostavljenom samo o pitanjima vođenja politike.

Za rad na poslovima u zvanju višeg savetnika državni službenik mora da ima stečeno visoko obrazovanje na studijama drugog stepena (diplomske akademske studije – master, specijalističke akademske studije, specijalističke strukovne studije), odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine i najmanje sedam godina radnog iskustva u struci.

ZA RAD NA POSLOVIMA U ZVANJU VIŠEG SAVETNIKA DRŽAVNI SLUŽBENIK MORA DA IMA STEČENO VISOKO OBRAZOVANJE NA OSNOVNIM AKADEMSKIM STUDIJAMA U OBIMU OD NAJMANJE 240 ESPB BODOVA, MASTER AKADEMSKIM STUDIJAMA, SPECIJALISTIČKIM AKADEMSKIM STUDIJAMA, SPECIJALISTIČKIM STRUKOVNIM STUDIJAMA, ODNOSNO NA OSNOVNIM STUDIJAMA U TRAJANJU OD NAJMANJE ČETIRI GODINE ILI SPECIJALISTIČKIM STUDIJAMA NA FAKULTETU I NAJMANJE SEDAM GODINA RADNOG ISKUSTVA U STRUCI.

Samostalni savetnik

Član 37.

U zvanju samostalnog savetnika rade se složeni poslovi koji zahtevaju posebno specijalističko znanje i iskustvo, analitičke sposobnosti, samostalan rad bez nadzora pretpostavljenog i donošenje odluka u složenim slučajevima uz samo opšta usmerenja i uputstva pretpostavljenog.

Za rad na poslovima u zvanju samostalnog savetnika državni službenik mora da ima stečeno visoko obrazovanje na studijama drugog stepena (diplomske akademske studije – master, specijalističke akademske studije, specijalističke strukovne studije), odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine i najmanje pet godina radnog iskustva u struci.

ZA RAD NA POSLOVIMA U ZVANJU SAMOSTALNOG SAVETNIKA DRŽAVNI SLUŽBENIK MORA DA IMA STEČENO VISOKO OBRAZOVANJE NA OSNOVNIM AKADEMSKIM STUDIJAMA U OBIMU OD NAJMANJE 240 ESPB BODOVA, MASTER AKADEMSKIM STUDIJAMA, SPECIJALISTIČKIM AKADEMSKIM STUDIJAMA, SPECIJALISTIČKIM STRUKOVNIM STUDIJAMA, ODNOSNO NA OSNOVNIM STUDIJAMA U TRAJANJU OD NAJMANJE ČETIRI GODINE ILI SPECIJALISTIČKIM STUDIJAMA NA FAKULTETU I NAJMANJE PET GODINA RADNOG ISKUSTVA U STRUCI.

Savetnik

Član 38.

U zvanju savetnika rade se složeni poslovi koji su najčešće precizno određeni i podrazumevaju primenu utvrđenih metoda rada, postupaka ili stručnih tehnika sa jasnim okvirom samostalnog delovanja, uz povremeni nadzor pretpostavljenog. Poslovi zahtevaju sposobnost da se problemi rešavaju bez pojedinačnih uputstava pretpostavljenog i uz obraćanje pretpostavljenom samo kad je problem složen i zahteva dodatno znanje i iskustvo.

Za rad na poslovima u zvanju savetnika državni službenik mora da ima stečeno visoko obrazovanje na studijama drugog stepena (diplomske akademske studije – master, specijalističke akademske studije, specijalističke strukovne studije), odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine i najmanje tri godine radnog iskustva u struci.

ZA RAD NA POSLOVIMA U ZVANJU SAVETNIKA DRŽAVNI SLUŽBENIK MORA DA IMA STEČENO VISOKO OBRAZOVANJE NA OSNOVNIM AKADEMSKIM STUDIJAMA U OBIMU OD NAJMANJE 240 ESPB BODOVA, MASTER AKADEMSKIM STUDIJAMA, SPECIJALISTIČKIM AKADEMSKIM STUDIJAMA, SPECIJALISTIČKIM STRUKOVNIM STUDIJAMA, ODNOSNO NA OSNOVNIM STUDIJAMA U TRAJANJU OD NAJMANJE ČETIRI GODINE ILI SPECIJALISTIČKIM STUDIJAMA NA FAKULTETU I NAJMANJE TRI GODINE RADNOG ISKUSTVA U STRUCI.

Mlađi savetnik

Član 39.

U zvanju mlađeg savetnika rade se složeni poslovi koji podrazumevaju primenu utvrđenih metoda rada, postupaka ili stručnih tehnika unutar precizno određenog okvira delovanja, uz redovan nadzor pretpostavljenog, i donošenje odluka na osnovu postojeće prakse ili opštih i pojedinačnih uputstava pretpostavljenog. Poslovi zahtevaju sposobnost rešavanja manjih tehničkih ili proceduralnih problema.

Za rad na poslovima u zvanju mlađeg savetnika državni službenik mora da ima stečeno visoko obrazovanje na studijama drugog stepena (diplomske akademske studije – master, specijalističke akademske studije, specijalističke strukovne studije), odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine i završen pripravnički staž ili najmanje pet godina radnog staža u državnim organima.

ZA RAD NA POSLOVIMA U ZVANJU MLAĐEG SAVETNIKA DRŽAVNI SLUŽBENIK MORA DA IMA STEČENO VISOKO OBRAZOVANJE NA OSNOVNIM AKADEMSKIM STUDIJAMA U OBIMU OD NAJMANJE 240 ESPB BODOVA, MASTER AKADEMSKIM STUDIJAMA, SPECIJALISTIČKIM AKADEMSKIM STUDIJAMA, SPECIJALISTIČKIM STRUKOVNIM STUDIJAMA, ODNOSNO NA OSNOVNIM STUDIJAMA U TRAJANJU OD NAJMANJE ČETIRI GODINE ILI SPECIJALISTIČKIM STUDIJAMA NA FAKULTETU I ZAVRŠEN PRIPRAVNIČKI STAŽ ILI NAJMANJE PET GODINA RADNOG STAŽA U DRŽAVNIM ORGANIMA.

Saradnik

Član 40.

U zvanju saradnika rade se manje složeni poslovi koji obuhvataju ograničen krug međusobno povezanih različitih zadataka i zahtevaju sposobnost samostalne primene utvrđenih metoda rada, postupaka ili stručnih tehnika, uz opšta usmerenja i uputstva i povremeni nadzor pretpostavljenog.

Za rad na poslovima u zvanju saradnika državni službenik mora da ima stečeno visoko obrazovanje na studijama prvog stepena (osnovne akademske studije, osnovne strukovne studije), odnosno na studijama u trajanju do tri godine i najmanje tri godine radnog iskustva u struci.

ZA RAD NA POSLOVIMA U ZVANJU SARADNIKA DRŽAVNI SLUŽBENIK MORA DA IMA STEČENO VISOKO OBRAZOVANJE NA OSNOVNIM AKADEMSKIM STUDIJAMA U OBIMU OD NAJMANJE 180 ESPB BODOVA, OSNOVNIM STRUKOVNIM STUDIJAMA, ODNOSNO NA STUDIJAMA U TRAJANJU DO TRI GODINE I NAJMANJE TRI GODINE RADNOG ISKUSTVA U STRUCI.

Mlađi saradnik

Član 41.

U zvanju mlađeg saradnika rade se manje složeni poslovi koji su precizno određeni i podrazumevaju primenu utvrđenih metoda rada, postupaka ili stručnih tehnika uz sposobnost rešavanja rutinskih problema, uz opšta i pojedinačna uputstva i redovan nadzor pretpostavljenog.

Za rad na poslovima u zvanju mlađeg saradnika državni službenik mora da ima stečeno visoko obrazovanje na studijama prvog stepena (osnovne akademske studije, osnovne strukovne studije), odnosno na studijama u trajanju do tri godine i završen pripravnički staž ili najmanje pet godina radnog staža u državnim organima.

ZA RAD NA POSLOVIMA U ZVANJU MLAĐEG SARADNIKA DRŽAVNI SLUŽBENIK MORA DA IMA STEČENO VISOKO OBRAZOVANJE NA OSNOVNIM AKADEMSKIM STUDIJAMA U OBIMU OD NAJMANJE 180 ESPB BODOVA, OSNOVNIM STRUKOVNIM STUDIJAMA, ODNOSNO NA STUDIJAMA U TRAJANJU DO TRI GODINE I ZAVRŠEN PRIPRAVNIČKI STAŽ ILI NAJMANJE PET GODINA RADNOG STAŽA U DRŽAVNIM ORGANIMA.

1. Uslovi za zaposlenje

Član 45.

Kao državni službenik može da se zaposli punoletan državljanin Republike Srbije koji ima propisanu stručnu spremu i ispunjava ostale uslove određene zakonom, drugim propisom i pravilnikom o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta u državnom organu, ako mu ranije nije prestajao radni odnos u državnom organu zbog teže povrede dužnosti iz radnog odnosa i nije osuđivan na kaznu zatvora od najmanje šest meseci.

Pored toga, za rad na položaju potrebno je i stečeno visoko obrazovanje na studijama drugog stepena (diplomske akademske studije – master, specijalističke akademske studije, specijalističke strukovne studije), odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine i najmanje devet godina radnog iskustva u struci.

PORED TOGA ZA RAD NA POLOŽAJU POTREBNO JE I STEČENO VISOKO OBRAZOVANJE NA OSNOVNIM AKADEMSKIM STUDIJAMA U OBIMU OD NAJMANJE 240 ESPB BODOVA, MASTER AKADEMSKIM STUDIJAMA, SPECIJALISTIČKIM AKADEMSKIM STUDIJAMA, SPECIJALISTIČKIM STRUKOVNIM STUDIJAMA, ODNOSNO NA OSNOVNIM STUDIJAMA U TRAJANJU OD NAJMANJE ČETIRI GODINE ILI SPECIJALISTIČKIM STUDIJAMA NA FAKULTETU I NAJMANJE DEVET GODINA RADNOG ISKUSTVA U STRUCI.

Oglašavanje javnog konkursa. Konkursna komisija

Član 54.

Javni konkurs oglašava organ državne uprave koji popunjava radno mesto u „Službenom glasniku Republike Srbije” i nekom od dnevnih javnih glasila koje izlazi u celoj Republici Srbiji.

JAVNI KONKURS OGLAŠAVA ORGAN DRŽAVNE UPRAVE KOJI POPUNJAVA RADNO MESTO NA SVOJOJ INTERNET PREZENTACIJI, NA INTERNET PREZENTACIJI SLUŽBE ZA UPRAVLJANJE KADROVIMA, NA PORTALU E-UPRAVE, NA OGLASNOJ TABLI, INTERNET PREZENTACIJI I PERIODIČNOM IZDANJU OGLASA NACIONALNE SLUŽBE ZA ZAPOŠLJAVANJE.

Javni konkurs sprovodi konkursna komisija koju imenuje rukovodilac, primenom odredaba ovog zakona o imenovanju konkursne komisije za sprovođenje internog konkursa.

Sadržina oglasa. Rok za podnošenje prijava

Član 55.

Oglas o javnom konkursu sadrži podatke o državnom organu, radnom mestu, uslovima za zaposlenje na radnom mestu, mestu rada, stručnoj osposobljenosti, znanjima i veštinama koje se ocenjuju u izbornom postupku i načinu njihove provere, roku u kome se podnose prijave, lično ime lica zaduženog za davanje obaveštenja o javnom konkursu, adresu na koju se prijave podnose, podatke o dokazima koji se prilažu uz prijavu, mestu, danu i vremenu kada će se obaviti provera osposobljenosti, znanja i veština kandidata u izbornom postupku.

Rok za podnošenje prijava na javni konkurs ne može biti kraći od osam dana od dana oglašavanja javnog konkursa u „Službenom glasniku Republike Srbije“ PERIODIČNOM IZDANJU OGLASA NACIONALNE SLUŽBE ZA ZAPOŠLJAVANJE.

Neblagovremene, nedopuštene, nerazumljive ili nepotpune prijave i prijave uz koje nisu priloženi svi potrebni dokazi, konkursna komisija odbacuje zaključkom protiv koga se može izjaviti žalba žalbenoj komisiji.

Žalba iz stava 3. ovog člana ne zadržava izvršenje zaključka.

Izborni postupak

Član 56.

Konkursna komisija sastavlja spisak kandidata koji ispunjavaju uslove za zaposlenje na radnom mestu i među njima sprovodi izborni postupak.

U izbornom postupku se, ocenjivanjem stručne osposobljenosti, znanja i veština, utvrđuje rezultat kandidata prema merilima propisanim za izbor.

Izborni postupak može da se sprovede u više delova, pismenom proverom, usmenim razgovorom ili na drugi odgovarajući način.

OSIM AKO DRUKČIJE NIJE PROPISANO, U IZBORNOM POSTUPKU ORGAN DRŽAVNE UPRAVE SLOBODNO BIRA NAČIN OBAVEŠTAVANJA KANDIDATA, VODEĆI RAČUNA O NJEGOVOJ PRAVNOJ ZAŠTITI, EKONOMIČNOM TROŠENJU SREDSTAVA, JAVNOSTI OBAVEŠTAVANJA I JEDNOSTAVNOSTI POSTUPKA. KRATKA I HITNA OBAVEŠTENJA MOGU DA SE DAJU I TELEFONOM ILI NA DRUGI POGODAN NAČIN, O ČEMU SE SAČINJAVA SLUŽBENA BELEŠKA.

Ako se u izbornom postupku sprovodi pismena provera, prilikom te provere kandidati se obaveštavaju o mestu, danu i vremenu kada će se obaviti usmeni razgovor s kandidatima.

POSTAVLJENJE VRŠIOCA DUŽNOSTI

ČLAN 67A

DO POSTAVLJENJA DRŽAVNOG SLUŽBENIKA NA POLOŽAJ, MOŽE BITI POSTAVLJEN VRŠILAC DUŽNOSTI, NA ŠEST MESECI, BEZ INTERNOG ILI JAVNOG KONKURSA.

ZA VRŠIOCA DUŽNOSTI MOŽE SE POSTAVITI LICE KOJE ISPUNJAVA USLOVE ZA RAD NA POLOŽAJU ODREĐENE OVIM ZAKONOM I PRAVILNIKOM O UNUTRAŠNJEM UREĐENJU I SISTEMATIZACIJI RADNIH MESTA U DRŽAVNOM ORGANU.

INTERNI, ODNOSNO JAVNI KONKURS ZA POPUNJAVANJE POLOŽAJA NA KOJI JE POSTAVLJEN VRŠILAC DUŽNOSTI OGLAŠAVA SE U ROKU OD 30 DANA OD DANA POSTAVLJENJA VRŠIOCA DUŽNOSTI.

U SLUČAJU DA SE INTERNI, ODNOSNO JAVNI KONKURS NE OKONČA POSTAVLJENJEM NA POLOŽAJ, STATUS VRŠIOCA DUŽNOSTI MOŽE SE PRODUŽITI NAJDUŽE JOŠ TRI MESECA.

MIROVANJE PRAVA I OBAVEZA

ČLAN 67B

VRŠIOCU DUŽNOSTI KOJI JE POSTAVLJEN IZ REDA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA MIRUJU PRAVA I OBAVEZE IZ RADNOG ODNOSA U ORGANU IZ KOJEG JE POSTAVLJEN.

Ovlašćenja lica koje je nadležno da predloži postavljenje

Član 71.

Listu kandidata konkursna komisija dostavlja rukovodiocu odnosno drugom licu nadležnom da Vladi predloži kandidata za postavljenje na položaj.

Ni rukovodilac ni drugo nadležno lice nisu dužni da Vladi predlože kandidata za postavljenje na položaj, ali jesu dužni da o razlozima za to obaveste Visoki službenički savet i Službu za upravljanje kadrovima, U ROKU OD 30 DANA OD DOSTAVLJANJA LISTE KANDIDATA.

Ako je konkursna komisija utvrdila da nijedan kandidat nije ispunio merila propisana za izbor, Vladi ne može biti predložen kandidat za postavljenje na položaj.

Odnos internog i javnog konkursa

Neuspeh internog i javnog konkursa

Član 72.

Javni konkurs se sprovodi ako interni konkurs nije uspeo.

Interni konkurs nije uspeo ako Vladi nije predložen kandidat za postavljenje na položaj ili ako Vlada nije postavila predloženog kandidata U ROKU OD 30 DANA OD DOSTAVLJANJA PREDLOGA O ČEMU SE OBAVEŠTAVA SLUŽBA ZA UPRAVLJANJE KADROVIMA.

Ako ni posle javnog konkursa Vladi ne bude predložen kandidat za postavljenje na položaj ili ona ne postavi predloženog kandidata, sprovodi se novi javni konkursSLUŽBA ZA UPRAVLJANJE KADROVIMA OGLAŠAVA NOVI JAVNI KONKURS NAREDNOG DANA OD DANA PRIJEMA OBAVEŠTENJA DA JAVNI KONKURS NIJE USPEO NA NAČIN PROPISAN ČLANOM 47. ZAKONA.

Razlozi za razrešenje

Član 78.

Državni službenik se razrešava s položaja ako mu radni odnos prestane zbog: osude na kaznu zatvora od najmanje šest meseci, konačnog rešenja kojim mu je izrečena disciplinska kazna prestanka radnog odnosa, konačnog rešenja kojim mu je određena ocena „ne zadovoljava“ na vanrednom ocenjivanju, sprovođenja inicijative za razrešenje na osnovu mere javnog objavljivanja preporuke za razrešenje koju izrekne Agencija za borbu protiv korupcije ili iz drugih razloga predviđenih opštim propisima o radu kojima se uređuje prestanak radnog odnosa nezavisno od volje zaposlenog i volje poslodavca.

Državni službenik se razrešava s položaja i ako mu dva puta, ali ne uzastopno, konačnim rešenjem bude određena ocena „ne zadovoljava“, kao i ako organ ili telo nadležno za postavljenje državnog službenika prihvati javnu preporuku Zaštitnika građana.

ČLAN 78.

DRŽAVNI SLUŽBENIK SE RAZREŠAVA S POLOŽAJA AKO MU RADNI ODNOS PRESTANE ZBOG: OSUDE NA KAZNU ZATVORA OD NAJMANJE ŠEST MESECI, KONAČNOG REŠENJA KOJIM MU JE IZREČENA DISCIPLINSKA KAZNA PRESTANKA RADNOG ODNOSA, KONAČNOG REŠENJA KOJIM MU JE NA OCENJIVANJU ODREĐENA OCENA „NE ZADOVOLJAVA”, KAO I IZ DRUGIH RAZLOGA PREDVIĐENIH OPŠTIM PROPISIMA O RADU KOJIMA SE UREĐUJE PRESTANAK RADNOG ODNOSA NEZAVISNO OD VOLJE ZAPOSLENOG I VOLJE POSLODAVCA.

DRŽAVNI SLUŽBENIK SE RAZREŠAVA S POLOŽAJA I AKO ORGAN ILI TELO NADLEŽNO ZA NJEGOVO POSTAVLJENJE PRIHVATI JAVNU PREPORUKU ZAŠTITNIKA GRAĐANA ZA NJEGOVO RAZREŠENJE, ODNOSNO AKO PRIHVATI INICIJATIVU ZA RAZREŠENJE NA OSNOVU MERE JAVNOG OBJAVLJIVANJA PREPORUKE ZA RAZREŠENJE KOJU IZREKNE AGENCIJA ZA BORBU PROTIV KORUPCIJE.

DRŽAVNI SLUŽBENIK KOJI RUKOVODI DRŽAVNIM ORGANOM RAZREŠAVA SE S POLOŽAJA I KADA ORGAN ILI TELO NADLEŽNO ZA NJEGOVO POSTAVLJENJE UTVRDI DA JE U VREME NJEGOVOG RUKOVOĐENJA DOŠLO DO OZBILJNOG POREMEĆAJA U RADU DRŽAVNOG ORGANA KOJIM RUKOVODI ILI DO NARUŠAVANJA POVERENJA JAVNOSTI U TAJ DRŽAVNI ORGAN.

1. Stručno usavršavanje

Pojam

Član 96.

Državni službenik ima pravo i dužnost da se stručno usavršava prema potrebama državnog organa.

Sredstva za stručno usavršavanje obezbeđuju se u budžetu Republike Srbije.

ČLAN 96.

STRUČNO USAVRŠAVANJE JE PRAVO I DUŽNOST DRŽAVNOG SLUŽBENIKA DA STIČE ZNANJA I VEŠTINE, ODNOSNO SPOSOBNOSTI ZA IZVRŠAVANJE POSLOVA RADNOG MESTA, U SKLADU SA POTREBAMA DRŽAVNOG ORGANA.

RUKOVODILAC JE DUŽAN DA DRŽAVNOM SLUŽBENIKU OMOGUĆI STRUČNO USAVRŠAVANJE ZA IZVRŠAVANJE POSLOVA RADNOG MESTA U SKLADU SA PROGRAMIMA STRUČNOG USAVRŠAVANJA UTVRĐENIM OVIM ZAKONOM.

Programi

Član 97.

Stručno usavršavanje zasniva se na programima kojima se određuju oblici i sadržina usavršavanja i visina sredstava za usavršavanje.

Program opšteg stručnog usavršavanja državnih službenika iz organa državne uprave i službi Vlade za svaku godinu donosi Vlada, na predlog Službe za upravljanje kadrovima.

Program posebnog stručnog usavršavanja državnih službenika donosi rukovodilac za svaku godinu, prema posebnim potrebama državnog organa.

ČLAN 97.

STRUČNO USAVRŠAVANJE ZASNIVA SE NA OPŠTIM I POSEBNIM PROGRAMIMA KOJIMA SE ODREĐUJU OBLICI I SADRŽINA STRUČNOG USAVRŠAVANJA.

PROGRAME OPŠTEG STRUČNOG USAVRŠAVANJA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA IZ ORGANA DRŽAVNE UPRAVE I SLUŽBI VLADE, PO PRETHODNO PRIBAVLJENOM MIŠLJENJU VISOKOG SLUŽBENIČKOG SAVETA, DONOSI MINISTAR NADLEŽAN ZA POSLOVE DRŽAVNE UPRAVE, IZUZEV PROGRAMA OPŠTEG STRUČNOG USAVRŠAVANJA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA IZ OBLASTI EVROPSKE UNIJE KOJE, U SKLADU SA SVOJIM DELOKRUGOM, DONOSI PO PRETHODNO PRIBAVLJENOM MIŠLJENJU VISOKOG SLUŽBENIČKOG SAVETA, DIREKTOR SLUŽBE VLADE ZA KOORDINACIJU POSLOVA VLADE U PRISTUPANJU EVROPSKOJ UNIJI.

PROGRAMI OPŠTEG STRUČNOG USAVRŠAVANJA IZ STAVA 2. OVOG ČLANA USKLAĐUJU SE SA POTREBAMA ORGANA DRŽAVNE UPRAVE I SLUŽBI VLADE.

PROGRAME POSEBNOG STRUČNOG USAVRŠAVANJA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA DONOSI RUKOVODILAC ZA SVAKU GODINU, PREMA POSEBNIM POTREBAMA DRŽAVNOG ORGANA.

ORGANIZOVANJE I REALIZOVANJE PROGRAMA STRUČNOG

USAVRŠAVANJA

ČLAN 97A

STRUČNO USAVRŠAVANJE DRŽAVNIH SLUŽBENIKA U SKLADU SA PROGRAMIMA OPŠTEG STRUČNOG USAVRŠAVANJA ORGANIZUJE SLUŽBA ZA UPRAVLJANJE KADROVIMA, IZUZEV OBUKA IZ OBLASTI EVROPSKE UNIJE KOJE, U SKLADU SA SVOJIM DELOKRUGOM, ORGANIZUJE I SPROVODI SLUŽBA VLADE ZA KOORDINACIJU POSLOVA VLADE U PRISTUPANJU EVROPSKOJ UNIJI.

PROGRAME STRUČNOG USAVRŠAVANJA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA, PO PRAVILU, REALIZUJU ZAPOSLENI U ORGANIMA DRŽAVNE UPRAVE, SLUŽBAMA VLADE I DRUGIM DRŽAVNIM ORGANIMA, KAO I STRUČNJACI IZ OBLASTI ZNAČAJNIH ZA RAD DRŽAVNE UPRAVE.

VLADA BLIŽE UREĐUJE NAČIN UTVRĐIVANJA POTREBA ZA STRUČNIM USAVRŠAVANJEM, VRSTE PROGRAMA OPŠTEG STRUČNOG USAVRŠAVANJA, OSNOVNE ELEMENTE SADRŽINE PROGRAMA OPŠTEG I POSEBNOG STRUČNOG USAVRŠAVANJA, NAČIN SPROVOĐENJA PROGRAMA OPŠTEG STRUČNOG USAVRŠAVANJA I VOĐENJE EVIDENCIJE O UTVRĐENIM I SPROVEDENIM OPŠTIM PROGRAMIMA I PLANIRANIM I SPROVEDENIM PROGRAMIMA POSEBNOG STRUČNOG USAVRŠAVANJA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA, NAČIN I POSTUPAK IZBORA I ANGAŽOVANJA REALIZATORA PROGRAMA, NAKNADE ZA REALIZATORE PROGRAMA STRUČNOG USAVRŠAVANJA, KAO I DRUGA PITANJA OD ZNAČAJA ZA STRUČNO USAVRŠAVANJE.

STRUČNO USAVRŠAVANJE STAŽIRANJEM

ČLAN 97B

DRŽAVNI SLUŽBENIK KOJI JE UPUĆEN NA STRUČNO USAVRŠAVANJE PUTEM STAŽIRANJA NA OSNOVU PROGRAMA IZ ČLANA 97. OVOG ZAKONA ILI NA OSNOVU POSEBNOG SPORAZUMA O MEĐUNARODNOJ SARADNJI U SKLADU SA TIM PROGRAMOM (U DALJEM TEKSTU: STAŽIRANJE), OSTVARUJE SVA PRAVA IZ RADNOG ODNOSA U DRŽAVNOM ORGANU IZ KOJEG JE UPUĆEN NA STAŽIRANJE I U OBAVEZI JE DA PO OKONČANJU STAŽIRANJA OSTANE NA RADU U TOM ILI U DRUGOM DRŽAVNOM ORGANU DVOSTRUKO DUŽE OD VREMENA PROVEDENOG NA STAŽIRANJU, A NAJMANJE GODINU DANA.

PO ZAVRŠENOM STAŽIRANJU DRŽAVNI SLUŽBENIK JE DUŽAN DA PRENESE I PRIMENI STEČENA STRUČNA ZNANJA I VEŠTINE.

DRŽAVNI SLUŽBENIK KOJI PO OKONČANJU STAŽIRANJA NE OSTANE NA RADU U DRŽAVNOM ORGANU U PROPISANOM TRAJANJU DUŽAN JE DA JEDNOKRATNO VRATI SVE TROŠKOVE STAŽIRANJA ISPLAĆENE IZ BUDŽETA REPUBLIKE SRBIJE.

PRAVA I OBAVEZE DRŽAVNOG SLUŽBENIKA NA STAŽIRANJU UREĐUJU SE UGOVOROM.

VLADA BLIŽE UREĐUJE NAČIN IZBORA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA KOJI SE UPUĆUJU NA STRUČNO USAVRŠAVANJE PUTEM STAŽIRANJA, BITNE ELEMENTE UGOVORA O UREĐIVANJU MEĐUSOBNIH PRAVA I OBAVEZA DRŽAVNOG SLUŽBENIKA I ORGANA IZ KOG SE UPUĆUJE NA STAŽIRANJE, NAČIN OBRAČUNA I REFUNDACIJE (VRAĆANJA) TROŠKOVA STAŽIRANJA, NAČIN PRENOŠENJA STEČENOG STRUČNOG ZNANJA I VEŠTINA PO ZAVRŠENOM STAŽIRANJU, KAO I DRUGA PITANJA OD ZNAČAJA ZA STAŽIRANJE.

SREDSTVA ZA STRUČNO USAVRŠAVANJE

ČLAN 97V

SREDSTVA ZA STRUČNO USAVRŠAVANJE OBEZBEĐUJU SE U BUDŽETU REPUBLIKE SRBIJE.

SREDSTVA ZA PROGRAME OPŠTEG STRUČNOG USAVRŠAVANJA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA KOJE ORGANIZUJE SLUŽBA ZA UPRAVLJANJE KADROVIMA OBEZBEĐUJU SE U IZNOSU OD 0.01% UKUPNIH SREDSTAVA OBEZBEĐENIH ZA PLATE SVIH ZAPOSLENIH IZ ORGANA DRŽAVNE UPRAVE I SLUŽBI VLADE.

Izuzeci od polaganja državnog stručnog ispita

Član 101.

Državni stručni ispit nisu dužni da polažu oni državni službenici u sudovima, javnim tužilaštvima i Republičkom javnom pravobranilaštvu koji su obavezni da polažu pravosudni ispit, niti državni službenici u ostalim državnim organima koji su položili pravosudni ispit.

Zakonom može da se predvidi poseban stručni ispit koji se polaže umesto državnog stručnog ispita, radi zaposlenja na radnim mestima sa posebnim dužnostima i ovlašćenjima.

POSEBAN STRUČNI ISPIT

ČLAN 102A

ZAKONOM MOŽE DA SE PREDVIDI I POSEBAN STRUČNI ISPIT KOJI SE POLAŽE RADI ZAPOSLENJA NA RADNIM MESTIMA SA POSEBNIM DUŽNOSTIMA I OVLAŠĆENJIMA.

Program osposobljavanja pripravnika

Član 105.

Pripravnici se osposobljavaju za samostalan rad prema programu koji donosi rukovodilac.

Rukovodilac određuje mentora koji prati osposobljavanje.

Mentor određuje pripravniku poseban program osposobljavanja i državne službenike koji prate njegov rad u različitim vremenskim razmacima.

Posle okončanja pripravničkog staža, mentor daje rukovodiocu pismeno mišljenje o osposobljenosti pripravnika.

ČLAN 105.

PRIPRAVNICI SE OSPOSOBLJAVAJU ZA SAMOSTALAN RAD U SKLADU SA OPŠTIM AKTOM O UVOĐENJU PRIPRAVNIKA U RAD KOJI DONOSI RUKOVODILAC I OPŠTIM PROGRAMOM OSPOSOBLJAVANJA PRIPRAVNIKA ZA POLAGANJE DRŽAVNOG STRUČNOG ISPITA.

Nastavljanje rada na neodređeno vreme

Član 106.

Posle okončanja pripravničkog staža i položenog državnog, ili posebnog stručnog ispita KAO I POSEBNOG STRUČNOG ISPITA U SMISLU ČLANA 102A OVOG ZAKONA, pripravnik može da nastavi rad na neodređeno vreme ako postoji odgovarajuće radno mesto na koje može da bude raspoređen i ako se raspoređivanje uklapa u doneseni kadrovski plan.

9. Disciplinski postupak protiv državnih službenika na položaju

Član 120.

Disciplinski postupak protiv državnog službenika koga je na položaj postavila Vlada vodi Visoki službenički savet, a protiv državnog službenika koga je na položaj postavio drugi državni organ ili telo određeno njegovim aktima.

Protiv državnog službenika koga je na položaj postavila Vlada disciplinski postupak se pokreće na predlog rukovodioca, a kad državni službenik rukovodi državnim organom na predlog Vlade, IZUZEV PROTIV RUKOVODIOCA ORGANA U SASTAVU MINISTARSTVA I RUKOVODIOCA POSEBNE ORGANIZACIJE NAD ČIJIM RADOM NADZOR VRŠI MINISTARSTVO – PROTIV KOJIH SE DISCIPLINSKI POSTUPAK POKREĆE NA PREDLOG MINISTRA.

Protiv rešenja kojim je državnom službeniku na položaju izrečena disciplinska kazna žalba nije dopuštena, ali može da se pokrene upravni spor.

Izvorno ovlašćenje. Prenošenje ovlašćenja

Član 140.

O pravima i dužnostima državnog službenika odlučuje rukovodilac rešenjem, ako ovim ili drugim zakonom ili drugim propisom nije drukčije određeno.

Rukovodilac može pismeno da ovlasti državnog službenika koji ima stečeno visoko obrazovanje na studijama drugog stepena (diplomske akademske studije – master, specijalističke akademske studije, specijalističke strukovne studije), odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine i najmanje pet godina radnog iskustva u struci da umesto njega odlučuje o pravima i dužnostima državnih službenika.

RUKOVODILAC MOŽE PISMENO DA OVLASTI DRŽAVNOG SLUŽBENIKA KOJI IMA STEČENO VISOKO OBRAZOVANJE NA OSNOVNIM AKADEMSKIM STUDIJAMA U OBIMU OD NAJMANJE 240 ESPB BODOVA, MASTER AKADEMSKIM STUDIJAMA, SPECIJALISTIČKIM AKADEMSKIM STUDIJAMA, SPECIJALISTIČKIM STRUKOVNIM STUDIJAMA, ODNOSNO NA OSNOVNIM STUDIJAMA U TRAJANJU OD NAJMANJE ČETIRI GODINE ILI SPECIJALISTIČKIM STUDIJAMA NA FAKULTETU I NAJMANJE PET GODINA RADNOG ISKUSTVA U STRUCI, DA UMESTO NJEGA ODLUČUJE O PRAVIMA I DUŽNOSTIMA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA.

Ovlašćenje može biti ograničeno po sadržini i trajanju.

Pri odlučivanju o pravima i dužnostima državnog službenika primenjuje se zakon kojim se uređuje opšti upravni postupak, izuzev kod odlučivanja o odgovornosti za štetu.

1. Služba za upravljanje kadrovima

Član 158.

Služba za upravljanje kadrovima, koju obrazuje Vlada, zadužena je za stručne poslove vezane za upravljanje kadrovima u državnoj upravi.

Služba za upravljanje kadrovima oglašava interne konkurse za slobodna izvršilačka radna mesta i interne i javne konkurse za popunu položaja u organima državne uprave i službama Vlade, savetuje organe državne uprave i službe Vlade kako da upravljaju kadrovima, organizuje stručno usavršavanje državnih službenika, posebno u oblasti borbe protiv korupcije, ORGANIZUJE STRUČNO USAVRŠAVANJE DRŽAVNIH SLUŽBENIKA, IZUZEV U OBLASTI EVROPSKE UNIJE, pruža stručno-tehničku pomoć Visokom službeničkom savetu, obavlja stručne i tehničke poslove značajne za politiku Vlade u upravljanju kadrovima i vrši druge poslove određene zakonom ili propisom Vlade.

Službom za upravljanje kadrovima rukovodi direktor, koji je odgovoran Generalnom sekretaru Vlade.

KODEKS PONAŠANJA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA

ČLAN 164A

KODEKSOM PONAŠANJA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA UREĐUJU SE PRAVILA ETIČKOG PONAŠANJA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAČIN PRAĆENJA NJEGOVE PRIMENE.

ORGANI DRŽAVNE UPRAVE I SLUŽBE VLADE DUŽNI SU DA VISOKOM SLUŽBENIČKOM SAVETU DOSTAVLJAJU POTREBNE PODATKE I INFORMACIJE NEOPHODNE ZA PRAĆENJE PRIMENE KODEKSA PONAŠANJA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I UNAPREĐENJE PRAVILA ETIČKOG POSTUPANJA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA.

Položaj postavljenih lica

Član 179.

Do postavljenja državnih službenika na položaje, postavljena i imenovana lica u državnim organima, čija radna mesta postaju položaji, nastavljaju rad prema propisima koji su važili na dan njihovog postavljenja uključujući i pravila za slučaj prestanka dužnosti.

Ako postavljenom ili imenovanom licu dužnost prestane pre postavljenja državnog službenika na položaj, novo postavljenje ili imenovanje sprovešće se prema propisima koji su važili na dan postavljenja ili imenovanja lica kome je dužnost prestala.

IZJAVA O USKLAĐENOSTI PROPISA SA PROPISIMA EVROPSKE UNIJE

1. Ovlašćeni predlagač propisa: Vlada

Obrađivač: Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave

2. Naziv propisa

Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o državnim službenicima

Draft Law on Amendments to the Law on Civil Servants

3. Usklađenost propisa s odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i njihovih država članica, sa jedne strane, i Republike Srbije sa druge strane („Službeni glasnik RS”, broj 83/08) (u daljem tekstu: Sporazum), odnosno s odredbama Prelaznog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima između Evropske zajednice, sa jedne strane, i Republike Srbije, sa druge strane („Službeni glasnik RS”, broj 83/08) (u daljem tekstu: Prelazni sporazum):

Predmetni propis nije predviđen Sporazumom niti Prelaznim sporazumom.

a) Odredba Sporazuma i Prelaznog sporazuma koja se odnose na normativnu sadržinu propisa,

b) Prelazni rok za usklađivanje zakonodavstva prema odredbama Sporazuma i Prelaznog sporazuma,

v) Ocena ispunjenosti obaveze koje proizlaze iz navedene odredbe Sporazuma i Prelaznog sporazuma,

g) Razlozi za delimično ispunjavanje, odnosno neispunjavanje obaveza koje proizlaze iz navedene odredbe Sporazuma i Prelaznog sporazuma,

d) Veza sa Nacionalnim programom za usvajanje pravnih tekovina Evropske unije.

Predmetni propis nije predviđen Nacionalnim programom za integraciju Republike Srbije u Evropsku uniju.

4. Usklađenost propisa sa propisima Evropske unije:

a) Navođenje odredbi primarnih izvora prava Eevropske unije i ocene usklađenosti sa njima,

b) Navođenje sekundarnih izvora prava Evropske unije i ocene usklađenosti sa njima,

v) Navođenje ostalih izvora prava Evropske unije i usklađenost sa njima,

g) Razlozi za delimičnu usklađenost, odnosno neusklađenost,

d) Rok u kojem je predviđeno postizanje potpune usklađenosti propisa sa propisima Evropske unije.

5. Ukoliko ne postoje odgovarajuće nadležnosti Evropske unije u materiji koju reguliše propis, i/ili ne postoje odgovarajući sekundarni izvori prava Evropske unije sa kojima je potrebno obezbediti usklađenost, potrebno je obrazložiti tu činjenicu. U ovom slučaju, nije potrebno popunjavati Tabelu usklađenosti propisa. Tabelu usklađenosti nije potrebno popunjavati i ukoliko se domaćim propisom ne vrši prenos odredbi sekundarnog izvora prava Evropske unije već se isključivo vrši primena ili sprovođenje nekog zahteva koji proizilazi iz odredbe sekundarnog izvora prava (npr. Predlogom odluke o izradi strateške procene uticaja biće sprovedena obaveza iz člana 4. Direktive 2001/42/EZ, ali se ne vrši i prenos te odredbe direktive).

Ne postoje odgovarajući propisi Evropske unije sa kojima je potrebno obezbediti usklađenost predmetnog propisa.

6. Da li su prethodno navedeni izvori prava Evropske unije prevedeni na srpski jezik?

/

7. Da li je propis preveden na neki službeni jezik Evropske unije?

/

8. Učešće konsultanata u izradi propisa i njihovo mišljenje o usklađenosti

/

Ostavite komentar