Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju

PREDLOG ZAKONA

O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA

O PODSTICAJIMA U POLJOPRIVREDI I RURALNOM RAZVOJU

Član 1.

U Zakonu o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju („Službeni glasnik RS”, br. 10/13, 142/14 i 103/15), član 10. menja se i glasi:

„Član 10.

Korisnik podsticaja dužan je da:

1) se pridržava propisa kojima se uređuju standardi kvaliteta životne sredine, zaštita javnog zdravlja, zaštita zdravlja životinja i biljaka, zaštita dobrobiti životinja i zaštita poljoprivrednog zemljišta;

2) postupa na način i pod uslovima predviđenim posebnim propisom koji bliže uređuje pojedine vrste podsticaja;

3) daje tačne podatke i dokumentaciju za ostvarivanje prava na podsticaje;

4) namenski koristi podsticajna sredstva kao i da namenski koristi, ne otuđi i ne omogući drugom licu korišćenje predmeta podsticaja, u roku određenom u skladu sa posebnim propisom;

5) čuva dokumentaciju koja se odnosi na ostvarivanje prava na podsticaje najmanje pet godina od dana njihove naplate;

6) vrati isplaćena novčana sredstva ako se ne pridržava obaveza iz tač. 2) – 4) ovog člana;

7) vrati neosnovano isplaćena sredstva usled administrativne greške;

8) vrati višak novčanih sredstava u skladu sa članom 33. ovog zakona.

Korisnik podsticaja dužan je da vrati novčana sredstva iz stava 1. tač. 6) – 8) ovog člana najkasnije u roku od 30 dana od dana pravosnažnosti rešenja kojim se utvrđuje obaveza korisnika podsticaja da izvrši povraćaj novčanih sredstava.

Korisnik podsticaja dužan je da plati zateznu kamatu počev od dana isplate podsticaja u slučaju nepridržavanja obaveze iz stava 1. tač. 2) – 4) ovog člana, odnosno počev od dana isteka roka iz stava 2. ovog člana u slučaju iz stava 1. tač. 7) i 8) ovog člana.

Ukoliko korisnik podsticaja ne vrati novčana sredstva iz stava 1. tač. 6) – 8) ovog člana najkasnije u roku od 30 dana od dana pravosnažnosti rešenja, kojim se utvrđuje obaveza korisnika podsticaja da izvrši povraćaj novčanih sredstava, ministarstvo ima pravo da izvrši umanjenje narednih isplata prema korisniku do iznosa utvrđenog rešenjem iz stava 2. ovog člana uvećanog za zateznu kamatu u skladu sa stavom 3. ovog člana.”

Član 2.

U članu 17. tačka 2) menja se i glasi:

„2) podsticaji u stočarstvu, i to za:

(1) kvalitetne priplodne mlečne krave,

(2) kvalitetne priplodne tovne krave i bikove (u daljem tekstu: kvalitetne priplodne tovne krave),

(3) krave za uzgoj teladi za tov,

(4) krave dojilje,

(5) kvalitetne priplodne ovce i ovnove, koze i jarčeve (u daljem tekstu: kvalitetne priplodne ovce i koze),

(6) kvalitetne priplodne krmače i nerastove (u daljem tekstu: kvalitetne priplodne krmače),

(7) tov junadi,

(8) tov jagnjadi,

(9) tov jaradi,

(10) tov svinja,

(11) košnice pčela,

(12) roditeljske kokoške teškog tipa,

(13) roditeljske kokoške lakog tipa,

(14) roditeljske ćurke,

(15) kvalitetne priplodne matice riba šarana,

(16) kvalitetne priplodne matice riba pastrmke,

(17) proizvodnju konzumne ribe.”

Član 3.

U članu 20. stav 1. tačka 5) reči: „podtač. (12), (13) i (14)” zamenjuju se rečima: „podtač. (15), (16) i (17)”.

Stav 2. menja se i glasi:

„Lice iz stava 1. ovog člana za korišćenje podsticaja u stočarstvu za kvalitetna priplodna grla iz člana 17. tačka 2) podtač. (1), (2), (5), (6), (12), (13), (14), (15) i (16) ovog zakona pored uslova iz stava 1. ovog člana mora da ispuni uslov da su ta grla prijavljena na njegovom poljoprivrednom gazdinstvu pod kontrolom pravnih lica ovlašćenih za poslove selekcije – odgajivačke organizacije, u skladu sa zakonom kojim se uređuje stočarstvo.”

Član 4.

Posle člana 21a dodaje se naziv člana i član 21b, koji glase:

„Krave za uzgoj teladi za tov

Član 21b

Podsticaji za krave za uzgoj teladi za tov utvrđuju se u minimalnom iznosu od 5.000 dinara po grlu.

Podsticaji iz stava 1. ovog člana ostvaruju se po kravi koja pripada stadu za uzgoj teladi, osim za krave iz člana 17. tačka 2) podtač. (1), (2) i (4) ovog zakona i autohtone rase krava za koje se ostvaruju podsticaji u skladu sa ovim zakonom.”

Član 5.

U članu 22. stav 3. menja se i glasi:

„Lice iz člana 20. stav 1. ovog zakona koje je ostvarilo podsticaje iz stava 1. ovog člana ne može da ostvaruje pravo na podsticaje za premiju za mleko proizvedeno od grla za koje je ostvarilo podsticaje za krave dojilje.”

Član 6.

U članu 25. stav 2. menja se i glasi:

„Podsticaji iz stava 1. ovog člana ostvaruju se ako je tovno grlo namenjeno za proizvodnju mesa provelo u vlasništvu lica iz člana 20. stav 1. ovog zakona najmanje 185 dana, nakon čega je predato klanici ili je namenjeno izvozu.”

Član 7.

Naziv odeljka iznad člana 33. i član 33. menjaju se i glase:

„4. Umanjenje isplata direktnih plaćanja

Član 33.

Korisnik podsticaja po osnovu direktnih plaćanja za jednu kalendarsku godinu može ostvariti ukupan iznos od 10.000.000 dinara, koji se ne umanjuje.

Ako iznos sredstava iz stava 1. ovog člana prelazi 10.000.000 dinara, a manji je od 20.000.000 dinara, vrši se umanjenje isplate iznosa koji prelazi 10.000.000 dinara za 10%.

Ako iznos sredstava iz stava 1. ovog člana prelazi 20.000.000 dinara, vrši se umanjenje isplate iznosa koji prelazi 20.000.000 dinara za 20%.

Direktor Uprave donosi rešenje o umanjenju isplata direktnih plaćanja u skladu sa st. 2. i 3. ovog člana.

Ako je korisniku podsticaja po osnovu direktnih plaćanja za jednu kalendarsku godinu isplaćeno više od iznosa dobijenog obračunom iz st. 2. i 3. ovog člana, višak sredstava se umanjuje od isplate direktnih plaćanja za narednu kalendarsku godinu, a ako to nije moguće ili nije dovoljno, korisnik podsticaja je dužan da vrati višak novčanih sredstava u roku od 60 dana od dana prijema rešenja iz stava 4. ovog člana.”

Član 8.

Član 34. menja se i glasi:

„Član 34.

Podsticaji za mere ruralnog razvoja obuhvataju podršku programima koji se odnose na:

1) unapređenje konkurentnosti;

2) očuvanje i unapređenje životne sredine i prirodnih resursa;

3) diversifikaciju dohotka i unapređenje kvaliteta života u ruralnim područjima;

4) pripremu i sprovođenje lokalnih strategija ruralnog razvoja;

5) unapređenje sistema kreiranja i prenosa znanja.

Podsticaji iz stava 1. tačka 1) ovog člana su vrsta podsticaja koji se sprovode u cilju unapređenja tržišnog poslovanja, dostizanja standarda kvaliteta i unapređenja konkurentnosti poljoprivrednog gazdinstva.

Podsticaji iz stava 1. tačka 2) ovog člana su vrsta podsticaja koji se sprovode u cilju očuvanja i unapređenja životne sredine i prirodnih resursa.

Podsticaji iz stava 1. tačka 3) ovog člana su vrsta podsticaja koji se sprovode u cilju diversifikacije prihoda i unapređenja kvaliteta života u ruralnim područjima.

Podsticaji iz stava 1. tačka 4) ovog člana su vrsta podsticaja koji se sprovode u cilju omogućavanja lokalnim učesnicima ruralnog razvoja da dugoročno poboljšaju potencijale svojih lokalnih sredina kroz izradu i podršku u sprovođenju lokalnih strategija ruralnog razvoja na određenoj teritoriji.

Podsticaji iz stava 1. tačka 5) ovog člana su vrsta podsticaja koji se sprovode u cilju razvoja tehničko – tehnoloških, primenjenih, razvojnih i inovativnih projekata u poljoprivredi i ruralnom razvoju, kao i u cilju podrške pružanju saveta poljoprivrednim proizvođačima, udruženjima, zadrugama i drugim pravnim licima u poljoprivredi.

Ministar bliže propisuje vrste podsticaja za mere ruralnog razvoja, uslove, način ostvarivanja prava na podsticaje za mere ruralnog razvoja, obrasce zahteva, odnosno prijave za ostvarivanje prava na podsticaje, kao i maksimalne iznose podsticaja po korisniku i po vrsti pojedine mere.”

Član 9.

Član 35. menja se i glasi:

„Član 35.

Podsticaji za mere ruralnog razvoja sprovode se kao naknada dela troškova u određenom procentu od vrednosti pojedine vrste mere i utvrđuju se u minimalnom iznosu od 30% ukupne vrednosti pojedine vrste mere, odnosno 45% za područja sa otežanim uslovima rada u poljoprivredi.

Izuzetno od stava 1. ovog člana podsticaji za mere ruralnog razvoja iz člana 34. stav 1. tačka 2) ovog zakona koji se odnose na životinjske genetičke resurse i podršku agroekološkim merama, dobroj poljoprivrednoj praksi i drugim politikama zaštite i očuvanja životne sredine utvrđuju se po jedinici mere.”

Član 10.

Naziv odeljka iznad člana 36. i član 36. menjaju se i glase:

„1. Podsticaji za unapređenje konkurentnosti

Član 36.

Podsticaji za podršku programima koji se odnose na unapređenje konkurentnosti obuhvataju podsticaje za:

1) investicije u fizičku imovinu poljoprivrednog gazdinstva;

2) uspostavljanje i jačanje udruženja u oblasti poljoprivrede;

3) investicije u preradu i marketing poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i proizvoda ribarstva;

4) upravljanje rizicima.

Pravo na podsticaje iz stava 1. tač. 1), 3) i 4) ovog člana ima pravno lice, preduzetnik i fizičko lice – nosilac komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, koji su upisani u Registar.

Pravo na podsticaje iz stava 1. tačka 2) ovog člana ima pravno lice registrovano u skladu sa zakonom kojim se uređuju udruženja.

Član 11.

Naziv odeljka iznad člana 37. i član 37. menjaju se i glase:

„2. Podsticaji za očuvanje i unapređenje životne sredine

i prirodnih resursa

Član 37.

Podsticaji za podršku programima koji se odnose na očuvanje i unapređenje životne sredine i prirodnih resursa obuhvataju podsticaje za:

1) održivo korišćenje poljoprivrednog zemljišta;

2) održivo korišćenje šumskih resursa;

3) organsku proizvodnju;

4) očuvanje biljnih i životinjskih genetičkih resursa;

5) očuvanje poljoprivrednih i ostalih područja visoke prirodne vrednosti;

6) podršku agroekološkim merama, dobroj poljoprivrednoj praksi i drugim politikama zaštite i očuvanja životne sredine.

Pravo na podsticaje iz stava 1. ovog člana ima pravno lice, preduzetnik i fizičko lice – nosilac komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, koji su upisani u Registar.”

Član 12.

Član 38. menja se i glasi:

„Član 38.

Podsticaji za organsku biljnu proizvodnju obuhvataju plaćanja za podsticaje za biljnu proizvodnju i regrese za gorivo i/ili đubrivo i/ili seme, koji se ostvaruju za površine pod organskom biljnom proizvodnjom, i to u iznosima uvećanim za minimalno 40% u odnosu na iznose podsticaja za biljnu proizvodnju i regresa za gorivo i/ili đubrivo i/ili seme.

Ako je ostvareno pravo na podsticaje za organsku biljnu proizvodnju ne može se ostvariti pravo na direktna plaćanja za iste površine i za istu meru.

Podsticaji za organsku stočarsku proizvodnju obuhvataju plaćanja za premiju za mleko i podsticaje u stočarstvu iz člana 17. tačka 2) ovog zakona i to u iznosima uvećanim za minimalno 40%.

Ako je ostvareno pravo na podsticaje za organsku stočarsku proizvodnju ne može se ostvariti pravo na direktna plaćanja za isto grlo i za istu meru.

Pravo na podsticaje za organsku proizvodnju ima pravno lice, preduzetnik i fizičko lice – nosilac komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, koji su upisani u Registar, pod uslovom da ima proizvodnju koja se nalazi u periodu konverzije, ili u postupku izdavanja sertifikata nakon završenog perioda konverzije ili ima sertifikovanu organsku biljnu odnosno stočarsku proizvodnju, ili su obuhvaćeni grupnom sertifikacijom u skladu sa propisima kojima se uređuje organska proizvodnja.”

Član 13.

Naziv odeljka iznad člana 39. i član 39. menjaju se i glase:

„3. Podsticaji za diversifikaciju dohotka

i unapređenje kvaliteta života u ruralnim područjima

Član 39.

Podsticaji za podršku programima koji se odnose na diversifikaciju dohotka i unapređenje kvaliteta života u ruralnim područjima obuhvataju podršku za:

1) investicije za unapređenje i razvoj ruralne infrastrukture;

2) unapređenje ekonomskih aktivnosti na selu kroz podršku nepoljoprivrednim aktivnostima;

3) podršku mladima u ruralnim područjima;

4) sprovođenje aktivnosti u cilju podizanja konkurentnosti u smislu dodavanja vrednosti kroz preradu, kao i na uvođenje i sertifikaciju sistema kvaliteta hrane, organskih proizvoda i proizvoda sa oznakom geografskog porekla na gazdinstvima.

Pravo na korišćenje podsticaja iz stava 1. tačka 1) ovog člana ima jedinica lokalne samouprave.

Pravo na korišćenje podsticaja iz stava 1. tač. 2), 3) i 4) ovog člana ima pravno lice, preduzetnik i fizičko lice – nosilac porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, koji su upisani u Registar, kao i pravno lice registrovano u skladu sa zakonom kojim se uređuju udruženja.”

Član 14.

Naziv odeljka iznad člana 40a i član 40a menjaju se i glase:

„5. Podsticaji za unapređenje sistema kreiranja i prenosa znanja

Član 40a

Podsticaji za podršku unapređenju sistema kreiranja i prenosa znanja obuhvataju podršku za:

1) razvoj tehničko – tehnoloških, primenjenih, razvojnih i inovativnih projekata u poljoprivredi i ruralnom razvoju;

2) podršku pružanju saveta i informacija poljoprivrednim proizvođačima, udruženjima, zadrugama i drugim pravnim licima u poljoprivredi.

Pravo na korišćenje podsticaja iz stava 1. tačka 1) ovog člana ima pravno lice upisano u Registar naučnoistraživačkih organizacija, istraživačko razvojni centar, inovacioni centar upisan u Registar inovacionih delatnosti u skladu sa zakonom kojim se uređuje inovaciona delatnost, akreditovani fakultet, preduzetnik i pravno lice koji ispunjava uslove za obavljanje savetodavnih i stručnih poslova u poljoprivredi, kao i pravno lice ovlašćeno za obuku i usavršavanje poljoprivrednih savetodavaca i poljoprivrednih proizvođača, u skladu sa zakonom koji uređuje obavljanje savetodavnih i stručnih poslova u poljoprivredi.

Pravo na korišćenje podsticaja iz stava 1. tačka 2) ovog člana ima preduzetnik i pravno lice koje ispunjava uslove za obavljanje savetodavnih i stručnih poslova u poljoprivredi, kao i pravno lice ovlašćeno za obuku i usavršavanje poljoprivrednih savetodavaca i poljoprivrednih proizvođača, u skladu sa zakonom kojim se uređuje obavljanje savetodavnih i stručnih poslova u poljoprivredi.”

Član 15.

U članu 41. stav 1. tačka 5) menja se i glasi:

„5) podsticaje za promotivne aktivnosti u poljoprivredi i ruralnom razvoju;”.

St. 5. i 6. menjaju se i glase:

„Podsticaji za promotivne aktivnosti u poljoprivredi i ruralnom razvoju su plaćanja koja se odobravaju za organizovanje, odnosno učešće na naučno-stručnim skupovima, seminarima, radionicama, predavanjima, privrednim manifestacijama, sajmovima i izložbama iz oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Podsticaji za proizvodnju sadnog materijala i sertifikaciju i klonsku selekciju su plaćanja za podizanje matičnih zasada voćaka, vinove loze i drugih biljnih vrsta, proizvodnju sadnog materijala, kao i za nabavku opreme, tehničkih sredstava, biljnog materijala, održanje kolekcija i drugo u cilju proizvodnje i sertifikacije sadnog materijala i klonske selekcije sorti voćaka, vinove loze i drugih biljnih sorti.”

Član 16.

U članu 42. stav 1. menja se i glasi:

„Pravo na korišćenje podsticaja za marketing-informacione sisteme u poljoprivredi i podsticaja za uspostavljanje, razvoj i funkcionisanje sistema računovodstvenih podataka na poljoprivrednim gazdinstvima imaju preduzetnik i pravno lice koje ispunjava uslove za obavljanje savetodavnih i stručnih poslova u poljoprivredi, kao i naučnoistraživačka organizacija i akreditovan fakultet.”

Stav 3. menja se i glasi:

„Pravo na korišćenje podsticaja za sprovođenje promotivnih aktivnosti u poljoprivredi i ruralnom razvoju ima fizičko lice – nosilac komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, preduzetnik i pravno lice, pod uslovom da su upisani u Registar, pravno lice registrovano u skladu sa zakonom kojim se uređuju udruženja, jedinica lokalne samouprave, obrazovna i naučnoistraživačka ustanova.”

Član 17.

U članu 49. stav 1. menja se i glasi:

„Novčanom kaznom od 500.000 do 3.000.000 dinara kazniće se za privredni prestup pravno lice ako nenamenski koristi sredstva podsticaja, otuđi i omogući drugom licu korišćenje predmeta podsticaja, u roku određenom u skladu sa posebnim propisom (član 10. stav 1. tačka 4).”

Član 18.

U članu 50. stav 1. tačka 1) menja se i glasi:

„1) postupi suprotno odredbi člana 10. stav 1. tačka 5) ovog zakona;”.

Tačka 3) briše se.

Član 19.

U članu 51. tač. 1) i 2) menjaju se i glase:

„1) nenamenski koristi sredstva podsticaja, otuđi i omogući drugom licu korišćenje predmeta podsticaja, u roku određenom u skladu sa posebnim propisom (član 10. stav 1. tačka 4);

2) postupi suprotno odredbi člana 10. stav 1. tačka 5) ovog zakona;”.

Tačka 4) briše se.

Član 20.

U članu 52. tač. 1) i 2) menjaju se i glase:

„1) nenamenski koristi sredstva podsticaja, otuđi i omogući drugom licu korišćenje predmeta podsticaja, u roku određenom u skladu sa posebnim propisom (član 10. stav 1. tačka 4);

2) postupi suprotno odredbi člana 10. stav 1. tačka 5) ovog zakona;”.

Tačka 3) briše se.

Član 21.

Zahtevi, odnosno prijave za utvrđivanje prava na korišćenje podsticaja podneti do dana početka primene ovog zakona rešavaće se u skladu sa propisima koji su bili na snazi u vreme njihovog podnošenja.

Član 22.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”, a primenjuje se od 1. januara 2017. godine.

OBRAZLOŽENJE

I. USTAVNI OSNOV ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u članu 97. tačka 12. Ustava Republike Srbije kojim je propisano da Republika Srbija uređuje i obezbeđuje razvoj Republike Srbije, politiku i mere za podsticanje ravnomernog razvoja pojedinih delova Republike Srbije, uključujući razvoj nedovoljno razvijenih područja.

II. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA

Usvajanjem Predloga Zakona o izmenama i dopunama Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju, između ostalog, stvoriće se uslovi za usmeravanje podsticaja u oblasti direktnih plaćanja za stočarsku proizvodnju na širi krug korisnika, s obzirom da predloženi akt uključuje nove kategorije korisnika kroz izmenu postojećih i uspostavljanje novih šema podrške u okviru direktnih plaćanja – podsticaja u stočarskoj proizvodnji, i to podsticaja za krave za uzgoj teladi za tov.

U oblasti podsticaja za mere ruralnog razvoja uspostavlja se nova klasifikacija mera, koja predstavlja korak napred u harmonizaciji sa merama drugog stuba Zajedničke poljoprivredne politike. U tom smislu, podsticaji za mere ruralnog razvoja u Predlogu Zakona odnose se na: unapređenje konkurentnosti; očuvanje i unapređenje životne sredine i prirodnih resursa; diversifikaciju dohotka i unapređenje kvaliteta života ruralnih područja; pripremu i sprovođenje lokalnih strategija ruralnog razvoja; i unapređenje sistema kreiranja i prenosa znanja.

III. OBJAŠNJENJE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA I POJEDINAČNIH REŠENJA

Članom 1. Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju menja se član 10. Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju na način da se preciziraju dužnosti korisnika podsticaja i preciziraju odredbe koje se odnose na vraćanje novčanih sredstava, plaćanje zatezne kamate i umanjenje narednih isplata prema korisniku podsticaja.

Članom 2. Predloga zakona vrši se izmena u članu 17. Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju, tako što se podsticaji u stočarstvu proširuju i na kvalitetne tovne bikove, krave za uzgoj teladi za tov, kvalitetne priplodne ovnove i jarčeve i kvalitetne priplodne nerastove.

Članom 3. Predloga zakona vrši se tehničko usaglašavanje odredaba člana 20. Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju sa izmenama u članu 17. Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju.

Članom 4. Predloga zakona vrši se dopuna Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju, tako što se posle člana 21a dodaje član 21b, kojim se propisuju podsticaji za krave za uzgoj teladi.

Članom 5. Predloga zakona vrši se izmena člana 22. stav 3. Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju, tako što se propisuje da lice koje je ostvarilo podsticaje za krave dojilje ne može da ostvaruje pravo na podsticaje za premiju za mleko proizvedeno od grla za koje je ostvarilo podsticaje za krave dojilje.

Članom 6. Predloga zakona vrši se izmena člana 25. stav 2. Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju, tako što se propisuje da se podsticaji za tov junadi ostvaruju se ako je tovno grlo namenjeno za proizvodnju mesa provelo u vlasništvu lica koje ima pravo na korišćenje ove vrste podsticaja podsticaja najmanje 185 dana, nakon čega je predato klanici ili je namenjeno izvozu.

Članom 7. Predloga zakona vrši se izmena člana 33. Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju, koji se odnosi na umanjenje isplate direktnih plaćanja, tako što se propisuje da se umanjenje u propisanim granicama vrši samo za iznose koji prelaze propisane limite, i to na osnovu rešenja direktora Uprave. Takođe se propisuje da ako je korisniku podsticaja po osnovu direktnih plaćanja za jednu kalendarsku godinu isplaćeno više od iznosa dobijenog obračunom, višak sredstava se umanjuje od isplate direktnih plaćanja za narednu kalendarsku godinu, a ako to nije moguće ili nije dovoljno, korisnik podsticaja je dužan da vrati višak novčanih sredstava u roku od 60 dana od dana prijema rešenja.

Članom 8. Predloga zakona vrši se izmena člana 34. Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju, kojim se propisuju vrste podsticaja za mere ruralnog razvoja, i to: unapređenje konkurentnosti, očuvanje i unapređenje životne sredine i prirodnih resursa, diversifikaciju dohotka i unapređenje kvaliteta života u ruralnim područjima, pripremu i sprovođenje lokalnih strategija ruralnog razvoja i unapređenje sistema kreiranja i prenosa znanja.

Članom 9. Predloga zakona vrši se izmena člana 35. Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju, tako što se propisuje da se podsticaji za mere ruralnog razvoja sprovode kao naknada dela troškova u određenom procentu od vrednosti pojedine vrste mere i utvrđuju se u minimalnom iznosu od 30% ukupne vrednosti pojedine vrste mere, odnosno 45% za područja sa otežanim uslovima rada u poljoprivredi, osim koji se odnose na životinjske genetičke resurse i podršku agroekološkim merama, dobroj poljoprivrednoj praksi i drugim politikama zaštite i očuvanja životne sredine utvrđuju se po jedinici mere.

Članom 10. Predloga zakona vrši se izmena člana 36. Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju, tako što se propisuje da podsticaji za unapređenje konkurentnosti obuhvataju podsticaje za: investicije u fizičku imovinu poljoprivrednog gazdinstva; uspostavljanje i jačanje udruženja u oblasti poljoprivrede; investicije u preradu i marketing poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i proizvoda ribarstva; upravljanje rizicima. Takođe se propisuje koja lica imaju pravo na korišćenje tih podsticaja.

Članom 11. Predloga zakona vrši se izmena člana 37. Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju, tako što se propisuje da podsticaji za podršku programima koji se odnose na očuvanje i unapređenje životne sredine i prirodnih resursa obuhvataju podsticaje za održivo korišćenje poljoprivrednog zemljišta; organsku proizvodnju; održivo korišćenje šumskih resursa; očuvanje biljnih i životinjskih genetičkih resursa; očuvanje poljoprivrednih i ostalih područja visoke prirodne vrednosti; podršku agroekološkim merama, dobroj poljoprivrednoj praksi i drugim politikama zaštite i očuvanja životne sredine. Takođe se propisuje i koja lica imaju pravo na korišćenje navedenih podsticaja.

Članom 12. Predloga zakona vrši se izmena člana 38. Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju, koji se odnosi na organsku proizvodnju, tako što se preciznije uređuje korišćenje podsticaja za organsku biljnu i životinjsku proizvodnju.

Članom 13. Predloga zakona vrši se izmena člana 39. Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju, tako što se propisuje da Podsticaji za podršku programima koji se odnose na diversifikaciju dohotka i unapređenje kvaliteta života ruralnih područja obuhvataju podršku za investicije za unapređenje i razvoj ruralne infrastrukture; unapređenje ekonomskih aktivnosti na selu kroz podršku nepoljoprivrednim aktivnostima; podršku mladima u ruralnim područjima i sprovođenje aktivnosti za podizanje konkurentnosti. Takođe su propisani i korisnici za navedene vrste podsticaja.

Članom 14. Predloga zakona menja se član 40a Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju tako što se propisuje da podsticaji za podršku unapređenju sistema kreiranja i prenosa znanja obuhvataju podrušku za: razvoj tehničko – tehnoloških, primenjenih, razvojnih i inovativnih projekata u poljoprivredi i ruralnom razvoju; podršku pružanju saveta i informacija poljoprivrednim proizvođačima, udruženjima, zadrugama i drugim pravnim licima u poljoprivredi. Takođe se propisuje i koja lica imaju pravo na korišćenje tih podsticaja.

Čl.15. i 16. Predloga zakona menjaju se čl. 41. i 42. Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju koji se odnose na vrste posebnih podsticaja i pravo na korišćenje tih podsticaja.

Čl. 17-20. Predloga zakona menjaju se kaznene odredbe Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju.

Članom 21. Predloga zakona propisano je da će se zahtevi, odnosno prijave za utvrđivanje prava na korišćenje podsticaja podneti do dana početka primene ovog zakona rešavati u skladu sa propisima koji su bili na snazi u vreme njihovog podnošenja.

IV. PROCENA FINANSIJSKIH SREDSTAVA POTREBNIH ZA SPROVOĐENJE ZAKONA

Za sprovođenje ovog zakona u 2016. godini nije potrebno obezbediti dodatna sredstva u budžetu Republike Srbije iz razloga što je propisano da se ovaj zakon primenjuje od 1. januara 2017. godine.

Sredstva za sprovođenje ovog zakona u 2016. godini obezbeđena su Zakonom o budžetu Republike Srbije za 2016. godinu („Službeni glasnik RS”, broj 103/15), i to:

– u Razdelu 23, Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine, Glava 23.1 Fond za podsticanje razvoja poljoprivredne proizvodnje u Republici, Program 0103 Podsticaji u poljoprivrednoj proizvodnji i ruralnom razvoju, Funkcija 420 Poljoprivreda, šumarstvo, lov i ribolov, Programska aktivnost/projekat 0005 Kreditna podrška u poljoprivredi, Ekonomska klasifikacija 451 – Subvencije javnim nefinansijskim preduzećima i organizacijama utvrđena su sredstva u iznosu od 800.000.000 dinara;

– u Razdelu 23, Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine, Glava 23.10 Uprava za agrarna plaćanja, Program 0103 Podsticaji u poljoprivrednoj proizvodnji i ruralnom razvoju, Funkcija 420 Poljoprivreda, šumarstvo, lov i ribolov, Programska aktivnost/projekat 0001 Direktna plaćanja, Ekonomska klasifikacija 451 – Subvencije javnim nefinansijskim preduzećima i organizacijama utvrđena su sredstva u iznosu od 20.430.670.000 dinara.

– u Razdelu 23, Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine, Glava 23.10 Uprava za agrarna plaćanja, Program 0103 Podsticaji u poljoprivrednoj proizvodnji i ruralnom razvoju, Funkcija 420 Poljoprivreda, šumarstvo, lov i ribolov, Programska aktivnost/projekat 0002 Mere ruralnog razvoja, Ekonomska klasifikacija 451 – Subvencije javnim nefinansijskim preduzećima i organizacijama utvrđena su ukupna sredstva u iznosu od 2.896.950.000 dinara.

– u Razdelu 23, Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine, Glava 23.10 Uprava za agrarna plaćanja, Program 0103 Podsticaji u poljoprivrednoj proizvodnji i ruralnom razvoju, Funkcija 420 Poljoprivreda, šumarstvo, lov i ribolov, Programska aktivnost/projekat 0006 Posebni podsticaji, Ekonomska klasifikacija 451 – Subvencije javnim nefinansijskim preduzećima i organizacijama utvrđena su sredstva u iznosu od 233.000.000 dinara.

– u Razdelu 23, Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine, Glava 23.10 Uprava za agrarna plaćanja, Program 0103 Podsticaji u poljoprivrednoj proizvodnji i ruralnom razvoju, Funkcija 420 Poljoprivreda, šumarstvo, lov i ribolov, Programska aktivnost/projekat 4002 Podrška privatnom sektoru za voće, jagodičasto i bobičasto voće u južnoj Srbiji, Ekonomska klasifikacija 451 – Subvencije javnim nefinansijskim preduzećima i organizacijama utvrđena su ukupna sredstva u iznosu od 110.001.000 dinara.

Sredstva za 2017. i 2018. godinu biće obezbeđena u okviru limita Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine opredeljenih od strane Ministarstva finansija. Sredstva za sve nove mere predviđene Predlogom zakona u 2017. i 2018. godine obezbediće se u okviru limita Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine opredeljenih od strane Ministarstva finansija.

V. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Predlog Zakona o izmenama i dopunama Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju potrebno je usvojiti po hitnom postupku zbog potrebe blagovremenog definisanja agrarne politike u narednoj budžetskoj godini, ali i u narednom dugoročnom periodu. S obzirom da planiranje poljoprivredne proizvodnje za naredni proizvodni ciklus od strane poljoprivrednih proizvođača počinje već krajem januara, od izuzetne je važnosti da Zakon i prateća podzakonska regulativa blagovremeno i u potpunosti stupe na snagu do početka 2017. godine i omoguće definisanje mere agrarne politike, koje će se sprovoditi u narednom periodu. Na taj način stvoriće se uslovi za predvidivost argrarne politike, odnosno, poljoprivredni proizvođači, kao neposredni korisnici budžetskih sredstava po osnovu mera agrarne politike, blagovremeno će biti upoznati sa planiranim merama agrarne politike, kako bi, shodno tome, mogli da planiraju proizvodnju za naredni proizvodni ciklus i u skladu sa tim, donose proizvodne odluke.

Zbog sezonskog karaktera poljoprivredne proizvodnje od izuzetne je važnosti da zakonska regulativa, koja se odnosi na podsticaje u poljoprivredi i ruralnom razvoju bude definisana pravovremeno, s obzirom da pojedine mere agrarne politike, definisane ovim Zakonom, pozitivan efekat na poljoprivrednu proizvodnju mogu da ostvare jedino primenom na samom početku proizvodnog ciklusa. Odlaganjem zakonske regulative stvorila bi se situacija da se smanje efekti podrške poljoprivrednoj proizvodnji u narednom proizvodnom ciklusu. ANALIZA EFEKATA

1. Koji problem se rešava zakonom?

Usvajanjem Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju, između ostalog, stvoriće se uslovi za usmeravanje podsticaja u oblasti direktnih plaćanja za stočarsku proizvodnju na širi krug korisnika, s obzirom da predloženi akt uključuje nove kategorije korisnika kroz izmenu postojećih i uspostavljanje novih šema podrške u okviru direktnih plaćanja – podsticaja u stočarskoj proizvodnji, i to podsticaja za krave za uzgoj teladi.

U oblasti podsticaja za mere ruralnog razvoja uspostavlja se nova klasifikacija mera, koja predstavlja korak napred u harmonizaciji sa merama drugog stuba Zajedničke poljoprivredne politike. U tom smislu, podsticaji za mere ruralnog razvoja u Predlogu zakona odnose se na: unapređenje konkurentnosti; očuvanje i unapređenje životne sredine i prirodnih resursa; diversifikaciju dohotka i unapređenje kvaliteta života ruralnih područja; pripremu i sprovođenje lokalnih strategija ruralnog razvoja; unapređenje sistema kreiranja i prenosa znanja.

Osnovni problem u oblasti podsticaja za mere ruralnog razvoja ogleda se u neusaglašenosti mera propisanih Zakonom o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju sa merama ruralnog razvoja predviđenih EU regulativama i IPARD programom, koji je Vlada usvojila 20. januara 2015. godine. Usaglašavanjem navedenih mera omogućava se izbegavanje i kontrola dvostrukog finansiranja navedenih mera iz više različitih izvora finansiranja, što predstavlja jedan od osnovnih zatheva Evropske Komisije kada su u pitanju podsticaji za mere ruralnog razvoja i sprovođenje IPARD programa. Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju omogućava se da pravo na određene podsticaje ostvaruju fizička lica, kao i pravna lica i preduzetnici i to iz nacionalnog budžeta, budžeta jedinica lokalne samouprave, kao i iz pretpristupnih fondova EU namenjenih poljoprivredi i ruralnom razvoju kroz IPARD program.

2. Koji ciljevi treba da se postignu donošenjem zakona?

Izmenama i dopunama Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju postiže se bolja distribucija poljoprivrednog budžeta kroz mere agrarne politike, čime se teži ispunjenju sledećih osnovnih ciljeva:

Unapređenju produktivnosti i efikasnosti poljoprivredne proizvodnje, kao i unapređenje konkurentnosti;

Očuvanju prehrambene sigurnosti i obezbeđivanju kvalitetne i bezbedne hrane za potrošače;

Obezbeđivanju podrške održivom razvoju sela kroz unapređenje životnog standarda ruralnog stanovništva;

Zaštiti životne sredine od negativnih uticaja poljoprivredne proizvodnje;

Prilagođavanju sektora poljoprivrede Srbije procesima integracija u Evropsku uniju i Svetsku trgovinsku organizaciju.

Predložene izmene u skladu su sa ciljem unapređenja stočnog fonda i stočarske proizvodnje uopšte, s obzirom da se uvode nove mere u okviru podsticaja u stočarstvu, i to podsticaji za ovce i koze i podsticaji za krave za uzgoj teladi.

Izmenama Zakona postiže se i bolja klasifikacija mera ruralnog razvoja, koja je ekvivalentna klasifikaciji mera u ovoj oblasti u okviru Zajedničke poljoprivredne politike EU.

Ciljevi poljoprivredne politike detaljno su postavljeni u Strategiji poljoprivrede i ruralnog razvoja u Republici Srbiji za period 2014-2024. godine sa pratećim indikatorima i dinamikom njihove realizacije.

Strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja u Republici Srbiji za period od 2014-2024. godine je osnovni strateški dokument na kome se bazira poljoprivredna politika i politika ruralnog razvoja i koji sadrži osnovne pravce razvoja i ciljeve u određenom vremenskom periodu.

Zakon o izmenama i dopunama Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju predstavlja implementacioni propis na osnovu kojeg se strategijom definisani ciljevi realizuju.

3. Da li su razmatrane druge mogućnosti za rešavanje problema?

S obzirom da Zakon o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju propisuje vrste podsticaja, kao i uslove za ostvarivanje prava na podsticaje, predložene izmene u uslovima za ostvarivanje prava na podsticaje, kao i vrstama podsticaja, mogu se realizovati jedino izmenom zakonskog akta, kojim su podsticaji regulisani.

Kada je reč o nivou podsticaja, obim sredstava, vrste i maksimalne iznose po vrsti podsticaja, propisuje Vlada Republike Srbije za svaku budžetsku godinu, tako da je ostavljena mogućnost za eventualno povećanje iznosa podsticaja u budućem periodu na godišnjem nivou, a u skladu sa budžetskom raspodelom sredstava za podsticaje u poljoprivredi i ruralnom razvoju.

4. Zašto je donošenje zakona najbolje rešenje datog problema?

Izmenama i dopunama Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju definisane vrste podsticaja su dodatno diversifikovane i klasifikovane, tako da se predloženim izmenama stvara mogućnost da se pojedine mere postepeno prilagođavaju zahtevima Zajedničke poljoprivredne politike EU, što je cilj pregovora o pristupanju EU u okviru Poglavlja 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj.

5. Na koga će i kako uticati rešenja predložena u zakonu?

Uopšteno posmatrano, navedene izmene i dopune Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju utiču na sve korisnike prava na podsticaje u poljoprivredi i ruralnom razvoju, tj. pre svega na registrovana poljoprivredna gazdinstva, kao i na ostale subjekte, koje prema navedenom zakonu ostvaruju prava na podsticaje.

S obzirom da se predloženim izmenama uvode nove mere podrške stočarskoj proizvodnji, očekuje se povećano interesovanje za korišćenje podsticaja kod primarnih proizvođača koji se bave govedarstvom.

Rešenja predložena Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju uticaće na subjekte regulacije (proizvođače koji se bave ratarstvom, proizvođače koji se bave povrtarstvom, proizvođače koji se bave voćarstvom, proizvođače koji se bave stočarstvom, proizvođače koji se bave živinarstvom, proizvođače koji se bave ribarstvom, proizvođače koji se bave organskom proizvodnjom biljaka, proizvođače koji se bave organskom proizvodnjom životinja i ostale subjekte regulacije) na način da će se povećati njihova konkurentnost i dostizanje standarda.

6. Koji su troškovi koje će primena zakona izazvati građanima i privredi, posebno malim i srednjim preduzećima?

Za primenu ovog zakona nisu neophodna dodatna budžetska sredstva, niti bilo kakva finansijska sredstva koja padaju na teret građana i privrede, van sredstava predviđenih redovnim godišnjim ciklusom budžetskog finansiranja.

Rešenja sadržana u ovom zakonu realizovaće se kroz dosadašnji mehanizam finansiranja poljoprivredne politike Republike Srbije, tj. kroz budžetska sredstva raspodeljena zakonom kojim se uređuje budžet Republike Srbije za svaku budžetsku godinu.

7. Da li pozitivni efekti zakona opravdavaju troškove njegove primene?

Da.

Dosadašnja primena ovog zakona pruža mogućnost jasne procene odgovarajućeg nivoa finansijskih sredstava, kroz jasno regulisanje i definisanje vrste podsticaja, prava i načina korišćenja podsticaja, što doprinosi predvidivosti i transparentnosti korišćenja sistema podsticaja u poljoprivredi, a na šta neće uticati predložene izmene.

8. Da li zakon stimuliše pojavu novih privrednih subjekata na tržištu i tržišnu konkurenciju?

S obzirom da predložene izmene uvode nove mere podsticaja u oblasti stočarske proizvodnje, očekuje se povećanje broja potencijalnih korisnika mera, i to odgajivača krava, ovaca i koza.

Takođe, kroz diversifikaciju mera ruralnog razvoja, proširuje se spektar potencijalnih korisnika mera ovog tipa.

9. Da li su zainteresovane strane imale priliku da iznesu svoje stavove o zakonu?

Neke od predloženih izmena i dopuna Zakona predstavljaju oblik usvajanja sugestija primarnih poljoprivrednih proizvođača, koji postoji već duže vreme, a koji se odnosi na unapređenje podrške stočarskoj proizvodnji, kao i unapređenje podsticaja namenjenih investicijama.

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine kontinuirano vodi dijalog sa poljoprivrednim proizvođačima neposredno i preko poljoprivrednih stručnih službi koje obavljaju savetodavne i stručne poslove u poljoprivredi i pružaju pomoć na terenu poljoprivrednim proizvođačima u cilju približavanja mera poljoprivredne politike korisnicima sredstava. Na osnovu prenetih sugestija izdvojila su se pojedina pitanja koja su od naročitog značaja za poljoprivrednike, kao što je proširenje kategorija korisnika podsticaja u oblasti stočarstva.

O Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju nije sprovedena javna rasprava iz razloga što se ovim Predlogom zakona bitnije ne menjaju rešenja iz Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom, već se samo vrši dodatno preciziranje i usaglašavanje već postojećih rešenja, čime su se stekli se uslovi propisani poslovnikom Vlade da se o Predlogu zakona ne sprovodi javna rasprava.

10. Koje će mere tokom primene zakona biti preduzete da bi se ostvarili ciljevi donošenja zakona?

Zakon o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju definiše budžet nadležnog ministarstva na nivou od 5% budžeta Republike Srbije, čijim održavanjem na tom nivou se obezbeđuje nesmetana realizacija poljoprivredne politike i politike ruralnog razvoja, sadržanih u predmetnom

PREGLED ODREDABA

ZAKONA O PODSTICAJIMA U POLJOPRIVREDI

I RURALNOM RAZVOJU KOJE SE MENJAJU I DOPUNJUJU

Član 10.

Korisnik podsticaja dužan je da namenski koristi sredstva podsticaja.

Korisnik podsticaja dužan je da se pridržava propisa kojima se uređuju standardi kvaliteta životne sredine, zaštita javnog zdravlja, zaštita zdravlja životinja i biljaka, zaštita dobrobiti životinja i zaštita poljoprivrednog zemljišta.

Korisnik podsticaja dužan je da vrati iznos sredstava koji je primio na osnovu netačno prikazanih podataka ili koji je nenamenski koristio, uvećan za iznos zatezne kamate, najkasnije u roku od 30 dana od dana pravosnažnosti rešenja direktora Uprave kojim se utvrđuje obaveza korisnika podsticaja da izvrši povraćaj novčanih sredstava.

Ako korisnik podsticaja nenamernim činjenjem, odnosno propuštanjem ne postupi u skladu sa stavom 3. ovog člana u toku kalendarske godine, direktor Uprave donosi rešenje o smanjenju iznosa ukupnih podsticaja dodeljenih u kalendarskoj godini u procentu koji je srazmeran stepenu odgovornosti.

Ako korisnik podsticaja namernim činjenjem, odnosno propuštanjem ne postupi u skladu sa stavom 3. ovog člana u toku kalendarske godine, direktor Uprave donosi rešenje o smanjenju iznosa ukupnih podsticaja dodeljenih u kalendarskoj godini koje ne može biti manje od 20%, odnosno o ograničenju prava korišćenja jedne ili više vrsta podsticaja, za jednu ili više kalendarskih godina.

Direktor Uprave donosi rešenje iz st. 3, 4. i 5. ovog člana na osnovu zapisnika poljoprivrednog inspektora i izveštaja drugih nadležnih organa.

Korisnik podsticaja dužan je da čuva dokumentaciju koja se odnosi na ostvarivanje prava na podsticaje najmanje pet godina od dana njihove naplate.

Član 10.

KORISNIK PODSTICAJA DUŽAN JE DA:

1) SE PRIDRŽAVA PROPISA KOJIMA SE UREĐUJU STANDARDI KVALITETA ŽIVOTNE SREDINE, ZAŠTITA JAVNOG ZDRAVLJA, ZAŠTITA ZDRAVLJA ŽIVOTINJA I BILJAKA, ZAŠTITA DOBROBITI ŽIVOTINJA I ZAŠTITA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA;

2) POSTUPA NA NAČIN I POD USLOVIMA PREDVIĐENIM POSEBNIM PROPISOM KOJI BLIŽE UREĐUJE POJEDINE VRSTE PODSTICAJA;

3) DAJE TAČNE PODATKE I DOKUMENTACIJU ZA OSTVARIVANJE PRAVA NA PODSTICAJE;

4) NAMENSKI KORISTI PODSTICAJNA SREDSTVA KAO I DA NAMENSKI KORISTI, NE OTUĐI I NE OMOGUĆI DRUGOM LICU KORIŠĆENJE PREDMETA PODSTICAJA, U ROKU ODREĐENOM U SKLADU SA POSEBNIM PROPISOM;

5) ČUVA DOKUMENTACIJU KOJA SE ODNOSI NA OSTVARIVANJE PRAVA NA PODSTICAJE NAJMANJE PET GODINA OD DANA NJIHOVE NAPLATE;

6) VRATI ISPLAĆENA NOVČANA SREDSTVA AKO SE NE PRIDRŽAVA OBAVEZA IZ TAČ. 2) – 4) OVOG ČLANA;

7) VRATI NEOSNOVANO ISPLAĆENA SREDSTVA USLED ADMINISTRATIVNE GREŠKE;

8) VRATI VIŠAK NOVČANIH SREDSTAVA U SKLADU SA ČLANOM 33. OVOG ZAKONA.

KORISNIK PODSTICAJA DUŽAN JE DA VRATI NOVČANA SREDSTVA IZ STAVA 1. TAČ. 6) -8) OVOG ČLANA NAJKASNIJE U ROKU OD 30 DANA OD DANA PRAVOSNAŽNOSTI REŠENJA KOJIM SE UTVRĐUJE OBAVEZA KORISNIKA PODSTICAJA DA IZVRŠI POVRAĆAJ NOVČANIH SREDSTAVA.

KORISNIK PODSTICAJA DUŽAN JE DA PLATI ZATEZNU KAMATU POČEV OD DANA ISPLATE PODSTICAJA U SLUČAJU NEPRIDRŽAVANJA OBAVEZE IZ STAVA 1. TAČ. 2)-4) OVOG ČLANA, ODNOSNO POČEV OD DANA ISTEKA ROKA IZ STAVA 2. OVOG ČLANA U SLUČAJU IZ STAVA 1. TAČ. 7) I 8) OVOG ČLANA.

UKOLIKO KORISNIK PODSTICAJA NE VRATI NOVČANA SREDSTVA IZ STAVA 1. TAČ. 6)-8) OVOG ČLANA NAJKASNIJE U ROKU OD 30 DANA OD DANA PRAVOSNAŽNOSTI REŠENJA, KOJIM SE UTVRĐUJE OBAVEZA KORISNIKA PODSTICAJA DA IZVRŠI POVRAĆAJ NOVČANIH SREDSTAVA, MINISTARSTVO IMA PRAVO DA IZVRŠI UMANJENJE NAREDNIH ISPLATA PREMA KORISNIKU DO IZNOSA UTVRĐENOG REŠENJEM IZ STAVA 2. OVOG ČLANA UVEĆANOG ZA ZATEZNU KAMATU U SKLADU SA STAVOM 3. OVOG ČLANA.

Član 17.

Podsticaji za proizvodnju mogu biti:

1) podsticaji za biljnu proizvodnju, i to:

(1) osnovni podsticaji,

(2) proizvodno vezani podsticaji;

2) podsticaji u stočarstvu, i to za:

(1) kvalitetne priplodne mlečene krave,

(1a) kvalitetne priplodne tovne krave,

(2) krave dojilje,

(3) kvalitetne priplodne ovce i koze,

(4) kvalitetne priplodne krmače,

(5) tov junadi,

(6) tov jagnjadi,

(6a) tov jaradi,

(7) tov svinja,

(8) košnice pčela,

(9) roditeljske kokoške teškog tipa,

(10) roditeljske kokoške lakog tipa,

(11) roditeljske ćurke,

(12) kvalitetne priplodne matice riba šarana,

(13) kvalitetne priplodne matice riba pastrmke,

(14) proizvodnja konzumne ribe.

2) PODSTICAJI U STOČARSTVU, I TO ZA:

(1) KVALITETNE PRIPLODNE MLEČNE KRAVE,

(2) KVALITETNE PRIPLODNE TOVNE KRAVE I BIKOVE (U DALJEM TEKSTU: KVALITETNE PRIPLODNE TOVNE KRAVE),

(3) KRAVE ZA UZGOJ TELADI ZA TOV,

(4) KRAVE DOJILJE,

(5) KVALITETNE PRIPLODNE OVCE I OVNOVE, KOZE I JARČEVE (U DALJEM TEKSTU: KVALITETNE PRIPLODNE OVCE I KOZE),

(6) KVALITETNE PRIPLODNE KRMAČE I NERASTOVE (U DALJEM TEKSTU: KVALITETNE PRIPLODNE KRMAČE),

(7) TOV JUNADI,

(8) TOV JAGNJADI,

(9) TOV JARADI,

(10) TOV SVINJA,

(11) KOŠNICE PČELA,

(12) RODITELJSKE KOKOŠKE TEŠKOG TIPA,

(13) RODITELJSKE KOKOŠKE LAKOG TIPA,

(14) RODITELJSKE ĆURKE,

(15) KVALITETNE PRIPLODNE MATICE RIBA ŠARANA,

(16) KVALITETNE PRIPLODNE MATICE RIBA PASTRMKE,

(17) PROIZVODNJU KONZUMNE RIBE.

Član 20.

Pravo na korišćenje podsticaja u stočarstvu ima pravno lice, preduzetnik i fizičko lice – nosilac komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, pod uslovom da je:

1) upisano u Registar;

2) prijavilo vrstu i broj životinja;

3) izvršilo obeležavanje i registraciju grla, odnosno košnica pčela u Centralnoj bazi, osim za živinu i ribe;

4) vlasnik grla, odnosno košnica pčela koje je prijavio u Centralnoj bazi ili je vlasnik grla, odnosno košnica pčela član njegovog poljoprivrednog gazdinstva;

5) prijavilo površine pod ribnjacima ukoliko ostvaruje podsticaje iz člana 17. stav 1. tačka 2) podtač. (12), (13) i (14) PODTAČ. (15), (16) I (17).

Lice iz stava 1. ovog člana za korišćenje podsticaja u stočarstvu za kvalitetna priplodna grla iz člana 17. stav 1. tačka 2) podtač. (1), (1a), (3), (4), (9), (10), (11), (12) i (13) pored uslova iz stava 1. ovog člana mora da ispuni uslov da su ta grla prijavljena na njegovom poljoprivrednom gazdinstvu pod kontrolom pravnih lica ovlašćenih za poslove selekcije – odgajivačke organizacije, u skladu sa zakonom kojim se uređuje stočarstvo i da se koriste za proizvodnju mleka i mesa ili služe za dalju reprodukciju na njegovom poljoprivrednom gazdinstvu.

LICE IZ STAVA 1. OVOG ČLANA ZA KORIŠĆENJE PODSTICAJA U STOČARSTVU ZA KVALITETNA PRIPLODNA GRLA IZ ČLANA 17. TAČKA 2) PODTAČ. (1), (2), (5), (6), (12), (13), (14), (15) I (16) OVOG ZAKONA PORED USLOVA IZ STAVA 1. OVOG ČLANA MORA DA ISPUNI USLOV DA SU TA GRLA PRIJAVLJENA NA NJEGOVOM POLJOPRIVREDNOM GAZDINSTVU POD KONTROLOM PRAVNIH LICA OVLAŠĆENIH ZA POSLOVE SELEKCIJE – ODGAJIVAČKE ORGANIZACIJE, U SKLADU SA ZAKONOM KOJIM SE UREĐUJE STOČARSTVO.

Ministar bliže propisuje uslove i način ostvarivanja prava na podsticaje u stočarstvu, kao i obrasce zahteva za ostvarivanje tih podsticaja.

KRAVE ZA UZGOJ TELADI ZA TOV

ČLAN 21B

PODSTICAJI ZA KRAVE ZA UZGOJ TELADI ZA TOV UTVRĐUJU SE U MINIMALNOM IZNOSU OD 5.000 DINARA PO GRLU.

PODSTICAJI IZ STAVA 1. OVOG ČLANA OSTVARUJU SE PO KRAVI KOJA PRIPADA STADU ZA UZGOJ TELADI, OSIM ZA KRAVE IZ ČLANA 17. TAČKA 2) PODTAČ. (1), (2) I (4) OVOG ZAKONA” I AUTOHTONE RASE KRAVA ZA KOJE SE OSTVARUJU PODSTICAJI U SKLADU SA OVIM ZAKONOM.

Član 22.

Podsticaji za krave dojilje utvrđuju se u minimalnom iznosu od 20.000 dinara po grlu.

Podsticaji iz stava 1. ovog člana ostvaruju se po kravi za tovna grla čiste rase i meleze tovnih rasa, koja pripadaju stadu namenjenom za uzgoj teladi za proizvodnju mesa.

Lice iz člana 20. stav 1. ovog zakona koje je ostvarilo podsticaje iz stava 1. ovog člana ne može da isporučuje mleko sa svog gazdinstva na dalju preradu pravnim licima ili preduzetnicima koji se bave preradom mleka 12 meseci od dana podnošenja zahteva.

LICE IZ ČLANA 20. STAV 1. OVOG ZAKONA KOJE JE OSTVARILO PODSTICAJE IZ STAVA 1. OVOG ČLANA NE MOŽE DA OSTVARUJE PRAVO NA PODSTICAJE ZA PREMIJU ZA MLEKO PROIZVEDENO OD GRLA ZA KOJE JE OSTVARILO PODSTICAJE ZA KRAVE DOJILJE.

Član 25.

Podsticaji za tov junadi utvrđuju se u minimalnom iznosu od 10.000 dinara po grlu u tovu.

Podsticaji iz stava 1. ovog člana ostvaruju se ako je tovno grlo proizvedeno u sopstvenom zapatu, kupljeno, odnosno uvezeno u godini u kojoj se podnosi zahtev, ako je provelo u vlasništvu tog lica najmanje 185 dana i ako je namenjeno za proizvodnju mesa i po završetku tova će biti predato u klanicu ili je namenjeno izvozu.

PODSTICAJI IZ STAVA 1. OVOG ČLANA OSTVARUJU SE AKO JE TOVNO GRLO NAMENJENO ZA PROIZVODNJU MESA PROVELO U VLASNIŠTVU LICA IZ ČLANA 20. STAV 1. OVOG ZAKONA NAJMANJE 185 DANA, NAKON ČEGA JE PREDATO KLANICI ILI JE NAMENJENO IZVOZU.

Podsticaji iz stava 1. ovog člana ostvaruju se jedanput za period trajanja tova.

5. Umanjenje isplata direktnih plaćanja

Član 33.

Korisnik sredstava u toku kalendarske godine po osnovu direktnih plaćanja, osim po osnovu kreditne podrške, može ostvariti ukupan iznos od 10.000.000 dinara, koji se ne umanjuje.

Ako iznos sredstava po korisniku prelazi iznos od 10.000.000 dinara, a manji je od 20.000.000 dinara vrši se umanjenje isplate ukupnog iznosa sredstava za 5%.

Ako iznos sredstava po korisniku prelazi iznos od 20.000.000 dinara, vrši se umanjenje isplate ukupnog iznosa sredstava za 10%.

Umanjenje ukupnog iznosa sredstava primenjuje se pri svakoj isplati direktnih plaćanja, a konačni obračun i isplata po korisniku vrši se do kraja marta naredne godine.

Ukoliko je korisniku sredstava za jednu kalendarsku godinu isplaćeno više od iznosa dobijenog konačnim obračunom prava, korisnik sredstava je dužan da na zahtev Uprave uplati razliku na račun izvršenja budžeta Republike Srbije u roku od 60 dana od dana prijema rešenja o umanjenju sredstava.

Ukoliko korisnik sredstava u roku nije u celosti izmirio obaveze iz stava 5. ovoga člana, Uprava umanjuje sredstva od isplata direktnih plaćanja koja će korisnik sredstava ostvariti za naredne kalendarske godine.

4. UMANJENJE ISPLATA DIREKTNIH PLAĆANJA

Član 33.

KORISNIK PODSTICAJA PO OSNOVU DIREKTNIH PLAĆANJA ZA JEDNU KALENDARSKU GODINU MOŽE OSTVARITI UKUPAN IZNOS OD 10.000.000 DINARA, KOJI SE NE UMANJUJE.

AKO IZNOS SREDSTAVA IZ STAVA 1.OVOG ČLANA PRELAZI 10.000.000 DINARA, A MANJI JE OD 20.000.000 DINARA, VRŠI SE UMANJENJE ISPLATE IZNOSA KOJI PRELAZI 10.000.000 DINARA ZA 10%.

AKO IZNOS SREDSTAVA IZ STAVA 1.OVOG ČLANA PRELAZI 20.000.000 DINARA, VRŠI SE UMANJENJE ISPLATE IZNOSA KOJI PRELAZI 20.000.000 DINARA ZA 20%.

DIREKTOR UPRAVE DONOSI REŠENJE O UMANJENJU ISPLATA DIREKTNIH PLAĆANJA U SKLADU SA ST. 2. I 3. OVOG ČLANA.

AKO JE KORISNIKU PODSTICAJA PO OSNOVU DIREKTNIH PLAĆANJA ZA JEDNU KALENDARSKU GODINU ISPLAĆENO VIŠE OD IZNOSA DOBIJENOG OBRAČUNOM IZ ST. 2. I 3. OVOG ČLANA, VIŠAK SREDSTAVA SE UMANJUJE OD ISPLATE DIREKTNIH PLAĆANJA ZA NAREDNU KALENDARSKU GODINU, A AKO TO NIJE MOGUĆE ILI NIJE DOVOLJNO, KORISNIK PODSTICAJA JE DUŽAN DA VRATI VIŠAK NOVČANIH SREDSTAVA U ROKU OD 60 DANA OD DANA PRIJEMA REŠENJA IZ STAVA 4. OVOG ČLANA.

Član 34.

Podsticaji za mere ruralnog razvoja obuhvataju podršku programima koji se odnose na:

1) investicije u poljoprivredi za unapređenje konkurentnosti i dostizanje standarda kvaliteta;

2) održivi ruralni razvoj;

3) unapređenje ruralne ekonomije;

4) pripremu i sprovođenje lokalnih strategija ruralnog razvoja;

5) podsticaji za podršku savetodavnim i stručnim poslovima u poljoprivredi.

Podsticaji za podršku programima koji se odnose na investicije u poljoprivredi za unapređenje konkurentnosti i dostizanje standarda kvaliteta su vrsta podsticaja koji se sprovode u cilju unapređenja tržišnog poslovanja, dostizanja standarda kvaliteta i unapređenja konkurentnosti.

Podsticaji za podršku programima koji se odnose na održivi ruralni razvoj su vrsta podsticaja koji se sprovode u cilju unapređenja zaštite životne sredine.

Podsticaji za podršku programima koji se odnose na unapređenje ruralne ekonomije su vrsta podsticaja koji se sprovode u cilju unapređenja kvaliteta života u ruralnim područjima.

Podsticaji za podršku programima koji se odnose na pripremu i sprovođenje lokalnih strategija ruralnog razvoja su vrsta podsticaja koji se sprovode u cilju omogućavanja lokalnim učesnicima ruralnog razvoja da dugoročno poboljšaju potencijale svojih lokalnih sredina kroz izradu i podršku u sprovođenju lokalnih strategija ruralnog razvoja.

Podsticaji za podršku savetodavnim i stručnim poslovima u poljoprivredi su podsticaji za podršku sprovođenju programa koje obavljaju pravna lica i preduzetnici koji ispunjavaju uslove propisane zakonom kojim se uređuje obavljanje savetodavnih i stručnih poslova u oblasti poljoprivrede.

Ministar bliže propisuje vrste podsticaja za mere ruralnog razvoja, uslove, način ostvarivanja prava na podsticaje za mere ruralnog razvoja i obrasce zahteva, odnosno prijave za ostvarivanje prava na podsticaje, kao i maksimalne iznose podsticaja po korisniku i po vrsti pojedine mere.

ČLAN 34.

PODSTICAJI ZA MERE RURALNOG RAZVOJA OBUHVATAJU PODRŠKU PROGRAMIMA KOJI SE ODNOSE NA:

1) UNAPREĐENJE KONKURENTNOSTI;

2) OČUVANJE I UNAPREĐENJE ŽIVOTNE SREDINE I PRIRODNIH RESURSA;

3) DIVERSIFIKACIJU DOHOTKA I UNAPREĐENJE KVALITETA ŽIVOTA U RURALNIM PODRUČJIMA;

4) PRIPREMU I SPROVOĐENJE LOKALNIH STRATEGIJA RURALNOG RAZVOJA;

5) UNAPREĐENJE SISTEMA KREIRANJA I PRENOSA ZNANJA.

PODSTICAJI IZ STAVA 1. TAČKA 1) OVOG ČLANA SU VRSTA PODSTICAJA KOJI SE SPROVODE U CILJU UNAPREĐENJA TRŽIŠNOG POSLOVANJA, DOSTIZANJA STANDARDA KVALITETA I UNAPREĐENJA KONKURENTNOSTI POLJOPRIVREDNOG GAZDINSTVA.

PODSTICAJI IZ STAVA 1. TAČKA 2) OVOG ČLANA SU VRSTA PODSTICAJA KOJI SE SPROVODE U CILJU OČUVANJA I UNAPREĐENJA ŽIVOTNE SREDINE I PRIRODNIH RESURSA.

PODSTICAJI IZ STAVA 1. TAČKA 3) OVOG ČLANA SU VRSTA PODSTICAJA KOJI SE SPROVODE U CILJU DIVERSIFIKACIJE PRIHODA I UNAPREĐENJA KVALITETA ŽIVOTA U RURALNIM PODRUČJIMA.

PODSTICAJI IZ STAVA 1. TAČKA 4) OVOG ČLANA SU VRSTA PODSTICAJA KOJI SE SPROVODE U CILJU OMOGUĆAVANJA LOKALNIM UČESNICIMA RURALNOG RAZVOJA DA DUGOROČNO POBOLJŠAJU POTENCIJALE SVOJIH LOKALNIH SREDINA KROZ IZRADU I PODRŠKU U SPROVOĐENJU LOKALNIH STRATEGIJA RURALNOG RAZVOJA NA ODREĐENOJ TERITORIJI.

PODSTICAJI IZ STAVA 1. TAČKA 5) OVOG ČLANA SU VRSTA PODSTICAJA KOJI SE SPROVODE U CILJU RAZVOJA TEHNIČKO TEHNOLOŠKIH, PRIMENJENIH, RAZVOJNIH I INOVATIVNIH PROJEKATA U POLJOPRIVREDI I RURALNOM RAZVOJU, KAO I U CILJU PODRŠKE PRUŽANJU SAVETA POLJOPRIVREDNIM PROIZVOĐAČIMA, UDRUŽENJIMA, ZADRUGAMA I DRUGIM PRAVNIM LICIMA U POLJOPRIVREDI.

MINISTAR BLIŽE PROPISUJE VRSTE PODSTICAJA ZA MERE RURALNOG RAZVOJA, USLOVE, NAČIN OSTVARIVANJA PRAVA NA PODSTICAJE ZA MERE RURALNOG RAZVOJA, OBRASCE ZAHTEVA, ODNOSNO PRIJAVE ZA OSTVARIVANJE PRAVA NA PODSTICAJE, KAO I MAKSIMALNE IZNOSE PODSTICAJA PO KORISNIKU I PO VRSTI POJEDINE MERE.

Član 35.

Podsticaji za mere ruralnog razvoja iz člana 34. tač. 1)-4) ovog zakona sprovode se kao naknada dela troškova u određenom procentu od vrednosti pojedine vrste mere.

Podsticaji za mere ruralnog razvoja utvrđuju se u minimalnom iznosu od 30% ukupne vrednosti pojedine vrste mere, osim za podsticaje za investicije u poljoprivredi za unapređenje konkurentnosti i dostizanje standarda kvaliteta koji se odnose na podršku programima za regresiranje premije osiguranja za useve, plodove, višegodišnje zasade, rasadnike i životinje, koji se isplaćuju u minimalnom ukupnom iznosu od 40% plaćene premije osiguranja za prijavljene površine pod odgovarajućom kulturom do najviše 20 ha.

Izuzetno od stava 2. ovog člana, podsticaji za mere ruralnog razvoja iz člana 34. stav 1. tačka 1) ovog zakona utvrđuju se u minimalnom iznosu od 50% ukupne vrednosti te mere, i to korisniku podsticaja koji je ovlašćeni korisnik oznake geografskog porekla, odnosno geografske oznake porekla u skladu sa propisima kojima se uređuju oznake geografskog porekla, odnosno geografske oznake porekla proizvoda, kao i korisniku podsticaja koji ima sertifikovanu organsku biljnu, odnosno sertifikovanu organsku životinjsku proizvodnju.

Za područja sa otežanim uslovima rada u poljoprivredi podsticaji za mere ruralnog razvoja utvrđuju se u minimalnom iznosu od 45% ukupne vrednosti pojedine vrste mere.

Izuzetno od stava 4. ovog člana, za područja sa otežanim uslovima rada u poljoprivredi, podsticaji za mere ruralnog razvoja iz člana 34. stav 1. tačka 1) ovog zakona utvrđuju se u minimalnom iznosu od 65% ukupne vrednosti te mere, i to korisniku podsticaja koji je ovlašćeni korisnik oznake geografskog porekla, odnosno geografske oznake porekla u skladu sa propisima kojima se uređuju oznake geografskog porekla, odnosno geografske oznake porekla proizvoda, kao i korisniku podsticaja koji ima sertifikovanu organsku biljnu, odnosno sertifikovanu organsku životinjsku proizvodnju.

ČLAN 35.

PODSTICAJI ZA MERE RURALNOG RAZVOJA SPROVODE SE KAO NAKNADA DELA TROŠKOVA U ODREĐENOM PROCENTU OD VREDNOSTI POJEDINE VRSTE MERE I UTVRĐUJU SE U MINIMALNOM IZNOSU OD 30% UKUPNE VREDNOSTI POJEDINE VRSTE MERE, ODNOSNO 45% ZA PODRUČJA SA OTEŽANIM USLOVIMA RADA U POLJOPRIVREDI.

IZUZETNO OD STAVA 1. OVOG ČLANA PODSTICAJI ZA MERE RURALNOG RAZVOJA IZ ČLANA 34. STAV 1. TAČKA 2) OVOG ZAKONA KOJI SE ODNOSE NA ŽIVOTINJSKE GENETIČKE RESURSE I PODRŠKU AGROEKOLOŠKIM MERAMA, DOBROJ POLJOPRIVREDNOJ PRAKSI I DRUGIM POLITIKAMA ZAŠTITE I OČUVANJA ŽIVOTNE SREDINE UTVRĐUJU SE PO JEDINICI MERE.

1. Podsticaji za investicije u poljoprivredi za unapređenje

konkurentnosti i dostizanje standarda kvaliteta

Član 36.

Podsticaji programima koji se odnose na investicije u poljoprivredi za unapređenje konkurentnosti i dostizanje standarda kvaliteta obuhvataju podršku za:

1) investicije u poljoprivrednu proizvodnju;

2) uspostavljanje i jačanje proizvođačkih grupa;

3) investicije u preradu poljoprivrednih proizvoda i marketing;

4) regresi za premiju osiguranja za useve, plodove, višegodišnje zasade, rasadnike i životinje.

Pravo na podršku iz stava 1. tač. 1), 3) i 4) ovog člana ima pravno lice, preduzetnik i fizičko lice – nosilac komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, koji su upisani u Registar.

Pravo na podršku iz stava 1. tačka 2) ovog člana ima pravno lice registrovano u skladu za zakonom kojim se uređuju udruženja

1. PODSTICAJI ZA UNAPREĐENJE KONKURENTNOSTI

ČLAN 36.

PODSTICAJI ZA PODRŠKU PROGRAMIMA KOJI SE ODNOSE NA UNAPREĐENJE KONKURENTNOSTI OBUHVATAJU PODSTICAJE ZA:

1) INVESTICIJE U FIZIČKU IMOVINU POLJOPRIVREDNOG GAZDINSTVA;

2) USPOSTAVLJANJE I JAČANJE UDRUŽENJA U OBLASTI POLJOPRIVREDE;

3) INVESTICIJE U PRERADU I MARKETING POLJOPRIVREDNIH I PREHRAMBENIH PROIZVODA I PROIZVODA RIBARSTVA;

4) UPRAVLJANJE RIZICIMA.

PRAVO NA PODSTICAJE IZ STAVA 1. TAČ. 1), 3) I 4) OVOG ČLANA IMA PRAVNO LICE, PREDUZETNIK I FIZIČKO LICE – NOSILAC KOMERCIJALNOG PORODIČNOG POLJOPRIVREDNOG GAZDINSTVA, KOJI SU UPISANI U REGISTAR.

PRAVO NA PODSTICAJE IZ STAVA 1. TAČKA 2) OVOG ČLANA IMA PRAVNO LICE REGISTROVANO U SKLADU SA ZAKONOM KOJIM SE UREĐUJU UDRUŽENJA.

2. Podsticaji za održivi ruralni razvoj

Član 37.

Podsticaji za podršku održivom ruralnom razvoju obuhvataju podsticaje za:

1) sprovođenje agroekoloških mera;

2) organsku proizvodnju;

3) očuvanje biljnih i životinjskih genetičkih resursa;

4) nadoknadu propuštene dobiti kao posledicu sprovođenja dobre poljoprivredne prakse, dobrobiti životinja i drugih politika zaštite i očuvanja životne sredine.

Pravo na podsticaje iz stava 1. ovog člana ima pravno lice, preduzetnik i fizičko lice – nosilac komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, koji su upisani u Registar.

2. PODSTICAJI ZA OČUVANJE I UNAPREĐENJE ŽIVOTNE SREDINE

I PRIRODNIH RESURSA

ČLAN 37.

PODSTICAJI ZA PODRŠKU PROGRAMIMA KOJI SE ODNOSE NA OČUVANJE I UNAPREĐENJE ŽIVOTNE SREDINE I PRIRODNIH RESURSA OBUHVATAJU PODSTICAJE ZA:

1) ODRŽIVO KORIŠĆENJE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA;

2) ODRŽIVO KORIŠĆENJE ŠUMSKIH RESURSA;

3) ORGANSKU PROIZVODNJU;

4) OČUVANJE BILJNIH I ŽIVOTINJSKIH GENETIČKIH RESURSA;

5) OČUVANJE POLJOPRIVREDNIH I OSTALIH PODRUČJA VISOKE PRIRODNE VREDNOSTI;

6) PODRŠKU AGROEKOLOŠKIM MERAMA, DOBROJ POLJOPRIVREDNOJ PRAKSI I DRUGIM POLITIKAMA ZAŠTITE I OČUVANJA ŽIVOTNE SREDINE.

PRAVO NA PODSTICAJE IZ STAVA 1. OVOG ČLANA IMA PRAVNO LICE, PREDUZETNIK I FIZIČKO LICE – NOSILAC KOMERCIJALNOG PORODIČNOG POLJOPRIVREDNOG GAZDINSTVA, KOJI SU UPISANI U REGISTAR.

Član 38.

Podsticaji za organsku proizvodnju obuhvataju plaćanja iz člana 14. ovog zakona, i to: premiju, podsticaje za proizvodnju i regrese za gorivo, đubrivo i seme, uvećana za minimalno 40% za proizvođače čija je proizvodnja u periodu konverzije, za proizvođače kojima je završen period konverzije i nalaze se u postupku izdavanja sertifikata i za proizvođače koji imaju sertifikovanu biljnu ili stočarsku proizvodnju.

Ako je ostvareno pravo na podsticaje iz stava 1. ovog člana ne može se ostvariti pravo na plaćanja iz člana 14. ovog zakona za iste površine i za istu meru.

ČLAN 38.

PODSTICAJI ZA ORGANSKU BILJNU PROIZVODNJU OBUHVATAJU PLAĆANJA ZA PODSTICAJE ZA BILJNU PROIZVODNJU I REGRESE ZA GORIVO I/ILI ĐUBRIVO I/ILI SEME, KOJI SE OSTVARUJU ZA POVRŠINE POD ORGANSKOM BILJNOM PROIZVODNJOM, I TO U IZNOSIMA UVEĆANIM ZA MINIMALNO 40% U ODNOSU NA IZNOSE PODSTICAJA ZA BILJNU PROIZVODNJU I REGRESA ZA GORIVO I/ILI ĐUBRIVO I/ILI SEME.

AKO JE OSTVARENO PRAVO NA PODSTICAJE ZA ORGANSKU BILJNU PROIZVODNJU NE MOŽE SE OSTVARITI PRAVO NA DIREKTNA PLAĆANJA ZA ISTE POVRŠINE I ZA ISTU MERU.

PODSTICAJI ZA ORGANSKU STOČARSKU PROIZVODNJU OBUHVATAJU PLAĆANJA ZA PREMIJU ZA MLEKO I PODSTICAJE U STOČARSTVU IZ ČLANA 17. TAČKA 2) I TO U IZNOSIMA UVEĆANIM ZA MINIMALNO 40%.

AKO JE OSTVARENO PRAVO NA PODSTICAJE ZA ORGANSKU STOČARSKU PROIZVODNJU NE MOŽE SE OSTVARITI PRAVO NA DIREKTNA PLAĆANJA ZA ISTO GRLO I ZA ISTU MERU.

PRAVO NA PODSTICAJE ZA ORGANSKU PROIZVODNJU IMA PRAVNO LICE, PREDUZETNIK I FIZIČKO LICE – NOSILAC KOMERCIJALNOG PORODIČNOG POLJOPRIVREDNOG GAZDINSTVA, KOJI SU UPISANI U REGISTAR, POD USLOVOM DA IMA PROIZVODNJU KOJA SE NALAZI U PERIODU KONVERZIJE, ILI U POSTUPKU IZDAVANJA SERTIFIKATA NAKON ZAVRŠENOG PERIODA KONVERZIJE ILI IMA SERTIFIKOVANU ORGANSKU BILJNU ODNOSNO STOČARSKU PROIZVODNJU, ILI SU OBUHVAĆENI GRUPNOM SERTIFIKACIJOM U SKLADU SA PROPISIMA KOJIMA SE UREĐUJE ORGANSKA PROIZVODNJA.

3. Podsticaji za unapređenje ruralne ekonomije

Član 39.

Podsticaji za podršku programima koji se odnose na unapređenje ruralne ekonomije obuhvataju podsticaje za:

1) investicije za unapređenje i razvoj ruralne infrastrukture;

2) unapređenje ekonomskih aktivnosti na selu kroz podršku nepoljoprivrednim aktivnostima;

3) ekonomske aktivnosti u smislu dodavanja vrednosti poljoprivrednim proizvodima, kao i uvođenje i sertifikaciju sistema bezbednosti i kvaliteta hrane, organskih proizvoda i proizvoda sa oznakom geografskog porekla;

4) unapređenje obuka u oblasti ruralnog razvoja.

Pravo na korišćenje podsticaja iz stava 1. tačka 1) ovog člana ima jedinica lokalne samouprave.

Pravo na korišćenje podsticaja iz stava 1. tač. 2) i 3) ovog člana ima pravno lice, preduzetnik i fizičko lice – nosilac komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, koji su upisani u Registar.

Pravo na korišćenje podsticaja iz stava 1. tačka 4) ovog člana ima pravno lice, fizičko lice – nosilac komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva i preduzetnik, koji su upisani u Registar, kao i jedinica lokalne samouprave i udruženje.

3. PODSTICAJI ZA DIVERSIFIKACIJU DOHOTKA

I UNAPREĐENJE KVALITETA ŽIVOTA U RURALNIM PODRUČJIMA

ČLAN 39.

PODSTICAJI ZA PODRŠKU PROGRAMIMA KOJI SE ODNOSE NA DIVERSIFIKACIJU DOHOTKA I UNAPREĐENJE KVALITETA ŽIVOTA U RURALNIM PODRUČJIMA OBUHVATAJU PODRŠKU ZA:

1) INVESTICIJE ZA UNAPREĐENJE I RAZVOJ RURALNE INFRASTRUKTURE;

2) UNAPREĐENJE EKONOMSKIH AKTIVNOSTI NA SELU KROZ PODRŠKU NEPOLJOPRIVREDNIM AKTIVNOSTIMA;

3) PODRŠKU MLADIMA U RURALNIM PODRUČJIMA;

4) SPROVOĐENJE AKTIVNOSTI U CILJU PODIZANJA KONKURENTNOSTI U SMISLU DODAVANJA VREDNOSTI KROZ PRERADU, KAO I NA UVOĐENJE I SERTIFIKACIJU SISTEMA KVALITETA HRANE, ORGANSKIH PROIZVODA I PROIZVODA SA OZNAKOM GEOGRAFSKOG POREKLA NA GAZDINSTVIMA.

PRAVO NA KORIŠĆENJE PODSTICAJA IZ STAVA 1. TAČKA 1) OVOG ČLANA IMA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE.

PRAVO NA KORIŠĆENJE PODSTICAJA IZ STAVA 1. TAČ. 2) 3) I 4) OVOG ČLANA IMA PRAVNO LICE, PREDUZETNIK I FIZIČKO LICE – NOSILAC PORODIČNOG POLJOPRIVREDNOG GAZDINSTVA, KOJI SU UPISANI U REGISTAR, KAO I PRAVNO LICE REGISTROVANO U SKLADU SA ZAKONOM KOJIM SE UREĐUJU UDRUŽENJA.

5. Podsticaji za podršku savetodavnim i stručnim

poslovima u poljoprivredi

Član 40a

Pravo na korišćenje podsticaja iz člana 34. stav 1. tačka 5) ovog zakona imaju pravno lice i preduzetnik, odnosno organizacija, koji ispunjavaju uslove propisane zakonom kojim se uređuje obavljanje savetodavnih i stručnih poslova u poljoprivredi.

5. PODSTICAJI ZA UNAPREĐENJE SISTEMA KREIRANJA I PRENOSA ZNANJA

ČLAN 40A

PODSTICAJI ZA PODRŠKU UNAPREĐENJU SISTEMA KREIRANJA I PRENOSA ZNANJA OBUHVATAJU PODRUŠKU ZA:

1) RAZVOJ TEHNIČKO – TEHNOLOŠKIH, PRIMENJENIH, RAZVOJNIH I INOVATIVNIH PROJEKATA U POLJOPRIVREDI I RURALNOM RAZVOJU;

2) PODRŠKU PRUŽANJU SAVETA I INFORMACIJA POLJOPRIVREDNIM PROIZVOĐAČIMA, UDRUŽENJIMA, ZADRUGAMA I DRUGIM PRAVNIM LICIMA U POLJOPRIVREDI.

PRAVO NA KORIŠĆENJE PODSTICAJA IZ STAVA 1 TAČKA 1) OVOG ČLANA IMA PRAVNO LICE UPISANO U REGISTAR NAUČNOISTRAŽIVAČKIH ORGANIZACIJA, ISTRAŽIVAČKO RAZVOJNI CENTAR, INOVACIONI CENTAR UPISAN U REGISTAR INOVACIONIH DELATNOSTI U SKLADU SA ZAKONOM KOJIM SE UREĐUJE INOVACIONA DELATNOST, AKREDITOVANI FAKULTET, PREDUZETNIK I PRAVNO LICE KOJI ISPUNJAVA USLOVE ZA OBAVLJANJE SAVETODAVNIH I STRUČNIH POSLOVA U POLJOPRIVREDI, KAO I PRAVNO LICE OVLAŠĆENO ZA OBUKU I USAVRŠAVANJE POLJOPRIVREDNIH SAVETODAVACA I POLJOPRIVREDNIH PROIZVOĐAČA, U SKLADU SA ZAKONOM KOJI UREĐUJE OBAVLJANJE SAVETODAVNIH I STRUČNIH POSLOVA U POLJOPRIVREDI.

PRAVO NA KORIŠĆENJE PODSTICAJA IZ STAVA 1. TAČKA 2) OVOG ČLANA IMA PREDUZETNIK I PRAVNO LICE KOJE ISPUNJAVA USLOVE ZA OBAVLJANJE SAVETODAVNIH I STRUČNIH POSLOVA U POLJOPRIVREDI, KAO I PRAVNO LICE OVLAŠĆENO ZA OBUKU I USAVRŠAVANJE POLJOPRIVREDNIH SAVETODAVACA I POLJOPRIVREDNIH PROIZVOĐAČA, U SKLADU SA ZAKONOM KOJIM SE UREĐUJE OBAVLJANJE SAVETODAVNIH I STRUČNIH POSLOVA U POLJOPRIVREDI.

Član 41.

Posebni podsticaji obuhvataju:

1) podsticaje za marketing-informacione sisteme u poljoprivredi;

2) podsticaje za uspostavljanje, razvoj i funkcionisanje sistema računovodstvenih podataka na poljoprivrednim gazdinstvima;

3) (brisana)

4) podsticaje za sprovođenje odgajivačkih programa, radi ostvarivanja odgajivačkih ciljeva u stočarstvu;

5) podsticaje za sprovođenje naučnoistraživačkih, razvojnih i inovativnih projekata u poljoprivredi;

5) PODSTICAJE ZA PROMOTIVNE AKTIVNOSTI U POLJOPRIVREDI I RURALNOM RAZVOJU;

6) podsticaje za proizvodnju sadnog materijala i sertifikaciju i klonsku selekciju.

Podsticaji za marketing-informacione sisteme u poljoprivredi su plaćanja za prikupljanje, obradu, analizu i diseminaciju podataka o kretanjima cena odabranih poljoprivrednih proizvoda.

Podsticaji za uspostavljanje, razvoj i funkcionisanje sistema računovodstvenih podataka na poljoprivrednim gazdinstvima su plaćanja za prikupljanje, obradu, analizu i diseminaciju definisanih računovodstvenih i ekonomskih podataka sa odabranih poljoprivrednih gazdinstava.

Podsticaji za sprovođenje odgajivačkih programa, radi ostvarivanja odgajivačkih ciljeva u stočarstvu su podsticaji za: kontrolu produktivnosti priplodnih i kvalitetnih priplodnih domaćih životinja; odabiranje i proizvodnju priplodnih i kvalitetnih priplodnih domaćih životinja; odabiranje i korišćenje kvalitetnih muških i ženskih priplodnih domaćih životinja za proizvodnju; ispitivanje prenošenja osobina na potomstvo kvalitetnih priplodnih domaćih životinja; kontrolisano razmnožavanje domaćih životinja; vođenje matične evidencije domaćih životinja; proizvodnju i uvođenje u proizvodnju drugih rasa i novonastalih rasa i hibrida domaćih životinja; druge odgajivačke i zootehničke mere.

Podsticaji za sprovođenje naučnoistraživačkih, razvojnih i inovativnih projekata u poljoprivredi su podsticaji za sprovođenje naučnoistraživačkih, razvojnih i inovativnih projekata i programa u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja.

PODSTICAJI ZA PROMOTIVNE AKTIVNOSTI U POLJOPRIVREDI I RURALNOM RAZVOJU SU PLAĆANJA KOJA SE ODOBRAVAJU ZA ORGANIZOVANJE, ODNOSNO UČEŠĆE NA NAUČNO-STRUČNIM SKUPOVIMA, SEMINARIMA, RADIONICAMA, PREDAVANJIMA, PRIVREDNIM MANIFESTACIJAMA, SAJMOVIMA I IZLOŽBAMA IZ OBLASTI POLJORPIVREDE I RURALNOG RAZVOJA.

Podsticaji za proizvodnju sadnog materijala i sertifikaciju i klonsku selekciju su plaćanja za podizanje matičnih zasada voćaka, vinove loze i drugih biljnih vrsta, kao i za nabavku opreme, tehničkih sredstava, biljnog materijala, održanje kolekcija i drugo u cilju sertifikacije sadnog materijala i klonske selekcije sorti voćaka, vinove loze i drugih biljnih sorti.

PODSTICAJI ZA PROIZVODNJU SADNOG MATERIJALA I SERTIFIKACIJU I KLONSKU SELEKCIJU SU PLAĆANJA ZA PODIZANJE MATIČNIH ZASADA VOĆAKA, VINOVE LOZE I DRUGIH BILJNIH VRSTA, PROIZVODNJU SADNOG MATERIJALA, KAO I ZA NABAVKU OPREME, TEHNIČKIH SREDSTAVA, BILJNOG MATERIJALA, ODRŽANJE KOLEKCIJA I DRUGO U CILJU PROIZVODNJE I SERTIFIKACIJE SADNOG MATERIJALA I KLONSKE SELEKCIJE SORTI VOĆAKA, VINOVE LOZE I DRUGIH BILJNIH SORTI.

Član 42.

Pravo na korišćenje podsticaja za marketing-informacione sisteme u poljoprivredi i podsticaja za uspostavljanje, razvoj i funkcionisanje sistema računovodstvenih podataka na poljoprivrednim gazdinstvima imaju pravna lica i preduzetnici, odnosno organizacije koji ispunjavaju uslove propisane zakonom kojim se uređuje obavljanje savetodavnih i stručnih poslova u poljoprivredi.

PRAVO NA KORIŠĆENJE PODSTICAJA ZA MARKETING-INFORMACIONE SISTEME U POLJOPRIVREDI I PODSTICAJA ZA USPOSTAVLJANJE, RAZVOJ I FUNKCIONISANJE SISTEMA RAČUNOVODSTVENIH PODATAKA NA POLJOPRIVREDNIM GAZDINSTVIMA IMAJU PREDUZETNIK I PRAVNO LICE KOJE ISPUNJAVA USLOVE ZA OBAVLJANJE SAVETODAVNIH I STRUČNIH POSLOVA U POLJOPRIVREDI, KAO I NAUČNOISTRAŽIVAČKA ORGANIZACIJA I AKREDITOVAN FAKULTET.

Pravo na korišćenje podsticaja za mere za sprovođenje odgajivačkih programa, radi ostvarivanja odgajivačkih ciljeva u stočarstvu ima odgajivačka organizacija i organizacija sa posebnim ovlašćenjima koja obavlja poslove u stočarstvu u skladu sa zakonom kojim se uređuje stočarstvo.

Pravo na korišćenje podsticaja za sprovođenje naučnoistraživačkih, razvojnih i inovativnih projekata u poljoprivredi ima fizičko lice – nosilac komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva i preduzetnik, pod uslovom da su upisani u Registar, kao i naučnoistraživačka ustanova i pravno lice koje ispunjava uslove za obavljanje savetodavnih i stručnih poslova u skladu sa zakonom kojim se uređuje obavljanje savetodavnih i stručnih poslova u poljoprivredi.

PRAVO NA KORIŠĆENJE PODSTICAJA ZA SPROVOĐENJE PROMOTIVNIH AKTIVNOSTI U POLJOPRIVREDI I RURALNOM RAZVOJU IMA FIZIČKO LICE – NOSILAC KOMERCIJALNOG PORODIČNOG POLJOPRIVREDNOG GAZDINSTVA, PREDUZETNIK I PRAVNO LICE, POD USLOVOM DA SU UPISANI U REGISTAR, PRAVNO LICE REGISTROVANO U SKLADU SA ZAKONOM KOJIM SE UREĐUJU UDRUŽENJA, JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE, OBRAZOVNA I NAUČNOISTRAŽIVAČKA USTANOVA.

Pravo na korišćenje podsticaja za proizvodnju sadnog materijala i sertifikaciju i klonsku selekciju ima pravno lice i preduzetnik koji ispunjava uslove u skladu sa posebnim propisima kojima se uređuje proizvodnja sadnog materijala, pod uslovom da je upisano u Registar.

Ministar bliže propisuje uslove i način ostvarivanja prava na posebne podsticaje.

Član 49.

Novčanom kaznom od 500.000 do 3.000.000 dinara kazniće se za privredni prestup pravno lice ako nenamenski koristi sredstva podsticaja (član 10. stav 1).

NOVČANOM KAZNOM OD 500.00 DO 3.000.000 DINARA KAZNIĆE SE ZA PRIVREDNI PRESTUP PRAVNO LICE AKO NENAMENSKI KORISTI SREDSTVA PODSTICAJA, OTUĐI I OMOGUĆI DRUGOM LICU KORIŠĆENJE PREDMETA PODSTICAJA, U ROKU ODREĐENOM U SKLADU SA POSEBNIM PROPISOM (ČLAN 10. STAV 1. TAČKA 4).

Za privredni prestup iz stava 1. ovog člana kazniće se novčanom kaznom od 50.000 do 200.000 dinara i odgovorno lice u pravnom licu.

Za radnje iz stava 1. ovog člana pored novčane kazne može se izreći i zaštitna mera zabrane pravnom licu da se bavi određenom privrednom delatnošću, odnosno zaštitna mera zabrane odgovornom licu u pravnom licu da vrši određene dužnosti u trajanju od šest meseci do pet godina.

Član 50.

Novčanom kaznom od 300.000 do 1.500.000 dinara kazniće se za prekršaj pravno lice koje:

1) postupi suprotno odredbi člana 10. stav 7. ovog zakona;

1) POSTUPI SUPROTNO ODREDBI ČLANA 10. STAV 1. TAČKA 5) OVOG ZAKONA;

2) sredstva ostvarena po osnovu premije za mleko ne isplati korisniku premije za mleko na njegov namenski račun, najkasnije u roku od tri dana od dana uplate tih sredstava (član 16);

3) je ostvarilo podsticaje za krave dojilje, a postupi suprotno odredbi člana 22. stav 3. ovog zakona;

4) ne postupi po rešenju poljoprivrednog inspektora u skladu sa ovim zakonom.

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se novčanom kaznom od 20.000 do 100.000 dinara i odgovorno lice u pravnom licu.

Član 51.

Novčanom kaznom od 100.000 do 500.000 dinara kazniće se za prekršaj preduzetnik koji:

1) nenamenski koristi sredstva podsticaja (član 10. stav 1);

2) postupi suprotno odredbi člana 10. stav 7. ovog zakona;

1) NENAMENSKI KORISTI SREDSTVA PODSTICAJA, OTUĐI I OMOGUĆI DRUGOM LICU KORIŠĆENJE PREDMETA PODSTICAJA, U ROKU ODREĐENOM U SKLADU SA POSEBNIM PROPISOM (ČLAN 10. STAV 1. TAČKA 4).

2) POSTUPI SUPROTNO ODREDBI ČLANA 10. STAV 1. TAČKA 5) OVOG ZAKONA;

3) sredstva ostvarena po osnovu premije za mleko ne isplati korisniku premije za mleko na njegov namenski račun, najkasnije u roku od tri dana od dana uplate tih sredstava (član 16);

4) je ostvario podsticaje za krave dojilje, a postupi suprotno odredbi člana 22. stav 3. ovog zakona;

5) ne postupi po rešenju poljoprivrednog inspektora u skladu sa ovim zakonom.

Član 52.

Novčanom kaznom od 10.000 do 100.000 dinara kazniće se za prekršaj fizičko lice koje:

1) nenamenski koristi sredstva podsticaja (član 10. stav 1);

2) postupi suprotno odredbi člana 10. stav 7. ovog zakona;

1) NENAMENSKI KORISTI SREDSTVA PODSTICAJA, OTUĐI I OMOGUĆI DRUGOM LICU KORIŠĆENJE PREDMETA PODSTICAJA, U ROKU ODREĐENOM U SKLADU SA POSEBNIM PROPISOM (ČLAN 10. STAV 1. TAČKA 4);

2) POSTUPI SUPROTNO ODREDBI ČLANA 10. STAV 1. TAČKA 5) OVOG ZAKONA;

3) je ostvarilo podsticaje za krave dojilje, a postupi suprotno odredbi člana 22. stav 3. ovog zakona;

4) ne postupi po rešenju poljoprivrednog inspektora u skladu sa ovim zakonom.

ČLAN 21.

ZAHTEVI, ODNOSNO PRIJAVE ZA UTVRĐIVANJE PRAVA NA KORIŠĆENJE PODSTICAJA PODNETI DO DANA POČETKA PRIMENE OVOG ZAKONA REŠAVAĆE SE U SKLADU SA PROPISIMA KOJI SU BILI NA SNAZI U VREME NJIHOVOG PODNOŠENJA.

Član 22.

OVAJ ZAKON STUPA NA SNAGU OSMOG DANA OD DANA OBJAVLJIVANJA U „SLUŽBENOM GLASNIKU REPUBLIKE SRBIJE”, A PRIMENJUJE SE OD 1. JANUARA 2017. GODINE

IZJAVA O USKLAĐENOSTI PROPISA SA PROPISIMA EVROPSKE UNIJE

1. Ovlašćeni predlagač propisa: Vlada

Obrađivač: Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine

2. Naziv propisa

Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju

Draft Law on amendments on the Law on Subsidies in Agriculture and Rural Development

3. Usklađenost propisa s odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i njihovih država članica, sa jedne strane, i Republike Srbije sa druge strane („Službeni glasnik RS”, broj 83/08) (u daljem tekstu: Sporazum):

a) Odredba Sporazuma koja se odnose na normativnu saržinu propisa,

Normativna sadržina Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju nije u suprotnosti sa odredbama Sporazuma.

b) Prelazni rok za usklađivanje zakonodavstva prema odredbama Sporazuma,

Nema

v) Ocena ispunjenosti obaveze koje proizlaze iz navedene odredbe Sporazuma,

Nema

g) Razlozi za delimično ispunjavanje, odnosno neispunjavanje obaveza koje proizlaze iz navedene odredbe Sporazuma,

Nema

d) Veza sa Nacionalnim programom za usvajanje pravnih tekovina Evropske unije.

Predlogom zakona o izmenama i dopunama Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju se na sistemski način uređuje oblast podsticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju, uređuju se vrste podsticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju, uslovi za ostvarivanje prava na podsticaje i korišćenje podsticaja što je u saglasnosti sa Nacionalnim programom za usvajanje pravnih tekovina Evropske unije – druga revizija i predstavljeno je u poglavlju 3.11. Poljoprivreda i ruralni razvoj.

Zakonom o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju i pratećim podzakonskim aktima bliže se definišu mehanizmi implementacije agrarne politike, kroz sistem podsticaja, a Predlogom zakona o izmenama i dopunama Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju isti se unapređuju.

4. Usklađenost propisa sa propisima Evropske unije:

a) Navođenje odredbi primarnih izvora prava Evropske unije i ocene usklađenosti sa njima,

Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju se može dovesti u vezu sa Ugovorom o funkcionisanju Evropske unije i to sa glavom III Poljoprivreda i ribarstvo čl. 39. do 44., a sa kojima nije u saglasnosti. Naime, nacionalno zakonodavstvo Republike Srbije ne podleže pravilima utvrđenim za osnivanje i funkcionisanje unutrašnjeg tržišta država članica EU i osnivanje organizacije poljoprivrednih tržišta EU. Pomenutim odredbama Ugovora o funkcionisanju EU uređuje se unutrašnje tržište poljoprivrednih proizvoda SMO (Common Market Organisation) i politika podsticaja iz ZPP (Zajednička poljoprivredna politika) iz koje su isključene države nečlanice, pa time i Republika Srbija.

b) Navođenje sekundarnih izvora prava Evropske unije i ocene usklađenosti sa njima,

Uredba (EU) br. 1305/2013 Evropskog parlamenta i Saveta od 17. decembra 2013. god. o podršci ruralnom razvoju iz Evropskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD) i stavljanju van snage Uredbe Saveta (EZ) br. 1698/2005 (Regulation (EU) No 1305/2013 of the European Parliament and of the Council of 17 December 2013 on support for rural development by the European Agricultural Fund for Rural Development (EAFRD) and repealing Council Regulation (EC) No 1698/2005);

Uredba (EU) br. 1306/2013 Evropskog parlamenta i Saveta od 17. decembra 2013. god. o finansiranju, upravljanju i kontroli Zajedničke poljoprivredne politike i stavljanju van snage uredbi Saveta (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) br. 485/2008 (Regulation (EU) No 1306/2013 of the European Parliament and of the Council of 17 December 2013 on the financing, management and monitoring of the common agricultural policy and repealing Council Regulations (EEC) No 352/78, (EC) No 165/94, (EC) No 2799/98, (EC) No 814/2000, (EC) No 1290/2005 and (EC) No 485/2008);

Uredba (EU) br. 1307/2013 Evropskog parlamenta i Saveta od 17. decembra 2013. god. o utvrđivanju pravila za direktna plaćanja poljoprivrednicima kroz šeme podrške u okviru Zajedničke poljoprivredne politike i stavljanju van snage Uredbe Saveta (EZ) br. 637/2008 i Uredbe Saveta (EZ) br. 73/2009 (Regulation (EU) No 1307/2013 of the European Parliament and of the Council of 17 December 2013 establishing rules for direct payments to farmers under support schemes within the framework of the common agricultural policy and repealing Council Regulation (EC) No 637/2008 and Council Regulation (EC) No 73/2009);

Uredba (EU) br. 1308/2013 Evropskog parlamenta i Saveta od 17. decembra 2013. god. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju van snage Uredbe Saveta (EEZ) br. 992/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (Regulation (EU) No 1308/2013 of the European Parliament and of the Council of 17 December 2013 establishing a common organisation of the markets in agricultural products and repealing Council Regulations (EEC) No 922/72, (EEC) No 234/79, (EC) No 1037/2001 and (EC) No 1234/2007);

Implementaciona Uredba Evropske Komisije broj 484/2013 od 24. maja 2013. godine o izmeni Uredbe (EC) broj 718/2007 o implementaciji Uredbe Saveta broj 1085/2006 o uspostavljanju instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) (Commission implementing Regulation (EU) No 484/2013 of 24 May 2013 amending Regulation (EC) No 718/2007 implementing Council Regulation (EC) No 1085/2006 establishing an instrument for pre-accession assistance (IPA))

v) Navođenje ostalih izvora prava Evropske unije i usklađenost sa njima,

Nema

g) Razlozi za delimičnu usklađenost, odnosno neusklađenost,

Delimična usklađenost Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju sa sekundarnim izvorima prava EU posledica je nedovoljno razvijenih potrebnih mehanizama za implementaciju mera agrarne politike, sadržanih u Zakonu o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju, kao i nepostojanja pratećih propisa koji regulišu ovu oblast. Unapređenje ovih mehanizama, donošenje propisa, kao i unapređenje pratećih administrativnih kapaciteta, doprineće višem stepenu usklađenosti Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju sa legislativom EU u ovoj oblasti. Predložene izmene u Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju ne narušavaju dostignutu delimičnu usklađenost sa pravom EU.

d) Rok u kojem je predviđeno postizanje potpune usklađenosti propisa sa propisima Evropske unije.

Do pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji.

5. Ukoliko ne postoje odgovarajuće nadležnosti Evropske unije u materiji koju reguliše propis, i/ili ne postoje odgovarajući sekundarni izvori prava Evropske unije sa kojima je potrebno obezbediti usklađenost, potrebno je obrazložiti tu činjenicu. U ovom slučaju, nije potrebno popunjavati Tabelu usklađenosti propisa. Tabelu usklađenosti nije potrebno popunjavati i ukoliko se domaćim propisom ne vrši prenos odredbi sekundarnog izvora prava Evropske unije već se isključivo vrši primena ili sprovođenje nekog zahteva koji proizilazi iz odredbe sekundarnog izvora prava (npr. Predlogom odluke o izradi strateške procene uticaja biće sprovedena obaveza iz člana 4. Direktive 2001/42/EZ, ali se ne vrši i prenos te odredbe direktive).

6. Da li su prethodno navedeni izvori prava Evropske unije prevedeni na srpski jezik?

Ne

7. Da li je propis preveden na neki službeni jezik Evropske unije?

Ne

8. Saradnja sa Evropskom unijom i učešće konsultanata u izradi propisa i njihovo mišljenje o usklađenosti

U izradi Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju nisu učestvovali konsultanti.

Ostavite komentar