Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o ministarstvima

PREDLOG ZAKONA

O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MINISTARSTVIMA

Član 1.

U Zakonu o ministarstvima (»Službeni glasnik RS«, broj 19/04), u članu 1. dodaje se stav 2. koji glasi:

»Posebne organizacije mogu se obrazovati i njihov delokrug se može utvrditi i posebnim zakonom.«

Član 2.

U članu 7. stav 1. reči: »kontrolu kvaliteta poljoprivrednih proizvoda« zamenjuju se rečima: «kontrolu kvaliteta poljoprivrednih proizvoda i prehrambenih proizvoda, vina, alkoholnih i bezalkoholnih pića, voćnih sokova, koncentrisanih voćnih sokova, voćnih nektara, voćnih sokova u prahu, mineralnih voda, etanola, duvana i proizvoda od duvana u unutrašnjem i spoljnom prometu».

Član 3.

U članu 11. stav 1. reči: »kontrolu kvaliteta prehrambenih proizvoda, vina, alkoholnih i bezalkoholnih pića, mineralnih voda, etanola, duvana i proizvoda od duvana;» brišu se.

Član 4.

U članu 14. stav 2. posle reči: »ranu najavu akcidenata;» reči: «poslove nacionalne banke podataka i podataka o kvalitetu voda i vazduha;« brišu se, a posle reči: »odobravanje prekograničnog prometa otpada i zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta;« reči: »uspostavljanje praćenja kvaliteta činilaca životne sredine; funkciju nacionalnog komunikacionog centra sistema održivog korišćenja prirodnih bogatstava i zaštite životne sredine; uspostavljanje i razvoj informacionog sistema održivog korišćenja prirodnih bogatstava i zaštite životne sredine;« brišu se.

Posle stava 2. dodaje se stav 3. koji glasi:

«Agencija za zaštitu životne sredine, kao organ u sastavu Ministarstva nauke i zaštite životne sredine, sa svojstvom pravnog lica, obavlja stručne poslove koji se odnose na: razvoj, usklađivanje i vođenje nacionalnog informacionog sistema zaštite životne sredine (praćenje stanja činilaca životne sredine, katastar zagađivača i dr.); prikupljanje i objedinjavanje podataka o životnoj sredini, njihovu obradu i izradu izveštaja o stanju životne sredine i sprovođenju politike zaštite životne sredine; razvoj postupaka za obradu podataka o životnoj sredini i njihovu procenu; vođenje podataka o najboljim dostupnim tehnikama i praksama i njihovoj primeni u oblasti zaštite životne sredine; saradnju sa Evropskom agencijom za zaštitu životne sredine (EEA) i Evropskom mrežom za informacije i posmatranje (EIONET), kao i druge poslove određene zakonom.»

Član 5.

U članu 15. stav 1. reči: »donošenje osnova programa rada za predškolsko vaspitanje i obrazovanje; donošenje nastavnih planova i programa za osnovno i srednje obrazovanje;« brišu se.

Član 6.

U članu 21. posle reči: »internet« tačka se zamenjuje tačkom i zapetom i dodaju se tač. 8), 9) i 10) koje glase:

»8) Agencija za razvoj infrastrukture lokalne samouprave;

9) Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza;

10) Centar za razminiranje.«

Član 7.

Posle člana 28. dodaju se čl. 28a, 28b i 28v koji glase:

»Član 28a

Agencija za razvoj infrastrukture lokalne samouprave obavlja stručne poslove koji se odnose na: podsticanje razvoja i unapređenje infrastrukture jedinica lokalne samouprave (opština, gradova i grada Beograda) neposrednim povezivanjem banaka, finansijskih organizacija, predstavnika nadležnih organa drugih država, gradova i opština, kao i drugih razvojnih organizacija i davalaca sredstava donacija, odnosno sredstava kredita, s jedne strane, i jedinica lokalne samouprave koje Agenciji podnesu projekte za razvoj infrastrukture s druge strane (posredovanje u pronalaženju izvora finansiranja infrastrukturnih projekata); pružanje stručne pomoći u pripremi, izradi i izvođenju infrastrukturnih projekata; preduzimanje aktivnosti kojima se povećava učešće domaćih banaka i međunarodnih finansijskih institucija u kreditiranju infrastrukture jedinica lokalne samouprave radi obezbeđivanja uslova za razvoj domaćeg tržišta kredita, a naročito povoljnih kredita radi finansiranja infrastrukturnih projekata; usklađivanje aktivnosti sa drugim nadležnim organima i organizacijama kojima se doprinosi obezbeđivanju uslova za razvoj i unapređenje položaja i rada javnih preduzeća u uslovima tržišne ekonomije a koje osnivaju jedinice lokalne samouprave, kao i druge poslove određene zakonom.

Agencija za razvoj infrastrukture lokalne samouprave ima svojstvo pravnog lica.

Član 28b

Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza obavlja stručne poslove koji se odnose na promociju direktnih stranih ulaganja u Republiku Srbiju i koji obuhvataju: pripremu, razvoj i predstavljanje informacija o različitim poslovnim mogućnostima i prednostima ulaganja u privredu Republike Srbije; obaveštavanje stranih ulagača o programima za ulaganja i izvoz i mogućnostima za konkretna strana ulaganja u određenim oblastima; pružanje stručne pomoći stranim ulagačima u procesu donošenja odluke o izboru oblasti i lokaliteta za ulaganje; pružanje pomoći stranim ulagačima prilikom pribavljanja licenci i dozvola za obavljanje određenih delatnosti ili ulaganja pred nadležnim organima i ovlašćenim organizacijama, ako su takve dozvole potrebne; organizovanje neposrednih kontakata domaćih pravnih i fizičkih lica i zainteresovanih stranih ulagača; saradnju sa odgovarajućim institucijama i organizacijama u zemlji i inostranstvu radi povećanja direktnih stranih ulaganja; stvaranje i ažuriranje baze podataka o mogućnostima Republike Srbije u oblasti stranih ulaganja.

Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza obavlja i stručne poslove koji se odnose na promociju izvoza i koji obuhvataju: ukazivanje na komparativne prednosti Republike Srbije u osnovnim ciljnim sektorima; pružanje stručne pomoći pojedinim preduzećima u razvoju njihovih izvoznih mogućnosti; obaveštavanje izvoznika iz Republike Srbije o potrebama potencijalnih stranih korisnika domaćih proizvoda i usluga i obaveštavanje stranih korisnika o mogućnostima domaćih izvoznika; saradnju sa odgovarajućim institucijama i organizacijama u zemlji i inostranstvu radi povećanja i razvoja izvoza; stvaranje i ažuriranje baze podataka o mogućnostima Republike Srbije u oblasti izvoza, kao i druge poslove određene zakonom.

Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza ima svojstvo pravnog lica.

Centar za razminiranje obavlja stručne poslove u oblasti humanitarnog razminiranja koji se odnose na: usklađivanje razminiranja u Republici Srbiji; pripremu propisa iz oblasti razminiranja; prikupljanje, obrađivanje i čuvanje podataka i vođenje evidencija o površinama koje su zagađene minama i drugim neeksplodiranim ubojitim sredstvima, o razminiranim površinama, o nastradalima od mina i drugih neeksplodiranih ubojitih sredstava; opšte i tehničko izviđanje površina za koje se sumnja da su zagađene minama ili drugim neeksplodiranim ubojitim sredstvima; izradu planova i projekata za razminiranje i praćenje njihovog ostvarivanja; izradu projektnih zadataka za razminiranje; izdavanje odobrenja preduzećima i drugim organizacijama za obavljanje poslova razminiranja; izdavanje pirotehničke knjižice licima koja su osposobljena za obavljanje poslova razminiranja; odobravanje planova izvođača radova za obavljanje razminiranja na određenoj površini i izdavanje uverenja da je određena površina razminirana, odnosno očišćena od mina i drugih neeksplodiranih ubojitih sredstava; kontrolu kvaliteta razminiranja; upoznavanje stanovništva o opasnostima od mina i drugih neeksplodiranih ubojitih sredstava; učešće u obuci lica za obavljanje poslova opšteg i tehničkog izviđanja i razminiranja; praćenje primene međunarodnih ugovora i standarda u oblasti razminiranja; ostvarivanje međunarodne saradnje, kao i druge poslove određene zakonom.

Centar za razminiranje ima svojstvo pravnog lica.»

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju da rade Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza, Agencija za zaštitu životne sredine i Centar za uklanjanje mina, obrazovani Uredbom o Generalnom sekretarijatu i drugim službama Vlade Republike Srbije (»Službeni glasnik RS«, br. 15/01, 16/01, 32/01, 64/01, 29/02, 54/02, 91/03, 95/03, 117/03, 130/03, 132/03, 23/04, 25/04 i 51/04).

Član 9.

Član10.

Danom stupanja na snagu ovog zakona počinju da rade, u skladu sa delokrugom utvrđenim ovim zakonom, Agencija za razvoj infrastrukture lokalne samouprave, Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza i Centar za razminiranje.

Član 11.

Agencija za razvoj infrastrukture lokalne samouprave preuzeće zaposlene koji su obavljali poslove iz njenog delokruga u Ministarstvu za državnu upravu i lokalnu samoupravu, odgovarajuće predmete, arhivu, opremu i sredstva za rad.

Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza preuzeće zaposlene i postavljena lica koji su obavljali poslove iz njenog delokruga u Agenciji za strana ulaganja i promociju izvoza obrazovanoj Uredbom o Generalnom sekretarijatu i drugim službama Vlade Republike Srbije, predmete, arhivu, opremu i sredstva za rad.

Ministarstvo nauke i zaštite životne sredine preuzeće zaposlene i postavljena lica koji su obavljali poslove iz njegovog delokruga u Agenciji za zaštitu životne sredine obrazovanoj Uredbom o Generalnom sekretarijatu i drugim službama Vlade Republike Srbije, predmete, arhivu, opremu i sredstva za rad.

Centar za razminiranje preuzeće zaposlene i postavljena lica koji su obavljali poslove iz njegovog delokruga u Centru za uklanjanje mina obrazovanom Uredbom o Generalnom sekretarijatu i drugim službama Vlade Republike Srbije, predmete, arhivu, opremu i sredstva za rad.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u »Službenom glasniku Republike Srbije«.

OBRAZLOŽENjE

I. USTAVNI OSNOV ZA DONOŠENjE ZAKONA

Ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u odredbi Ustava Republike Srbije prema kojoj Republika Srbija uređuje i obezbeđuje i «organizaciju, nadležnost i rad republičkih organa» (član 72. stav 1. tačka 11. Ustava Republike Srbije). Ministarstva i posebne organizacije jesu republički organi čija se organizacija i nadležnost uređuju zakonom (član 94. stav 5. Ustava Republike Srbije).

II. RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA

1. Posebne organizacije, skupa sa ministarstvima, čine sistem organa državne uprave u Republici Srbiji (član 94. Ustava Republike Srbije), skup državnih organa kojima se u modernoj pravnoj nauci pripisuje atribut tzv. neposredne ili direktne uprave. Ministarstvima pre svega pripadaju naredbodavna (autoritativna) ovlašćenja. Posebne organizacije, načelno, nemaju autoritativna ovlašćenja, delatnost im je pretežno analitička i «predlagačka». I ministarstva i posebne organizacije jesu ustavni pojmovi (član 94. stav 4. Ustava Republike Srbije). Posebne organizacije hijerarhijski su ravnopravne sa ministarstvima, a razlika je u tome što rukovodioce posebnih organizacija ne bira Narodna skupština (kao ministre), već ih postavlja Vlada. Ali – stručni i analitički poslovi nisu monopol samo posebnih organizacija, a autoritativna ovlašćenja monopol samo ministarstava. Zakon o državnoj upravi propisuje: «Ministarstva obavljaju poslove koji se odnose na razvoj, programiranje, organizaciju i unapređenje rada u oblasti za koju su obrazovana.» (član 15. stav 2. Zakona o državnoj upravi), kao i da «Posebne organizacije obavljaju stručne poslove od značaja za ostvarivanje prava i dužnosti Republike i druge poslove određene zakonom i drugim propisom» (član 17. stav 1. Zakona o državnoj upravi), ali i da «Posebne organizacije mogu obavljati i pojedine poslove državne uprave određene zakonom.» (član 17. stav 2. Zakona o državnoj upravi). Uporedo sa tim, u pravnom poretku Republike Srbije postoje i organi i organizacije koji oličavaju tzv. posrednu ili indirektnu upravu, i kojima je posebnim zakonima povereno vršenje nekih od upravnih ovlašćenja (fondovi za socijalno osiguranje, javne službe, organi koji posluju po propisima o javnim službama, itd.).

Posebne organizacije, kao i ministarstva, obrazuju se isključivo zakonom. «Zakonom se uređuje organizacija i nadležnost ministarstva, organa uprave u njihovom sastavu i posebnih organizacija» (član 94. stav 5. Ustava Republike Srbije). Osnovni zakon kojim se obrazuju posebne organizacije jeste Zakon o ministarstvima. Važećim Zakonom o ministarstvima osnovano je sedam posebnih organizacija. Ostale su osnovane drugim zakonima.

2. Osmog marta 2001. stupila je na snagu Uredba o Generalnom sekretarijatu i drugim službama Vlade Republike Srbije (»Službeni glasnik RS», broj 15/01) koja je više puta menjana i dopunjavana. Na dan izbora sadašnje Vlade (3. marta 2004.), Vlada je formalno imala 13 agencija, jedan centar i jedan biro, koji su Uredbom bili definisani kao službe Vlade (od toga šest agencija nisu nikada počele da rade). Agencije su Uredbom bile definisane kao «stručne službe koje prikupljaju saznanja i podatke, vrše njihovu obradu i pripremaju programe koji su od značaja za unapređenje rada organa državne uprave» (bivši član 1. Uredbe). Njihova definicija, kao i praksa, ukazivala je na najmanje dva problema. Prvi problem ogledao se u tome što su se agencije, vršeći analitičke i »predlagačke« poslove («prikupljaju saznanja i podatke, obrađuju ih i pripremaju programe koje su od značaja za unapređenje rada organa državne uprave»), opasno približile ustavnim i zakonskim osobinama posebnih organizacija koje, pak, moraju biti obrazovane zakonom Narodne skupštine, a ne uredbom Vlade. Drugi problem ogledao se u tome što agencije nisu mogle biti službe Vlade, budući da se službe Vlade bave stručnim i drugim poslovima za potrebe cele Vlade, kao zasebne celine, odvojene od ministarstava i da se uglavnom (ne uvek) osnivaju za tzv. horizontalnu ili interresorsku koordinaciju.

3. Nova Vlada je Uredbom o izmenama i dopunama Uredbe o Generalnom sekretarijatu i drugim službama Vlade Republike Srbije (»Službeni glasnik RS«, broj 51/04 od 7. maja 2004) ukinula agencije koje nisu počele rad (Agencija za unapređenje menadžmenta, Agencija za socijalnu brigu, Agencija za unapređenje zdravstva, Agencija za unapređenje rečnog saobraćaja, Agencija za ruralni razvoj), kao i jedan broj agencija koje jesu počele da rade, ali čiji su Uredbom propisani poslovi delimično ili u celini već bili sadržani u delokrugu nekih ministarstava (Agencija za razvoj infrastrukture lokalne samouprave, Agencija za unapređenje državne uprave, Agencija za razvoj kulture, Agencija za energetsku efikasnost). Izmenama Uredbe privremeno, do donošenja ovog zakona, nastavile su da rade Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza, Agencija za zaštitu životne sredine i Centar za uklanjanje mina.

4. Prema tome, ukidanje agencija izmenom i dopunom Uredbe koju je donela sadašnja Vlada, bio je prvi, nužan korak za uspostavljanje jasnih pravila o razgraničavanju organa državne uprave i službi Vlade. Sledeći korak, zbog koga se i predlaže donošenje ovog zakona, jeste pretvaranje Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza u posebnu organizaciju, pretvaranje Agencije za zaštitu životne sredine u organ u sastavu Ministarstva nauke i zaštite životne sredine i preobražavanje Centra za uklanjanje mina iz spornog statusa službe Vlade u državni organ (posebnu organizaciju) koji se osniva zakonom, i zakonsko osnivanje Agencije za razvoj infrastrukture lokalne samouprave, takođe sa statusom posebne organizacije.

Ovaj zakon se pre svega donosi da bi se Narodnoj skupštini omogućilo, odnosno vratilo pravo da u slučajevima tzv. vladinih agencija obrazovanih Uredbom u kojima je –zbog vrste i prirode njihovog posla – sporno da li imaju prirodu službe Vlade ili posebne organizacije – zakonom odluči o tome da li su ti oblici, sada kao posebne organizacije ili organi u sastavu ministarstva, potrebni državi, jer je Narodna skupština ta koja odlučuje o osnivanju i delokrugu posebnih organizacija i organa u sastavu ministarstava (bilo Zakonom o ministarstvima ili drugim, posebnim zakonom). Time se, za sada samo posredno, Vlada obavezuje da pravilno i izvan svih ustavnopravnih sumnji koristi svoje pravo da uredbom, shodno načelu podele vlasti, samostalno i nezavisno od Narodne skupštine, obrazuje službe potrebne za vršenje stručnih i drugih poslova iz svog delokruga (član 90. tačka 9. Ustava Republike Srbije). Donošenjem ovog zakona i drugih zakona koji će uslediti, treba da se obnove, ali i ustanove merila pomoću kojih će u pravnom poretku Republike Srbije biti stvaran i razvijan sistem organa tzv. direktne uprave (koju čine ministarstva, organi u sastavu ministarstava i posebne organizacije), sistem organa tzv. indirektne ili posredne uprave (koju čine javni fondovi, javne službe i drugi organi koji posluju po propisima o javnim službama, koji se svi osnivaju zakonom) i sistem službi Vlade.

III. OBJAŠNjENjE REŠENjA IZ ZAKONA

1. Postoji jedan broj posebnih organizacija koje nisu osnovane Zakonom o ministarstvima, već posebnim materijalnim zakonima, kojima se uređuje jedna oblast društvenog života i obrazuje i posebna organizacija nadležna za njeno stručno praćenje. Takva zakonodavna disperzija posebnih organizacija ustavnopravno je moguća (bitno je da se posebne organizacije osnivaju zakonom, ne i jednim jedinim zakonom). Ovim zakonom se, radi preglednijeg korišćenja zakona, izričito propisuje ono što je već poznato, tj. da se posebne organizacije mogu obrazovati i drugim zakonom, ne samo Zakonom o ministarstvima (član 1). Za ministarstva to ne važi: ona se obrazuju i ukidaju samo Zakonom o ministarstvima.

2. Pre opisivanja delokruga novih posebnih organizacija, u delu Zakona o ministarstvima u kome se nabrajuju posebne organizacije osnovane Zakonom o ministarstvima, pobrojane su i bivše službe Vlade koje se ovim zakonom obrazuju kao posebne organizacije (član 6).

Agencija za razvoj infrastrukture lokalne samouprave osniva se kao posebna organizacija sa statusom pravnog lica. Delokrug Agencije za razvoj infrastrukture lokalne samouprave proširen je u odnosu na delokrug istoimene agencije koja je bila osnovana uredbom kao služba Vlade (član 7 ( novi član 28a). Agencija treba da stvori uslove za obezbeđivanje posebnih finansijskih sredstava opštinama, gradovima i gradu Beogradu, radi ravnomernog podsticanja razvoja i poboljšanja njihove infrastrukture. Sredstva za razvoj lokalne infrastrukture obezbeđivale bi, pre svega, međunarodne organizacije i institucije, banke i finansijske organizacije, donacijama i kreditima, a Agencija za razvoj infrastrukture lokalne samouprave treba da opštinama, gradu i gradu Beogradu pruži pomoć u pronalaženju sredstava za finansiranje njihovih investicionih projekata (vezanih za razvoj i unapređenje lokalne infrastrukture, ponajpre komunalnih delatnosti i drugih delatnosti koje su značajne za poboljšanje opštih uslova života građana). Za decentralizaciju lokalne samouprave takva podrška je od izuzetnog značaja, njome se jača položaj opština, gradova i grada Beograda. Delokrug Agencije za razvoj infrastrukture lokalne samouprave proširen je u odnosu na delokrug istoimene agencije koja je bila osnovana Uredbom kao služba Vlade.

Razlozi zbog kojih se predlaže osnivanje Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza kao posebne organizacije sa položajem pravnog lica zasnivaju se na težnji za efikasnim delovanjem na tzv. ciljne sektore, odnosno subjekte. Angažovanje agencije će posebno biti usmereno na podsticaj ulaganja u potpuno nova preduzeća i proizvodne aktivnosti i privredne objekte. Delokrug Agencije proširen je u odnosu na delokrug istoimene agencije koja je bila osnovana Uredbom kao služba Vlade (član 7 ( novi član 28b).

Centar za razminiranje osniva se kao posebna organizacija, sa delokrugom koji je proširen u odnosu na delokrug iz Uredbe o Generalnom sekretarijatu i drugim službama Vlade Republike Srbije. Centar je organ koji bi trebalo da vrši stručne poslove koji se odnose na humanitarno razminirivanje (član 7 ( novi član 28v).

3. Agencija za zaštitu životne sredine obrazuje se pre svega da bi prikupljala i obrađivala podatke o zaštiti životne sredine (prvenstveno vođenjem nacionalnog informacionog sistema zaštite životne sredine) i da bi sarađivala sa međunarodnim organizacijama u oblasti zaštite životne sredine (član 4. stav 2). Obim i značaj njenih poslova iziskuju stvaranje posebnog organa u sastavu Ministarstva nauke i zaštite životne sredine, čime se ujedno omogućava već postojećoj Upravi za zaštitu životne sredine (takođe u sastavu Ministarstva nauke i zaštite životne sredine) da se kvalitetnije i efikasnije posveti ostalim poslovima državne uprave kojima se štiti životna sredina. Otuda se umanjuje delokrug Uprave za zaštitu životne sredine (član 4. stav 1). Delokrug Uprave za zaštitu životne sredine u Ministarstvu nauke i zaštite životne sredine usklađuje se sa delokrugom Agencije za zaštitu životne sredine u istom ministarstvu (član 4. stav 1.), a delokrug Ministarstva prosvete i sporta smanjuje se za poslove koji bi trebalo da pređu u delokrug nedržavnih subjekata (član 5). Delokrug dva ministarstva, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstva trgovine, turizma i usluga, menja se utoliko što se jedan manji deo delokruga Ministarstva trgovine, turizma i usluga prenosi u delokrug Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Razlog za to je omogućivanje efikasnijeg rada oba ministarstva i izbegavanje mogućeg sukoba nadležnosti u radu inspekcijskih službi u sastavu ministarstava (čl. 2. i 3).

4. Prilikom rešavanja statusa Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza, Agencije za zaštitu životne sredine i Centra za uklanjanje mina, bila su moguća dva rešenja: prvo, da se posle usvajanja ovog zakona, novim izmenama uredbe propiše da oni prestaju da rade i drugo, da se njihov prestanak rada odmah uredi ovim zakonom. U prilog prvom rešenju govorila je striktna primena načela podele vlasti, prema kome organ koji je osnovan uredbom Vlade može samo na osnovu uredbe Vlade i prestati da radi. U prilog drugom rešenju govorilo je pre svega načelo pravne sigurnosti, prema kojem je bolje da se u jednom aktu, u ovom slučaju zakonu, osnuju novi organi i propiše početak njihovog rada i propiše prestanak rada onih organa čiji su novi organi sledbenici, kao i potreba da se spreči interegnum koji može nastati zbog različitog trenutka stupanja na snagu zakona i uredbe. Vlada se zato odlučila za drugo rešenje (čl. 8, 10. i 11).

IV. SREDSTVA POTREBNA ZA SPROVOĐENjE OVOG ZAKONA

Za sprovođenje ovog zakona nije potrebno obezbediti dodatna sredstva u budžetu Republike Srbije.

V. RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU I ZA STUPANjE ZAKONA NA SNAGU PRE OSMOG DANA OD DANA OBJAVLjIVANjA U »SLUŽBENOM GLASNIKU REPUBLIKE SRBIJE«

Donošenje ovog zakona po hitnom postupku predlaže se zbog neophodnosti da se što pre jasno, zakonom, uredi status tzv. vladinih agencija i Centra za uklanjanje mina, čiji je status službi Vlade sporan, da se agencije i Centar pozakone i dobiju ustavno nesporan oblik organa državne uprave. Donošenjem ovog zakona po hitnom postupku trebalo bi da se u pravnom poretku Republike Srbije ponovo uspostave merila za razgraničenje između posebnih organizacija i službi Vlade, merila koja imaju značaj i za razgraničenje nadležnosti zakonodavne i izvršne vlasti i time načine temelji za dalju reformu sistema državne uprave u Republici Srbiji i službi Vlade, ali i za stvaranje novih organizacionih formi, tj. organa koji imaju neka (ne sva) upravna ovlašćenja i koja se u uporednopravnim sistemima država Evropske unije s pravom nazivaju javnim agencijama.

Iz istih razloga, razloga što bržeg početka normativnog uređenja pravnog sistema organa državne uprave, predlaže se i da ovaj zakon stupi na snagu narednog dana od dana objavljivanja u »Službenom glasniku Republike Srbije«.

VI. PREGLED ODREDABA ZAKONA KOJE SE MENjAJU ODNOSNO DOPUNjUJU

Član 1.

Ovim zakonom obrazuju se ministarstva i posebne organizacije i utvrđuje njihov delokrug.

POSEBNE ORGANIZACIJE MOGU SE OBRAZOVATI I NjIHOV DELOKRUG SE MOŽE UTVRDITI I POSEBNIM ZAKONOM.

Član 7. stav 1.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede obavlja poslove državne uprave koji se odnose na: strategiju i politiku razvoja poljoprivrede i prehrambene industrije; analizu proizvodnje i tržišta poljoprivrednih proizvoda; bilanse poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i sistem robnih rezervi osnovnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda; mere tržišno cenovne politike, strukturne politike i zemljišne politike u poljoprivredi; mere podsticaja za unapređenje poljoprivredne proizvodnje; predlaganje sistemskih rešenja i mera zaštite pri uvozu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda; zaštitu i korišćenje poljoprivrednog zemljišta; proizvodnju agrarnih inputa za poljoprivrednu i prehrambenu industriju, proizvodnju i promet alkoholnih i bezalkoholnih pića, etanola, duvana i proizvoda od duvana i prehrambenih proizvoda; kontrolu kvaliteta poljoprivrednih proizvoda KONTROLU KVALITETA POLjOPRIVREDNIH PROIZVODA I PREHRAMBENIH PROIZVODA, VINA, ALKOHOLNIH I BEZALKOHOLNIH PIĆA, VOĆNIH SOKOVA, KONCENTRISANIH VOĆNIH SOKOVA, VOĆNIH NEKTARA, VOĆNIH SOKOVA U PRAHU, MINERALNIH VODA, ETANOLA, DUVANA I PROIZVODA OD DUVANA U UNUTRAŠNjEM I SPOLjNOM PROMETU; ruralni razvoj; stručne poljoprivredne službe; sistem tržišnih informacija u poljoprivredi; proizvodnju, certifikaciju i kontrolu kvaliteta i prometa semena i sadnog materijala; priznavanje i zaštitu sorti bilja i rasa domaćih životinja; utvrđivanje ispunjenosti uslova, procenu rizika i sprovođenje mera kontrole vezanih za biološku sigurnost kod ograničene upotrebe, uvođenja u proizvodnju, stavljanje u promet i uvoz genetički modifikovanih organizama; očuvanje i održivo korišćenje biljnih i životinjskih genetičkih resursa za hranu i poljoprivredu, kao i druge poslove određene zakonom.

Član 11. stav 1.

Ministarstvo trgovine, turizma i usluga obavlja poslove državne uprave koji se odnose na: funkcionisanje tržišta; strategiju i politiku razvoja trgovine; unutrašnju trgovinu; promet robe i usluga sa inostranstvom; predlaganje sistemskih rešenja i propisa u oblasti posebnih dažbina pri uvozu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda; iniciranje mera prilagođavanja propisa i mera ekonomske politike iz oblasti carinskog i vancarinskog poslovanja; kontrolu kvaliteta industrijsko-neprehrambenih proizvoda u proizvodnji i prometu i kontrolu usluga; kontrolu merila i mernih jedinica, upotrebe robnih i uslužnih žigova, znaka kvaliteta i oznake porekla proizvoda; kontrolu kvaliteta prehrambenih proizvoda, vina, alkoholnih i bezalkoholnih pića, mineralnih voda, etanola, duvana i proizvoda od duvana; snabdevenost tržišta i cene; sprečavanje monopolskog delovanja i nelojalne konkurencije; zaštitu potrošača; osnivanje i rad robnih berzi i berzanskih posrednika; integralno planiranje razvoja turizma; zaštitu, rezervaciju i održivo korišćenje turističkih prostora; prostorno organizovanje i koordinaciju aktivnosti na unapređenju razvoja turizma; promociju turizma; istraživanje turističkog tržišta i razvoj turističkih informacionih sistema; podsticanje razvoja turizma; obezbeđivanje materijalnih i drugih uslova za razvoj i promociju turizma; obavljanje nautičke delatnosti; kategorizaciju marina; obavljanje delatnosti i pružanje usluga na javnim skijalištima; usluge turističkih vodiča i turističkih animatora; ostale turističke i druge usluge; inspekcijski nadzor u oblasti trgovine, turizma i usluga, kao i druge poslove određene zakonom.

Član 14. st. 2. i 3.

Uprava za zaštitu životne sredine, kao organ uprave u sastavu Ministarstva nauke i zaštite životne sredine, obavlja poslove državne uprave i stručne poslove koji se odnose na: sistem zaštite i održivog korišćenja prirodnih bogatstava, odnosno resursa (vazduha, voda, zemljišta, mineralnih sirovina, šuma, riba, divljih biljnih i životinjskih vrsta), izradu strateških dokumenata, planova i programa istraživanja u oblasti održivog korišćenja prirodnih bogatstava i obnovljivih izvora energije; izradu bilansa rezervi podzemnih voda, normativa i standarda za izradu geoloških karata; izradu programa istražnih radova u oblasti osnovnih geoloških istraživanja koja se odnose na održivo korišćenje resursa, a za podzemne vode i detaljnih istražnih radova; obezbeđivanje materijalnih i drugih uslova za realizaciju tih programa; sistem zaštite i unapređenja životne sredine; osnove zaštite životne sredine; zaštitu prirode; zaštitu ozonskog omotača; praćenje klimatskih promena; prekogranično zagađenje vazduha i vode; utvrđivanje i sprovođenje zaštite prirodnih celina od značaja za Republiku Srbiju; utvrđivanje uslova zaštite životne sredine u planiranju prostora i izgradnji objekata; ranu najavu akcidenata; poslove nacionalne banke podataka i podataka o kvalitetu voda i vazduha; zaštitu od buke i vibracija; zaštitu od jonizujućeg i nejonizujućeg zračenja; proizvodnju, promet otrova i drugih opasnih materija, izuzev droga i prekursora; upravljanje hemikalijama; upravljanje otpadom, izuzev radioaktivnim otpadom; odobravanje prekograničnog prometa otpada i zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta; uspostavljanje praćenja kvaliteta činilaca životne sredine; funkciju nacionalnog komunikacionog centra sistema održivog korišćenja prirodnih bogatstava i zaštite životne sredine; uspostavljanje i razvoj informacionog sistema održivog korišćenja prirodnih bogatstava i zaštite životne sredine; inspekcijski nadzor u oblasti održivog korišćenja prirodnih bogatstava i zaštite životne sredine i u drugim navedenim oblastima; ekološki inspekcijski nadzor na granici, kao i druge poslove određene zakonom.

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE, KAO ORGAN U SASTAVU MINISTARSTVA NAUKE I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE, SA SVOJSTVOM PRAVNOG LICA, OBAVLjA STRUČNE POSLOVE KOJI SE ODNOSE NA: RAZVOJ, USKLAĐIVANjE I VOĐENjE NACIONALNOG INFORMACIONOG SISTEMA ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE (PRAĆENjE STANjA ČINILACA ŽIVOTNE SREDINE, KATASTAR ZAGAĐIVAČA I DR.); PRIKUPLjANjE I OBJEDINjAVANjE PODATAKA O ŽIVOTNOJ SREDINI, NjIHOVU OBRADU I IZRADU IZVEŠTAJA O STANjU ŽIVOTNE SREDINE I SPROVOĐENjU POLITIKE ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE; RAZVOJ POSTUPAKA ZA OBRADU PODATAKA O ŽIVOTNOJ SREDINI I NjIHOVU PROCENU; VOĐENjE PODATAKA O NAJBOLjIM DOSTUPNIM TEHNIKAMA I PRAKSAMA I NjIHOVOJ PRIMENI U OBLASTI ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE; SARADNjU SA EVROPSKOM AGENCIJOM ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE (EEA) I EVROPSKOM MREŽOM ZA INFORMACIJE I POSMATRANjE (EIONET), KAO I DRUGE POSLOVE ODREĐENE ZAKONOM.

Član 15. stav 1.

Ministarstvo prosvete i sporta obavlja poslove državne uprave koji se odnose na: istraživanje, planiranje i razvoj predškolskog, osnovnog, srednjeg, višeg i visokog obrazovanja i učeničkog i studentskog standarda; donošenje osnova programa rada za predškolsko vaspitanje i obrazovanje; donošenje nastavnih planova i programa za osnovno i srednje obrazovanje; dopunsko obrazovanje dece domaćih državljana u inostranstvu; upravni nadzor u predškolskom, osnovnom, srednjem, višem i visokom obrazovanju i učeničkom i studentskom standardu; stručno-pedagoški nadzor u predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju i učeničkom standardu; nadzor nad stručnim radom u višem obrazovanju; organizaciju, vrednovanje rada i nadzor nad stručnim usavršavanjem zaposlenih u prosveti; nostrifikaciju i ekvivalenciju javnih isprava stečenih u inostranstvu; unapređenje društvene brige o obdarenim učenicima i studentima; unapređenje društvene brige o učenicima i studentima sa posebnim potrebama; omladinu, kao i druge poslove određene zakonom.

Član 21.

Posebne organizacije jesu:

1) Republički sekretarijat za zakonodavstvo;

2) Republički zavod za razvoj;

3) Republički zavod za statistiku;

4) Republički hidrometeorološki zavod;

5) Republički geodetski zavod;

6) Republička direkcija za imovinu Republike Srbije;

7) Republički zavod za informatiku i internet. ;

8) AGENCIJA ZA RAZVOJ INFRASTRUKTURE LOKALNE SAMOUPRAVE;

9) AGENCIJA ZA STRANA ULAGANjA I PROMOCIJU IZVOZA;

10) CENTAR ZA RAZMINIRANjE.

Ostavite komentar