Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju

PREDLOG ZAKONA

O IZMENAMA I DOPUNAMA

ZAKONA O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANjU

Član 1.

U Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju („Službeni glasnik RS”, br. 34/03, 64/04-US, 84/04-dr. zakon, 85/05, 101/05-dr. zakon, 63/06-US, 5/09 i 107/09 – u daljem tekstu: Zakon), u članu 11. tačka 2) menja se i glasi:

„2) civilna lica na službi u Vojsci Srbije;”.

Posle tačke 2) dodaje se tačka 2a) koja glasi:

,,2a) profesionalna vojna lica prema propisima o Vojsci Srbije;”.

Član 2.

U članu 12. stav 2. reči: „smatra se” zamenjuju se rečima: „smatra se i”, a reči: „nadležnog suda” zamenjuju se rečima: „nadležne organizacije”.

Član 3.

Član 13. menja se i glasi:

„Osiguranici poljoprivrednici su lica koja se bave poljoprivrednom delatnošću kao nosioci poljoprivrednog domaćinstva, članovi poljoprivrednog domaćinstva, nosioci porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, članovi porodičnog poljoprivrednog gazdinstva ili članovi mešovitog domaćinstva, ako nisu korisnici penzije ili nisu na školovanju. Poljoprivrednim domaćinstvom, porodičnim poljoprivrednim gazdinstvom, odnosno mešovitim domaćinstvom, u smislu ovog zakona, smatra se zajednica života, privređivanja i trošenja prihoda, bez obzira na srodstvo između njegovih članova, na poljoprivrednom domaćinstvu, odnosno gazdinstvu sa najmanje 0,5 hektara poljoprivrednog zemljišta, odnosno sa manje od 0,5 hektara poljoprivrednog zemljišta, drugog zemljišta ili građevinske celine na kojem se obavlja stočarska, povrtarska ili vinogradarska proizvodnja, uzgoj ribe, gajenje pečuraka, puževa, pčela i drugi uzgoj ili gajenje.

Nosilac poljoprivrednog domaćinstva, odnosno porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, u smislu ovog zakona, je lice koje je obveznik poreza na imovinu po osnovu poljoprivrednog zemljišta ili poreza na prihod od poljoprivrede i šumarstva, u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na imovinu i porez na dohodak građana.

Član poljoprivrednog domaćinstva, porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, odnosno mešovitog domaćinstva, u smislu ovog zakona, je lice koje živi i radi na poljoprivrednom domaćinstvu, porodičnom poljoprivrednom gazdinstvu, odnosno u mešovitom domaćinstvu.”

Član 4.

U članu 14. posle stava 4. dodaju se st. 5. i 6. koji glase:

„Izuzetno od stava 1. ovog člana, osiguranici iz člana 11. tač. 9) i 10) ovog zakona i osiguranici iz člana 12. stav 1. tačka 3) ovog zakona, mogu steći, odnosno može im prestati svojstvo osiguranika, prema utvrđenom stažu osiguranja, ukoliko se ne može utvrditi početak i prestanak obavljanja poslova.

Izuzetno od stava 1. ovog člana, svojstvo osiguranika poljoprivrednika može prestati i sa danom ispunjenja uslova za sticanje prava na penziju u skladu sa ovim zakonom.”

Član 5.

U članu 15. stav 1. posle reči: „ovog zakona,” dodaju se reči: „odnosno nisu korisnici prava na penziju.”

Član 6.

U članu 16. stav 4. reči: „investicionih fondova koji” zamenjuju se rečima: „pravnih lica koja”.

Član 7.

U članu 18. posle tačke 4) dodaje se tačka 5) koja glasi:

„5) za slučaj potrebe za pomoći i negom drugog lica – pravo na novčanu naknadu za pomoć i negu drugog lica.”

Član 8.

U članu 19. tačka 2) broj: „35” zamenjuje se brojem: „38”, a reči: „53 godine” zamenjuju se rečima: „58 godina”.

Član 9.

U članu 20. stav 1. tačka 1) reči: „svake tri godine provedene” zamenjuju se rečima: „svakih pet godina provedenih”.

U tački 2) reči: „svake dve godine i šest meseci provedenih” zamenjuju se rečima: „svake četiri godine provedene”.

U tački 3) reč: „dve” zamenjuje se rečju: „tri”.

U stavu 2. reči: „53 godine” zamenjuju se rečima: „55 godina”.

Član 10.

U članu 21. posle reči: „sposobnosti” dodaju se zapeta i reči: „odnosno kad kod profesionalnog vojnog lica nastane potpuni gubitak sposobnosti za profesionalnu vojnu službu,”.

Član 11.

U članu 27. stav 1. tačka 1) reči: „invalidsku penziju” zamenjuju se rečima: „starosnu ili invalidsku penziju“.

Član 12.

Posle člana 28. dodaje se član 28a. koji glasi:

„Član 28a

Ako je umrli osiguranik ili umrli korisnik starosne ili invalidske penzije u trenutku zaključenja braka navršio godine života iz člana 19. tačka 1) ovog zakona, bračni drug može steći pravo na porodičnu penziju pod uslovom da imaju zajedničko dete ili da je brak trajao najmanje dvegodine.”

Član 13.

U članu 29. stav 1. tačka 1) reči: „50 godina” zamenjuju se rečima: „53 godine”.

St. 2. i 3. menjaju se i glase:

„Udova koja do smrti bračnog druga, nije navršila 53 godine života, ali je navršila 45 godina života, stiče pravo na porodičnu penziju kad navrši 53 godine života.

Udova koja u toku trajanja prava na porodičnu penziju stečenog na način iz stava 1. tač. 2) i 3) ovog člana navrši 53 godine života, trajno zadržava pravo na porodičnu penziju. Udova kojoj pravo na porodičnu penziju prestane pre navršenih 53, ali posle navršenih 45 godina života može ponovo ostvariti pravo kad navrši 53 godine života.”

Član 14.

U članu 30. stav 1. tačka 1) broj: „55” zamenjuje se brojem : „58”.

Stav 2. menja se i glasi:

„Udovac koji u toku trajanja prava na porodičnu penziju stečenog na način iz stava 1. tač. 2) i 3) ovog člana navrši 58 godina života, trajno zadržava pravo na porodičnu penziju.”

Član 15.

Posle člana 30. dodaje se član 30a koji glasi:

„Član 30a

Bračni drug profesionalnog vojnog lica prema propisima o Vojsci Srbije koje je poginulo za vreme dejstava, pravo na porodičnu penziju stiče bez obzira na propisane godine života, pod uslovom da nije ponovo sklopio brak, odnosno ako ima decu da su deca završila školovanje.”

Član 16.

U članu 31. stav 2. tačka 2) menja se i glasi:

„2) 26 godina života, ako pohađa visokoškolsku ustanovu.”

Tačka 3) briše se.

U stavu 5. reči: „tač. 1) do 3)” zamenjuju se rečima: „ovog člana”.

Član 17.

U članu 32. stav 2. posle reči: „roditeljski dodatak,” dodaju se reči: „materijalno obezbeđenje porodice, porodična penzija ostvarena po drugom roditelju,”.

Član 18.

U članu 41. reči: „izvrši sahranu” zamenjuju se rečima: „je snosilo troškove sahrane”.

Član 19.

Posle člana 41. dodaje se odeljak 5a i član 41a koji glase:

„5a Pravo na novčanu naknadu za pomoć i negu drugog lica

Član 41a

Pravo na novčanu naknadu za pomoć i negu drugog lica, ima osiguranik i korisnik penzije, kome je zbog prirode i težine stanja povrede ili bolesti utvrđena potreba za pomoći i negom za obavljanje radnji radi zadovoljavanja osnovnih životnih potreba.

Potreba za pomoći i negom drugog lica postoji kod lica iz stava 1. ovog člana koje je nepokretno, ili koje zbog težine i prirode trajnih bolesti i bolesnog stanja nije sposobno da se samostalno kreće ni u okviru stana uz upotrebu odgovarajućih pomagala, niti da se samo hrani, svlači, oblači i da održava osnovnu ličnu higijenu, kod slepog lica koje je izgubilo osećaj svetlosti sa tačnom projekcijom i kod lica koje postiže vid sa korekcijom do 0,05.”

Član 20.

Član 42. menja se i glasi:

„Osiguranici – zaposleni koji rade na poslovima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem i koji mogu pod posebnim uslovima ostvariti pravo na penziju jesu:

1) policijski službenici – uniformisana ovlašćena službena lica i policijski službenici koji rade na posebno složenim, specifičnim, odnosno operativnim poslovima;

2) zaposleni u Ministarstvu spoljnih poslova koji rade na poslovima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem;

3) pripadnici Bezbednosno-informativne agencije;

4) zaposleni u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija koji rade na poslovima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem (u daljem tekstu: zaposleni u Upravi);

5) ovlašćena službena lica Poreske policije u smislu propisa o poreskoj administraciji;

6) profesionalna vojna lica prema propisima o Vojsci Srbije;

7) ostali policijski službenici koji rade na radnim mestima, odnosno poslovima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem.”

Član 21.

U članu 43. stav 1. menja se i glasi:

„Osiguranik iz člana 42. tač. 1) do 6) ovog zakona, kome prestane zaposlenje s pravom na penziju pre ispunjenja uslova iz člana 19. ovog zakona, stiče pravo na starosnu penziju ako je navršio najmanje 55 godina života i 25 godina staža osiguranja, od čega najmanje 15 godina efektivno provedenih na radnim mestima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, u organu iz člana 42. ovog zakona.”

Posle stava 2. dodaju se st. 3. do 5. koji glase:

„Osiguranik iz člana 42. tačka 7) ovog zakona, kome prestane zaposlenje s pravom na penziju pre ispunjenja uslova iz člana 19. ovog zakona, stiče pravo na starosnu penziju ako je navršio najmanje 60 godina života i 25 godina staža osiguranja, od čega najmanje 15 godina efektivno provedenih na radnim mestima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, u organu iz člana 42. ovog zakona.

Izuzetno od stava 1. ovog člana, i člana 19. ovog zakona, profesionalno vojno lice stiče pravo na starosnu penziju i to:

1) podoficir i oficir do čina pukovnika kad navrši 40 godina penzijskog staža i najmanje 53 godine života;

2) oficir čina pukovnika kad navrši 40 godina penzijskog staža i najmanje 54 godine života.

Izuzetno od stava 1. ovog člana, i člana 19. ovog zakona, policijski službenici – pripadnici specijalnih jedinica policije i pripadnici Bezbednosno-informativne agencije, koji rade na posebno složenim, specifičnim, odnosno operativnim poslovima, stiču pravo na starosnu penziju kad navrše najmanje 53 godine života i 20 godina efektivno provedenih na tim poslovima.”

Član 22.

U članu 51. posle reči: „za penzijsko i invalidsko osiguranje” tačka se zamenjuje zapetom i dodaju se reči: „u skladu sa zakonom kojim se uređuju doprinosi za obavezno socijalno osiguranje.”

Član 23.

U članu 55. stav 2. menja se i glasi:

„Zaposlenom u Ministarstvu unutrašnjih poslova, pripadniku Bezbednosno-informativne agencije, zaposlenom u organu nadležnom za spoljne poslove koji radi u inostranstvu na određenim poslovima pod posebnim uslovima, profesionalnom vojnom licu prema propisima o Vojsci Srbije, zaposlenom u Upravi, ovlašćenom službenom licu Poreske policije u smislu propisa o poreskoj administraciji, svakih 12 meseci efektivno provedenih na tim poslovima računa se najviše kao 16 meseci staža osiguranja u zavisnosti od težine ovih poslova, pod uslovima iz člana 54. ovog zakona.”

Posle stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:

„Izuzetno od stava 2. ovog člana, nadležni ministar utvrđuje radna mesta i poslove na kojima se zaposlenom u Ministarstvu unutrašnjih poslova, civilnom licu na službi u Vojsci Srbije i profesionalnom vojnom licu prema propisima o Vojsci Srbije, svakih 12 meseci efektivno provedenih na tim poslovima računa kao 18 meseci staža osiguranja.”

U dosadašnjem stavu 3. koji postaje stav 4. reči: „i 2.” zamenjuju se rečima: „do 3.”.

Član 24.

Član 66. menja se i glasi:

„Osiguraniku kome se ne mogu utvrditi godišnji lični koeficijenti ni za jednu kalendarsku godinu, u smislu člana 63. stav 1. ovog zakona, godišnji lični koeficijent iznosi jedan.

Osiguraniku za koga u matičnoj evidenciji nisu utvrđeni podaci o zaradi, naknadi zarade, odnosno osnovici osiguranja za pojedine kalendarske godine za izračunavanje godišnjeg ličnog koeficijenta uzima se:

1) za period od 1. januara 1970. godine do 31. decembra 1992. godine -prosečna godišnja neto zarada zaposlenih u Republici Srbiji;

2) za period od 1. januara 1994. godine do 31. decembra 1998. godine -iznos garantovane zarade;

3) za period od 1. januara 1999. godine do 31. avgusta 2004. godine -iznos najniže osnovice osiguranja za I i II stepen stručnosti;

4) za period od 1. septembra 2004. godine – iznos najniže mesečne osnovice doprinosa.

Osiguraniku iz stava 2. ovog člana, koji nema utvrđen staž osiguranja za celu kalendarsku godinu, godišnji lični koeficijent utvrđuje se srazmerno stažu osiguranja navršenom u toj kalendarskoj godini.”

Član 25.

U članu 69. st. 1. i 4. procenat: „15%“ zamenjuje se procentom: „6%”.

U stavu 3. u uvodnoj rečenici posle reči: „staža” dodaju se reči: „od dana prestanka osiguranja, odnosno ukoliko je osiguranje prestalo pre dana utvrđene invalidnosti”.

Član 26.

U članu 71. posle stava 2. dodaje se stav 3. koji glasi:

„Porodična penzija iz člana 15. ovog zakona određuje se u iznosu od 100% penzije koja bi osiguraniku pripadala u času smrti.”

Član 27.

Posle člana 75. dodaju se odeljak 4a i član 75a koji glase:

„4a Novčana naknada za pomoć i negu drugog lica

Član 75a

Visina novčane naknade za pomoć i negu drugog lica određuje se u visini iznosa usklađene novčane naknade za pomoć i negu zatečenih korisnika ovog prava u osiguranju zaposlenih.”

Član 28.

U članu 76. posle stava 4. dodaje se novi stav 5. koji glasi:

„Najniži iznos penzije u osiguranju zaposlenih i samostalnih delatnosti vanredno se usklađuje od 1. januara 2011. godine za procenat kojim se obezbeđuje da učešće najnižeg iznosa penzije za januar 2011. godine u prosečnoj zaradi bez poreza i doprinosa zaposlenih na teritoriji Republike Srbije u 2010. godini bude veće za jedan procentni poen u odnosu na učešće najnižeg iznosa penzije isplaćene za 2010. godinu u prosečnoj zaradi bez poreza i doprinosa zaposlenih na teritoriji Republike Srbije u 2010. godini. Ovako usklađen iznos dalje se usklađuje u skladu sa ovim zakonom.”

Dosadašnji stav 5. postaje stav 6. posle koga se dodaju st. 7. i 8. koji glase:

„Najniži iznos starosne odnosno invalidske penzije za osiguranike poljoprivrednike utvrđuje se u iznosu od 9.000 dinara na dan 1. januara 2011. godine. Ovako utvrđen najniži iznos penzije dalje se usklađuje na način na koji se usklađuju penzije, u skladu sa ovim zakonom.

Ukoliko osiguranik ima navršen staž osiguranja po različitim osnovama, najniži iznos penzije za osiguranike poljoprivrednike utvrđuje se kada je pretežan staž osiguranja navršen u osiguranju poljoprivrednika.”

Član 29.

U članu 77. reči: „najniži iznos penzije” zamenjuju se rečima: „iznos u visini razlike do najnižeg iznosa penzije”, a reči: „donošenja rešenja” zamenjuju se rečima: „ostvarivanja prava”.

Član 30.

U članu 78. reč: „četiri” zamenjuje se brojem: „3,8”.

Član 31.

U članu 79. posle stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:

„Izuzetno od člana 63. stav 1, člana 64. st. 2 i 3. i člana 65. ovog zakona, osiguraniku iz člana 43. ovog zakona, za izračunavanje godišnjeg ličnog koeficijenta ne uzima se period od 1. januara 1970. godine već period od 1. januara 1996. godine.”

Dosadašnji stav 2. postaje stav 3. u kome se reči: „stava 1.” zamenjuju rečima: „ st. 1. i 2.”.

Posle stava 3. dodaje se stav 4. koji glasi:

„Na način iz stava 2. ovog člana utvrđuje se godišnji lični koeficijent i za druge zaposlene u Ministarstvu unutrašnjih poslova i pripadnike Bezbednosno-informativne agencije, pod uslovom da u tom organu imaju navršenih najmanje 20 godina staža osiguranja.”

Dosadašnji stav 3. postaje stav 5. u kome se reči: „i 2.” zamenjuju rečima: „do 4.”.

Član 32.

Naziv glave IX. menja se i glasi:

„IX. Usklađivanje penzije i novčane naknade”

Član 33.

Član 80. menja se i glasi:

„Penzija se od 1. aprila tekuće godine usklađuje sa kretanjem potrošačkih cena na teritoriji Republike Srbije u prethodnih šest meseci.

Izuzetno od stava 1. ovog člana, ako bruto domaći proizvod u prethodnoj kalendarskoj godini poraste iznad 4%, penzija se usklađuje od 1. aprila tekuće godine u procentu koji predstavlja zbir procenta rasta, odnosno pada potrošačkih cena na teritoriji Republike Srbije u prethodnih šest meseci i procenta koji predstavlja razliku između realne stope rasta bruto domaćeg proizvoda u prethodnoj kalendarskoj godini i stope od 4%.

Penzija se od 1. oktobra tekuće godine usklađuje sa kretanjem potrošačkih cena na teritoriji Republike Srbije u prethodnih šest meseci.

Isplata usklađene penzije teče od isplate aprilske odnosno oktobarske penzije.

Usklađivanje penzije vrši se na osnovu podataka republičkog organa nadležnog za poslove statistike o kretanju potrošačkih cena za period oktobar prethodne godine – mart tekuće godine, odnosno za period april -septembar tekuće godine, kao i o kretanju bruto domaćeg proizvoda.”

Član 34.

Član 81. menja se i glasi:

„Novčane naknade usklađuju se na način predviđen za usklađivanje penzija.”

Član 35.

Posle člana 82. dodaje se član 82a koji glasi:

„Član 82a

Pravo na starosnu penziju ostvaruje se posle prestanka osiguranja.

Prestankom osiguranja u smislu stava 1. ovog člana smatra se i raniji prestanak osiguranja, ako se lice u trenutku podnošenja zahteva nalazi u osiguranju, ako su uslovi za sticanje prava na starosnu penziju isti u trenutku podnošenja zahteva i ranijeg prestanka osiguranja.

Prestankom osiguranja u smislu stava 1. ovog člana za osiguranika koji istovremeno ispunjava uslove za osiguranje po više osnova smatra se prestanak osiguranja po osnovu koga je prioritetno osiguran u skladu sa članom 10. ovog zakona.

Izuzetno od stava 1. ovog člana, za osiguranike iz člana 12. stav 1. tačka 1) ovog zakona koji obavljaju delatnost u skladu sa zakonom kojim se uređuje rad privatnih preduzetnika, pravo na starosnu penziju mogu ostvariti ispunjenjem uslova za sticanje prava na starosnu penziju.”

Član 36.

U članu 93. stav 1. posle reči: „utvrđivanje postojanja invalidnosti, telesnog oštećenja,” dodaju se reči: „potrebe za pomoći i negom drugog lica”, a posle reči: „fond” dodaju se reči: „rešenjem”.

Član 37.

Član 94. menja se i glasi:

„Postupak za ostvarivanje prava po osnovu invalidnosti pokreće se na zahtev osiguranika na osnovu predloga za utvrđivanje invalidnosti, u skladu sa opštim aktom fonda.

Predlog iz stava 1. ovog člana daje izabrani lekar, u skladu sa zakonom.”

Član 38.

Posle člana 94. dodaje se član 94a koji glasi:

„94a

Ako je osiguranik, u toku privremene sprečenosti za rad, podneo zahtev za pokretanje postupka za ostvarivanje prava po osnovu invalidnosti, ili je od strane izabranog lekara, odnosno lekarske komisije, u skladu sa zakonom, upućen na ocenu radne sposobnosti, Fond obezbeđuje sredstva za isplatu naknade zarade zbog privremene sprečenosti za rad počev od 61. dana od dana pokretanja postupka, ukoliko je utvrđen gubitak radne sposobnosti.”

Član 39.

U članu 95. posle reči: „oštećenje” dodaju se reči: ,,i prava na novčanu naknadu za pomoć i negu drugog lica”.

Član 40.

U članu 97. posle reči: „invalidnosti” dodaje se zapeta a reči: „i telesnog oštećenja” zamenjuju se rečima: „telesnog oštećenja i potrebe za pomoći i negom drugog lica.”

Član 41.

U članu 106. reči: „Vrhovni sud Srbije” zamenjuju se rečima: „Vrhovni kasacioni sud”.

Član 42.

Član 107. briše se.

Član 43.

U članu 108. posle stava 1. dodaju se st. 2. do 4. koji glase:

„Korisnik penzije i novčane naknade može da ovlasti drugo lice da u njegovo ime prima penziju ili novčanu naknadu.

Ovlašćenje iz stava 2. ovog člana važi najduže 12 meseci od dana njegovog izdavanja i može se produžiti.

Korisnik penzije i novčane naknade dužan je da, na zahtev Fonda, dostavi uverenje o životu.”

Član 44.

Član 109. menja se i glasi:

„Fond je dužan da korisniku prava isplaćuje iznose koji mu pripadaju u mestu njegovog prebivališta u Republici Srbiji.”

Član 45.

U članu 117. posle stava 2. dodaju se novi st. 3. i 4. koji glase:

„Korisniku porodične penzije, koji stekne svojstvo osiguranika po osnovu člana 11. tač. 9) i 10) i člana 12. stav 1. tačka 3) ovog zakona, obustavlja se isplata porodične penzije, nakon utvrđivanja staža osiguranja za period utvrđenog staža osiguranja.

Izuzetno od st. 2. i 3. ovog člana, korisniku porodične penzije ne obustavlja se isplata porodične penzije u slučaju kada je ostvario ugovorenu naknadu na mesečnom nivou u iznosu nižem od 50% najniže osnovice u osiguranju zaposlenih, važeće u momentu uplate doprinosa.”

Dosadašnji st. 3. i 4. postaju st. 5. i 6.

Član 46.

U članu 123. reči: „novčane naknade za telesno oštećenje” zamenjuju se rečima: „novčanih naknada”.

Član 47.

Član 124. menja se i glasi:

„Fond isplaćuje penziju, odnosno novčanu naknadu korisniku prava koji ima prebivalište u inostranstvu, u skladu sa međunarodnim ugovorom, odnosno pod uslovom reciprociteta.”

Član 48.

Posle člana 124. dodaje se član 124a koji glasi:

„124a

Pravo na novčanu naknadu za pomoć i negu drugog lica ne može se ostvariti ako se pravo na takvu novčanu naknadu ostvaruje po drugom osnovu.”

Član 49.

U članu 126. stav 3. posle reči: „podataka” dodaju se zapeta i reči:

„odnosno u elektronskoj formi, u skladu sa zakonom.”

Član 50.

U članu 131. stav 2. reč: „fonda” zamenjuje se rečima: „kategorije osiguranika”.

Član 51.

U članu 132. tačka 7) briše se.

Posle stava 1. dodaju se st. 2. i 3. koji glase:

„Izuzetno od stava 1. tačka 2) ovog člana, ukoliko nadležni organ opštinske uprave ne podnese prijavu na osiguranje, odjavu osiguranja, prijavu promene tih podataka u roku iz člana 144. ovog zakona, Fond po službenoj dužnosti:

1) sačinjava prijavu na osiguranje, odjavu osiguranja, kao i prijavu promene podataka o osiguranju za osiguranike poljoprivrednike na osnovu podataka iz javnih isprava i evidenciji organa nadležnog za vođenje katastra nepokretnosti, organa nadležnog za utvrđivanje poreza na katastarski prihod od poljoprivredne delatnosti, organa nadležnog za vođenje registra poljoprivrednih gazdinstava i opštinskog organa uprave.

Fond po službenoj dužnosti:

1) sačinjava prijavu podataka o utvrđenom stažu osiguranja, zaradi, naknadama zarade, osnovicama osiguranja, ugovorenim naknadama i drugim naknadama koje služe za utvrđivanje godišnjeg ličnog koeficijenta i visini uplaćenog doprinosa – za osiguranike koji sami plaćaju doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje, u slučaju kada je obveznik podnošenja ne podnese u roku iz člana 144. ovog zakona;

2) vodi posebnu evidenciju o uplati doprinosa po osnovu ugovorene naknade, odnosno naknade po osnovu ugovora o dopunskom radu i visini te naknade.”

Član 52.

U članu 137. posle stava 5. dodaje se novi stav 6. koji glasi:

„Izuzetno od stava 5. ovog člana, Fond sačinjava prijavu na osiguranje kada je ne može podneti obveznik podnošenja prijave.”

Dosadašnji stav 6. postaje stav 7. u kome se reči: „st. 1. do 5.” zamenjuju rečima: „st. 1. do 6.”.

Član 53.

U članu 138. stav 1. posle reči: „ovim zakonom” dodaju se reči: „i opštim aktom Fonda.”

Posle stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:

„Na akt iz stava 1. ovog člana saglasnost daje Vlada.”

Dosadašnji stav 2. postaje stav 3.

Član 54.

U članu 139. stav 1. tačka 5) posle reči: „delatnosti” dodaju se zapeta i reči: „prema sedištu organa nadležnog za vođenje registra poljoprivrednih gazdinstava.”

Član 55.

U članu 144. stav 1. tač. 1), 2) i 4) reč: „osam” zamenjuje se rečju: „tri”.

Član 56.

U članu 147. stav 1. menja se i glasi:

„Umesto originalnih prijava podataka mogu se čuvati prijave snimljene na mikrofilmovima, odnosno sredstvima za elektronsku obradu podataka (magnentni mediji i sl.) ili u elektronskoj formi u skladu sa zakonom”.

Član 57.

U članu 160. stav 1. tačka 5) reči: „godišnji obračun” zamenjuju se rečima: „završni račun”.

Posle tačke 5) dodaje se tačka 5a) koja glasi:

„5a) usvaja izveštaj o radu i izveštaj o finansijskom poslovanju;”.

Stav 5. menja se i glasi:

„Upravni odbor podnosi Vladi izveštaj o radu i izveštaj o finansijskom poslovanju Fonda za prethodnu godinu najkasnije mesec dana od dana donošenja odluke o završnom računu.”

Član 58.

U članu 166. stav 2. menja se i glasi:

„Nadzorni odbor najmanje jednom godišnje, podnosi izveštaj o izvršenom nadzoru nad finansijskim poslovanjem Fonda Upravnom odboru Fonda i Vladi.”

Stav 3. briše se.

Član 59.

U članu 169. stav 1. u uvodnoj rečenici posle reči: „prihod” dodaju se reči: „i primanja”.

Posle tačke 7) dodaje se tačka 7a) koja glasi:

„7a) budžeta za obaveze Republike Srbije utvrđene zakonom;”

Član 60.

U članu 171. stav 1. tačka 2) menja se i glasi:

„2) tekuće rashode, izdatke za nefinansijsku imovinu i otplatu glavnice i nabavku finansijske imovine;”.

Član 61.

U članu 208. posle stava 1. dodaju se novi st. 2. i 3. koji glase:

„Fond donosi rešenje o utvrđivanju preplaćenog iznosa penzija u kojem navodi visinu preplaćenog iznosa i način za povraćaj istog.

Fond može doneti rešenje da preplaćeni iznos bude nadoknađen obustavom do 1/3 mesečnog iznosa penzije sve dok se na taj način ne izmiri utvrđen preplaćen iznos penzija, ako se Fond i korisnik penzije sporazumeju o takvom načinu povraćaja preplaćenih iznosa penzija.”

Dosadašnji st. 2. do 4. postaju st. 4. do 6.

Član 62.

U članu 225. posle reči: „nezavisno od njegove volje” dodaju se reči: „odnosno bez njegove krivice”.

Član 63.

U članu 226. stav 2. posle reči: „nezavisno od volje osiguranika” dodaju se reči: „odnosno bez njegove krivice”.

Član 64.

Član 244. briše se.

Član 65.

Član 245. menja se i glasi:

„Pravo na naknadu za nabavku specijalnih pomagala za čitanje i pisanje – reproduktor, Brajevu pisaću mašinu i druga elektronska odnosno digitalna pomagala osiguranik, korisnik penzije – slepo lice i slepo dete osiguranika, do donošenja odgovarajućih propisa, ostvaruje pod uslovima utvrđenim propisima, koji su važili do dana početka primene ovog zakona.”

Član 66.

Član 258. briše se.

Prelazne odredbe

Član 67.

Poljoprivrednici koji su, do dana početka primene ovog zakona, stekli svojstvo osiguranika u skladu sa Zakonom, obavezno su osigurani i prema ovom zakonu od dana njegovog stupanja na snagu.

Poljoprivrednici koji, do dana stupanja na snagu ovog zakona, nisu stekli svojstvo osiguranika, u skladu sa Zakonom, a nemaju navršenih 50 (muškarac), odnosno 45 (žena) godina života, obavezno su osigurani prema ovom zakonu, od dana njegovog stupanja na snagu.

Osiguranici kojima prestane svojstvo osiguranika po osnovu zaposlenja, odnosno obavljanja samostalne delatnosti posle stupanja na snagu ovog zakona, a otpočnu da se bave poljoprivredom, obavezno su osigurani prema ovom zakonu, od dana početka obavljanja te delatnosti, ako nisu stariji od 65 (muškarac), odnosno 60 (žena) godina života.

Član 68.

Izuzetno od člana 8. ovog zakona, pravo na starosnu penziju osiguranik stiče kad navrši:

1) u 2011. godini, 40 (muškarac), odnosno 35 godina i četiri meseca (žena) staža osiguranja i najmanje 53 godine i četiri meseca života;

2) u 2012. godini, 40 (muškarac), odnosno 35 godina i osam meseci (žena) staža osiguranja i najmanje 53 godine i osam meseci života;

3) u 2013. godini, 40 (muškarac), odnosno 36 (žena) godina staža osiguranja i najmanje 54 godine života;

4) u 2014. godini, 40 (muškarac), odnosno 36 godina i četiri meseca (žena) staža osiguranja i najmanje 54 godine i četiri meseca života;

5) u 2015. godini, 40 (muškarac), odnosno 36 godina i osam meseci (žena) staža osiguranja i najmanje 54 godine i osam meseci života;

6) u 2016. godini, 40 (muškarac), odnosno 37 (žena) godina staža osiguranja i najmanje 55 godina života;

7) u 2017. godini, 40 (muškarac), odnosno 37 godina i četiri meseca (žena) staža osiguranja i najmanje 55 godina i četiri meseca života;

8) u 2018. godini, 40 (muškarac), odnosno 37 godina i osam meseci (žena) staža osiguranja i najmanje 55 godina i osam meseci života;

9) u 2019. godini, 40 (muškarac), odnosno 38 (žena) godina staža osiguranja i najmanje 56 godina života;

10) u 2020. godini, 40 (muškarac), odnosno 38 (žena) godina staža osiguranja i najmanje 56 godina i šest meseci života;

11) u 2021. godini, 40 (muškarac), odnosno 38 (žena) godina staža osiguranja i najmanje 57 godina života;

12) u 2022 godini, 40 (muškarac), odnosno 38 (žena) godina staža osiguranja i najmanje 57 godina i šest meseci života.

Član 69.

Izuzetno od člana 9. stav 2. ovog zakona, starosna granica može se snižavati najviše do:

1) u 2011. godini, 53 godine i četiri meseca života;

2) u 2012. godini, 53 godine i osam meseci života;

3) u 2013. godini, 54 godine života;

4) u 2014. godini, 54 godine i četiri meseca života;

5) u 2015. godini, 54 godine i osam meseci života.

Član 70.

Izuzetno od člana 13. ovog zakona, odnosno od člana 29. stav 1. Zakona, pravo na porodičnu penziju udova stiče kad navrši:

1) u 2011. godini, 50 godina života;

2) u 2012. godini, 50 godina i šest meseci života;

3) u 2013. godini, 51 godinu života;

4) u 2014. godini, 51 godinu i šest meseci života;

5) u 2015. godini, 52 godine života;

6) u 2016. godini, 52 godine i šest meseci života.

Izuzetno od člana 13. ovog zakona, odnosno člana 29. stav 2. Zakona, pravo na porodičnu penziju udova, koja je do smrti bračnog druga navršila 45 godina života stiče kad navrši:

1) u 2011.godini, 50 godina života;

2) u 2012. godini, 50 godina i šest meseci života;

3) u 2013. godini, 51 godinu života;

4) u 2014. godini, 51 godinu i šest meseci života;

5) u 2015. godini, 52 godine života;

6) u 2016. godini, 52 godine i šest meseci života.

Izuzetno od člana 13. ovog zakona, odnosno člana 29. stav 3. Zakona, udova koja u toku trajanja prava na porodičnu penziju stečenog na način iz člana 29. stav 1. tač. 2) i 3) Zakona, trajno zadržava pravo na porodičnu penziju i udova kojoj pravo na porodičnu penziju prestane posle navršene 45 godine života može ponovo ostvariti pravo na porodičnu penziju kad navrši:

1) u 2011. godini, 50 godina života;

2) u 2012. godini, 50 godina i šest meseci života;

3) u 2013. godini, 51 godinu života;

4) u 2014. godini, 51 godinu i šest meseci života;

5) u 2015. godini, 52 godine života;

6) u 2016. godini, 52 godine i šest meseci života.

Član 71.

Izuzetno od člana 14. ovog zakona, odnosno člana 30. stav 1. Zakona, pravo na porodičnu penziju udovac stiče kad navrši:

1) u 2011. godini, 55 godina života;

2) u 2012. godini, 55 godina i šest meseci života;

3) u 2013. godini, 56 godina života;

4) u 2014. godini, 56 godina i šest meseci života;

5) u 2015. godini, 57 godina života;

6) u 2016. godini, 57 godina i šest meseci života.

Izuzetno od člana 14. ovog zakona, odnosno člana 30. stav 3. Zakona, udovac koji u toku trajanja prava na porodičnu penziju stečenog na način iz člana 30. stav 1. tač. 2) i 3) Zakona, trajno zadržava pravo na porodičnu penziju kad navrši:

1) u 2011. godini, 55 godina života;

2) u 2012. godini, 55 godina i šest meseci života;

3) u 2013. godini, 56 godina života;

4) u 2014. godini, 56 godina i šest meseci života;

5) u 2015. godini, 57 godina života;

6) u 2016. godini, 57 godina i šest meseci života.

Član 72.

Izuzetno od člana 21. stav 1. ovog zakona, osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kad navrši:

1) u 2011. godini, najmanje 53 godine i dva meseca života i 20 godina i četiri meseca staža osiguranja, od čega najmanje 10 godina i četiri meseca efektivno provedenih na radnim mestima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem;

2) u 2012. godini, najmanje 53 godine i četiri meseca života i 20 godina i osam meseci staža osiguranja, od čega najmanje 10 godina i osam meseci efektivno provedenih na radnim mestima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem;

3) u 2013. godini, najmanje 53 godine i šest meseci života i 21 godinu staža osiguranja, od čega najmanje 11 godina efektivno provedenih na radnim mestima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem;

4) u 2014. godini, najmanje 53 godine i osam meseci života i 21 godinu i četiri meseca staža osiguranja, od čega najmanje 11 godina i četiri meseca efektivno provedenih na radnim mestima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem;

5) u 2015. godini, najmanje 53 godine i deset meseci života i 21 godinu i osam meseci staža osiguranja, od čega najmanje 11 godina i osam meseci efektivno provedenih na radnim mestima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem;

6) u 2016. godini, najmanje 54 godine života i 22 godine staža osiguranja od čega najmanje 12 godina efektivno provedenih na radnim mestima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem;

7) u 2017. godini, najmanje 54 godine i dva meseca života i 22 godine i šest meseci staža osiguranja od čega najmanje 12 godina i šest meseci efektivno provedenih na radnim mestima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem;

8) u 2018. godini, najmanje 54 godine i četiri meseca života i 23 godine staža osiguranja, od čega najmanje 13 godina efektivno provedenih na radnim mestima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem;

9) u 2019. godini, najmanje 54 godine i šest meseci života i 23 godine i šest meseci staža osiguranja, od čega najmanje 13 godina i šest meseci efektivno provedenih na radnim mestima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem;

10) u 2020. godini, najmanje 54 godine i osam meseci života i 24 godine staža osiguranja, od čega najmanje 14 godina efektivno provedenih na radnim mestima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem;

11) u 2021. godini, najmanje 54 godine i deset meseci života i 24 godine i šest meseci staža osiguranja, od čega najmanje 14 godina i šest meseci efektivno provedenih na radnim mestima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem.

Izuzetno od člana 21. stav 2. ovog zakona, osiguranik koji navrši 25 godina staža osiguranja, od čega najmanje 15 godina efektivno provedenih na radnim mestima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, u organu iz člana 42. ovog zakona, stiče pravo na starosnu penziju kad navrši:

1) u 2011. godini, 55 godina i četiri meseca života;

2) u 2012. godini, 55 godina i osam meseci života;

3) u 2013. godini, 56 godina života;

4) u 2014. godini, 56 godina i četiri meseca života;

5) u 2015. godini, 56 godina i osam meseci života;

6) u 2016. godini, 57 godina života;

7) u 2017. godini, 57 godina i šest meseci života;

8) u 2018. godini, 58 godina života;

9) u 2019. godini, 58 godina i šest meseci života;

10) u 2020. godini, 59 godina života;

11) u 2021. godini, 59 godina i šest meseci života.

Član 73.

Izuzetno od člana 25. stav 1. ovog zakona, osiguraniku ženi uvećava se staž osiguranja za određivanje visine starosne penzije, kao i staž osiguranja i penzijski staž za određivanje visine invalidske penzije, i to:

1) u 2011. godini, za 14%;

2) u 2012. godini, za 13%;

3) u 2013. godini, za 12%;

4) u 2014. godini, za 11%;

5) u 2015. godini, za 10%;

6) u 2016. godini, za 9%;

7) u 2017. godini, za 8%;

8) u 2018. godini, za 7%.

Član 74.

Akt iz člana 23. ovog zakona kojim se utvrđuju radna mesta odnosno poslovi na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, i stepen uvećanja staža osiguranja za zaposlene u Ministarstvu unutrašnjih poslova, pripadnike Bezbednosno-informativne agencije, civilna lica na službi u Vojsci Srbije i profesionalna vojna lica prema propisima o Vojsci Srbije, doneće se najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 75.

Izuzetno od člana 33. stav 1. ovog zakona, penzija se od 1. aprila 2011. godine i 1. aprila 2012. godine usklađuje u procentu koji predstavlja zbir procenta rasta, odnosno pada potrošačkih cena na teritoriji Republike Srbije u prethodnih šest meseci i procenta koji predstavlja polovinu realne stope rasta bruto domaćeg proizvoda u prethodnoj kalendarskoj godini.

Član 76.

Penzijski staž na osnovu koga profesionalna vojna lica prema propisima o Vojsci Srbije stiču i ostvaruju prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, obuhvata i vreme koje je, kao staž osiguranja i poseban staž, računato u penzijski staž prema propisima koji su se primenjivali do početka primene ovog zakona na profesionalna vojna lica.

Član 77.

Poslove sprovođenja penzijskog i invalidskog osiguranja koji su bili u nadležnosti Fonda za socijalno osiguranje vojnih osiguranika, na dan 1. januara 2011. godine preuzeće Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Finansijsko poslovanje Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje obavljaće se putem dva podračuna: za vojne osiguranike i ostale osiguranike do 1. januara 2012. godine, a od tog dana – putem jednog računa.

Danom preuzimanja poslova sprovođenja penzijskog i invalidskog osiguranja iz stava 1. ovog člana, Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje preuzeće imovinu, obaveze, kapital i zaposlene na poslovima penzijskog i invalidskog osiguranja Fonda za socijalno osiguranje vojnih osiguranika.

Vrednost imovine, obaveza i kapitala proceniće ovlašćeno lice, u skladu sa zakonom.

Član 78.

Sredstva za penzijsko i invalidsko osiguranje profesionalnih vojnih lica prema propisima o Vojsci Srbije obezbeđuju se u skladu sa zakonom kojim se uređuju doprinosi za obavezno socijalno osiguranje, kao i u budžetu Republike Srbije, počev od 1. januara 2011. godine.

Član 79.

Član 31. ovog zakona, primenjivaće se od 1. januara 2010. godine za osiguranike iz člana 42. Zakona.

Član 80.

Odredbe Zakona o Vojsci Jugoslavije („Službeni list SRJ”, br. 43/94, 28/96, 44/99, 74/99, 3/02 i 37/02 i „Službeni list SCG”, br. 7/05 i 44/05) i Zakona o Vojsci Srbije („Službeni glasnik RS”, br. 116/07 i 88/09), koje se odnose na uslove za sticanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja i određivanje visine tih prava za profesionalna vojna lica prema propisima o Vojsci Srbije, primenjivaće se zaključno sa 31. decembrom 2011. godine, osim odredbe člana 192. stav 1. Zakona o Vojsci Srbije koja će se primenjivati do 31. decembra 2014. godine.

Član 81.

Član 257. Zakona primenjivaće se i na korisnike koji su penzije ostvarili prema propisima koji su se primenjivali na profesionalna vojna lica zaključno sa 31. decembrom 2010. godine.

Član 82.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”, a primenjuje se od 1. januara 2011. godine, osim odredaba čl. 10, 15, 20, 21, 23, 26 i 31. ovog zakona u delu koji se odnosi na profesionalna vojna lica prema propisima o Vojsci Srbije, koji se primenjuju počev od 1. januara 2012. godine.

OBRAZLOŽENjE

I.USTAVNI OSNOV

Ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u članu 70. stav 1. Ustava Republike Srbije, kojim je propisano da se penzijsko osiguranje uređuje zakonom i u članu 97. tačka 8. Ustava Republike Srbije, kojim je propisano da Republika Srbija uređuje i obezbeđuje sistem u oblasti socijalnog osiguranja i drugih oblika socijalne sigurnosti.

II. RAZLOZI ZA DONOŠENjE

Razlozi za donošenje ovog zakona proizlaze iz potrebe daljeg sprovođenja reforme sistema penzijskog i invalidskog osiguranja, započete 2002. godine.

U proteklom periodu, odnosno od početka primene poslednjih izmena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (,,Službeni glasnik RS”, broj 85/05), 1. januara 2006. godine, izdvojila su se određena pitanja od značaja za dalje funkcionisanje sistema penzijskog i invalidskog osiguranja, i to: uslovi za sticanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, staž osiguranja koji se računa sa uvećanim trajanjem, usklađivanje penzije, utvrđivanje visine prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, status osiguranika poljoprivrednika, uvođenje vojnih osiguranika u „civilni” sistem penzijskog i invalidskog osiguranja.

S tim u vezi, potrebno je imati u vidu da se, kao i u većini drugih zemalja, sistem penzijskog i invalidskog osiguranja u Republici Srbiji zasniva na tekućem finansiranju penzija, Pay As You Go (u daljem tekstu: PAYG), što znači da svi koji rade i ostvaruju prihod (osiguranici), po principu obaveznosti, izdvajaju kroz doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje sredstva za finansiranje penzija (korisinika). Ovaj sistem nastao je u periodu od 1945. do 1970. godine, kada je starosna struktura bila povoljna (stanovništvo je bilo mlado, tako da je bilo relativno mnogo zaposlenih i relativno malo korisnika prava), pa je, shodno tome, u PAYG sisteme, a među njima i kod nas, bilo ugrađeno mnogo povoljnijih (izdašnih) rešenja vezano za uslove penzionisanja, visinu penzija, socijalnu zaštitu i sl. Vremenom, zbog promenjene demografske strukture stanovništva i opadanja nivoa zapošljavanja ovaj sistem je počeo da zapada u krizu (početkom devedesetih iskazao se deficit u RFPIO), tako da niz utvrđenih prava, ni poslodavci ni država, više nisu bili u mogućnosti da finansiraju.

Osnovni uzroci ovakvog stanja bili su:

opšta ekonomska situacija u zemlji (kriza nastala devedesetih godina);

neplaćanje doprinosa;

rast nezaposlenosti;

nepovoljna demografska situacija;

produženje životnog veka stanovništva;

rešavanje problema viškova radne snage kroz penzionisanje;

neopravdano povoljni kriterijumi za odlazak u penziju;

zloupotrebe pri ostvarivanju prava na invalidsku penziju; i slično

Dakle, prisutni problemi demografske i posebno ekonomske prirode, koji su nastali još od sredine 80-ih godina, i dalje se usložnjavali u devedesetim godinama, zahtevali su stalna prilagođavanja sistema penzijskog i invalidskog osiguranja, i to na više načina.

1) U 90-im godinama problemi su prevazilaženi:

– kašnjenjem u isplati penzija,

– limitiranjem iznosa penzija za period april 1994 – jul 1995. godine, tako da su korisnicima penzija isplaćivane manje penzije od penzija koje bi im pripadale prema odredbama zakona, čime je stvoren „veliki dug”, koji je isplaćen penzionerima u periodu od decembra 2002. do juna 2006.godine,

– isplatom penzija u iznosu nižem od akontacija penzija, čime je stvoren tzv. „mali dug”, koji je isplaćivan u bonovima za električnu energiju,

– isplatom penzija za maj, jun i jul 1999. godine potvrdom za utrošenu električnu energiju i dr.

2) Zbog svih navedenih problema u sistemu penzijskog i invalidskog osiguranja, Vlada je započela reformu sistema penzijskog i invalidskog osiguranja 2002. godine, izmenom Saveznog zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, i to:

– promenom načina usklađivanja penzija, napuštanjem zarada kao jedinog parametra za usklađivanje i uvođenjem, pored zarada i troškova života kao parametra za usklađivanje penzija (penzija se od tada kvartalno usklađuje od 1. januara, 1. aprila, 1. jula i 1. oktobra tekuće godine, na osnovu statističkih podataka, sa kretanjem troškova života i prosečne zarade zaposlenih na teritoriji Republike u prethodnom kvartalu, umesto mesečno sa kretanjem zarade);

– jednokratnim povećanjem starosne granice od tri godine, tako da je iznosila 63 godine života za muškarce i 58 godina života za žene (umesto ranije starosne granice za muškarce 60 godina, a za žene 58 godina života);

– utvrđivanjem jedne najniže penzije, umesto dotadašnjih 5 kategorija najnižih penzija koje su zavisile od dužine penzijskog staža, i dr.

3) U 2003. godini reforma je nastavljena donošenjem novog Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, a koji je utvrdio:

– nov način obračuna penzija, kojim je ravnomernije raspoređen teret između obveznika, čime je uspostavljena čvršća povezanost između visine penzije i uplaćivanih doprinosa i eliminisano je prelivanje ka onima koji su ostvarivali izrazit napredak u karijeri ili izrazito veću platu u samo jednom delu svoje radne istorije. Takođe, novim metodom obračuna penzija (metod „ličnog boda”), koji se pokazao kao podsticajan i važan i u borbi protiv sive ekonomije, jer povećava značaj visine uplaćenih doprinosa, preciznije je utvrđena razlika u visini penzije u zavisnosti od dužine staža, a za staž preko 40 godina povećava iznos penzije;

– ukidanje prava po osnovu preostale radne sposobnosti (invalidi rada III kategorije) i restriktivno definisao pojam invalidnosti, tako da invalidnost postoji samo kad kod osiguranika nastane potpuni gubitak radne sposobnosti za bilo koji posao;

– zadržan određeni nivo prava za zatečene korisnike prava po osnovu II i III kategorije invalidnosti, odnosno preostale radne sposobnosti. Pri tome su zadržana prava zatečenih korisnika, s jedne strane, prevođenjem tih naknada u specifičan vid naknade u iznosu od 50% invalidske penzije, koja bi im pripadala prema odredbama zakona, a s druge strane zatečeni korisnici po osnovu preostale radne sposobnosti ovo pravo na 50% invalidske penzije mogli su koristiti najduže do 2008. godine, ukoliko im nezavisno od njihove volje prestane svojstvo zaposlenog, a narednim izmenama taj rok je ukinut;

– proširenjem obuhvata obavezno osiguranih lica, tako što su obaveznim penzijskim i invalidskim osiguranjem obuhvaćena i lica koja obavljaju poslove po osnovu autorskog ugovora, kao i poslove po osnovu drugih ugovora, kod kojih za izvršen posao ostvaruju naknadu, i dr.

4) Reforma se nastavlja i u 2005. godini kada su donete izmene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, i to:

– postupnim podizanjem uslova za sticanje prava na starosnu i porodičnu penziju za dve godine počev od 2008. godine do 2011. godine (starosna granica se podiže za muškarce na 65 godina života i za žene na 60 godina života);

– promenom načina usklađivanja penzija sa troškovima života na teritoriji Republike u prethodnih šest meseci, ali postupno u naredne četiri godine, kao i dinamike, tako da se umesto kvartalnog usklađivanja, penzije usklađuju dva puta godišnje i to od 1. aprila i 1. oktobra tekuće godine, s tim što se i usklađivanje vrednosti opšteg boda, kao elementa za određivanje visine penzije, vrši na isti način kao i usklađivanje penzije.

Nesporno je, da su preduzete mere u prethodnim godinama, dale određene rezultate, prvenstveno kroz usporavanje rasta deficita u penzijskom sistemu i na duži rok uticale na finansijsku stabilizaciju sistema i stvaranje uslova za nastavak reformi. Pored toga, treba imati u vidu da bi finansijski pokazatelji bili daleko povoljniji, odnosno došlo bi i do pada deficita da je bila efikasnija kontrola i naplata doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Na osnovu svega iznetog, proizlazi da su se dosada preduzete mere, i pored određenih pozitivnih efekata, pokazale nedovoljnim za trajno prevazilaženje problema čije rešavanje je od značaja za dalje funkcionisanje sistema penzijskog i invalidskog osiguranja, a što ukazuje na nužnost daljeg reformisanja sistema penzijskog i invalidskog osiguranja u Republici Srbiji, i saglasno tome, potrebu izmena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju („Službeni glasnik RS”, br. 34/03, 64/04, 84/04, 85/05, 5/09 i 107/09). Isto tako, zbog promena u demografskoj strukturi stanovništva neophodno je dalje prilagođavanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, kao kontinuirani proces.

S obzirom na navedeno, predloženim izmenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju obuhvaćeni su:

2. Podizanje uslova za sticanje prava na porodičnu penziju, na taj način što će se starosna granica podići postupno za tri godine, počev od 2012. godine.

3. Predložena izmena za osiguranike kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, u smislu promene uslova u pogledu potrebnih godina provedenih na radnom mestu, odnosno poslu za snižavanje starosne granice, kao i postepenog povećanja opšte starosne granice sa 53 na 55 godina života. Za osiguranike koji rade na najtežim poslovima (npr. rudari, balerine), zadržana je pogodnost da se starosna granica može snižavati najviše do 50 godina života.

4. Promena načina usklađivanja penzije, tako što će se penzija od 1. aprila i 1. oktobra tekuće godine usklađivati sa kretanjem potrošačkih cena na teritoriji Republike Srbije u prethodnih šest meseci, s tim što će se, izuzetno, od 1. aprila 2011. godine i 1. aprila 2012. godine penzija usklađivati u procentu koji predstavlja zbir procenta rasta, odnosno pada potrošačkih cena na teritoriji Republike Srbije u prethodnih šest meseci i procenta koji predstavlja polovinu realne stope rasta bruto domaćeg proizvoda u prethodnoj kalendarskoj godini. Dodatno, penzija se, ako bruto domaći proizvod u prethodnoj kalendarskoj godini poraste iznad 4%, usklađuje od 1. aprila tekuće godine u procentu koji predstavlja zbir procenta rasta, odnosno pada potrošačkih cena na teritoriji Republike Srbije u prethodnih šest meseci i procenta koji predstavlja razliku između realne stope rasta bruto domaćeg proizvoda u prethodnoj kalendarskoj godini i stope od 4%. Usklađivanje penzije vršiće se na osnovu podataka republičkog organa nadležnog za poslove statistike o kretanju potrošačkih cena za period oktobar prethodne godine – mart tekuće godine, odnosno za period april – septembar tekuće godine, kao i o kretanju bruto domaćeg proizvoda.

5. Vanredno usklađivanje najnižih penzija u osiguranju zaposlenih i osiguranju samostalnih delatnosti, od 1. januara 2011. godine i utvrđivanje najnižeg iznosa starosne penzije za osiguranike poljoprivrednike u iznosu od 9.000 dinara na dan 1. januara 2011. godine, a koji se dalje usklađuje na način na koji se uskađuju penzije.

6. Ponovno uvođenje u sistem penzijskog i invalidskog osiguranja novčane naknade za pomoć i negu drugog lica, kao jednog od prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja (pored prava za slučaj starosti, prava za slučaj invalidnosti, prava za slučaj smrti i prava za slučaj telesnog oštećenja).

7. Predlaže se smanjenje ličnog koeficijenta prilikom utvrđivanja najvišeg iznosa penzije, a u cilju smanjivanja razlike između iznosa najviše penzije i iznosa drugih penzija, po principu solidarnosti.

Promena u delu koji se odnosi na status osiguranika poljoprivrednika.

Uvođenje vojnih osiguranika u sistem penzijskog i invalidskog osiguranja.

10. Ovim izmenama Zakona, takođe se otklanjaju i tehničke greške u postojećem Zakonu, kao i preciznije definisanje pojedinih odredaba u cilju prevazilaženja praktičnih problema.

III. OBJAŠNjENjE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA I POJEDINAČNIH REŠENjA

Uz čl. 1, 10, 15, 20, 21, 23, 26, 31, 72, 74 i čl. 76. do 81.

Navedene odredbe odnose se na profesionalna vojna lica prema propisima o Vojsci Srbije i na određene kategorije osiguranika kojima se, zbog težine i opasnosti poslova koje obavljaju, staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, pa iz tog razloga pravo na penziju mogu ostvariti pod posebnim uslovima.

Do sada je penzijsko i invalidsko osiguranje vojnih osiguranika bilo uređeno propisima o Vojsci, s tim što je samo pitanje usklađivanja penzija na osnovu propisa o Vojsci, počev od 2008. godine uređeno na isti način kao i usklađivanje civilnih penzija. Kako je članom 13. Zakona o ministarstvima (,,Službeni glasnik RS”, broj 43/07), Ministarstvo rada i socijalne politike, nadležno za kompletno penzijsko i invalidsko osiguranje (i vojnih osiguranika), predložene su odgovarajuće izmene u cilju uključivanja vojnih osiguranika i korisnika u postojeći sistem penzijskog i invalidskog osiguranja, i to od 1. januara 2011. godine u odnosu na sprovođenje penzijskog i invalidskog osiguranja (poslovi sprovođenja obavljaće se u Republičkom fondu za penzijsko i invlidsko osiguranje- u daljem tekstu: Fond), a od 1. januara 2012. godine u odnosu na uslove za sticanje prava. S tim u vezi, predloženo je da se, saglasno propisima o Vojsci, profesionalna vojna lica definišu kao osiguranici zaposleni, kao i da imaju status osiguranika, koji rade na poslovima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem i koji mogu pod posebnim uslovima ostvariti pravo na penziju. Takođe, u pogledu ostvarivanja prava na porodičnu penziju, predloženo je da bračni drug profesionalnog vojnog lica prema propisima o Vojsci Srbije koje je poginulo za vreme dejstava, pravo na porodičnu penziju stiče bez obzira na propisane godine života za ostvarivanje ovog prava, pod uslovom da nije sklopio brak, odnosno ako ima decu da su deca završila školovanje. Pored toga, proširena je i definicija invalidnosti, tako da invalidnost postoji kad kod profesionalnog vojnog lica nastane potpuni gubitak sposobnosti za profesionalnu vojnu službu zbog promena u zdravstvenom stanju prouzrokovanih povredom na radu, profesionalnom bolešću, povredom van rada ili bolešću, koje se ne mogu otkloniti lečenjem ili medicinskom rehabilitacijom. Tako je u pogledu uslova za sticanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja i određivanje visine prava, predloženo da se na ovu kategoriju osiguranika do 31. decembra 2011. godine primenjuju odgovarajuće odredbe Zakona o Vojsci Jugoslavije („Službeni list SRJ”, br. 43/94, 28/096, 44/99, 74/99, 3/02 i 37/02 i „Službeni list SCG”, br.7/05 i 44/05), i Zakona o Vojsci Srbije (,,Službeni glasnik RS”, br. 116/07, 88/09), izuzev odredbe člana 192. stav 1. Zakona o Vojsci Srbije koja se odnosi na mogućnost prestanka službe i pre ispunjenja opštih uslova za sticanje prava na starosnu penziju pod određenim uslovima, a koja će se primenjivati do 31. decembra 2014. godine.

Takođe, predloženo je da se i za određene kategorije osiguranika, kao što su policijski službenici, zaposleni u Ministarstvu spoljnih poslova koji rade na poslovima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, pripadnici Bezbednosno-informativne agencije, zaposleni u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija koji rade na poslovima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem i dr. izmene uslovi za sticanje prava na starosnu penziju u slučaju prestanka zaposlenja sa pravom na penziju pre ispunjenja opštih uslova. Naime, u ovom slučaju predložene izmene, odnose se na podizanje starosne granice, sa 53 na 55 godina života, povećanje potrebnih godina staža osiguranja, sa 20 na 25 godina staža osiguranja, kao i povećanje potrebnog broja godina staža osiguranja provedenih na tim radnim mestima, sa 10 na 15 godina. Međutim, predlaže se da navedeno povećanje godina života i staža osiguranja bude postepeno od 2011. do 2021. godine. Izuzetno od navedenog, predloženo je da policijski službenici-pripadnici specijalnih jedinica policije i pripadnici Bezbednosno-informativne agencije koji rade na posebno složenim, specifičnim poslovima, stiču pravo na starosnu penziju kad navrše najmanje 53 godine života i 20 godina efektivno provedenih na tim radnim mestima.

Pored toga, predloženim izmenama, određenim kategorijama osiguranika obuhvaćeni su i ostali policijski službenici i pripadnici Bezbednosno-informativne agencije, koji rade na radnim mestima, odnosno poslovima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem. Naime, predloženo je da osiguranik iz navedene kategorije, kome prestane zaposlenje s pravom na penziju pre ispunjenja opštih uslova iz člana 19. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, stiče pravo na starosnu penziju, ako je u navedenom organu navršio najmanje 60 godina života i 25 godina staža osiguranja, od čega najmanje 15 godina efektivno provedenih na radnim mestima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, takođe postepeno od 2011. do 2021. godine.

Takođe, u pogledu utvrđivanja visine prava iz penzijskog i invaliskog osiguranja za ove, određene kategorije osiguranika, predloženo je da se za izračunavanje godišnjeg ličnog koeficijenta ne uzima period od 1. januara 1970. godine, već period od 1. januara 1996. godine. Predlaže se da primena navedene odredbe bude od 1. januara 2010. godine (retroaktivno), kako bi korisnici iz navedene kategorije osiguranika koji su pravo na penziju ostvarili ili ostvaruju u periodu od 1. januara 2010. do dana stupanja ovog zakona na snagu, bili u istom položaju kao i korisnici koji će to pravo ostvariti od 1. januara 2011. godine.

Uz član 2.

Ovom izmenom precizira se šta se smatra radom osiguranika koji svojstvo osiguranika samostalnih delatnosti imaju kao osnivači, odnosno članovi privrednih društava.

Uz član 3. i 67.

Ovom izmenom predlaže se promena dosadašnje definicije obavezno osiguranog lica po osnovu bavljenja poljoprivrednom delatnošću, tako da su obavezno osigurani svi poljoprivrednici, a ne samo nosilac poljoprivrednog domaćinstva, odnosno najmanje jedan član domaćinstva, kako je utvrđeno postojećom odredbom Zakona.

Pored toga, pored poljoprivrednog domaćinstva i mešovitog domaćinstva, navedenim odredbama utvrđeno je i šta se smatra poljoprivrednim gazdinstvom, a preciziran je i status: poljoprivrednika koji su do dana početka primene ovog zakona stekli, odnosno kojima je utvrđeno svojstvo osiguranika, poljoprivrednika koji nisu stekli svojstvo osiguranika do dana stupanja na snagu ovog zakona, kao i osiguranika kojima prestane svojstvo osiguranika po osnovu zaposlenja, odnosno obavljanja samostalne delatnosti, posle stupanja na snagu ovog zakona.

Uz član 4.

Imajući u vidu specifičnost privremenih i povremenih, kao i ugovorenih poslova, ovom izmenom predloženo je da se sticanje odnosno prestanak svojstva osiguranika, koji obavljaju ove poslove, izuzetno utvrdi prema utvrđenom stažu osiguranja. Iz istih razloga predlaže se da svojstvo osiguranika poljoprivrednika, može prestati i sa danom ispunjenja uslova za sticanje prava na penziju, u skladu sa zakonom.

Uz član 5.

Predloženom izmenom precizirano je da se mogućnost uključivanja u obavezno osiguranje, ne odnosi na korisnika penzije.

Uz član 6.

Predloženom izmenom izvršeno je usklađivanje sa propisima koji regulišu oblast dobrovoljnog penzijskog i invalidskog osiguranja.

Uz čl. 7, 19, 27, 32, 34, 36, 39, 40, 46, 48. i 64.

Ovim izmenama novčana naknada za pomoć i negu drugog lica ponovo se uvodi kao jedno od prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja i bliže se utvrđuje ko i pod kojim uslovima može da ostvari ovo pravo, s tim što se visina naknade zadržava na nivou zatečenih korisnika. Inače ovo pravo je i do sada ostvarivano u Fondu, s tim što se nalazilo u prelaznim odredbama zakona.

Uz član 8. i član 68.

Ovom izmenom predloženo je da se potreban minimalan staž osiguranja za osiguranika ženu poveća sa 35 na 38 godina, ali postepeno za četiri meseca na godišnjem nivou, i to počev od 2011. godine, zaključno sa 2019. godinom. Takođe, kada je neophodan uslov tzv. ,,pun staž’’, postepeno se povećava i minimalna starosna granica, i za osiguranika ženu i za osiguranika muškarca, sa 53 na 58 godina života, takođe postepeno počev od 2011. godine, zaključno sa 2022. godinom.

Uz član 9. i član 69.

Predložena izmena odnosi se na osiguranike kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, u smislu povećanja uslova u pogledu potrebnih godina provedenih na radnom mestu, odnosno poslu, za snižavanje starosne granice, kao i postepenog povećanja starosne granice sa 53 na 55 godina života.

Uz član 11.

Predloženom izmenom precizira se da pravo na porodičnu penziju mogu ostvariti i članovi porodice umrlog osiguranika koji je ispunio uslove za starosnu penziju.

Uz član 12.

U cilju sprečavanja zloupotreba, koje se javljaju u praksi, zaključivanjem braka u cilju ostvarivanja prava na porodičnu penziju, predlaže se da ako je umrli osiguranik, odnosno umrli korisnik starosne ili invalidske penzije u trenutku zaključenja braka navršio godine života iz člana 19. tačka 1) Zakona, bračni drug može steći pravo na porodičnu penziju, pod uslovom da imaju zajedničko dete, ili ako je brak trajao najmanje dve godine.

Uz čl. 13. do 14. i čl. 70. do 71.

Ovim izmenama povećava se za tri godine starosna granica za sticanje prava na porodičnu penziju, saglasno povećanju starosne granice za sticanje prava na starosnu penziju, i to postepeno, po pola godine na godišnjem nivou, počev od 2012. zaključno sa 2016. godinom, tako da za udovu iznosi 53, a za udovca 58 godina života.

Uz član 16.

Predloženim izmenama izvršeno je usaglašavanje sa propisima o visokom obrazovanju, a u odnosu na trajanje studija utvrđeno tim propisima.

Uz član 17.

Ovom odredbom, kada je izdržavanje uslov za sticanje prava na porodičnu penziju, precizira se da se prihodima ne smatraju ni materijalno obezbeđenje, kao ni porodična penzija ostvarena po drugom roditelju.

Uz član 18.

Predloženom izmenom izvršeno je terminološko preciziranje postojeće odredbe.

Uz član 22.

Predložena izmena odnosi se na regulisanje uslova za utvrđivanje staža osiguranja za vreme za koje je osiguranik samostalnih delatnosti privremeno obustavio obavljanje delatnosti.

Uz član 24.

Ovom odredbom predlaže se postupanje Fonda prilikom određivanja visine starosne penzije, u vezi sa utvrđivanjem ličnog koeficijenta osiguraniku koji nema ni jednu godinu osiguranja, odnosno osiguraniku za koga u matičnoj evidenciji Fonda nisu utvrđeni podaci o zaradi, naknadi zarade, odnosno osnovici osiguranja za pojedine kalendarske godine.

Uz član 25. i član 73.

Ovom izmenom utvrđuje se postepeno smanjivanje procenta uvećanja navršenog staža osiguranja, za određivanje visine starosne i invalidske penzije, za osiguranika ženu, sa 15% na 6%, počev od 2011. godine, zaključno sa 2018. godinom.

Uz član 28.

S obzirom da 2011. godine prestaje primena odredbe člana 76. stav 4. Zakona, kojom je utvrđena mogućnost vanrednog usklađivanja najnižeg iznosa penzije za osiguranike zaposlene i osiguranike samostalnih delatnosti, ovom odredbom predlaže se vanredno uskađivanje ove penzije od 1. januara 2011. godini, za procenat kojim se obezbeđuje da učešće najnižeg iznosa penzije za januar 2011. godine, u prosečnoj zaradi bez poreza i doprinosa, koja je isplaćena u 2010. godini, bude veće za jedan procentni poen.

Predlaže se da najniži iznos starosne, odnosno invalidske penzije za osiguranike poljoprivrednike bude u iznosu od 9.000 dinara. Pored toga, sprečavaju se zloupotrebe vezane za ostvarivanje prava na najniži iznos penzije, s obzirom da je najniža penzija u osiguranju poljoprivrednika, niža u odnosu na iznos koji se ostvaruje u osiguranju zaposlenih i osiguranju samostalnih delatnosti.

Uz član 29.

Imajući u vidu zaštitni karakter instituta najniže penzije, ovom izmenom obezbeđuje se ravnopravni položaj osiguranika koji je ostvario pravo na penziju po domaćim propisima u odnosu na osiguranika koji je ostvario inostrani deo penzije prema međunarodnim ugovorima. Pored toga, utvrđeno je preciziranje prilikom preračuna inostranog dela penzije.

Uz član 30.

Predloženom izmenom smanjuje se lični koeficijent prilikom utvrđivanja najvišeg iznosa penzije, a u cilju smanjivanja disproporcije između iznosa najviše i iznosa drugih penzija.

Uz član 33. i član 75.

Ovim članovima predlaže se promena načina usklađivanja penzija, tako što će se penzija od 1. aprila i 1. oktobra tekuće godine usklađivati sa kretanjem potrošačkih cena na teritoriji Republike Srbije u prethodnih šest meseci, s tim što će se, izuzetno, od 1. aprila 2011. godine i 1. aprila 2012. godine penzija usklađivati u procentu koji predstavlja zbir procenta rasta, odnosno pada potrošačkih cena na teritoriji Republike Srbije u prethodnih šest meseci i procenta koji predstavlja polovinu realne stope rasta bruto domaćeg proizvoda u prethodnoj kalendarskoj godini. Dodatno, penzija se, ako bruto domaći proizvod u prethodnoj kalendarskoj godini poraste iznad 4%, usklađuje od 1. aprila tekuće godine u procentu koji predstavlja zbir procenta rasta, odnosno pada potrošačkih cena na teritoriji Republike Srbije u prethodnih šest meseci i procenta koji predstavlja razliku između realne stope rasta bruto domaćeg proizvoda u prethodnoj kalendarskoj godini i stope od 4%. Usklađivanje penzije vršiće se na osnovu podatka republičkog organa nadležnog za poslove statistike o indeksu potrošačkih cena za period oktobar prethodne godine – mart tekuće godine, odnosno za period april – septembar tekuće godine, kao i o kretanju bruto domaćeg proizvoda.

Uz član 35. i član 42.

Ovim članovima predlaže se preciznije definisanje ostvarivanja prava na starosnu penziju, s obzirom na probleme prisutne u praksi. S tim u vezi predloženo je brisanje odredbe člana 107. Zakona koja je do sada regulisala to pitanje.

Uz član 37.

Predloženom odredbom utvrđeno je da prilikom pokretanja postupka za ostvarivanje prava po osnovu invalidnost, neće biti potrebna saglasnost lekarske komisije u zdravstvenoj ustanovi, što se predlaže iz razloga smanjenja troškova Fonda prema lekarskim komisijama u zdravstvenim ustanovama.

Uz član 38.

Predloženom odredbom utvrđuje se postupanje Fonda u vezi sa obavezom isplate naknade zarade zbog privremene sprečenosti za rad osiguraniku, koji, u toku privremene sprečenosti za rad, podnese zahtev za pokretanje postupka za ostvarivanje prava po osnovu invalidnosti, a ukoliko se utvrdi potpuni gubitak radne sposobnosti.

Uz član 41.

Predloženim izmenama člana 106. Zakona izvršeno je terminološko usaglašavanje te odredbe, saglasno propisima o uređenju sudova.

Uz član 43.

Uz član 44.

Navedenim članom definiše se da se isplata novčanih davanja vrši korisnicima prava na teritoriji Republike Srbije, a uzimajući u obzir činjenicu primene Sporazuma o socijalnom osiguranju sa Republikom Crnom Gorom.

Uz član 45.

Predloženim izmenama člana 117. Zakona izvršeno je neophodno prilagođavanje potrebama prakse kada je reč o korisnicima porodične penzije, odnosno otklanjanja problema uočenih u praksi. Naime, s obzirom na inače male iznose porodičnih penzija, definisani su slučajevi kada se opšta odredba o obustavi isplate porodične penzije korisniku koji stekne svojstvo osiguranika ne primenjuje, a imajući u vidu vrstu angažovanja korisnika ove penzije i visinu tako ostvarenih prihoda.

Uz član 47.

Predloženom odredbom izvršeno je preciziranje u odnosu na važeću odredbu, u pogledu isplate penzije korisnicima u inostranstvu.

Uz član 49. i član 56.

Predloženim izmenama, vođenje matične evidencije i čuvanje podataka prilagođava se savremenim tehnologijama i načinima komunikacije.

Uz član 50.

Predlaže se izmena odredbe člana 131. Zakona, jer od 1. januara 2008. godine postoji jedan Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje, pa je potrebno da, umesto oznake fonda, postoji oznaka kategorije osiguranika.

Uz član 51.

Navedenim odredbama, proširuje se i dodatno definiše uloga Fonda u odnosu na osiguranike koji sami plaćaju doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje, tako da Fond po službenoj dužnosti sačinjava prijavu svih potrebnih podataka za matičnu evidenciju za ove osiguranike, u slučaju kada obveznik podnošenja prijava ne podnese iste u zakonskom roku, uključujući i podatke o mirovanju svojstva osiguranika poljoprivrednika, i utvrđenim periodima mirovanja osiguranja, i vodi posebnu evidenciju o uplati doprinosa po osnovu ugovorene naknade, odnosno naknade po osnovu ugovora o dopunskom radu.

Uz član 52.

Ovom odredbom daje se mogućnost da Fond sačini prijavu na osiguranje, u slučaju kada je ne može podneti obveznik podnošenja prijave.

Uz član 53.

Uz član 55.

Izmenom u članu 144. Zakona predloženo je da se prijave, odjave i promene podataka dostavljaju u roku od tri, umesto u roku od osam dana. Ovaj rok je predložen na predlog inspekcije rada, iz razloga što sada važeći rok od osam dana otežava efikasnu kontrolu, a u cilju sprečavanja rada na crno i drugih zloupotreba. Pored toga ovaj rok će se primenjivati i prema Zakonu o Centralnom registru obaveznog socijalnog osiguranja, kada se uspostave tehnički uslovi za početak njegovog rada.

Uz čl. 57. do 58.

Predložene izmene odnose se na preciziranje nadležnosti Upravnog odbora i Nadzornog odbora Fonda, a u cilju usaglašavanja sa Zakonom o budžetskom sistemu, Uredbom o budžetskom računovodstvu i Pravilnikom o standardnom klasifikacionom okviru i Kontnom planu za budžetski sistem.

Uz član 59.

Predloženom izmenom, precizira se struktura sredstava Fonda, tako da ista čine i sredstva koja se izdvajaju iz budžeta Republike, a što se predlaže s obzirom na povećanje obaveza nastalih u vezi sa isplatom penzija.

Uz član 60.

Ovom odredbom predlaže se da se sredstva za penzijsko i invalidsko osiguranje koriste, između ostalog, za tekuće rashode, izdatke za nefinansijsku imovinu i otplatu glavnice i nabavku finansijske imovine.

Uz član 61.

Predloženom odredbom preciznije se definiše naknada štete u slučaju preplaćenog iznosa penzija.

Uz čl. 62. do 63.

U vezi sa ostvarivanjem prava iz člana 223. Zakona, predloženim odredbama terminološki se precizira prestanak svojstva osiguranika, s obzirom na modalitete utvrđene propisima o radu, stečaju i dr.

Uz član 65.

Predloženom izmenom izvršena je dopuna u pogledu vrste pomagala za čiju nabavku se obezbeđuju potrebna sredstva, tako da se isto odnosi, pored reproduktora i Brajeve pisaće mašine, i na savremena elektronska odnosno digitalna pomagala.

Uz član 66.

Imajući u vidu da se od 1. januara 2008. godine primenjuje Sporazum između Republike Srbije i Republike Crne Gore o socijalnom osiguranju, predloženo je brisanje odredbe člana 258. Zakona.

Uz član 82.

Ovom odredbom predlaže se da ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ,,Službenom glasniku Republike Srbije”, a da će se primenjivati od 1. januara 2011. godine, izuzev odredaba čl. 10, 15, 20, 21, 23, 26 i 31. ovog zakona u delu koji se odnosi na profesionalna vojna lica prema propisima o Vojsci Srbije, koji se primenjuju počev od 1. januara 2012. godine.

IV. FINANSIJSKA SREDSTVA POTREBNA ZA SPROVOĐENjE ZAKONA

Za sprovođenje ovog zakona nisu potrebna dodatna finansijska sredstava. Predloženim odredbama, gledano dugoročno, obezbediće se ubuduće finansijski održiviji sistem.

V. OPŠTI INTERES ZA POVRATNO DEJSTVO ODREDBE ZAKONA

Članom 79. Predloga zakona predviđeno je da se u odnosu na određene kategorije osiguranika iz člana 42. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju („Službeni glasnik RS”, br. 34/03, 64/04, 84/04, 85/05, 101/05, 63/06, 5/09 i 107/09), član 31. Predloga zakona primenjuje od 1. januara 2010. godine.

U članu 196. Ustava Republike Srbije, utvrđeno je da zakoni i drugi opšti akti stupaju na snagu najranije osmog dana od dana objavljivanja, s tim da mogu da stupe na snagu ranije samo ako za to postoje naročito opravdani razlozi, utvrđeni prilikom njihovog donošenja.

Ukoliko se član 79. Predloga zakona ne bi primenjivao od 1. januara 2010. godine za određene kategorije osiguranika iz člana 42. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, osiguranici iz te kategorije koji su pravo na penziju ostvarili ili ostvaruju u periodu od 1. januara 2010. do dana stupanja ovog zakona na snagu, bili bi u nepovoljnijem položaju u odnosu na osiguranike iz navedenog člana koji će pravo na penziju ostvariti od 1. januara 2011. godine, jer bi se njima obračun penzije vršio na nepovoljniji način. Prema tome, primenom člana 79. Predloga zakona od 1. januara 2010. godine obezbeđuje se da svi osiguranici iz člana 42. navedenog zakona budu u jednakom pravnom položaju, odnosno da pravo na obračun penzije ostvare pod istim uslovima.

PREGLED ODREDABA

ZAKONA O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANjU KOJE SE MENjAJU I DOPUNjUJU

Član 11.

Osiguranici zaposleni jesu:

1) lica u radnom odnosu, odnosno zaposlena u preduzeću, drugom pravnom licu, državnom organu, organu jedinice lokalne samouprave ili kod fizičkih lica (u daljem tekstu: poslodavac), izuzev lica iz člana 12. stav 1. tačka 2) ovog zakona;

2) civilna lica na službi u Vojsci i vojnim jedinicama i vojnim ustanovama;

2) CIVILNA LICA NA SLUŽBI U VOJSCI SRBIJE;

2A) PROFESIONALNA VOJNA LICA PREMA PROPISIMA O VOJSCI SRBIJE;

3) izabrana ili postavljena lica, ako za obavljanje funkcije ostvaruju zaradu, odnosno naknadu zarade;

4) lica koja su u skladu sa propisima o radu, u radnom odnosu odnoszaposlena van prostorija poslodavca;

5) lica u radnom odnosu, odnosno zaposleni upućeni na rad u inostranstvo, odnosno zaposleni u preduzeću koje obavlja delatnost ili usluge u inostranstvu,ako nisu obavezno osigurana po propisima te zemlje, ili ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno;

6) domaći državljani koji su na teritoriji Republike Srbije zaposleni kod stranih ili međunarodnih organizacija i ustanova, stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava ili kod stranih pravnih ili fizičkih lica, ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno;

7) domaći državljani zaposleni u inostranstvu, ako za to vreme nisu obavezno osigurani kod stranog nosioca osiguranja, ili ako prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, po propisima te države, ne mogu ostvariti ili koristiti van njene teritorije;

8) strani državljani i lica bez državljanstva koji su na teritoriji Republike Srbije zaposleni kod stranih pravnih ili fizičkih lica, ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno, kao i kod međunarodnih organizacija i ustanova i stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, ako je takvo osiguranje predviđeno međunarodnim ugovorom;

9) lica koja u skladu sa zakonom obavljaju privremene i povremene poslove, ako nisu osigurani po drugom osnovu;

10)lica koja u skladu sa zakonom obavljaju privremene i povremeneposlove preko omladinskih zadruga, koje se u smislu ovog zakona smatraju poslodavcem, a imaju navršenih 26 godina života, odnosno bez obzira na godine života ako nisu na školovanju;

11) lica za čijim je radom prestala potreba, kao i lica kojima je prestalo zaposlenje zbog stečaja, likvidacije, odnosno u svim slučajevima prestanka rada poslodavca, dok ostvaruju novčanu naknadu prema propisima o radu i zapošljavanju.

Član 12.

Osiguranici samostalnih delatnosti jesu:

1) lica koja, u skladu sa zakonom, samostalno obavljaju privrednu ili drugu delatnost, ako nisu obavezno osigurana po osnovu zaposlenja;

2) lica koja su osnivači, odnosno članovi privrednih društava u skladu sa zakonom, koji u njima rade, bez obzira da li su u radnom odnosu u privrednom društvu čiji su osnivač odnosno član;

3) lica koja obavljaju poslove po osnovu ugovora o delu odnosno poslove po osnovu autorskog ugovora, kao i poslove po osnovu drugih ugovora, kod kojih za izvršen posao ostvaruju naknadu (u daljem tekstu: ugovorena naknada), a nisu osigurani po drugom osnovu;

4) sveštenici i verski službenici ako nisu obavezno osigurani po osnovu zaposlenja;

5) lica koja su prestala da obavljaju samostalnu delatnost, dok ostvaruju novčanu naknadu prema propisima o radu i zapošljavanju.

Radom u smislu stava 1. tačka 2) ovog člana smatra se SMATRA SE I predstavljanje i zastupanje privrednih društava od strane njihovih osnivača, odnosno članova na osnovu upisa u registar nadležnog suda NADLEŽNE ORGANIZACIJE, kao i obavljanje poslovodstvenih ovlašćenja i poslova upravljanja u skladu sa zakonom kojim se uređuje položaj privrednih društava.

Član 13.

Osnguranici poljoprivrednici jesu lica za koja se, prema zakonu, smatra da se bave poljoprivrednom (poljoprivrednici, članovi domaćnnstva poljoprivrednika i članovi mešovitog domaćinstva), ako nisu: osiguranici zaposleni, osiguranici samostalnih delatnosti, korisnici penzija i na školovanju.

Domaćinstvom, u smislu stava 1. ovog člana, smatra se zajednica života, privređivanja i trošenja prihoda ostvarenih radom njenih članova, boz obzira na srodstvo.

Obavezno je osiguran nosnlac poljoprnvrednog domaćinstva, odnosno najmanje jedan član domaćinstva, dok se ostaln članovn domaćinstva mogu osnguratn pod uslovnma propnsanim ovnm zakonom.

OSIGURANICI – POLjOPRIVREDNICI SU LICA KOJA SE BAVE POLjOPRIVREDNOM DELATNOŠĆU KAO NOSIOCI POLjOPRIVREDNOG DOMAĆINSTVA, ČLANOVI POLjOPRIVREDNOG DOMAĆINSTVA, NOSIOCI PORODIČNOG POLjOPRIVREDNOG GAZDINSTVA, ČLANOVI PORODIČNOG POLjOPRIVREDNOG GAZDINSTVA ILI ČLANOVI MEŠOVITOG DOMAĆINSTVA, AKO NISU KORISNICI PENZIJE ILI NISU NA ŠKOLOVANjU.

POLjOPRIVREDNIM DOMAĆINSTVOM, PORODIČNIM POLjOPRIVREDNIM GAZDINSTVOM, ODNOSNO MEŠOVITIM DOMAĆINSTVOM, U SMISLU OVOG ZAKONA, SMATRA SE ZAJEDNICA ŽIVOTA, PRIVREĐIVANjA I TROŠENjA PRIHODA, BEZ OBZIRA NA SRODSTVO IZMEĐU NjEGOVIH ČLANOVA, NA POLjOPRIVREDNOM DOMAĆINSTVU, ODNOSNO GAZDINSTVU SA NAJMANjE 0,5 HEKTARA POLjOPRIVREDNOG ZEMLjIŠTA, ODNOSNO SA MANjE OD 0,5 HEKTARA POLjOPRIVREDNOG ZEMLjIŠTA, DRUGOG ZEMLjIŠTA ILI GRAĐEVINSKE CELINE NA KOJEM SE OBAVLjA STOČARSKA, POVRTARSKA ILI VINOGRADARSKA PROIZVODNjA, UZGOJ RIBE, GAJENjE PEČURAKA, PUŽEVA, PČELA I DRUGI UZGOJ ILI GAJENjE.

NOSILAC POLjOPRIVREDNOG DOMAĆINSTVA, ODNOSNO PORODIČNOG POLjOPRIVREDNOG GAZDINSTVA, U SMISLU OVOGZAKONA, JE LICE KOJE JE OBVEZNIK POREZA NA IMOVINU PO OSNOVU POLjOPRIVREDNOG ZEMLjIŠTA ILI POREZA NA PRIHOD OD POLjOPRIVREDE I ŠUMARSTVA, U SKLADU SA ZAKONOM KOJIM SE UREĐUJE POREZ NA IMOVINU I POREZ NA DOHODAK GRAĐANA.

ČLAN POLjOPRIVREDNOG DOMAĆINSTVA, PORODIČNOG POLjOPRIVREDNOG GAZDINSTVA, ODNOSNO MEŠOVITOG DOMAĆINSTVA, U SMISLU OVOG ZAKONA, JE LICE KOJE ŽIVI I RADINA POLjOPRIVREDNOM DOMAĆINSTVU, PORODIČNOM POLjOPRIVREDNOM GAZDINSTVU, ODNOSNO U MEŠOVITOM DOMAĆINSTVU.

Član 14.

Svojstvo osiguranika stiče se danom početka a prestaje danom prestanka zaposlenja, obavljanja samostalne ili poljoprivredne delatnosti, odnosno obavljanja ugovorenih poslova.

Svojstvo osiguranika utvrđuje se na osnovu prijave na osiguranje, odnosno odjave osiguranja, u skladu s ovim zakonom.

Svojstvo osiguranika ne može se steći pre navršenih 15 godina života.

Izuzetno od odredaba stava 1. ovog člana, svojstvo osiguranika poljoprivrednika može mirovati najduže pet godina u toku osiguranja iz objektivnih razloga (elementarne nepogode, bolest i porodiljsko odsustvo) s tim što to ne može biti uzastopnih pet godina.

IZUZETNO OD STAVA 1. OVOG ČLANA, OSIGURANICI IZ ČLANA 11. TAČ. 9) I 10) OVOG ZAKONA I OSIGURANICI IZ ČLANA 12. STAV 1. TAČKA 3) OVOG ZAKONA, MOGU STEĆI, ODNOSNO MOŽE IM PRESTATISVOJSTVO OSIGURANIKA, PREMA UTVRĐENOM STAŽU OSIGURANjA, UKOLIKO SE NE MOŽE UTVRDITI POČETAK I PRESTANAK OBAVLjANjA POSLOVA.

IZUZETNO OD STAVA 1. OVOG ČLANA, SVOJSTVO OSIGURANIKA POLjOPRIVREDNIKA MOŽE PRESTATI I SA DANOM ISPUNjENjA USLOVA ZA STICANjE PRAVA NA PENZIJU U SKLADU SA OVIM ZAKONOM.

Član 15.

Lica koja nisu obavezno osigurana u smislu ovog zakona, ODNOSNO NISU KORISNICI PRAVA NA PENZIJU mogu se uključiti u obavezno osiguranje i obezbediti prava iz ovog osiguranja pod uslovima, u obimu i na način predviđen ovim zakonom.

Svojstvo osiguranika iz stava 1. ovog člana stiče se danom podnošenja zahteva, a izuzetno, na zahtev lica, najranije 30 dana pre podnošenja zahteva.

Svojstvo osiguranika iz stava 1. ovog člana prestaje danom za koji se lice u zahtevu opredeli.

Podnošenje zahteva za sticanje prava na starosnu odnosno invalidsku penziju smatra se zahtevom za prestanak svojstva osiguranika iz stava 1. ovog člana, ukoliko su ispunjeni uslovi za sticanje ovih prava.

Svojstvo osiguranika iz stava 1. ovog člana može se steći pod uslovom da nije nastupio neki od slučajeva po osnovu kojih se ostvaruje pravo u skladu sa ovim zakonom, a ukoliko je nastupio neki od tih slučajeva, svojstvo osiguranika može se steći samo za slučaj koji nije nastupio.

Član 16.

Dobrovoljnim penzijskim i invalidskim osiguranjem osiguranici mogu, u skladu sa posebnim zakonom, obezbediti sebi i članovima svoje porodice većiobim, kao i drugu vrstu prava od prava utvrđenih ovim zakonom.

Lica koja nisu obavezno osigurana u smislu ovog zakona mogu, dobrovoljnim penzijskim i invalidskim osiguranjem, u skladu sa posebnim zakonom, sebi i članovima svoje porodice obezbediti prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja.

Dobrovoljno penzijsko i invalidsko osiguranje mogu organizovati i sprovoditi pravna lica, u skladu sa posebnim zakonom.

Posebnim zakonom u smislu ovog člana podrazumeva se zakon kojim se uređuje dobrovoljno penzijsko i invalidsko osiguranje, kao i organizacija i poslovanje investncnonih fondova koji PRAVNIH LICA KOJA sprovode dobrovoljno penzijsko i invalidsko osiguranje.

Član 18.

Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, jesu:

1) za slučaj starosti – pravo na starosnu penziju;

2) za slučaj invalidnosti – pravo na invalidsku penziju;

3) za slučaj smrti:

(1) pravo na porodičnu penziju;

(2) pravo na naknadu pogrebnih troškova;

4) za slučaj telesnog oštećenja prouzrokovanog povredom na radu ili profesionalnom bolešću – pravo na novčanu naknadu za telesno oštećenje;

5) ZA SLUČAJ POTREBE ZA POMOĆI I NEGOM DRUGOG LICA – PRAVO NA NOVČANU NAKNADU ZA POMOĆ I NEGU DRUGOG LICA.

Član 19.

Osiguranik stiče pravo na starosnu penziju:

1) kad navrši 65 (muškarac), odnosno 60 (žena) godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja;

2) kad navrši 40 (muškarac), odnosno 35 38 (žena) godina staža osiguranja i najmanje 53 godnne 58 GODINA života;

3) kad navrši 45 godina staža osiguranja.

Član 20.

Osiguraniku kome se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, starosna granica za sticanje prava na starosnu penziju, utvrđena u članu 19. tačka 1) ovog zakona, snižava se zavisno od stepena uvećanja staža za po jednu godinu, i to:

1) za svake tri godine provedene SVAKIH PET GODINA PROVEDENIH na radnom mestu, odnosno poslu na kome se efektivno provedenih 12 meseci računa u staž osiguranja kao 14 meseci;

2) za svake dve godine n šest meseci provedenih SVAKE ČETIRI GODINE provedene na radnom mestu, odnosno poslu na kome se efektivno provedenih 12 meseci računa u staž osiguranja kao 15 meseci;

3) za svake dve– TRI godine provedene na radnom mestu, odnosno poslu na kome se efektivno provedenih 12 meseci računa u staž osiguranja kao 16 meseci;

4) za svaku jednu godinu i šest meseci provedenih na radnom mestu, odnosno poslu na kome se efektivno provedenih 12 meseci računa u staž osiguranja kao 18 meseci.

Starosna granica iz stava 1. ovog člana može se snižavati najviše do 53 godine 55 GODINA života.

Izuzetno od stava 2. ovog člana, starosna granica za osiguranike koji rade na poslovima iz stava 1. tačka 4) ovog člana može se snižavati najviše do 50 godina života.

Član 21.

Invalidnost postoji kad kod osiguranika nastane potpuni gubitak radne sposobnosti, ODNOSNO KAD KOD PROFESIONALNOG VOJNOG LICA NASTANE POTPUNI GUBITAK SPOSOBNOSTI ZA PROFESIONALNUVOJNU SLUŽBU, zbog promena u zdravstvenom stanju prouzrokovanih povredom na radu, profesionalnom bolešću, povredom van rada ili bolešću, koje se ne mogu otkloniti lečenjem ili medicinskom rehabilitacijom.

Član 27.

Pravo na porodičnu penziju mogu ostvariti članovi porodice:

1) umrlog osiguranika koji je navršio najmanje pet godina staža osiguranja ili invalidsku penziju STAROSNU ILI INVALIDSKU PENZIJU; ili

2) umrlog korisnika starosne ili invalidske penzije.

Ako je smrt lica iz člana 17. ovog zakona nastala kao posledica povrede na radu ili profesionalne bolesti, članovi njegove porodice stiču pravo na porodičnu penziju bez obzira na dužinu penzijskog staža tog lica.

ČLAN 28A

AKO JE UMRLI OSIGURANIK ILI UMRLI KORISNIK STAROSNE ILI INVALIDSKE PENZIJE U TRENUTKU ZAKLjUČENjA BRAKA NAVRŠIO GODINE ŽIVOTA IZ ČLANA 19. TAČKA 1) OVOG ZAKONA, BRAČNI DRUG MOŽE STEĆI PRAVO NA PORODIČNU PENZIJU POD USLOVOM DA IMAJU ZAJEDNIČKO DETE ILI DA JE BRAK TRAJAO NAJMANjE DVE GODINE.

Član 29.

Udova stiče pravo na porodičnu penziju:

1) ako je do smrti bračnog druga, navršila 50 godina 53 GODINE života; ili

2) ako je, do smrti bračnog druga, ili u roku od jedne godine od dana smrti bračnog druga, postala potpuno nesposobna za rad; ili

3) ako je, posle smrti bračnog druga, ostalo jedno dete ili više dece koja imaju pravo na porodičnu penziju po tom bračnom drugu, a udova obavlja roditeljsku dužnost prema toj deci. Udova koja u toku trajanja prava prema tom osnovu postane potpuno nesposobna za rad, zadržava pravo na porodičnu penziju dok postoji ta nesposobnost.

Udova koja do smrti bračnog druga, nije navršnla 50 godina žnvota aln je navršnla 45 godina žnvota, stnče pravo na porodičnu penznju kad navršn 50 godina žnvota.

Udova koja u toku trajanja prava na porodnčnu penznju stečenog na načnn nz stava 1. tač. 2) n 3) ovog člana navršn 50 godina žnvota, trajno zadržava pravo na porodičnu pepziju. Udova kojoj pravo na porodnčnu penznju prestane pre navršene 50, ali posle navršene 45 godnna života može ponovo ostvariti pravo kad navrši 50 godina života.

UDOVA KOJA DO SMRTI BRAČNOG DRUGA, NIJE NAVRŠILA 53 GODINE ŽIVOTA, ALI JE NAVRŠILA 45 GODINA ŽIVOTA, STIČE PRAVO NA PORODIČNU PENZIJU KAD NAVRŠI 53 GODINE ŽIVOTA.

UDOVA KOJA U TOKU TRAJANjA PRAVA NA PORODIČNU PENZIJU STEČENOG NA NAČIN IZ STAVA 1. TAČ. 2) I 3) OVOG ČLANA NAVRŠI 53 GODINE ŽIVOTA, TRAJNO ZADRŽAVA PRAVO NA PORODIČNU PENZIJU. UDOVA KOJOJ PRAVO NA PORODIČNU PENZIJU PRESTANE PRE NAVRŠENIH 53, ALI POSLE NAVRŠENIH 45 GODINA ŽIVOTA MOŽE PONOVO OSTVARITI PRAVO KAD NAVRŠI 53 GODINE ŽIVOTA.

Član 30.

Udovac stiče pravo na porodičnu penziju:

1) ako je do smrti bračnog druga, navršio 55 58 godina života; ili

2) ako je, do smrti bračnog druga, ili u roku od jedne godine od dana smrti bračnog druga, postao potpuno nesposoban za rad; ili

3) ako je, posle smrti bračnog druga, ostalo jedno dete ili više dece koja imaju pravo na porodičnu penziju po tom bračnom drugu, a udovac obavlja roditeljsku dužnost prema toj deci. Udovac koji u toku trajanja prava po tom osnovu postane potpuno nesposoban za rad, zadržava pravo na porodičnu penziju dok postoji ta nesposobnost.

Udovac koji u toku trajanja prava na porodičnu penziju stečenog na način iz stava 1. tač. 2) n 3) ovog člana navrši 55 godina života, trajno zadržava pravo na porodičnu penziju.

UDOVAC KOJI U TOKU TRAJANjA PRAVA NA PORODIČNU PENZIJU STEČENOG NA NAČIN IZ STAVA 1. TAČ. 2) I 3) OVOG ČLANA NAVRŠI 58 GODINA ŽIVOTA, TRAJNO ZADRŽAVA PRAVO NA PORODIČNU PENZIJU.

30A

BRAČNI DRUG PROFESIONALNOG VOJNOG LICA PREMA PROPISIMA O VOJSCI SRBIJE KOJE JE POGINULO ZA VREME DEJSTAVA, PRAVO NA PORODIČNU PENZIJU STIČE BEZ OBZIRA NA PROPISANE GODINE ŽIVOTA, POD USLOVOM DA NIJE PONOVO SKLOPIO BRAK, ODNOSNO AKO IMA DECU DA SU DECA ZAVRŠILA ŠKOLOVANjE.

Član 31.

Dete stiče pravo na porodičnu penziju i ona mu pripada do navršenih 15 godina života.

Posle navršenih 15 godina života dete stiče pravo na porodičnu penziju i ona mu pripada do završetka školovanja, ali najdocnije do navršenih:

1) 20 godina života, ako pohađa srednju školu;

2) 23 godnna žnvota, ako pohađa vnšu školu;

2) 26 GODINA ŽIVOTA, AKO POHAĐA VISOKOŠKOLSKU USTANOVU.

3) 26 godina života, ako pohađa fakultet.

Dete stiče pravo na porodičnu penziju i ona mu pripada dok traje nesposobnost za samostalan život i rad, nastala do uzrasta do koga se deci obezbeđuje pravo na porodičnu penziju.

Dete stiče pravo na porodičnu penziju i ona mu pripada dok traje nesposobnost za samostalan život i rad, nastala posle uzrasta do koga se deci obezbeđuje pravo na porodičnu penziju, a pre smrti osiguranika odnosno korisnika prava, pod uslovom da ga je osiguranik odnosno korisnik prava izdržavao do svoje smrti.

Detetu kome je školovanje prekinuto zbog bolesti, pravo na porodičnu penziju pripada i za vreme bolesti do navršenih godina života iz stava 2. tač. 1)do 3) OVOG ČLANA kao i iznad tih godina, ali najviše za onoliko vremena koliko je zbog bolesti izgubilo od školovanja.

Detetu kome je školovanje prekinuto zbog upućivanja na odsluženje vojnog roka u skladu sa propisima kojima se uređuje vojna obaveza, pravo na porodičnu penziju pripada i za vreme odsluženja vojnog roka, a najduže do navršene 27 godine života.

Invalidno dete, u skladu sa propisima o razvrstavanju dece ometene u razvojui dete iz stava 4. ovog člana, stiče pravo na porodičnu penziju i posle prestanka zaposlenja, odnosno obavljanja samostalne delatnosti.

Član 32.

Kada je izdržavanje uslov za sticanje prava na porodičnu penziju, smatra se da je umrli osiguranik, odnosno korisnik prava na penziju izdržavao člana porodice ako ukupni mesečni prihodi člana porodice ne prelaze iznos najniže penzije iz člana 76. ovog zakona, u prethodnom kvartalu.

U prihode iz stava 1. ovog člana ne uzima se: dodatak na decu, roditeljski dodatak, MATERIJALNO OBEZBEĐENjE PORODICE, PORODIČNA PENZIJA OSTVARENA PO DRUGOM RODITELjU, novčana naknada po osnovu pomoći i nege, novčana naknada za telesno oštećenje, primanja po osnovu nagrada, otpremnina zbog odlaska u penziju, kao i primanja po osnovu učeničkog i studentskog standarda.

Član 41.

U slučaju smrti korisnika penzije, licu koje nzvrši sahranu JE SNOSILO TROŠKOVE SAHRANE pripada naknada pogrebnih troškova.

5A PRAVO NA NOVČANU NAKNADU ZA POMOĆ I NEGU DRUGOG LICA

ČLAN 41A

PRAVO NA NOVČANU NAKNADU ZA POMOĆ I NEGU DRUGOG LICA, IMA OSIGURANIK I KORISNIK PENZIJE, KOME JE ZBOG PRIRODE I TEŽINE STANjA POVREDE ILI BOLESTI UTVRĐENA POTREBA ZA POMOĆI I NEGOM ZA OBAVLjANjE RADNjI RADI ZADOVOLjAVANjA OSNOVNIH ŽIVOTNIH POTREBA.

POTREBA ZA POMOĆI I NEGOM DRUGOG LICA POSTOJI KOD LICA IZ STAVA 1. OVOG ČLANA KOJE JE NEPOKRETNO, ILI KOJE ZBOG TEŽINE I PRIRODE TRAJNIH BOLESTI I BOLESNOG STANjA NIJE SPOSOBNO DA SE SAMOSTALNO KREĆE NI U OKVIRU STANA UZ UPOTREBU ODGOVARAJUĆIH POMAGALA, NITI DA SE SAMO HRANI, SVLAČI, OBLAČI I DA ODRŽAVA OSNOVNU LIČNU HIGIJENU, KOD SLEPOG LICA KOJE JE IZGUBILO OSEĆAJ SVETLOSTI SA TAČNOM PROJEKCIJOM I KOD LICA KOJE POSTIŽE VID SA KOREKCIJOM DO 0,05.

Član 42.

Osiguranici zaposleni koji rade na poslovima ia kojima se staž osiguranja računa sa uvećannm trajanjem i koji mogu pod posobnim uslovima ostvariti pravo na penziju jesu:

1) ovlašćena službena lnca u smislu propnsa o vršenju unutrašnjih poslova n prnpadnncn Bezbednosno-nnformatnvne agencije;

2) zaposleni u Ministarstvu inostranih poslova koji rade na poslovnma na kojnma se staž osnguranja računa sa uvećanim trajanjem;

3) zaposleni u organima n organnzacnjama koji rade na poslovima kontra radio-nzvnđajne službe n poslovima kriptografnjo;

4) ovlašćena službena lica u smislu propisa o nzvršenju krivnčnih sankcija;

5) ovlašćena službena lnca Poreske polncnje u smnslu propisa o poreskoj administracnjn.

OSIGURANICI – ZAPOSLENI KOJI RADE NA POSLOVIMA NA KOJIMA SE STAŽ OSIGURANjA RAČUNA SA UVEĆANIM TRAJANjEM I KOJI MOGU POD POSEBNIM USLOVIMA OSTVARITI PRAVO NA PENZIJU JESU:

1) POLICIJSKI SLUŽBENICI – UNIFORMISANA OVLAŠĆENA SLUŽBENA LICA I POLICIJSKI SLUŽBENICI KOJI RADE NA POSEBNO SLOŽENIM, SPECIFIČNIM, ODNOSNO OPERATIVNIM POSLOVIMA;

2) ZAPOSLENI U MINISTARSTVU SPOLjNIH POSLOVA KOJI RADE NA POSLOVIMA NA KOJIMA SE STAŽ OSIGURANjA RAČUNA SA UVEĆANIM TRAJANjEM;

3) PRIPADNICI BEZBEDNOSNO-INFORMATIVNE AGENCIJE;

4) ZAPOSLENI U UPRAVI ZA IZVRŠENjE KRIVIČNIH SANKCIJA KOJI RADE NA POSLOVIMA NA KOJIMA SE STAŽ OSIGURANjA RAČUNA SA UVEĆANIM TRAJANjEM (U DALjEM TEKSTU: ZAPOSLENI U UPRAVI);

5) OVLAŠĆENA SLUŽBENA LICA PORESKE POLICIJE U SMISLU PROPISA O PORESKOJ ADMINISTRACIJI;

6) PROFESIONALNA VOJNA LICA PREMA PROPISIMA O VOJSCI SRBIJE;

7) OSTALI POLICIJSKI SLUŽBENICI KOJI RADE NA RADNIM MESTIMA, ODNOSNO POSLOVIMA NA KOJIMA SE STAŽ OSIGURANjA RAČUNA SA UVEĆANIM TRAJANjEM.

Član 43.

Osiguranik nz člana 42. ovog zakona kome prestane zaposlenje s pravom na penznju pre ispunjenja uslova nz člana 19. ovog zakona, stiče pravo na starosnu penznju ako je navršno najmanje 53 godnna žnvota i 20 godnna staža osnguranja, od čega najmanje 10 godnna efektnvno provedennh na radnim mestima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem.

OSIGURANIK IZ ČLANA 42. TAČ 1) DO 6) OVOG ZAKONA, KOME PRESTANE ZAPOSLENjE S PRAVOM NA PENZIJU PRE ISPUNjENjA USLOVA IZ ČLANA 19. OVOG ZAKONA, STIČE PRAVO NA STAROSNU PENZIJU AKO JE NAVRŠIO NAJMANjE 55 GODINA ŽIVOTA I 25 GODINA STAŽA OSIGURANjA, OD ČEGA NAJMANjE 15 GODINA EFEKTIVNO PROVEDENIHNA RADNIM MESTIMA NA KOJIMA SE STAŽ OSIGURANjA RAČUNA SA UVEĆANIM TRAJANjEM, U ORGANU IZ ČLANA 42. OVOG ZAKONA.

Pravo na starosnu penziju pod uslovima iz stava 1. ovog člana ne može steći osiguranik koji u momentu ostvarivanja prava nije ovlašćeno lice odnosno zaposleni iz člana 42. ovog zakona.

OSIGURANIK IZ ČLANA 42. TAČKA 7) OVOG ZAKONA, KOME PRESTANE ZAPOSLENjE S PRAVOM NA PENZIJU PRE ISPUNjENjA USLOVA IZ ČLANA 19. OVOG ZAKONA, STIČE PRAVO NA STAROSNU PENZIJU AKO JE NAVRŠIO NAJMANjE 60 GODINA ŽIVOTA I 25 GODINA STAŽA OSIGURANjA, OD ČEGA NAJMANjE 15 GODINA EFEKTIVNO PROVEDENIHNA RADNIM MESTIMA NA KOJIMA SE STAŽ OSIGURANjA RAČUNA SA UVEĆANIM TRAJANjEM, U ORGANU IZ ČLANA 42. OVOG ZAKONA.

IZUZETNO OD STAVA 1. OVOG ČLANA, I ČLANA 19. OVOG ZAKONA, PROFESIONALNO VOJNO LICE STIČE PRAVO NA STAROSNU PENZIJU I TO:

1) PODOFICIR I OFICIR DO ČINA PUKOVNIKA KAD NAVRŠI 40 GODINA PENZIJSKOG STAŽA I NAJMANjE 53 GODINE ŽIVOTA;

2) OFICIR ČINA PUKOVNIKA KAD NAVRŠI 40 GODINA PENZIJSKOG STAŽA I NAJMANjE 54 GODINE ŽIVOTA.

IZUZETNO OD STAVA 1. OVOG ČLANA, I ČLANA 19. OVOG ZAKONA, POLICIJSKI SLUŽBENICI – PRIPADNICI SPECIJALNIH JEDINICA POLICIJE I PRIPADNICI BEZBEDNOSNO – INFORMATIVNE AGENCIJE, KOJI RADE NA POSEBNO SLOŽENIM, SPECIFIČNIM, ODNOSNO OPERATIVNIM POSLOVIMA, STIČU PRAVO NA STAROSNU PENZIJU KAD NAVRŠE NAJMANjE 53 GODINE ŽIVOTA I 20 GODINA EFEKTIVNO PROVEDENIH NA TIM POSLOVIMA.

Član 51.

Osiguraniku samostalnih delatnosti u staž osiguranja računa se i vreme za koje je privremeno obustavio obavljanje delatnosti, u skladu sa zakonom, ako je za to vreme uplatio doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje, U SKLADU SA ZAKONOM KOJIM SE UREĐUJU DOPRINOSI ZA OBAVEZNO SOCIJALNO OSIGURANjE.

Član 55.

Radna mesta odnosno poslove na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, postupak i način za njihovo utvrđivanje, kao i stepen uvećanja staža osiguranja utvrđuje ministar nadležan za poslove penzijskog i invalidskog osiguranja, na predlog fonda.

Ovlašćenom službenom lncu u smnslu propnsa o vršenju uputrašnjnh poslova, prnpadniku Bezbednosno informativne agencije, zaposlenom u organu nadležnom za inostrane poslove kojn radn u inostranstvu na određennm poslovnma pod posebnnm uslovnma n zaposlenom u organu ili organnzacnjn kojn radn na poslovnma kontra-radio-izvnđajne službe n poslovnma kriptografnje, na izvršenju krivičnih sankcija, ovlašćenom službenom licu Poreske policije u smislu propisa o poreskoj administracnjn, svaknh 12 meseci efektivno provedenih na tim poslovima računa se najviše kao 16 meseci staža osiguranja u zavisnosti od težine ovih poslova, pod uslovima iz člana 54. ovog zakona.

ZAPOSLENOM U MINISTARSTVU UNUTRAŠNjIH POSLOVA, PRIPADNIKU BEZBEDNOSNO-INFORMATIVNE AGENCIJE, ZAPOSLENOMU ORGANU NADLEŽNOM ZA SPOLjNE POSLOVE KOJI RADI U INOSTRANSTVU NA ODREĐENIM POSLOVIMA POD POSEBNIM USLOVIMA, PROFESIONALNOM VOJNOM LICU PREMA PROPISIMA O VOJSCI SRBIJE, ZAPOSLENOM U UPRAVI, OVLAŠĆENOM SLUŽBENOM LICU PORESKE POLICIJE U SMISLU PROPISA O PORESKOJ ADMINISTRACIJI, SVAKIH 12 MESECI EFEKTIVNO PROVEDENIH NA TIM POSLOVIMA RAČUNA SE NAJVIŠE KAO 16 MESECI STAŽA OSIGURANjA U ZAVISNOSTI OD TEŽINE OVIH POSLOVA, POD USLOVIMA IZ ČLANA 54. OVOG ZAKONA.

IZUZETNO OD STAVA 2. OVOG ČLANA, NADLEŽNI MINISTAR UTVRĐUJE RADNA MESTA I POSLOVE NA KOJIMA SE ZAPOSLENOM U MINISTARSTVU UNUTRAŠNjIH POSLOVA, CIVILNOM LICU NA SLUŽBI U VOJSCI SRBIJE I PROFESIONALNOM VOJNOM LICU PREMA PROPISIMA O VOJSCI SRBIJE, SVAKIH 12 MESECI EFEKTIVNO PROVEDENIH NA TIM POSLOVIMA RAČUNA KAO 18 MESECI STAŽA OSIGURANjA.

Radna mesta odnosno poslovi, kao i stepeni uvećanja staža osiguranja iz st. 1. i 2. DO 3. ovog člana, podležu reviziji najdocnije po isteku 10 godina od dana njihovog utvrđivanja.

Član 66.

Osiguraniku kome se ne mogu utvrditi godišnji lični koeficijenti ni za jednu kalendarsku godinu ili ako ne postoje podaci o zaradi, naknadi zarade, odnosno osnovici osiguranja za pojedine kalendarske godine, kao n osiguraniku koji nema ni jednu godinu osiguranja, godišnji lični koeficijent za svaku takvu godinu iznosi jedan, odnosno srazmerno stažu osiguranja navršenog u toj kalendarskoj godini.

OSIGURANIKU KOME SE NE MOGU UTVRDITI GODIŠNjI LIČNI KOEFICIJENTI NI ZA JEDNU KALENDARSKU GODINU, U SMISLU ČLANA 63. STAV 1. OVOG ZAKONA, GODIŠNjI LIČNI KOEFICIJENT IZNOSI JEDAN.

OSIGURANIKU ZA KOGA U MATIČNOJ EVIDENCIJI NISU UTVRĐENI PODACI O ZARADI, NAKNADI ZARADE, ODNOSNO OSNOVICI OSIGURANjA ZA POJEDINE KALENDARSKE GODINE ZA IZRAČUNAVANjE GODIŠNjEG LIČNOG KOEFICIJENTA UZIMA SE:

1) ZA PERIOD OD 1. JANUARA 1970. GODINE DO 31. DECEMBRA 1992. GODINE – PROSEČNA GODIŠNjA NETO ZARADA ZAPOSLENIH U REPUBLICI SRBIJI;

2) ZA PERIOD OD 1. JANUARA 1994. GODINE DO 31. DECEMBRA 1998. GODINE – IZNOS GARANTOVANE ZARADE;

3) ZA PERIOD OD 1. SEPTEMBRA 1999. GODINE DO 31. AVGUSTA 2004. GODINE – IZNOS NAJNIŽE OSNOVICE OSIGURANjA ZA I I II STEPEN STRUČNOSTI;

4) ZA PERIOD OD 1. SEPTEMBRA 2004. GODINE – IZNOS NAJNIŽE MESEČNE OSNOVICE DOPRINOSA.

OSIGURANIKU IZ STAVA 2. OVOG ČLANA, KOJI NEMA UTVRĐEN STAŽ OSIGURANjA ZA CELU KALENDARSKU GODINU, GODIŠNjI LIČNI KOEFICIJENT UTVRĐUJE SE SRAZMERNO STAŽU OSIGURANjA NAVRŠENOM U TOJ KALENDARSKOJ GODINI.

Član 69.

Za određivanje visine starosne penzije osiguraniku ženi, navršen staž osiguranja uvećava se za 15% 6%.

Za određivanje visine invalidske penzije, ako je uzrok invalidnosti povreda na radu ili profesionalna bolest, pri utvrđivanju ličnih bodova računa se 40 godina penzijskog staža.

Za određivanje visine invalidske penzije, ako je uzrok invalidnosti bolest ili povreda van rada, pri utvrđivanju ličnih bodova, dodaju se godine penzijskog staža OD DANA PRESTANKA OSIGURANjA, ODNOSNO UKOLIKO JE OSIGURANjE PRESTALO PRE DANA UTVRĐENE INVALIDNOSTI u odnosu na dan utvrđene invalidnosti, tako što se:

1) osiguraniku mlađem od 53 godine života dodaje 2/3 penzijskog staža koji mu nedostaje do navršenih 53 godine života i 1/2 penzijskog staža koja nedostaje osiguraniku ženi od 53 godine života do navršenih 58 godina života, a osiguraniku muškarcu od 53 godine života do navršenih 63 godina života;

2) osiguraniku starijem od 53 godina života dodaje 1/2 penzijskog staža koja nedostaje osiguraniku ženi do navršenih 58 godina života, a osiguraniku muškarcu do navršenih 63 godina života.

Za određivanje visine invalidske penzije osiguraniku ženi, navršen staž osiguranja i penzijski staž iz stava 3. ovog člana, uvećava se za 15% 6%.

Staž iz st. 1, 3. i 4. ovog člana, može se dodati najviše do 40 godina.

Osiguraniku koji ispunjava uslove za sticanje prava na invalidsku penziju u pogledu penzijskog staža i kod koga je invalidnost prouzrokovana delimično povredom na radu ili profesionalnom bolešću a delimično bolešću ili povredom van rada, određuje se jedna invalidska penzija koja se sastoji od srazmernih delova određenih po osnovu povrede na radu ili profesionalne bolesti, odnosno poosnovu bolesti ili povrede van rada prema njihovom uticaju na ukupnuinvalidnost, s tim što tako obračunata penzija ne može iznositi više od penzije određene sa 40 godina penzijskog staža.

Osiguraniku kod koga je invalidnost prouzrokovana delimično povredom na radu ili profesionalnom bolešću, a delimično povredom van rada ili bolešću i koji ispunjava uslove za sticanje prava na invalidsku penziju samo po osnovu invalidnosti prouzrokovane povredom na radu ili profesionalnom bolešću invalidska penzija se određuje u procentu sa kojim je na ukupnu invalidnost uticala povreda na radu ili profesionalna bolest.

Član 71.

Porodična penzija određuje se od starosne ili invalidske penzije koja bi osiguraniku pripadala u času smrti, odnosno od penzije koja je korisniku pripadala u času smrti, u procentu koji se utvrđuje prema broju članova porodice koji imaju pravo na tu penziju, i to:

1) ako penzija pripada samo članovima uže porodice ili samo članovima šire porodice umrlog osiguranika odnosno korisnikaprava određuje se u sledećim procentima:

– za jednog člana 70%;

– za dva člana 80%;

– za tri člana 90%;

– za četiri člana ili više članova 100%.

2) ako penzija pripada i članovima uže porodice i članovima šire porodice umrlog osiguranika odnosno korisnika prava, članovimauže porodice određuje se porodična penzija prema tački 1) ovog stava, a članovima šire porodice pripada ostatak do iznosa starosne ili invalidske penzije iz ovog stava.

Ako pravo na porodičnu penziju imaju bračni drug i razvedeni bračni drug umrlog osiguranika, odnosno korisnika prava, određuje se jedna porodična penzija u visini koja pripada za jednog člana porodice i deli se u jednakim iznosima.

PORODIČNA PENZIJA IZ ČLANA 15. OVOG ZAKONA ODREĐUJE SE U IZNOSU OD 100% PENZIJE KOJA BI OSIGURANIKU PRIPADALA U ČASU SMRTI.

4A NOVČANA NAKNADA ZA POMOĆ I NEGU DRUGOG LICA

ČLAN 75A

VISINA NOVČANE NAKNADE ZA POMOĆ I NEGU DRUGOG LICA ODREĐUJE SE U VISINI IZNOSA USKLAĐENE NOVČANE NAKNADE ZA POMOĆ I NEGU ZATEČENIH KORISNIKA OVOG PRAVA U OSIGURANjU ZAPOSLENIH.

Član 76.

Najniži iznos penzije pripada osiguraniku koji ostvari pravo na starosnu, odnosno invalidsku penziju ako mu je ta penzija manja od iznosa penzije utvrđene po odredbama ovog člana.

Najniži iznos starosne odnosno invalidske penzije za osiguranike zaposlene i osiguranike samostalnih delatnosti utvrđuje se na dan 1. januara 2006. godine u visini 25% prosečne zarade zaposlenih na teritoriji Republike u prethodnoj godini, prema objavljenim podacima organa nadležnog za poslove statistike. Ovako utvrđen najniži iznos starosne odnosno invalidske penzije dalje se usklađuje na način na koji se usklađuju penzije, u skladu sa odredbama ovog zakona.

Isplata najnižeg iznosa penzije iz stava 2. ovog člana, određene na dan 1. januara 2006. godine, teče od isplate penzije za januar 2006. godine.

Ukoliko najniži iznos penzije iz stava 2. ovog člana isplaćene u osiguranju zaposlenih za prethodnu godinu iznosi manje od 20% od iznosa prosečne zarade zaposlenih na teritoriji Republike u prethodnoj godini, najniži iznos penzije će se vanredno uskladiti od 1. januara tekuće godine, za procenat kojim se obezbeđujeda se najniži iznos penzije za prethodnu godinu korisnika u osiguranju zaposlenih dovede na nivo od 20% prosečne zarade u prethodnoj godini.

NAJNIŽI IZNOS PENZIJE U OSIGURANjU ZAPOSLENIH I SAMOSTALNIH DELATNOSTI VANREDNO SE USKLAĐUJE OD 1. JANUARA 2011. GODINE ZA PROCENAT KOJIM SE OBEZBEĐUJE DA UČEŠĆE NAJNIŽEG IZNOSA PENZIJE ZA JANUAR 2011. GODINE U PROSEČNOJ ZARADI BEZ POREZA I DOPRINOSA ZAPOSLENIH NA TERITORIJI REPUBLIKE SRBIJE U 2010. GODINI BUDE VEĆE ZA JEDAN PROCENTNI POEN U ODNOSU NA UČEŠĆE NAJNIŽEG IZNOSA PENZIJE ISPLAĆENE ZA 2010. GODINU U PROSEČNOJ ZARADI BEZ POREZA I DOPRINOSA ZAPOSLENIH NA TERITORIJI REPUBLIKE SRBIJE U 2010. GODINI. OVAKO USKLAĐEN IZNOS DALjE SE USKLAĐUJE U SKLADU SA OVIM ZAKONOM.

Najniži iznos starosne odnosno invalidske penzije za osiguranike poljoprivrednike utvrđuje se u visini usklađenog najnižeg iznosa penzije zatečenih korisnika u osiguranju poljoprivrednika, na dan 1. januara 2006. godine,a dalje se usklađuje u skladu sa odredbama ovog zakona.

NAJNIŽI IZNOS STAROSNE ODNOSNO INVALIDSKE PENZIJE ZA OSIGURANIKE POLjOPRIVREDNIKE UTVRĐUJE SE U IZNOSU OD 9.000 DINARA NA DAN 1. JANUARA 2011. GODINE. OVAKO UTVRĐEN NAJNIŽI IZNOS PENZIJE DALjE SE USKLAĆUJE NA NAČIN NA KOJI SE USKLAĐUJU PENZIJE, U SKLADU SA OVIM ZAKONOM.

UKOLIKO OSIGURANIK IMA NAVRŠEN STAŽ OSIGURANjA PO RAZLIČITIM OSNOVAMA, NAJNIŽI IZNOS PENZIJE ZA OSIGURANIKE POLjOPRIVREDNIKE UTVRĐUJE SE KADA JE PRETEŽAN STAŽ OSIGURANjA NAVRŠEN U OSIGURANjU POLjOPRIVREDNIKA.

Član 77.

Osiguraniku koji je ostvario pravo na inostrani deo penzije prema međunarodnom ugovoru pripada najniži iznos penzije IZNOS U VISINI RAZLIKE DO NAJNIŽEG IZNOSA PENZIJE, ako mu je iznos penzije, utvrđen po ovom zakonu, i inostrane penzije obračunate prema važećem deviznom kursu na dan donošenja rešenja OSTVARIVANjA PRAVA, manji od iznosa najniže penzije određene prema članu 76. ovog zakona.

Član 78.

Najviši iznos penzije određuje se tako što lični koeficijent ne može iznositi više od četiri 3,8.

Član 79.

Osiguraniku iz člana 43. ovog zakona, starosna odnosno invalidska penzija određuje se u skladu sa odredbama člana 61. ovog zakona, a lični bodovi utvrđuju se na način predviđen čl. 62. do 70. ovog zakona.

IZUZETNO OD ČLANA 63. STAV 1, ČLANA 64. ST. 2 I 3. I ČLANA 65. OVOG ZAKONA, OSIGURANIKU IZ ČLANA 43. OVOG ZAKONA, ZA IZRAČUNAVANjE GODIŠNjEG LIČNOG KOEFICIJENTA NE UZIMA SE PERIOD OD 1. JANUARA 1970. GODINE VEĆ PERIOD OD 1. JANUARA 1996. GODINE.

Iznos penzije utvrđen na način iz stava ST. 1. I 2. ovog člana uvećan za 20%, predstavlja ukupan iznos penzije za osiguranike iz člana 43. ovog zakona.

NA NAČIN IZ STAVA 2. OVOG ČLANA UTVRĐUJE SE GODIŠNjI LIČNI KOEFICIJENT I ZA DRUGE ZAPOSLENE U MINISTARSTVU UNUTRAŠNjIH POSLOVA I PRIPADNIKE BEZBEDNOSNO – INFORMATIVNE AGENCIJE, POD USLOVOM DA U TOM ORGANU IMAJU NAVRŠENIH NAJMANjE 20 GODINA STAŽA OSIGURANjA.

Iznos penzije iz st. 1. i-2. DO 4. ovog člana ne može biti veći od iznosa utvrđenog u članu 78. ovog zakona.

IX. USKLAĐIVANjE PENZIJE I NOVČANE NAKNADE ZA TELESNO

OŠTEĆENjE

IX. USKLAĐIVANjE PENZIJE I NOVČANE NAKNADE

Član 80.

Penzija se od 1. aprila n 1. oktobra tekuće godine usklađuje, na osnovu statističkih podataka, sa kretanjem troškova života na teritoriji Republike u prethodnnh šest mesecn.

Isplata usklađene penzije teče od isplate aprilske odnosno oktobarske penzije.

Usklađivanje penzije u smnslu stava 1. ovog člana vršn se na osnovu podataka organa nadležnog za poslove statistike za pernod: oktobar prethodne godine mart tekuće godnne, odnosno za period april septembar tekuće godine.

PENZIJA SE OD 1. APRILA TEKUĆE GODINE USKLAĐUJE SA KRETANjEM POTROŠAČKIH CENA NA TERITORIJI REPUBLIKE SRBIJE U PRETHODNIH ŠEST MESECI.

IZUZETNO OD STAVA 1. OVOG ČLANA, AKO BRUTO DOMAĆI PROIZVOD U PRETHODNOJ KALENDARSKOJ GODINI PORASTE IZNAD 4 %, PENZIJA SE USKLAĐUJE OD 1. APRILA TEKUĆE GODINE U PROCENTU KOJI PREDSTAVLjA ZBIR PROCENTA RASTA, ODNOSNO PADA POTROŠAČKIH CENA NA TERITORIJI REPUBLIKE SRBIJE UPRETHODNIH ŠEST MESECI I PROCENTA KOJI PREDSTAVLjA RAZLIKU IZMEĐU REALNE STOPE RASTA BRUTO DOMAĆEG PROIZVODA U PRETHODNOJ KALENDARSKOJ GODINI I STOPE OD 4%.

PENZIJA SE OD 1. OKTOBRA TEKUĆE GODINE USKLAĐUJE SA KRETANjEM POTROŠAČKIH CENA NA TERITORIJI REPUBLIKE SRBIJE U PRETHODNIH ŠEST MESECI.

ISPLATA USKLAĐENE PENZIJE TEČE OD ISPLATE APRILSKE ODNOSNO OKTOBARSKE PENZIJE.

USKLAĐIVANjE PENZIJE VRŠI SE NA OSNOVU PODATAKA REPUBLIČKOG ORGANA NADLEŽNOG ZA POSLOVE STATISTIKE O KRETANjU POTROŠAČKIH CENA ZA PERIOD OKTOBAR PRETHODNEGODINE – MART TEKUĆE GODINE, ODNOSNO ZA PERIOD APRIL – SEPTEMBAR TEKUĆE GODINE, KAO I O KRETANjU BRUTO DOMAĆEG PROIZVODA.

Član 81.

Novčana naknada za telesno oštećenje usklađuje se na načnn predviđen za usklađivanje penzije (član 80.).

NOVČANE NAKNADE USKLAĐUJU SE NA NAČIN PREDVIĐEN ZA USKLAĐIVANjE PENZIJA.

ČLAN 82 A

PRAVO NA STAROSNU PENZIJU OSTVARUJE SE POSLE PRESTANKA OSIGURANjA.

PRESTANKOM OSIGURANjA U SMISLU STAVA 1. OVOG ČLANA SMATRA SE I RANIJI PRESTANAK OSIGURANjA, AKO SE LICE U TRENUTKU PODNOŠENjA ZAHTEVA NALAZI U OSIGURANjU, AKO SU USLOVI ZA STICANjE PRAVA NA STAROSNU PENZIJU ISTI U TRENUTKU PODNOŠENjA ZAHTEVA I RANIJEG PRESTANKA OSIGURANjA.

PRESTANKOM OSIGURANjA U SMISLU STAVA 1. OVOG ČLANA ZA OSIGURANIKA KOJI ISTOVREMENO ISPUNjAVA USLOVE ZA OSIGURANjE PO VIŠE OSNOVA SMATRA SE PRESTANAK OSIGURANjA PO OSNOVU KOGA JE PRIORITETNO OSIGURAN U SKLADU SA ČLANOM 10. OVOG ZAKONA.

IZUZETNO OD STAVA 1. OVOG ČLANA, ZA OSIGURANIKE IZ ČLANA 12. STAV 1. TAČKA 1) OVOG ZAKONA KOJI OBAVLjAJU DELATNOST U SKLADU SA ZAKONOM KOJIM SE UREĐUJE RAD PRIVATNIH PREDUZETNIKA, PRAVO NA STAROSNU PENZIJU MOGU OSTVARITI ISPUNjENjEM USLOVA ZA STICANjE PRAVA NA STAROSNU PENZIJU.

Član 93.

Kada je za rešavanje o pravu iz penzijskog i invalidskog osiguranja potrebno utvrđivanje postojanja invalidnosti, telesnog oštećenja, POTREBE ZA POMOĆI I NEGOM DRUGOG LICA, uzroka invalidnosti i telesnog oštećenja, potpune nesposobnosti za rad i nesposobnosti za samostalan život i rad, fond REŠENjEM utvrđuje te činjenice na osnovu nalaza, mišljenja i ocene organa veštačenja čije se obrazovanje i način rada uređuje opštim aktom fonda.

Nalaz, mišljenje i ocena iz stava 1. ovog člana podleže kontroli koju vrši organ fonda utvrđen opštim aktom iz stava 1. ovog člana.

Na akt iz stava 1. ovog člana saglasnost daje ministar nadležan za poslove penzijskog i invalidskog osiguranja i ministar nadležan za poslove zdravlja.

U obavljanju kontrole iz stava 2. ovog člana, može se dati saglasnost ili primedba. Primedba kojom se ukazuje na uočene nedostatke i daje uputstvo za njihovo otklanjanje, obavezna je za organe koji su vršili veštačenje.

Član 94.

Postupak za ostvarivanje prava po osnovu invalidnostn pokreće fond na zahtev osngurannka na osnovu predloga za utvrđnvanje invalidnostn, u skladu sa opštnm aktom fonda.

Predlog nz stava 1. ovog člana daje nzabrann lekar, u skladu sa zakonom, a saglasnost na predlog daje lekarska komisija u zdravstvenoj ustanovn.

Komisiju nz stava 2. ovog člana imenuje ministarstvo nadležno za poslove zdravlja.

Ako ne postojn saglasnost komisije iz stava 2. ovog člana, troškove postupka snosi osiguranik koji je podneo zahtev.

Naknadu troškova za rad komisije nz stava 2. ovog člana, sporazumno uređuju ministar nadležan za poslove penzijskog i invalidskog osiguranja i ministar nadležan za poslove zdravlja.

POSTUPAK ZA OSTVARIVANjE PRAVA PO OSNOVU INVALIDNOSTI POKREĆE SE NA ZAHTEV OSIGURANIKA NA OSNOVU PREDLOGA ZA UTVRĐIVANjE INVALIDNOSTI, U SKLADU SA OPŠTIM AKTOM FONDA.

PREDLOG IZ STAVA 1. OVOG ČLANA DAJE IZABRANI LEKAR, U SKLADU SA ZAKONOM.

ČLAN 94A

AKO JE OSIGURANIK, U TOKU PRIVREMENE SPREČENOSTI ZA RAD, PODNEO ZAHTEV ZA POKRETANjE POSTUPKA ZA OSTVARIVANjE PRAVA PO OSNOVU INVALIDNOSTI, ILI JE OD STRANE IZABRANOG LEKARA, ODNOSNO LEKARSKE KOMISIJE, U SKLADU SA ZAKONOM, UPUĆEN NA OCENU RADNE SPOSOBNOSTI, FOND OBEZBEĐUJE SREDSTVA ZA ISPLATU NAKNADE ZARADE ZBOG PRIVREMENE SPREČENOSTI ZA RAD POČEV OD 61. DANA OD DANA POKRETANjA POSTUPKA, UKOLIKO JE UTVRĐEN GUBITAK RADNE SPOSOBNOSTI.

Član 95.

Postupak za ostvarivanje prava na novčanu naknadu za telesno oštećenje I PRAVA NA NOVČANU NAKNADU ZA POMOĆ I NEGU DRUGOG LICA pokreće se na zahtev osiguranika odnosno korisnika prava, na osnovu medicinske dokumentacije.

Postupak za ostvarivanje prava na novčanu naknadu za telesno oštećenje I PRAVA NA NOVČANU NAKNADU ZA P0M0Ć I NEGU DRUGOG LICA pokreće se i po službenoj dužnosti na osnovu mišljenja organa veštačenja datog prilikom veštačenja o invalidnosti, u skladu sa opštim aktom fonda.

Član 97.

Kao dan nastanka invalidnosti, i telesnog oštećenja TELESNOG OŠTEĆENjA I POTREBE ZA POMOĆI I NEGOM DRUGOG LICA uzima se dan kada je na osnovu pregleda dat nalaz, mišljenje i ocena organa veštačenja u

prvostepenom postupku, odnosno neki raniji dan za koji postoji odgovarajuća medicinska dokumentacija.

Član 106.

U sporovima sukoba nadležnosti u postupku za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja do kojih dođe između fonda i poslodavaca, nadležan je Vrhovni sud Srbije VRHOVNI KASACIONI SUD.

Član 107.

Pravo na starosnu penziju ostvaruje se posle prestanka osiguranja.

Član 108.

Penzije i novčane naknade utvrđuju se u mesečnom iznosu i isplaćuju unazad.

KORISNIK PENZIJE I NOVČANE NAKNADE MOŽE DA OVLASTI DRUGO LICE DA U NjEGOVO IME PRIMA PENZIJU ILI NOVČANU NAKNADU.

OVLAŠĆENjE IZ STAVA 2. OVOG ČLANA VAŽI NAJDUŽE 12 MESECI OD DANA NjEGOVOG IZDAVANjA I MOŽE SE PRODUŽITI.

KORISNIK PENZIJE I NOVČANE NAKNADE DUŽAN JE DA, NA ZAHTEV FONDA DOSTAVI UVERENjE O ŽIVOTU.

Član 109.

Fond je dužan da korisniku prava isplaćuje iznose koji mu pripadaju u mestu njegovog boravka u Republici Srbiji, odnosno Republici Crnoj Gori.

Izuzetno od stava 1. ovog člana, sporazumom između Republike Srbnje i Republike Crne Gore može se urediti i drugačije.

FOND JE DUŽAN DA KORISNIKU PRAVA ISPLAĆUJE IZNOSE KOJI MU PRIPADAJU U MESTU NjEGOVOG PREBIVALIŠTA U REPUBLICI SRBIJI.

Član 117.

Ako porodičnu penziju koriste dva ili više članova porodice, pa nekom od njih prestane pravo na penziju, ostalim članovima koji imaju pravo na porodičnu penziju ponovo se određuje visina penzije. Tako određena visina penzije pripada od prvog narednog dana u odnosu na dan kada je korisniku prestalo pravo na penziju.

Korisniku porodične penzije koji stekne svojstvo osiguranika obustavlja se isplata porodične penzije.

KORISNIKU PORODIČNE PENZIJE, KOJI STEKNE SVOJSTVO OSIGURANIKA PO OSNOVU ČLANA 11. TAČ. 9) I 10) I ČLANA 12. STAV 1.

TAČKA 3) OVOG ZAKONA, OBUSTAVLjA SE ISPLATA PORODIČNE PENZIJE,NAKON UTVRĐIVANjA STAŽA OSIGURANjA ZA PERIOD UTVRĐENOG STAŽA OSIGURANjA.

IZUZETNO OD ST. 2. I 3. OVOG ČLANA, KORISNIKU PORODIČNE PENZIJE NE OBUSTAVLjA SE ISPLATA PORODIČNE PENZIJE U SLUČAJU KADA JE OSTVARIO UGOVORENU NAKNADU NA MESEČNOM NIVOU U IZNOSU NIŽEM OD 50% NAJNIŽE OSNOVICE U OSIGURANjU ZAPOSLENIH, VAŽEĆE U MOMENTU UPLATE DOPRINOSA.

Ako se isplata porodične penzije obustavi, ili ako pravo koje pripada pojedinom članu porodice miruje, porodična penzija se ponovo ne određuje.

Ako se korisniku porodične penzije, zbog zaposlenja, odnosno obavljanja delatnosti po osnovu koje je obavezno osiguran ili zbog korišćenja starosne ili invalidske penzije, ne isplaćuje porodična penzija koja mu pripada, ostalim članovima uže porodice isplaćuje se za to vreme porodična penzija u visini koja se određuje kao da korisnik penzije nema pravo na porodičnu penziju.

Član 123.

Dospeli mesečni iznosi penzije, novčane naknade za telesno oštećenje NOVČANIH NAKNADA, koji nisu mogli biti isplaćeni zbog okolnosti koje je prouzrokovao korisnik, naknadno će se isplatiti najviše za 12 meseci unazad računajući od dana kada, po prestanku delovanja tih okolnosti, korisnik podnese zahtev za isplatu.

Član 124.

Fond obezbeđuje isplatu ostvarenog prava na penziju ili novčanu naknadu korisnicima prava u inostranstvu, pod uslovima predviđenim međunarodnim ugovorom, odnosno pod uslovom reciprociteta.

Korisniku penzije ili novčane naknade za telesno oštećenje stranom državljaninu ili licu bez državljanstva isplaćuju se u inostranstvu iznosi koji mu pripadaju ako sa odnosnom državom postojn sporazum o isplati u inostranstvu ili odnosna država priznaje takvo pravo našim državljanima.

Korisnik penznje ili naknade po propisima penzijskog i invalidskog osiguranja može ovlastiti neko drugo lice da u njegovo ime prima penziju ili naknadu.

Ovlašćenje iz stava 3. ovog člana važi najduže 12 meseci.

FOND OBEZBEĐUJE ISPLATU OSTVARENOG PRAVA NAPENZIJU ILI NOVČANU NAKNADU KORISNICIMA PRAVA U INOSTRANSTVU, POD USLOVIMA PREDVIĐENIM MEĐUNARODNIM UGOVOROM, ODNOSNO POD USLOVOM RECIPROCITETA.

ČLAN 124A

PRAVO NA NOVČANU NAKNADU ZA POMOĆ I NEGU DRUGOG LICA NEMOŽE SE OSTVARITI AKO SE PRAVO NA TAKVU NOVČANU NAKNADU OSTVARUJE PO DRUGOM OSNOVU.

Član 126.

Matična evidencija se vodi po propisanim jedinstvenim metodološkim principima.

Podaci se unose u matičnu evidenciju prema propisanom jedinstvenom kodeksu šifara.

Podaci se unose u matičnu evidenciju na osnovu prijava podnesenih na propisanim obrascima koje se mogu dostavljati i putem sredstava za elektronsku obradu podataka., ODNOSNO U ELEKTRONSKOJ FORMI, U SKLADU SA ZAKONOM.

Akte odnosno obrasce iz st. 1. do 3. ovog člana propisuje Vlada Republike Srbije.

Član 131.

Fond određuje obveznicima plaćanja doprinosa registarski broj.

Registarski broj iz stava 1. ovog člana sastoji se od oznake fonda KATEGORIJE OSIGURANIKA, opštine, tekućeg rednog broja registra i kontrolnog broja.

Član 132.

Prijave podataka za matičnu evidenciju podnose fondu: 1) poslodavac:

(1) prijave podataka o obvezniku plaćanja doprinosa koje obuhvataju prijave početka i prijave prestanka poslovanja;

(2) prijavu na osiguranje i odjavu osiguranja, za osiguranike iz člana 11. tač. 1) do 6) i tač. 8) do 11) i člana 12. stav 1. tačka 3) ovog zakona;

(3) prijave podataka za utvrđivanje staža osiguranja, zarade i naknade zarade koje služe za utvrđivanje godišnjeg ličnog koeficijenta za osiguranike zaposlene i visine uplaćenog doprinosa;

(4) prijave promena podataka iz odredaba podtač. (1) do (3) ove tačke;

(5) prijavu o uplati doprinosa po osnovu ugovorene naknade odnosno naknade po osnovu ugovora o dopunskom radu i visini te naknade;

2) nadležni organ (opštinska uprava, odnosno organ nadležan za vođenjeregistra privrednih subjekata) – prijavu na osiguranje i odjavu osiguranja za osiguranike koji, u skladu sa zakonom, samostalno obavljaju privrednu delatnost i osiguranike poljoprivrednike, kao i prijavu promene tih podataka;

3) organ nadležan za poslove javnih prihoda – prijave podataka za osnovice osiguranja koje služe za utvrđivanje godišnjeg ličnog koeficijenta i visini uplaćenog doprinosa – za osiguranike samostalnih delatnosti, i osiguranike poljoprivrednike, kao i prijavu promene tih podataka, izuzev za osiguranike iz člana 12. stav 1. tačka 2) koji su u radnom odnosu i tač. 3) do 5);

4) organizacija, savez i udruženje – prijavu na osiguranje i odjavu osiguranja, osim za osiguranike koji samostalno obavljaju privrednu delatnost, kao i prijavu promene tih podataka;

5) osiguranik koji je sam obveznik plaćanja doprinosa, osim osiguranika iz tač. 2) do 4) ovog stava:

(1) prijave podataka o obvezniku plaćanja doprinosa;

(2) prijavu na osiguranje, promenu podataka u toku osiguranja i odjavu osiguranja;

6) organizacija za zapošljavanje:

(1) prijavu na osiguranje i odjavu osiguranja za osiguranike za koje je, u skladu sa zakonom, obveznik plaćanja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, kao i prijavu promene tih podataka;

(2) prijave podataka o utvrđenom stažu osiguranja, naknadi zarade i visini uplaćenog doprinosa za lica iz podtačke (1) ove tačke, kao i prijavu promene tih podataka;

7) fond:

(1) unosi u matičnu evidenciju podatke o utvrđenom penzijskom stažu, zaradi, naknadama zarade, osnovicama osiguranja, ugovorenim naknadama n drugim naknadama koje služe za utvrđivanje godišnjeg ličnog koeficijenta n visini uplaćenog doprinosa za osiguranike koji su sami obveznici plaćanja doprinosa, o mirovanju svojstva osiguranika poljoprivrednika, odnosno utvrđenim periodima mirovanja osiguranja;

(2) vodi posebnu evidenciju o uplaćenim doprinosima iz stava 1. tačka 1) podtačka (5) ovog člana;

8) nadležni matičar – prijave o smrti korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja.

IZUZETNO OD STAVA 1. TAČKA 2) OVOG ČLANA, UKOLIKO NADLEŽNIORGAN OPŠTINSKE UPRAVE NE PODNESE PRIJAVU NA OSIGURANjE,

ODJAVU OSIGURANjA, PRIJAVU PROMENE TIH PODATAKA U ROKU IZČLANA 144. OVOG ZAKONA, FOND PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI:

1) SAČINjAVA PRIJAVU NA OSIGURANjE, ODJAVU OSIGURANjA, KAO I PRIJAVU PROMENE PODATAKA O OSIGURANjU ZA OSIGURANIKE POLjOPRIVREDNIKE NA OSNOVU PODATAKA IZ JAVNIH ISPRAVA I EVIDENCIJA ORGANA NADLEŽNOG ZA VOĐENjE KATASTRA NEPOKRETNOSTI, ORGANA NADLEŽNOG ZA UTVRĐIVANjE POREZA NA KATASTARSKI PRIHOD OD POLjOPRIVREDNE DELATNOSTI, ORGANA NADLEŽNOG ZA VOĐENjE REGISTRA POLjOPRIVREDNIH GAZDINSTAVA I OPŠTINSKOG ORGANA UPRAVE.

FOND PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI:

1) SAČINjAVA PRIJAVU PODATAKA O UTVRĐENOM STAŽU OSIGURANjA, ZARADI, NAKNADAMA ZARADE, OSNOVICAMA OSIGURANjA, UGOVORENIM NAKNADAMA I DRUGIM NAKNADAMA KOJE SLUŽE ZA UTVRĐIVANjE GODIŠNjEG LIČNOG KOEFICIJENTA I VISINI UPLAĆENOG DOPRINOSA – ZA OSIGURANIKE KOJI SAMI PLAĆAJU DOPRINOS ZA PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURANjE, U SLUČAJU KADA JE OBVEZNIK PODNOŠENjA NE PODNESE U ROKU IZ ČLANA 144. OVOG ZAKONA;

2) VODI POSEBNU EVIDENCIJU O UPLATI DOPRINOSA PO OSNOVU UGOVORENE NAKNADE, ODNOSNO NAKNADE PO OSNOVU UGOVORA O DOPUNSKOM RADU I VISINI TE NAKNADE.

Član 137.

Lice za koje obveznik podnošenja prijava nije podneo prijavu na osiguranje može podneti zahtev za utvrđivanje svojstva osiguranika.

Zahtev iz stava 1. ovog člana može podneti i obveznik podnošenja prijave.

Fond će pokrenuti postupak za utvrđivanje svojstva osiguranika i kada, prilikom kontrole ili na drugi način, utvrdi da prijava na osiguranje nije podnesena za lice koje ima pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje.

U slučajevima iz st. 1. do 3. ovog člana fond donosi pismeno rešenje o utvrđivanju svojstva osiguranika.

Obveznik podnošenja prijave dužan je da, na osnovu rešenja iz stava 4. ovog člana kojim je utvrđeno svojstvo osiguranika, podnese prijavu na osiguranje.

IZUZETNO OD STAVA 5. OVOG ČLANA, FOND SAČINjAVA PRIJAVU NA OSIGURANjE KADA JE NE MOŽE PODNETI OBVEZNIK PODNOŠENjA PRIJAVE.

Odredbe st. 1. do 5. ST. 1. DO 6. ovog člana primenjuju se i u slučaju kad obveznik podnošenja odjave osiguranja nije podneo odjavu osiguranja.

Član 138.

Licu kome svojstvo osiguranika nije utvrđeno u rokovima određenim za podnošenje prijave na osiguranje, to svojstvo može se utvrditi najranije od 1. januara 1965. godine, na način utvrđen ovim zakonom I OPŠTIM AKTOM FONDA.

NA AKT IZ STAVA 1. OVOG ČLANA SAGLASNOST DAJE VLADA.

Svojstvo osiguranika, osnov osiguranja, zarade, naknade, ugovorene naknade i visina uplaćenog doprinosa ne mogu se utvrđivati na osnovu izjava svedoka.

Član 139.

Prijave podataka za matičnu evidenciju podnose se fondu, odnosno njegovoj organizacionoj jedinici, i to:

1) za osiguranike zaposlene iz člana 11. tač. 1) do 6) i tač. 8) do 11) ovog zakona – prema sedištu poslodavca, odnosno njegove organizacione jedinice (filijala, ekspozitura, ispostava, poslovnica, predstavništvo, zastupništvo i druge poslovne i radne jedinice);

2) za osiguranike zaposlene iz člana 11. tačka 7) i člana 15. ovog zakona -prema prebivalištu osiguranika u Republici;

3) za osiguranike samostalnih delatnosti iz člana 12. stav 1. tač. 1) i 2) ovog zakona, izuzev osiguranika koji ne ostvaruju redovan mesečni prihod – prema mestuu kome je osiguranik registrovao obavljanje delatnosti po osnovu koje je osiguran;

4) za osiguranike samostalnih delatnosti iz člana 12. stav 1. tač. 4) i 5) ovog zakona i za osiguranike koji ne ostvaruju redovan mesečni prihod – prema prebivalištu, odnosno boravištu osiguranika u Republici;

4a) za osiguranike samostalnih delatnosti iz člana 12. stav 1. tačka 3) ovog zakona – prema sedištu isplatioca naknade;

5) -za osiguranike poljoprivrednike iz člana 13. ovog zakona – prema sedištu organa nadležnog za utvrđivanje poreza na katastarski prihod od poljoprivredne delatnosti, PREMA SEDIŠTU ORGANA NADLEŽNOG ZA VOĐENjE REGISTRA POLjOPRIVREDNIH GAZDINSTAVA.

Za osiguranike koji obavljaju poslove iz člana 12. stav 1. tačka 3) ovog zakona, a nisu obavezno osigurani po osnovu obavljanja tih poslova, podaci o ugovorenoj naknadi dostavljaju se fondu nadležnom u skladu sa članom 10. stav 2. ovog zakona.

Član 144.

Prijave podataka iz člana 132. ovog zakona dostavljaju se u sledećim rokovima:

1) prijava podataka o obvezniku plaćanja doprinosa – u roku od osam TRIdana od dana početka poslovanja, odnosno od dana prestanka poslovanja, odnosno od dana nastale promene u poslovanju obveznika plaćanja doprinosa;

2) prijava na osiguranje, odjava od osiguranja i prijava promena u toku osiguranja – u roku od osam TRI dana od dana zaposlenja, odnosno od dana zaključenja ugovora, obavljanja poslova ili početka obavljanja delatnosti, odnosno od dana prestanka zaposlenja, obavljanja poslova ili obavljanja delatnosti, odnosno od dana nastale promene u osiguranju;

3) prijava podataka za utvrđivanje staža osiguranja, zarade, naknade zarade, osnovice osiguranja, odnosno ugovorene naknade koje služe za utvrđivanje visine prava i visine uplaćenih doprinosa – najdocnije do 30. aprila tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu, a organ nadležan za poslove javnih prihoda – do 30. juna tekuće godine;

4) prijava o promeni podataka iz tačke 3) ovog člana – u roku osam TRIdana od dana utvrđene promene, odnosno od dana prijema pravnosnažnog rešenja kojim je utvrđena promena podataka;

5) prijava o smrti korisnika prava – u roku od tri dana od dana izdavanja izvoda iz matične knjige umrlih;

6) prijava iz člana 132. stav 1. tačka 1) podtačka (5) u roku od tri dana od dana uplate doprinosa.

Izuzetno od stava 1. tačka 2) ovog člana, kada je poslodavac omladinska zadruga, prijave na osiguranje, odjave od osiguranja i prijave promena u toku osiguranja dostavljaju se kvartalno, a najkasnije u roku od osam dana po isteku kalendarske godine.

Član 147.

Umesto originalnih prijava podataka mogu se čuvati prijave snimljene na mikrofilmovima, odnosno sredstvima za elektronsku obradu podataka (magnetni mediji n sl.).

UMESTO ORIGINALNIH PRIJAVA PODATAKA MOGU SE ČUVATI PRIJAVE SNIMLjENE NA MIKROFILMOVIMA, ODNOSNO SREDSTVIMA ZA ELEKTRONSKU OBRADU PODATAKA (MAGNETNI MEDIJI I SL.) ILI U ELEKTRONSKOJ FORMI U SKLADU SA ZAKONOM.

Fond izdaje osiguraniku overenu fotokopiju prijave iz stava 1. ovog člana.

Član 160.

Upravni odbor:

1) donosi statut i druge opšte akte fonda;

2) donosi akt o organizaciji fonda, u skladu sa statutom fonda, kao i druge akte u skladu sa ovim zakonom;

3) utvrđuje osnovice za plaćanje doprinosa za pojedine kategorije osiguranika, uz saglasnost Vlade Republike Srbije;

4) brisana („Sl. glasnik RS“, br. 84/04)

5) donosi finansijski plan i godišnji obračun ZAVRŠNI RAČUN fonda;

5A) USVAJA IZVEŠTAJ O RADU I IZVEŠTAJ O FINANSIJSKOM POSLOVANjU;

6) donosi srednjoročne i godišnje programe rada;

7) odlučuje o poslovanju fonda;

8) sprovodi konkurs (oglas) o imenovanju direktora fonda;

9) odlučuje o drugim pitanjima i obavlja druge poslove, u skladu sa zakonom i statutom fonda.

Vlada Republike Srbije daje saglasnost na statut fonda i godišnji program rada fonda.

Akte iz stava 1. tačka 5) ovog člana, fond dostavlja u postupku i na način utvrđen propisima kojima se uređuje budžetski sistem.

Akti iz stava 1. tač. 1) do 5) ovog člana, objavljuju se u „Službenom glasniku Republike Srbije“.

Upravni odbor podnosi nzveštaj o poslovanju fonda Vladi Republike Srbije, najkasnije do 30. aprila tekuće godine za prethodnu godinu.

UPRAVNI ODBOR PODNOSI VLADI IZVEŠTAJ O RADU I IZVEŠTAJ O FINANSIJSKOM POSLOVANjU FONDA ZA PRETHODNU GODINU NAJKASNIJE MESEC DANA OD DANA DONOŠENjA ODLUKE O ZAVRŠNOM RAČUNU.

Član 166.

Nadzorni odbor:

1) vrši nadzor nad finansijskim poslovanjem fonda;

2) vrši uvid u sprovođenje zakona i drugih propisa u vezi sa finansijskim poslovanjem fonda;

3) vrši uvid u sprovođenje odluka upravnog odbora;

4) obavlja i druge poslove, u skladu sa zakonom i statutom fonda.

Nadzorni odbor podnosi tromesečno izveštaj o svom radu upravnom odboru fonda.

NADZORNI ODBOR NAJMANjE JEDNOM GODIŠNjE, PODNOSI IZVEŠTAJ O IZVRŠENOM NADZORU NAD FINANSIJSKIM POSLOVANjEM FONDA UPRAVNOM ODBORU FONDA I VLADI.

Nadzorni odbor, najmanje jednom godišnje podnosi nzveštaj o finansijskom poslovanju fonda Vladi Republike Srbije.

Član 169.

Prihod I PRIMANjA fonda čine sredstva:

1) doprinosa za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje;

2) za penzijsko i invalidsko osiguranje koje se u slučajevima i pod uslovima utvrđenim zakonom obezbeđuju u budžetu;

3) od imovine kojom raspolaže fond;

4) od kamata ostvarenih plasmanom sopstvenih prihoda fonda, u skladu sa zakonom, poslovnom bankarstvu, na tržištu novca ili kupovinom obveznica čiji emitent je država;

5) subvencija i donacija;

6) ostvarena prodajom društvenog kapitala, društvenih i javnih preduzeća ili njihovih delova, u skladu sa zakonom;

7) dividende na akcije po osnovu ranijih ulaganja sredstava za penzijsko i invalidsko osiguranje, u skladu sa zakonom;

7A) BUDžETA ZA OBAVEZE REPUBLIKE SRBIJE UTVRĐENE ZAKONOM;

8) iz drugih izvora.

Pokrajinski fond, u skladu sa zakonom i statutom, ima podračun preko koga se vrše uplate i isplate sredstava republičkog fonda na teritoriji autonomne pokrajine.

Član 171.

Sredstva za penzijsko i invalidsko osiguranje koriste se samo za namene određene zakonom, i to za:

1) isplatu penzija i novčanih naknada iz penzijskog i invalidskog osiguranja;

2) troškove za rad organa fonda n za obavljanje upravnih, analitičkih, finansijskih, administrativnih, tehničkih i drugih poslova za sprovođenje penzijskog n invalidskog osiguranja;

2) TEKUĆE RASHODE, IZDATKE ZA NEFINANSIJSKU IMOVINU I OTPLATU GLAVNICE I NABAVKU FINANSIJSKE IMOVINE;

3) druge obaveze utvrđene zakonom.

Sredstva fonda mogu se, u skladu sa aktom fonda, koristiti za društveni standard korisnika penzija, najviše do 0,10% ukupnih prihoda fonda po osnovu doprinosa.

Član 208.

Naknada štete pričinjene fondu, odnosno povraćaj nezakonito i nepravilno izvršenih isplata penzija i drugih novčanih primanja iz penzijskog i invalidskog osiguranja vrši se po odredbama zakona kojim se uređuju obligacioni odnosi, ako ovim zakonom nije drugačije uređeno.

FOND DONOSI REŠENjE O UTVRĐIVANjU PREPLAĆENOG IZNOSA PENZIJA U KOJEM NAVODI VISINU PREPLAĆENOG IZNOSA I NAČIN ZA POVRAĆAJ ISTOG.

FOND MOŽE DONETI REŠENjE DA PREPLAĆENI IZNOS BUDE NADOKNAĐEN OBUSTAVOM DO 1/3 MESEČNOG IZNOSA PENZIJE SVE DOK SE NA TAJ NAČIN NE IZMIRI UTVRĐEN PREPLAĆEN IZNOS PENZIJA, AKO SE FOND I KORISNIK PENZIJE SPORAZUMEJU O TAKVOM NAČINU POVRAĆAJA PREPLAĆENIH IZNOSA PENZIJA.

Fond ima pravo da zahteva naknadu pričinjene štete od lica koje je prouzrokovalo invalidnost, telesno oštećenje ili smrt osiguranika ako je, po tom osnovu, ostvareno pravo iz penzijskog i invalidskog osiguranja.

Fond je dužan da zahteva naknadu štete od poslodavca ukoliko je do povrede na radu, odnosno profesionalne bolesti došlo nepreduzimanjem odgovarajućihmera bezbednosti i zaštite zdravlja na radu, u skladu sa propisima o radu.

Pri utvrđivanju visine štete ne uzimaju se u obzir iznos uplaćenog doprinosa za to osiguranje, niti dužina navršenog penzijskog staža.

Član 225.

Korisniku prava po osnovu II i III kategorije invalidnosti, preostale radne sposobnosti, koji je to pravo ostvario do dana stupanja na snagu ovog zakona, a kome nezavisno od njegove volje ODNOSNO BEZ NjEGOVE KRIVICE prestane svojstvo osiguranika, određuje se invalidska penzija iz člana 223. ovog zakona, po proteku

vremena za koje mu pripada pravo na novčanu naknadu u skladu sa propisima o zapošljavanju.

Član 226.

Korisniku invalidske penzije iz čl. 223. i 225. ovog zakona koji postane osiguranik u skladu sa odredbama ovog zakona, obustavlja se isplata penzije zavreme osiguranja.

Isplata penzije iz stava 1. ovog člana nastavlja se po prestanku ponovnog osiguranja ako je to osiguranje prestalo nezavisno od volje osiguranika ODNOSNO BEZ NjEGOVE KRIVICE.

Član 244.

Pravo na novčanu naknadu za pomoć i negu drugog lica, ima osiguranik i korisnik penzije, do donošenja odgovarajućih propisa.

Pravo iz stava 1. ovog člana ostvaruje se pod uslovima utvrđenimpropisima, koji su važili do dana početka primene ovog zakona.

Visina novčane naknade za pomoć n negu drugog lica određuje se u visini iznosa usklađene novčane naknade za pomoć n negu drugog lica zatečenih korisnika u Republičkom fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje zaposlenih.

Novčana naknada za pomoć n negu drugog lica utvrđuje se u mesečnom iznosu i isplaćuje unazad.

Korisniku koji je smešten u ustanovu socijalne zaštite za smeštaj starih lica obustavlja se isplata novčane naknade za pomoć i negu.

Pravo na novčanu naknadu za pomoć i negu ne pripada korisniku prava odnosno osiguraniku koji ostvaruje pravo na takvu novčanu naknadu po drugom osnovu.

Novčana naknada za pomoć i negu usklađuje so na način koji je ovim zakonom predviđen za usklađivanje penzija.

Član 245.

Pravo na naknadu za nabavku specijalnih pomagala za čitanje n pisanje reproduktor i I Brajevu pisaću mašinu osiguranik, korisnik penzije—slepo lice n slepo dete osiguranika, do donošenja odgovarajućih propisa, ostvaruje pod uslovima utvrđenim propisima, koji su važili do dana početka primene ovog zakona.

PRAVO NA NAKNADU ZA NABAVKU SPECIJALNIH POMAGALA ZA ČITANjE I PISANjE – REPRODUKTOR, I BRAJEVU PISAĆU MAŠINU I DRUGA ELEKTRONSKA ODNOSNO DIGITALNA POMAGALA OSIGURANIK, KORISNIK PENZIJE – SLEPO LICE I SLEPO DETE OSIGURANIKA, DO

DONOŠENjA ODGOVARAJUĆIH PROPISA, OSTVARUJE POD USLOVIMA UTVRĐENIM PROPISIMA, KOJI SU VAŽILI DO DANA POČETKA PRIMENE OVOG ZAKONA.

Član 258.

Ostvarivanje prava na osnovu penzijskog staža navršenog u Republici Crnoj Gori od dana početka primene ovog zakona, urediće se sporazumom između Srbije n Crne Gore.

Pitanje naknade po osnovu prava ostvarenih na osnovu penzijskog staža navršenog u Republici Crnoj Gori do dana početka primene ovog zakona, urediće se sporazumom između Srbije n Crne Gore.

ČLAN 67.

POLjOPRIVREDNICI KOJI SU, DO DANA POČETKA PRIMENE OVOG ZAKONA, STEKLI SVOJSTVO OSIGURANIKA U SKLADU SA ZAKONOM, OBAVEZNO SU OSIGURANI I PREMA OVOM ZAKONU OD DANA NjEGOVOG STUPANjA NA SNAGU.

POLjOPRIVREDNICI KOJI, DO DANA STUPANjA NA SNAGU OVOG ZAKONA, NISU STEKLI, SVOJSTVO OSIGURANIKA, U SKLADU SA ZAKONOM, A NEMAJU NAVRŠENIH 50 (MUŠKARAC), ODNOSNO 45 (ŽENA) GODINA ŽIVOTA, OBAVEZNO SU OSIGURANI PREMA OVOM ZAKONU, OD DANA NjEGOVOG STUPANjA NA SNAGU.

OSIGURANICI KOJIMA PRESTANE SVOJSTVO OSIGURANIKA PO OSNOVU ZAPOSLENjA, ODNOSNO OBAVLjANjA SAMOSTALNE DELATNOSTI POSLE STUPANjA NA SNAGU OVOG ZAKONA, A OTPOČNU DA SE BAVE POLjOPRIVREDOM, OBAVEZNO SU OSIGURANI PREMA OVOM ZAKONU, OD DANA POČETKA OBAVLjANjA TE DELATNOSTI, AKO NISU STARIJI OD 65 (MUŠKARAC), ODNOSNO 60 (ŽENA) GODINA ŽIVOTA.

ČLAN 68.

IZUZETNO OD ČLANA 8. OVOG ZAKONA, PRAVO NA STAROSNU PENZIJU OSIGURANIK STIČE KAD NAVRŠI:

1) U 2011. GODINI, 40 (MUŠKARAC), ODNOSNO 35 GODINA I ČETIRI MESECA (ŽENA) STAŽA OSIGURANjA I NAJMANjE 53 GODINE I ČETIRI MESECA ŽIVOTA;

2) U 2012. GODINI, 40 (MUŠKARAC), ODNOSNO 35 GODINA I OSAM MESECI (ŽENA) STAŽA OSIGURANjA I NAJMANjE 53 GODINE I OSAM MESECI ŽIVOTA;

3) U 2013. GODINI, 40 (MUŠKARAC), ODNOSNO 36 (ŽENA)GODINA STAŽA OSIGURANjA I NAJMANjE 54 GODINE ŽIVOTA;

4) U 2014. GODINI, 40 (MUŠKARAC), ODNOSNO 36 GODINA IČETIRI MESECA (ŽENA) STAŽA OSIGURANjA I NAJMANjE 54 GODINE I ČETIRI MESECA ŽIVOTA;

5) U 2015. GODINI, 40 (MUŠKARAC), ODNOSNO 36 GODINA IOSAM MESECI (ŽENA) STAŽA OSIGURANjA I NAJMANjE 54 GODINE I OSAM MESECI ŽIVOTA;

6) U 2016. GODINI, 40 (MUŠKARAC), ODNOSNO 37 (ŽENA)GODINA STAŽA OSIGURANjA I NAJMANjE 55 GODINA ŽIVOTA;

7) U 2017. GODINI, 40 (MUŠKARAC), ODNOSNO 37 GODINA IČETIRI MESECA (ŽENA) STAŽA OSIGURANjA I NAJMANjE 55 GODINA I ČETIRI MESECA ŽIVOTA;

8) U 2018. GODINI, 40 (MUŠKARAC), ODNOSNO 37 GODINA IOSAM MESECI (ŽENA) STAŽA OSIGURANjA I NAJMANjE 55 GODINA I OSAM MESECI ŽIVOTA;

9) U 2019. GODINI, 40 (MUŠKARAC), ODNOSNO 38 (ŽENA)GODINA STAŽA OSIGURANjA I NAJMANjE 56 GODINA ŽIVOTA;

10) U 2020. GODINI, 40 (MUŠKARAC), ODNOSNO 38 (ŽENA)GODINA STAŽA OSIGURANjA I NAJMANjE 56 GODINA I ŠEST MESECI ŽIVOTA;

11) U 2021. GODINI, 40 (MUŠKARAC), ODNOSNO 38 (ŽENA) GODINA STAŽA OSIGURANjA I NAJMANjE 57 GODINA ŽIVOTA;

12) U 2022. GODINI, 40 (MUŠKARAC), ODNOSNO 38 (ŽENA) GODINA STAŽA OSIGURANjA I NAJMANjE 57 GODINA I ŠEST MESECI ŽIVOTA.

ČLAN 69.

IZUZETNO OD ČLANA 9. STAV 2. OVOG ZAKONA STAROSNA GRANICA MOŽE SE SNIŽAVATI NAJVIŠE DO:

1)U 2011.GODINI, 53 GODINE I ČETIRI MESECA ŽIVOTA;

2) U 2012. GODINI, 53 GODINE I OSAM MESECI ŽIVOTA;

3) U 2013. GODINI, 54 GODINE ŽIVOTA;

4)U 2014.GODINI, 54 GODINE I ČETIRI MESECA ŽIVOTA;

5) U 2015. GODINI, 54 GODINE I OSAM MESECI ŽIVOTA.

ČLAN 70.

IZUZETNO OD ČLANA 13. OVOG ZAKONA, ODNOSNO ČLANA 29. STAV 1. ZAKONA, PRAVO NA PORODIČNU PENZIJU UDOVA STIČE KAD NAVRŠI:

1) U 2011. GODINI, 50 GODINA ŽIVOTA ;

2) U 2012. GODINI, 50 GODINA I ŠEST MESECI ŽIVOTA;

3) U 2013. GODINI, 51 GODINU ŽIVOTA;

4) U 2014. GODINI, 51 GODINU I ŠEST MESECI ŽIVOTA;

5) U 2015. GODINI, 52 GODINE ŽIVOTA;

6) U 2016. GODINI, 52 GODINE I ŠEST MESECI ŽIVOTA.

IZUZETNO OD ČLANA 13. OVOG ZAKONA, ODNOSNO ČLANA 29. STAV 2. ZAKONA, PRAVO NA PORODIČNU PENZIJU UDOVA, KOJA JE DO SMRTI BRAČNOG DRUGA NAVRŠILA 45 GODINA ŽIVOTA STIČE KAD NAVRŠI:

1) U 2011.GODINI, 50 GODINA ŽIVOTA;

2) U 2012. GODINI, 50 GODINA I ŠEST MESECI ŽIVOTA;

3) U 2013. GODINI, 51 GODINU ŽIVOTA;

4) U 2014. GODINI, 51 GODINU I ŠEST MESECI ŽIVOTA;

5) U 2015. GODINI, 52 GODINE ŽIVOTA;

6) U 2016. GODINI, 52 GODINE I ŠEST MESECI ŽIVOTA.

IZUZETNO OD ČLANA 13. OVOG ZAKONA, ODNOSNO ČLANA 29. STAV 3. ZAKONA, UDOVA KOJA U TOKU TRAJANjA PRAVA NA PORODIČNU PENZIJU STEČENOG NA NAČIN IZ ČLANA 29. STAV 1. TAČ. 2) I 3) ZAKONA, TRAJNO ZADRŽAVA PRAVO NA PORODIČNU PENZIJU I UDOVA KOJOJ PRAVO NA PORODIČNU PENZIJU PRESTANE POSLE NAVRŠENE 45 GODINE ŽIVOTA MOŽE PONOVO OSTVARITI PRAVO NA PORODIČNU PENZIJU KAD NAVRŠI:

1) U 2011. GODINI, 50. GODINA ŽIVOTA;

2) U 2012. GODINI, 50 GODINA I ŠEST MESECI ŽIVOTA;

3) U 2013. GODINI, 51 GODINU ŽIVOTA;

4) U 2014. GODINI, 51 GODINU I ŠEST MESECI ŽIVOTA;

5) U 2015. GODINI, 52 GODINE ŽIVOTA;

6) U 2016. GODINI, 52 GODINE I ŠEST MESECI ŽIVOTA.

ČLAN 71.

IZUZETNO OD ČLANA 14. OVOG ZAKONA, ODNOSNO ČLANA 30. STAV 1. ZAKONA, PRAVO NA PORODIČNU PENZIJU UDOVAC STIČE KAD NAVRŠI:

1) U 2011. GODINI, 55 GODINA ŽIVOTA ;

2) U 2012. GODINI, 55 GODINA I ŠEST MESECI ŽIVOTA;

3) U 2013. GODINI, 56 GODINA ŽIVOTA;

4) U 2014. GODINI, 56 GODINA I ŠEST MESECI ŽIVOTA;

5) U 2015. GODINI, 57 GODINA ŽIVOTA;

6) U 2016. GODINI, 57 GODINA I ŠEST MESECI ŽIVOTA.

IZUZETNO OD ČLANA 14. OVOG ZAKONA, ODNOSNO ČLANA 30. STAV 3. ZAKONA, UDOVAC KOJI U TOKU TRAJANjA PRAVA NA PORODIČNU PENZIJU STEČENOG NA NAČIN IZ ČLANA 30. STAV 1. TAČ. 2) I 3) ZAKONA TRAJNO ZADRŽAVA PRAVO NA PORODIČNU PENZIJU KAD NAVRŠI:

1) U 2011. GODINI, 55 GODINA ŽIVOTA;

2) U 2012. GODINI, 55 GODINA I ŠEST MESECI ŽIVOTA;

3) U 2013. GODINI, 56 GODINA ŽIVOTA;

4) U 2014. GODINI, 56 GODINA I ŠEST MESECI ŽIVOTA;

5) U 2015. GODINI, 57 GODINA ŽIVOTA;

6) U 2016. GODINI, 57 GODINA I ŠEST MESECI ŽIVOTA.

ČLAN 72.

IZUZETNO OD ČLANA 21. STAV 1. OVOG ZAKONA, OSIGURANIK STIČE PRAVO NA STAROSNU PENZIJU KAD NAVRŠI:

1) U 2011. GODINI, NAJMANjE 53 GODINE I DVA MESECA ŽIVOTA I 20 GODINA I ČETIRI MESECA STAŽA OSIGURANjA, OD ČEGA NAJMANjE 10 GODINA I ČETIRI MESECA EFEKTIVNO PROVEDENIH NA RADNIM MESTIMA NA KOJIMA SE STAŽ OSIGURANjA RAČUNA SA UVEĆANIM TRAJANjEM;

2) U 2012. GODINI, NAJMANjE 53 GODINE I ČETIRI MESECA ŽIVOTA I 20 GODINA I OSAM MESECI STAŽA OSIGURANjA, OD ČEGA NAJMANjE 10 GODINA I OSAM MESECI EFEKTIVNO PROVEDENIH NA RADNIM MESTIMA NA KOJIMA SE STAŽ OSIGURANjA RAČUNA SA UVEĆANIM TRAJANjEM;

3) U 2013. GODINI, NAJMANjE 53 GODINE I ŠEST MESECI ŽIVOTA I 21 GODINU STAŽA OSIGURANjA, OD ČEGA NAJMANjE 11 GODINA EFEKTIVNO PROVEDENIH NA RADNIM MESTIMA NA KOJIMA SE STAŽ OSIGURANjA RAČUNA SA UVEĆANIM TRAJANjEM;

4) U 2014. GODINI, NAJMANjE 53 GODINE I OSAM MESECI ŽIVOTA I 21 GODINU I ČETIRI MESECA STAŽA OSIGURANjA, OD ČEGA NAJMANjE 11 GODINA I ČETIRI MESECA EFEKTIVNO PROVEDENIH NA RADNIM MESTIMA NA KOJIMA SE STAŽ OSIGURANjA RAČUNA SA UVEĆANIM TRAJANjEM;

5) U 2015. GODINI, NAJMANjE 53 GODINE I 10 MESECI ŽIVOTA I 21 GODINU I OSAM MESECI STAŽA OSIGURANjA, OD ČEGA NAJMANjE 11 GODINA I OSAM MESECI EFEKTIVNO PROVEDENIH NA RADNIM MESTIMA NA KOJIMA SE STAŽ OSIGURANjA RAČUNA SA UVEĆANIM TRAJANjEM;

6) U 2016. GODINI, NAJMANjE 54 GODINE ŽIVOTA I 22 GODINE STAŽA OSIGURANjA OD ČEGA NAJMANjE 12 GODINA EFEKTIVNO PROVEDENIH NA RADNIM MESTIMA NA KOJIMA SE STAŽ OSIGURANjA RAČUNA SA UVEĆANIM TRAJANjEM ;

7) U 2017. GODINI, NAJMANjE 54 GODINE I DVA MESECA ŽIVOTA I 22 GODINE I ŠEST MESECI STAŽA OSIGURANjA OD ČEGA NAJMANjE 12 GODINA I ŠEST MESECI EFEKTIVNO PROVEDENIH NA RADNIM MESTIMA NA KOJIMA SE STAŽ OSIGURANjA RAČUNA SA UVEĆANIM TRAJANjEM;

8) U 2018. GODINI, NAJMANjE 54 GODINE I ČETIRI MESECA ŽIVOTA I 23 GODINE STAŽA OSIGURANjA, OD ČEGA NAJMANjE 13GODINA EFEKTIVNO PROVEDENIH NA RADNIM MESTIMA NA KOŽMA SE STAŽ OSIGURANjA RAČUNA SA UVEĆANIM TRAJANjEM;

9) U 2019. GODINI, NAJMANjE 54 GODINE I ŠEST MESECIŽIVOTA I 23 GODINE I ŠEST MESECI STAŽA OSIGURANjA, OD ČEGA NAJMANjE 13 GODINA I ŠEST MESECI EFEKTIVNO PROVEDENIH NA RADNIM MESTIMA NA KOJIMA SE STAŽ OSIGURANjA RAČUNA SA UVEĆANIM TRAJANjEM;

10) U 2020. GODINI NAJMANjE 54 GODINE I OSAM MESECI ŽIVOTA I 24 GODINE STAŽA OSIGURANjA, OD ČEGA NAJMANjE 14GODINA EFEKTIVNO PROVEDENIH NA RADNIM MESTIMA NA KOJIMA SE STAŽ OSIGURANjA RAČUNA SA UVEĆANIM TRAJANjEM;

11) U 2021. GODINI NAJMANjE 54 GODINE I DESET MESECI ŽIVOTA I 24 GODINE I ŠEST MESECI STAŽA OSIGURANjA, OD ČEGA NAJMANjE 14 GODINA I ŠEST MESECI EFEKTIVNO PROVEDENIH NA RADNIM MESTIMA NA KOJIMA SE STAŽ OSIGURANjA RAČUNA SA UVEĆANIM TRAJANjEM.

IZUZETNO OD ČLANA 21. STAV 2. OVOG ZAKONA, OSIGURANIK KOJI NAVRŠI 25 GODINA STAŽA OSIGURANjA, OD ČEGA NAJMANjE 15 GODINA EFEKTIVNO PROVEDENIH NA RADNIM MESTIMA NA KOJIMA SE STAŽ OSIGURANjA RAČUNA SA UVEĆANIM TRAJANjEM U ORGANU IZ ČLANA 42. OVOG ZAKONA, STIČE PRAVO NA STAROSNU PENZIJU KAD NAVRŠI:

1)U 2011.GODINI, 55 GODINA I ČETIRI MESECA ŽIVOTA;

2) U 2012. GODINI, 55 GODINA I OSAM MESECI ŽIVOTA;

3) U 2013. GODINI, 56 GODINA ŽIVOTA;

4)U 2014.GODINI, 56 GODINA I ČETIRI MESECA ŽIVOTA;

5) U 2015. GODINI, 56 GODINA I OSAM MESECI ŽIVOTA;

6) U 2016. GODINI, 57 GODINA ŽIVOTA;

7) U 2017. GODINI, 57 GODINA I ŠEST MESECI ŽIVOTA;

8) U 2018. GODINI, 58 GODINA ŽIVOTA;

9) U 2019. GODINI, 58 GODINA I ŠEST MESECI ŽIVOTA;

10) U 2020 GODINI, 59 GODINA ŽIVOTA ;

11) U 2021. GODINI, 59 GODINA I ŠEST MESECI ŽIVOTA.

ČLAN 73.

IZUZETNO OD ČLANA 25. STAV 1. OVOG ZAKONA, OSIGURANIKU ŽENI UVEĆAVA SE STAŽ OSIGURANjA ZA ODREĐIVANjE VISINE STAROSNE PENZIJE, KAO I STAŽ OSIGURANjA I PENZIJSKI STAŽ ZA ODREĐIVANjE VISINE INVALIDSKE PENZIJE, I TO:

1) U 2011. GODINI, ZA 14%;

2) U 2012. GODINI, ZA 13%;

3) U 2013. GODINI, ZA 12%;

4) U 2014. GODINI, ZA 11%;

5) U 2015. GODINI, ZA 10%;

6) U 2016. GODINI, ZA 9%;

7) U 2017. GODINI, ZA 8%;

8) U 2018. GODINI, ZA 7%.

ČLAN 74.

AKT IZ ČLANA 23. OVOG ZAKONA KOJIM SE UTVRĐUJU RADNAMESTA ODNOSNO POSLOVI NA KOJIMA SE STAŽ OSIGURANjA RAČUNA SA UVEĆANIM TRAJANjEM, I STEPEN UVEĆANjA STAŽA OSIGURANjA ZA ZAPOSLENE U MINISTARSTVU UNUTRAŠNjIH POSLOVA, PRIPADNIKE BEZBEDNOSNO-INFORMATIVNE AGENCIJE, CIVILNA LICA NA SLUŽBI U VOJSCI SRBIJE I PROFESIONALNA VOJNA LICA PREMA PROPISIMAO VOJSCI SRBIJE, DONEĆE SE NAJKASNIJE U ROKU OD 30 DANA OD DANA STUPANjA NA SNAGU OVOG ZAKONA.

ČLAN 75.

IZUZETNO OD ČLANA 33. STAV 1. OVOG ZAKONA, PENZIJA SE OD 1. APRILA 2011. GODINE I 1. APRILA 2012. GODINE USKLAĐUJE UPROCENTU KOJI PREDSTAVLjA ZBIR PROCENTA RASTA, ODNOSNO PADA POTROŠAČKIH CENA NA TERITORIJI REPUBLIKE SRBIJE UPRETHODNIH ŠEST MESECI I PROCENTA KOJI PREDSTAVLjAPOLOVINU REALNE STOPE RASTA BRUTO DOMAĆEG PROIZVODA U PRETHODNOJ KALENDARSKOJ GODINI.

ČLAN 76.

PENZIJSKI STAŽ NA OSNOVU KOGA PROFESIONALNA VOJNA LICA PREMA PROPISIMA O VOJSCI SRBIJE STIČU I OSTVARUJU PRAVA IZ PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANjA, OBUHVATA I VREME KOJE JE, KAO STAŽ OSIGURANjA I POSEBAN STAŽ, RAČUNATO U PENZIJSKI STAŽ PREMA PROPISIMA KOJI SU SE PRIMENjIVALI DO POČETKA PRIMENE OVOG ZAKONA NA PROFESIONALNA VOJNA LICA.

ČLAN 77.

POSLOVE SPROVOĐENjA PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANjA KOJI SU BILI U NADLEŽNOSTI FONDA ZA SOCIJALNO OSIGURANjE VOJNIH OSIGURANIKA, NA DAN 1. JANUARA 2011. GODINE PREUZEĆE REPUBLIČKI FOND ZA PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURANjE.

FINANSIJSKO POSLOVANjE REPUBLIČKOG FONDA ZA PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURANjE OBAVLjAĆE SE PUTEM DVA PODRAČUNA: ZA VOJNE OSIGURANIKE I OSTALE OSIGURANIKE DO 1. JANUARA 2012. GODINE, A OD TOG DANA – PUTEM JEDNOG RAČUNA.

DANOM PREUZIMANjA POSLOVA SPROVOĐENjA PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANjA IZ STAVA 1. OVOG ČLANA, REPUBLIČKI FOND ZA PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURANjE PREUZEĆE IMOVINU, OBAVEZE, KAPITAL I ZAPOSLENE NA POSLOVIMA PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANjA FONDA ZA SOCIJALNO OSIGURANjE VOJNIH OSIGURANIKA.

VREDNOST IMOVINE, OBAVEZA I KAPITALA PROCENIĆE OVLAŠĆENO LICE, U SKLADU SA ZAKONOM.

ČLAN 78.

SREDSTVA ZA PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURANjE PROFESIONALNIH VOJNIH LICA PREMA PROPISIMA O VOJSCI SRBIJE OBEZBEĐUJU SE U SKLADU SA ZAKONOM KOJIM SE UREĐUJU DOPRINOSI ZA OBAVEZNO SOCIJALNO OSIGURANjE, KAO I U BUDžETU REPUBLIKE SRBIJE, POČEV OD 1. JANUARA 2011. GODINE.

ČLAN 79.

ČLAN 31. OVOG ZAKONA, PRIMENjIVAĆE SE OD 1. JANUARA 2010. GODINE ZA OSIGURANIKE IZ ČLANA 42. OVOG ZAKONA.

ČLAN 80.

ODREDBE ZAKONA O VOJSCI JUGOSLAVIJE („SLUŽBENI LIST SRJ”, BR. 43/94, 28/96, 44/99, 74/99, 3/02 I 37/02 I „SLUŽBENI LIST SCG”, BR. 7/05 I 44/05) I ZAKONA O VOJSCI SRBIJE („SLUŽBENI GLASNIK RS”, BR. 116/07 I 88/09), KOJI SE ODNOSE NA USLOVE ZA STICANjE PRAVA IZ PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANjA I ODREĐIVANjE VISINE TIH PRAVA ZA PROFESIONALNA VOJNA LICA PREMA PROPISIMA O VOJSCI SRBIJE, PRIMENjIVAĆE SE ZAKLjUČNO SA 31. DECEMBROM 2011. GODINE, OSIM ODREDBE ČLANA 192. STAV 1. ZAKONA O VOJSCI SRBIJE KOJA ĆE SE PRIMENjIVATI DO 31. DECEMBRA 2014. GODINE.

ČLAN 81.

ČLAN 257. ZAKONA, PRIMENjIVAĆE SE I NA KORISNIKE KOJI SU PENZIJE OSTVARILI PREMA PROPISIMA KOJI SU SE PRIMENjIVALINA PROFESIONALNA VOJNA LICA ZAKLjUČNO SA 31. DECEMBROM 2010. GODINE.

ČLAN 82.

OVAJ ZAKON STUPA NA SNAGU OSMOG DANA OD DANA OBJAVLjIVANjA U „SLUŽBENOM GLASNIKU REPUBLIKE SRBIJE”, A PRIMENjUJE SE OD 1. JANUARA 2011. GODINE, OSIM ODREDABA ČL. 10, 15, 20, 21, 23, 26. I 31. OVOG ZAKONA, U DELU KOJI SE ODNOSI NA PROFESIONALNA VOJNA LICA PREMA PROPISIMA O VOJSCI SRBIJE, KOJI SE PRIMENjUJU POČEV OD 1. JANUARA 2012. GODINE.

Ostavite komentar