Predlog zakona o izmeni i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu

PREDLOG ZAKONA

O IZMENI I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU

Član 1.

U Zakonu o poljoprivrednom zemljištu („Službeni glasnik RS”, br. 62/06, 65/08 – dr. zakon, 41/09 i 112/15), u članu 1. stav 4. posle reči: „pravno lice” dodaju se zapeta i reči: „osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i njihovih država članica, sa jedne strane, i Republike Srbije, sa druge strane („Službeni glasnik RS – Međunarodni ugovori”, br. 83/08 i 12/14 – u daljem tekstu: Sporazum)”.

Član 2.

U glavi V. Korišćenje poljoprivrednog zemljišta, u odeljku 2. Korišćenje poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini naziv pododeljka 2.2. Promet poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini menja se i glasi:

„2.2. Promet poljoprivrednog zemljišta”.

Član 3.

Posle člana 72d dodaju se naziv člana i član 72đ, koji glase:

„Uslovi za promet poljoprivrednog zemljišta u privatnoj svojini

Član 72đ

Državljanin države članice Evropske unije poljoprivredno zemljište u privatnoj svojini, polazeći od Sporazuma, može steći pravnim poslom uz naknadu ili bez naknade pod uslovima propisanim ovim zakonom.

Poljoprivredno zemljište u privatnoj svojini lice iz stava 1. ovog člana može steći ako:

1) je najmanje deset godina stalno nastanjeno u jedinici lokalne samouprave u kojoj se vrši promet poljoprivrednog zemljišta;

2) obrađuje najmanje tri godine poljoprivredno zemljište koje je predmet pravnog posla uz naknadu ili bez naknade;

3) ima registrovano poljoprivredno gazdinstvo u aktivnom statusu kao nosilac porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, u skladu sa zakonom kojim se uređuje poljoprivreda i ruralni razvoj bez prekida najmanje deset godina;

4) ima u vlasništvu mehanizaciju i opremu za obavljanje poljoprivredne proizvodnje.

Predmet pravnog posla iz stava 1. ovog člana može da bude poljoprivredno zemljište u privatnoj svojini ako:

1) nije poljoprivredno zemljište koje je u skladu sa posebnim zakonom određeno kao građevinsko zemljište;

2) ne pripada zaštićenim prirodnim dobrima;

3) ne pripada ili se ne graniči sa vojnim postrojenjem i vojnim kompleksom i ne nalazi se u zaštitnim zonama oko vojnih postrojenja, vojnih kompleksa, vojnih objekata i objekata vojne infrastrukture, niti pripada i ne graniči se sa teritorijom Kopnene zone bezbednosti.

Lice iz stava 2. ovog člana može steći u svojinu najviše do 2 ha poljoprivrednog zemljišta u privatnoj svojini, ako su ispunjeni uslovi propisani ovim zakonom.

Odredbe stava 4. ovog člana ne primenjuju se u slučaju povraćaja imovine koja se vrši u skladu sa zakonima kojima se uređuje vraćanje oduzete imovine bivšim vlasnicima.

Dužina perioda propisana u stavu 2. tač. 1) – 3) ovog člana utvrđuje se počevši od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Republika Srbija ima pravo preče kupovine poljoprivrednog zemljišta u privatnoj svojini koje je predmet pravnog posla iz stava 1. ovog člana.

Pravo preče kupovine odobrava Vlada na predlog Komisije.

Komisiju iz stava 8. ovog člana obrazuju zajednički ministar nadležan za poslove poljoprivrede i ministar nadležan za poslove finansija.

Ministar nadležan za poslove poljoprivrede i ministar nadležan za poslove finansija sporazumno propisuju uslove, rok, način i postupak prava preče kupovine.

Pravni posao iz stava 1. ovog člana kojim se vrši promet poljoprivrednog zemljišta u privatnoj svojini zaključen suprotno odredbama ovog zakona, ništav je.”

Član 4.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

O B R A Z L O Ž E NJ E

I. USTAVNI OSNOV ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u članu 97. stav 1. tačka 9) Ustava Republike Srbije, kojim je utvrđeno da Republika Srbija uređuje i obezbeđuje održivi razvoj, sistem zaštite i unapređenja životne sredine, zaštitu i unapređivanje biljnog i životinjskog sveta i tački 12) Ustava Republike Srbije kojim je utvrđeno da Republika Srbija uređuje i obezbeđuje razvoj Republike Srbije, politiku i mere za podsticanje ravnomernog razvoja pojedinih delova Republike Srbije, uključujući i razvoj nedovoljno razvijenih područja; organizaciju i korišćenje prostora.

II. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA

Razlozi za donošenje Predloga zakona o izmeni i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu sadržani su u odredbama člana 63. stav 2. Zakona o potvrđivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i njihovih država članica, sa jedne strane, i Republike Srbije, sa druge strane („Službeni glasnik RS”, br. 83/08 i 12/14).

Zakonom o potvrđivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i njihovih država članica, sa jedne strane, i Republike Srbije, sa druge strane uređeno je da će po stupanju na snagu ovog sporazuma Srbija da dopusti državljanima država članica Evropske unije da stiču svojinu nad nepokretnostima u Srbiji, uz potpunu i celishodnu primenu postojećih postupaka. U periodu od četiri godine od stupanja na snagu ovog sporazuma Srbija će postepeno usklađivati svoje zakonodavstvo koje se odnosi na sticanje svojine nad nepokretnostima u Srbiji kako bi državljanima članica Evropske unije osigurala isti tretman kao i svojim državljanima.

Imajući u vidu da uslovi za sticanje svojine nad nepokretnostima – poljoprivrednim zemljištem državljana država članica Evropske unije u skladu sa navedenim sporazumom predstavljaju materiju koju je moguće urediti samo zakonom, izrađen je Predlog zakona i predloženo je njegovo donošenje.

III. OBRAZLOŽENJE PREDLOŽENIH POJEDINAČNIH REŠENJA

Članom 1. Predloga zakona propisano je da se u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu menja član 1. stav 4. kojim se propisuje da strana fizička i pravna lica ne mogu da budu vlasnici poljoprivrednog zemljišta, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i njihovih država članica, sa jedne strane, i Republike Srbije, sa druge strane („Službeni glasnik RS – Međunarodni ugovori”, br. 83/08 i 12/14).

Članom 2. Predloga zakona vrši se pravnotehnička redakcija naziva pododeljka 2.2. u skladu sa predloženom dopunom.

Članom 3. Predloga zakona dodaje se novi član 72đ kojim se propisuju uslovi za sticanje poljoprivrednog zemljišta u privatnoj svojini državljanima država članica Evropske unije u skladu sa odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i njihovih država članica, sa jedne strane, i Republike Srbije, sa druge strane, a koje se odnose na: lica, poljoprivredno zemljište, ograničenja koliko hektara poljoprivrednog zemljišta u privatnoj svojini može da se stekne. Odredbe ovog zakona koje se odnose na uslove za sticanje poljoprivrednog zemljišta u privatnoj svojini od strane državljana država članica Evropske unije ne primenjuju se u slučaju povraćaja imovine koja se vrši u skladu sa zakonima kojima se uređuje vraćanje oduzete imovine bivšim vlasnicima. Takođe, propisano je da Republika Srbija ima pravo preče kupovine poljoprivrednog zemljišta u privatnoj svojini koje je predmet pravnog posla, gde pravo preče kupovine odobrava Vlada na predlog Komisije u skladu sa ovim zakonom. Ugovor kojim se vrši promet poljoprivrednog zemljišta u privatnoj svojini zaključen suprotno odredbama ovog zakona, ništav je.

Članom 4. Predloga zakona propisano je stupanje na snagu zakona.

IV. FINANSIJSKA SREDSTAVA POTREBNA

ZA SPROVOĐENJE ZAKONA

Za sprovođenje ovog zakona nisu potrebna sredstva u budžetu Republike Srbije.

V. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Donošenje ovog zakona po hitnom postupku predlaže se, u skladu sa odredbom člana 167. Poslovnika Narodne skupštine („Službeni glasnik RS”, broj 20/12-prečišćen tekst), radi ispunjenja međunarodnih obaveza i usklađivanja propisa sa propisima Evropske unije.

Naime, Predlogom zakona o izmenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu vrši se usklađivanje sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i njihovih država članica, sa jedne strane, i Republike Srbije, sa druge strane, kojim je uređeno da će po stupanju na snagu ovog sporazuma Srbija da dopusti državljanima država članica Evropske unije da stiču svojinu nad nepokretnostima u Srbiji, uz potpunu i celishodnu primenu postojećih postupaka. U periodu od četiri godine od stupanja na snagu ovog sporazuma Srbija će postepeno usklađivati svoje zakonodavstvo koje se odnosi na sticanje svojine nad nepokretnostima u Srbiji kako bi državljanima članica Evropske unije osigurala isti tretman kao i svojim državljanima (član 63. stav 2). Navedena odredba počinje da se primenjuje od 1. septembra 2017. godine.

Imajući u vidu navedeno stekli su se uslovi za donošenje ovog zakona po hitnom postupku.

VI. PREGLED ODREDABA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU KOJE SE MENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU

Predmet

Član 1.

Ovim zakonom uređuje se planiranje, zaštita, uređenje i korišćenje poljoprivrednog zemljišta, nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i druga pitanja od značaja za zaštitu, uređenje i korišćenje poljoprivrednog zemljišta kao dobra od opšteg interesa.

Poljoprivredno zemljište je dobro od opšteg interesa za Republiku Srbiju koje se koristi za poljoprivrednu proizvodnju i ne može se koristiti u druge svrhe, osim u slučajevima i pod uslovima utvrđenim ovim zakonom.

Ovim zakonom obrazuje se Uprava za poljoprivredno zemljište (u daljem tekstu: Uprava), kao organ uprave u sastavu ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede (u daljem tekstu: Ministarstvo) i uređuje njen delokrug.

Vlasnik poljoprivrednog zemljišta ne može biti strano fizičko, odnosno pravno lice, OSIM AKO OVIM ZAKONOM NIJE DRUGAČIJE ODREĐENO U SKLADU SA SPORAZUMOM O STABILIZACIJI I PRIDRUŽIVANJU IZMEĐU EVROPSKIH ZAJEDNICA I NJIHOVIH DRŽAVA ČLANICA, SA JEDNE STRANE, I REPUBLIKE SRBIJE, SA DRUGE STRANE („SLUŽBENI GLASNIK RS – MEĐUNARODNI UGOVORI”, BR. 83/08 I 12/14 – U DALJEM TEKSTU: SPORAZUM).

2.2. Promet poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini

2.2. PROMET POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA

USLOVI ZA PROMET POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA U PRIVATNOJ SVOJINI

ČLAN 72Đ

DRŽAVLJANIN DRŽAVE ČLANICE EVROPSKE UNIJE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE U PRIVATNOJ SVOJINI, POLAZEĆI OD SPORAZUMA, MOŽE STEĆI PRAVNIM POSLOM UZ NAKNADU ILI BEZ NAKNADE POD USLOVIMA PROPISANIM OVIM ZAKONOM.

POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE U PRIVATNOJ SVOJINI LICE IZ STAVA 1. OVOG ČLANA MOŽE STEĆI AKO:

1) JE NAJMANJE DESET GODINA STALNO NASTANJENO U JEDINICI LOKALNE SAMOUPRAVE U KOJOJ SE VRŠI PROMET POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA;

2) OBRAĐUJE NAJMANJE TRI GODINE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE KOJE JE PREDMET PRAVNOG POSLA UZ NAKNADU ILI BEZ NAKNADE;

3) IMA REGISTROVANO POLJOPRIVREDNO GAZDINSTVO U AKTIVNOM STATUSU KAO NOSILAC PORODIČNOG POLJOPRIVREDNOG GAZDINSTVA, U SKLADU SA ZAKONOM KOJIM SE UREĐUJE POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVOJ BEZ PREKIDA NAJMANJE DESET GODINA;

4) IMA U VLASNIŠTVU MEHANIZACIJU I OPREMU ZA OBAVLJANJE POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE.

PREDMET PRAVNOG POSLA IZ STAVA 1. OVOG ČLANA MOŽE DA BUDE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE U PRIVATNOJ SVOJINI AKO:

1) NIJE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE KOJE JE U SKLADU SA POSEBNIM ZAKONOM ODREĐENO KAO GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE;

2) NE PRIPADA ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM DOBRIMA;

3) NE PRIPADA ILI SE NE GRANIČI SA VOJNIM POSTROJENJEM I VOJNIM KOMPLEKSOM I NE NALAZI SE U ZAŠTITNIM ZONAMA OKO VOJNIH POSTROJENJA, VOJNIH KOMPLEKSA, VOJNIH OBJEKATA I OBJEKATA VOJNE INFRASTRUKTURE, NITI PRIPADA I NE GRANIČI SE SA TERITORIJOM KOPNENE ZONE BEZBEDNOSTI.

LICE IZ STAVA 2. OVOG ČLANA MOŽE STEĆI U SVOJINU NAJVIŠE DO 2 HA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA U PRIVATNOJ SVOJINI, AKO SU ISPUNJENI USLOVI PROPISANI OVIM ZAKONOM.

ODREDBE STAVA 4. OVOG ČLANA NE PRIMENJUJU SE U SLUČAJU POVRAĆAJA IMOVINE KOJA SE VRŠI U SKLADU SA ZAKONIMA KOJIMA SE UREĐUJE VRAĆANJE ODUZETE IMOVINE BIVŠIM VLASNICIMA.

DUŽINA PERIODA PROPISANA U STAVU 2. TAČ. 1) – 3) OVOG ČLANA UTVRĐUJE SE POČEVŠI OD DANA STUPANJA NA SNAGU OVOG ZAKONA.

REPUBLIKA SRBIJA IMA PRAVO PREČE KUPOVINE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA U PRIVATNOJ SVOJINI KOJE JE PREDMET PRAVNOG POSLA IZ STAVA 1. OVOG ČLANA.

PRAVO PREČE KUPOVINE ODOBRAVA VLADA NA PREDLOG KOMISIJE.

KOMISIJU IZ STAVA 8. OVOG ČLANA OBRAZUJU ZAJEDNIČKI MINISTAR NADLEŽAN ZA POSLOVE POLJOPRIVREDE I MINISTAR NADLEŽAN ZA POSLOVE FINANSIJA.

MINISTAR NADLEŽAN ZA POSLOVE POLJOPRIVREDE I MINISTAR NADLEŽAN ZA POSLOVE FINANSIJA SPORAZUMNO PROPISUJU USLOVE, ROK, NAČIN I POSTUPAK PRAVA PREČE KUPOVINE.

PRAVNI POSAO IZ STAVA 1. OVOG ČLANA KOJIM SE VRŠI PROMET POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA U PRIVATNOJ SVOJINI ZAKLJUČEN SUPROTNO ODREDBAMA OVOG ZAKONA, NIŠTAV JE.

VII. ANALIZA EFEKATA ZAKONA

Koji problem se rešava ovim zakonom?

Ovim zakonom se rešava pitanje ispunjavanja obaveza Republike Srbije koje su preuzete na osnovu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i njihovih država članica, sa jedne strane, i Republike Srbije, sa druge strane, koji se odnosi na sticanje svojine na nepokretnostima, odnosno dela koji se odnosi na sticanje poljoprivrednog zemljišta.

2. Ciljevi koji se donošenjem zakona postižu

Cilj donošenja zakona je uređivanje uslova za promet poljoprivrednog zemljišta kojim se osigurava isti tretman državljanima država članica Evropske unije kao i domaćim državljanima, odnosno državljanima država članica Evropske unije omogućava se sticanje prava svojine na poljoprivrednom zemljištu na teritoriji Republike Srbije pod uslovima propisanim ovim zakonom, a sve u skladu sa odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i njihovih država članica, sa jedne strane, i Republike Srbije, sa druge strane.

3. Druga mogućnost za rešavanje problema

Nije moguće predložene izmene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu rešiti na drugi način, s obzirom na to da je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i njihovih država članica, sa jedne strane, i Republike Srbije, sa druge strane propisana obaveza da se državljanima država članica Evropske unije osigura isti tretman za sticanje poljoprivrednog zemljišta na teritoriji Republike Srbije kao i domaćim državljanima, a uređenje uslova za sticanje u svojinu poljoprivrednog zemljišta u privatnoj svojini od strane državljana država članica Evropske unije predstavlja zakonsku materiju.

4. Zašto je donošenje zakona najbolje za rešavanje problema?

Ovo pitanje nije moguće urediti na drugi način iz razloga što je članom 1. stav 4. Zakona o poljoprivrednom zemljištu propisano da strana fizička i pravna lica ne mogu biti vlasnici poljoprivrednog zemljišta, tako da je obavezu koja proizlazi iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i njihovih država članica, sa jedne strane, i Republike Srbije, sa druge strane, a koja se odnosi na omogućavanje sticanja nepokretnosti državljanima država članica Evropske unije moguće jedino rešiti donošenjem ovog zakona.

5. Na koga će i kako će uticati predložena rešenja?

Predloženo rešenje prvenstveno će uticati na državljane država članica Evropske unije kojima se po prvi put dozvoljava mogućnost sticanja poljoprivrednog zemljišta na teritoriji Republike Srbije, s obzirom da je do sada bila propisana zabrana sticanja poljoprivrednog zemljišta od strane stranih fizičkih lica.

6. Troškovi koje će primena zakona izazvati kod građana i privrede, posebno malih i srednjih preduzeća?

Za primenu ovog zakona nisu potrebna finansijska sredstva koja padaju na teret građana i privrede.

7. Da li su pozitivne posledice donošenja zakona takve da opravdavaju troškove koje će on stvoriti?

Neće biti dodatnih troškova donošenjem ovog zakona.

8. Da li se zakonom podržava stvaranje novih privrednih subjekata na tržištu i tržišna konkurencija?

Ovim zakonom nije predviđeno stvaranje novih privrednih subjekata. Ako se uzme u obzir da su poljoprivredni proizvođači u izvesnoj meri privredni subjekti koji učestvuju u procesu poljoprivredne proizvodnje, onda ovaj zakon otvara mogućnost za stvaranje novih privrednih subjekata na tržištu što za posledicu može imati stvaranje tržišne konkurencije, na osnovu mogućnosti da se u proces poljoprivredne proizvodnje uključe novi učesnici.

9. Da li su sve zainteresovane strane imale priliku da se izjasne o zakonu?

Ovim zakonom je izvršeno usklađivanje sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i njihovih država članica, sa jedne strane, i Republike Srbije, sa druge strane, a koja se odnosi na omogućavanje sticanja nepokretnosti državljanima država članica Evropske unije, koji je stupio na snagu 1. septembra 2013. godine. Shodno tome, zainteresovane strane su imale priliku da se upoznaju sa odredbama navedenog sporazuma.

10. Koje će se mere tokom primene zakona preduzeti da bi se ostvarilo ono što se donošenjem zakona namerava?

Za sprovođenje ovog zakona nije potrebno preduzimanje dodatnih mera, s obzirom na to da se ovim zakonom uređuju uslovi za promet poljoprivrednog zemljišta u privatnoj svojini na teritoriji Republike Srbije od strane državljana država članica Evropske unije na osnovu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i njihovih država članica, sa jedne strane, i Republike Srbije, sa druge strane.

IZJAVA O USKLAĐENOSTI PREDLOGA ZAKONA O IZMENI I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTU

SA PROPISIMA EVROPSKE UNIJE

1. Ovlašćeni predlagač propisa – Vlada

Predlagač – Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

2. Naziv propisa

Predlog zakona o izmeni i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu

Proposal Law on amendments to the Law on Agricultural Land

3. Usklađenost propisa s odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i njihovih država članica, sa jedne strane, i Republike Srbije sa druge strane („Službeni glasnik RS”, broj 83/08) (u daljem tekstu: Sporazum):

a) Odredba Sporazuma koja se odnosi na normativnu sadržinu propisa

Član 63. stav 2. Zakona o potvrđivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i njihovih država članica, sa jedne strane, i Republike Srbije, sa druge strane (u daljem tekstu: SSP) kojom je uređeno da će po stupanju na snagu ovog sporazuma Srbija da dopusti državljanima država članica Evropske unije da stiču svojinu nad nepokretnostima u Srbiji, uz potpunu i celishodnu primenu postojećih postupaka. U periodu od četiri godine od stupanja na snagu ovog sporazuma Srbija će postepeno usklađivati svoje zakonodavstvo koje se odnosi na sticanje svojine nad nepokretnostima u Srbiji kako bi državljanima članica Evropske unije osigurala isti tretman kao i svojim državljanima.

b) Prelazni rok za usklađivanje zakonodavstva prema odredbama Sporazuma

1. septembar 2017. godine

v) Ocena ispunjenosti obaveze koje proizlaze iz navedene odredbe Sporazuma

U potpunosti ispunjena obaveza iz SSP-a

g) Razlozi za delimično ispunjavanje, odnosno neispunjavanje obaveza koje proizlaze iz navedene odredbe Sporazuma

Ne

d) Veza sa Nacionalnim programom za usvajanje pravnih tekovina Evropske unije.

Ne

4. Usklađenost propisa sa propisima Evropske unije:

a) Navođenje odredbi primarnih izvora prava Evropske unije i ocene usklađenosti sa njima

Ne

v) Navođenje ostalih izvora prava Evropske unije i usklađenost sa njima

Ne

g) Razlozi za delimičnu usklađenost, odnosno neusklađenost

Ne

d) Rok u kojem je predviđeno postizanje potpune usklađenosti propisa sa propisima Evropske unije

Ne

5. Ukoliko ne postoje odgovarajuće nadležnosti Evropske unije u materiji koju reguliše propis, i/ili ne postoje odgovarajući sekundarni izvori prava Evropske unije sa kojima je potrebno obezbediti usklađenost, potrebno je obrazložiti tu činjenicu. U ovom slučaju, nije potrebno popunjavati Tabelu usklađenosti propisa. Tabelu usklađenosti nije potrebno popunjavati i ukoliko se domaćim propisom ne vrši prenos odredbi sekundarnog izvora prava Evropske unije već se isključivo vrši primena ili sprovođenje nekog zahteva koji proizilazi iz odredbe sekundarnog izvora prava (npr. Predlogom odluke o izradi strateške procene uticaja biće sprovedena obaveza iz člana 4. Direktive 2001/42/EZ, ali se ne vrši i prenos te odredbe direktive).

Nije predviđena transpozicija propisa.

6. Da li su prethodno navedeni izvori prava Evropske unije prevedeni na srpski jezik?

Ne

7. Da li je propis preveden na neki službeni jezik Evropske unije?

Ne

8. Saradnja sa Evropskom unijom i učešće konsultanata u izradi propisa i njihovo mišljenje o usklađenosti

Ne

Ostavite komentar