Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji

PREDLOG ZAKONA

O IZMENAMA I DOPUNAMA

ZAKONA O PORESKOM POSTUPKU I PORESKOJ ADMINISTRACIJI

Član 1.

U Zakonu o poreskom postupku i poreskoj administraciji („Službeni glasnik RS”, br. 80/02, 84/02-ispravka, 23/03-ispravka, 70/03, 55/04, 61/05, 85/05-dr. zakon, 62/06-dr. zakon, 61/07, 20/09, 72/09-dr. zakon, 53/10, 101/11, 2/12-ispravka i 93/12), u članu 1. stav 2. tačka 1) menja se i glasi:

„1) izdavanja i oduzimanja ovlašćenja za obavljanje menjačkih poslova, kontrole menjačkih poslova, kao i kontrole deviznog poslovanja;”.

Član 2.

U članu 2a stav 2. posle reči: „poreskih davanja iz stava 1. ovog člana,” dodaju se reči: „pokretanja, vođenja i izricanja kazni u prvostepenom prekršajnom postupku u vezi sa javnim prihodima iz stava 1. ovog člana,”.

Tačka 4a) briše se.

U tački 6) reči: „5a), 6),” brišu se.

Član 3.

U članu 7. stav 7. reči: „web sajtu” zamenjuju se rečima „internet strani”.

Član 4.

U članu 11. stav 1. menja se i glasi:

„Poreska uprava u okviru poslova državne uprave, vodi prvostepeni i drugostepeni poreski postupak, jedinstveni registar poreskih obveznika i poresko računovodstvo, procenjuje tržišnu vrednost nepokretnosti isključivo u postupku utvrđivanja osnovice poreza koji je propisan poreskim zakonom čije je utvrđivanje, naplata i kontrola u nadležnosti Poreske uprave, otkriva poreska krivična dela i prekršaje i njihove izvršioce, pokreće, vodi i izriče kazne u prvostepenom prekršajnom postupku za javne prihode koje naplaćuje Poreska uprava, a koji nisu u isključivoj nadležnosti prekršajnog suda, pokreće, vodi i izriče kazne za prekršaje iz oblasti menjačkog poslovanja i drugih poslova shodno zakonu kojim je uređeno devizno poslovanje, kao i za prekršaje iz oblasti igara na sreću (u daljem tekstu: poreski prekršajni postupak), podnosi zahteve za pokretanje poreskog prekršajnog postupka koji su u isključivoj nadležnosti prekršajnog suda i obavlja druge poslove određene ovim zakonom.”

Dodaju se st. 3. i 4, koji glase:

„U cilju obezbeđenja jedinstvenog sprovođenja propisa iz nadležnosti ministarstva nadležnog za poslove finansija, akti (objašnjenja, mišljenja, instrukcije, uputstva i sl.) o primeni tih propisa koje daje ministar nadležan za poslove finansija, odnosno lice koje on ovlasti, obavezujući su za postupanje Poreske uprave.

Akti iz stava 3. ovog člana objavljuju se na internet stranama ministarstva nadležnog za poslove finansija i Poreske uprave.”

Član 5.

U nazivu člana 15. reči: „ortačke radnje” zamenjuju se rečju: „preduzetnika”.

U članu 15. stav 1. reči: „ortačke radnje” zamenjuju se rečju: „preduzetnika”.

Stav 2. menja se i glasi:

„Ako preduzetnik nema poslovođu, odnosno ako nije postavljen privremeni staralac na zaostavštini, poreske obaveze iz stava 1. ovog člana ispunjava preduzetnik, odnosno naslednici kao solidarni poreski dužnici.”

Član 6.

U članu 23. stav 2. zapeta i reči: „osim po osnovu doprinosa za obavezno socijalno osiguranje,” brišu se.

Stav 3. briše se.

Član 7.

U članu 29. posle stava 3. dodaje se novi stav 4, koji glasi:

„Obaveštenja iz st. 1. do 3. ovog člana dostavljaju se u elektronskom obliku ili omogućavanjem direktnog pristupa bazi podataka.”

Dosadašnji stav 4. postaje stav 5.

Dodaju se st. 6. i 7, koji glase:

„Organ, organizacija ili drugo lice nadležno za upis u propisani registar lica koja obavljaju određenu delatnost ne može brisati lice iz propisanog registra bez dokaza o prestanku poreskih obaveza koji izdaje nadležni poreski organ, ne starijeg od pet dana u momentu podnošenja zahteva za brisanje iz propisanog registra.

U pogledu zaštite podataka o ličnosti Poreska uprava dužna je da postupa na isti način kao i organ koji joj je te podatke dostavio.”

Član 8.

Član 30a menja se i glasi:

„Član 30a

Banka će dozvoliti isplatu zarada, odnosno naknada zarada, samo ako nalog kojim se banci nalaže isplata zarade, naknada zarada, kao i plaćanje poreza po odbitku sadrži poziv na broj odobrenja za plaćanje ukupne obaveze po tom osnovu, koji dodeljuje Poreska uprava, na način iz člana 41. ovog zakona.”

Član 9.

Član 36. menja se i glasi:

„Član 36.

Poreski akti u pisanom obliku dostavljaju se poštom ili lično.

Ako se dostavljanje poreskog akta vrši lično, poreski akt smatra se dostavljenim danom prijema poreskog akta od strane poreskog obveznika ili ovlašćenog lica, što se potvrđuje njegovim potpisom.

Ako se dostavljanje poreskih akata vrši preko pošte, poreski akt smatra se dostavljenim po isteku roka od 15 dana od dana predaje poreskog akta pošti na dostavljanje.

Odredbe st. 1-3. ovog člana shodno se primenjuju i na dostavljanje drugim učesnicima u poreskom postupku.”

Član 10.

U članu 38. stav 3. menja se i glasi:

„Poreski obveznik, poreski punomoćnik ili drugo lice koje je poreski obveznik ovlastio za podnošenje poreske prijave, zakonski zastupnik i zastupnik po službenoj dužnosti dužan je da potpiše poresku prijavu, osim ako je drukčije uređeno poreskim propisom.”

St. 4. i 5. brišu se.

Dosadašnji st. 6. i 7. postaju st. 4. i 5.

U dosadašnjem stavu 8, koji postaje stav 6, reči: „stava 7.” zamenjuju se rečima: „stava 5.”.

U dosadašnjem stavu 9, koji postaje stav 7, reči: „elektronskim putem” zamenjuju se rečima: „u elektronskom obliku”.

U dosadašnjem stavu 10, koji postaje stav 8, reči: „stava 9.” zamenjuju se rečima: „stava 7.”, a reči: „elektronskim putem” zamenjuju se rečima: „u elektronskom obliku, ako ovim zakonom nije drukčije uređeno”.

U dosadašnjem stavu 11, koji postaje stav 9, reči: „elektronskim putem” zamenjuju se rečima: „u elektronskom obliku”, a posle reči: „preduzetnici” dodaju se zapeta i reči: „ako ovim zakonom nije drukčije uređeno”.

Član 11.

U članu 40. stav 1. reči: „izmenjenu poresku prijavu, u kojoj su greška ili propust otklonjeni” zamenjuju se rečima: „poresku prijavu u kojoj su greška ili propust otklonjeni (u daljem tekstu: izmenjena poreska prijava)”.

Stav 3. menja se i glasi:

„Podnetu poresku prijavu poreski obveznik može da izmeni najviše dva puta podnošenjem izmenjene poreske prijave.”

Stav 6. menja se i glasi:

„Ministar bliže uređuje način i postupak podnošenja izmenjene poreske prijave u elektronskom obliku.”

Član 12.

Član 41. menja se i glasi:

„Član 41.

Poreska prijava za poreze koji se plaćaju po odbitku (u daljem tekstu: porez po odbitku) je izveštaj koji poreski obveznik, odnosno poreski platac, podnosi Poreskoj upravi (u daljem tekstu: pojedinačna poreska prijava).

Pojedinačna poreska prijava sadrži:

1) zbirne podatke o obračunatom porezu po odbitku od strane jednog poreskog placa za sve primaoce prihoda;

2) pojedinačne podatke o obračunatom porezu po odbitku od strane jednog poreskog placa za svakog primaoca prihoda.

Pojedinačna poreska prijava podnosi se pre svake isplate prihoda na koji se obračunava i plaća porez po odbitku, kao i pre svakog plaćanja doprinosa za obavezno socijalno osiguranje kada se ti doprinosi plaćaju bez isplate zarade u skladu sa zakonom kojim se uređuju doprinosi za obavezno socijalno osiguranje.

Pojedinačna poreska prijava i izmenjena pojedinačna poreska prijava podnose se isključivo u elektronskom obliku.

Ako pojedinačna poreska prijava sadrži nedostatke u pogledu formalne ispravnosti i matematičke tačnosti, Poreska uprava u elektronskom obliku obaveštava podnosioca pojedinačne poreske prijave o tim nedostacima.

Ponovno dostavljanje pojedinačne poreske prijave sa otklonjenim nedostacima iz stava 5. ovog člana, ne smatra se podnošenjem izmenjene poreske prijave.

Pojedinačna poreska prijava smatra se podnetom kada Poreska uprava potvrdi formalnu ispravnost i matematičku tačnost iskazanih podataka, dodeli broj prijave, broj odobrenja za plaćanje ukupnog iznosa obaveze po tom osnovu i u elektronskom obliku dostavi te informacije podnosiocu pojedinačne poreske prijave.

Pojedinačnu poresku prijavu po službenoj dužnosti podnosi Poreska uprava umesto poreskog obveznika, odnosno poreskog placa, u slučaju kada poreski obveznik, odnosno poreski platac propusti da je podnese u roku propisanom zakonom kojim se uređuju doprinosi za obavezno socijalno osiguranje.

Na zahtev Poreske uprave Centralni registar obaveznog socijalnog osiguranja (u daljem tekstu: Centralni registar), u elektronskom obliku dostavlja Poreskoj upravi podatke potrebne za utvrđivanje obaveze i podnošenje pojedinačne poreske prijave po službenoj dužnosti iz stava 8. ovog člana, u roku od tri dana od dana dostavljanja zahteva.

Poreski platac iz stava 1. ovog člana dužan je da licu za koje je platio porez po odbitku izda potvrdu koja sadrži podatke o plaćenom porezu po odbitku najkasnije do 31. januara godine koja sledi godini u kojoj je plaćen porez po odbitku.

Poreska uprava je dužna da Centralnom registru u elektronskom obliku dostavlja pojedinačne podatke o obračunatim, odnosno plaćenim doprinosima za obavezno socijalno osiguranje od strane jednog poreskog placa za svakog primaoca prihoda, kao i zbirne podatke po isplatiocima, na mesečnom nivou, do kraja tekućeg meseca za prethodni mesec za koji je izvršen obračun, odnosno isplata.

Akt za izvršavanje ovog člana doneće ministar.”

Član 13.

Posle člana 41. dodaje se član 41a, koji glasi:

„Član 41a

Ako je drugim propisom predviđeno podnošenje izveštaja sa podacima o porezu po odbitku uređeno na drukčiji način, primenjuju se odredbe ovog zakona.”

Član 14.

U članu 42. stav 1. reči: „od posebnog značaja za fiskalni interes Republike” zamenjuju se rečima: „od značaja za utvrđivanje poreske obaveze podnosioca te prijave”.

Posle stava 1. dodaje se novi stav 2, koji glasi:

„Podacima iz stava 1. ovog člana smatraju se naročito podaci o imovini u vrednosti većoj od 35.000.000 dinara, o statusnim promenama, poslovnim aktivnostima i novčanim transakcijama lica koje podnosi informativnu poresku prijavu.”

U dosadašnjem stavu 2, koji postaje stav 3, reči: „stava 1.” zamenjuju se rečima: „stava 2.”.

Član 15.

U članu 65. posle stava 1. dodaje se novi stav 2, koji glasi:

„Izuzetno od stava 1. ovog člana, porez po odbitku dospeva za plaćanje na dan koji je u pojedinačnoj poreskoj prijavi naveden kao datum plaćanja ako je taj dan raniji od roka propisanog zakonom.”

Dosadašnji stav 2. postaje stav 3.

U dosadašnjem stavu 3, koji postaje stav 4. reči: „st. 4-6.” zamenjuju se rečima: „st. 8-11.”

Član 16.

U članu 75. stav 1. posle reči: „sporednih poreskih davanja” dodaju se zapeta i reči: „osim kamate,”.

U stavu 2. posle reči: „sporednih poreskih davanja” dodaju se zapeta i reči: „osim kamate,”.

Posle stava 2. dodaju se novi st. 3-6, koji glase:

„Kamata se obračunava za kalendarski broj dana perioda docnje u izmirenju obaveza u odnosu na kalendarski broj dana u godini (365, odnosno 366 dana) dekurzivnim načinom obračuna, bez pripisa kamate glavnici istekom obračunskog perioda.

Kamata se u smislu stava 3. ovog člana obračunava za sve kalendarske dane u obračunskom periodu.

Pod obračunskim periodom podrazumeva se period od prvog dana docnje, odnosno promene iznosa duga i/ili promene stope iz stava 1. ovog člana i/ili isteka svake kalendarske godine u periodu docnje za koji se vrši obračun.

Ukupan iznos kamate predstavlja zbir obračunate kamate za pojedine obračunske periode iz stava 5. ovog člana.”

Dosadašnji stav 3. postaje stav 7.

U dosadašnjem stavu 4, koji postaje stav 8, posle reči: „sporednih poreskih davanja” dodaju se zapeta i reči: „osim kamate,”.

Dosadašnji st. 5-7. postaju st. 9-11.

Član 17.

U članu 101. stav 2. reči: „st. 3. i 6.” zamenjuju se rečima „st. 4. i 7.”.

Član 18.

U članu 104. stav 2. rečenica: „Ukoliko na nekom usmenom javnom nadmetanju nema najmanje dva ponuđača, usmeno javno nadmetanje se ponovo oglašava u roku od osam dana od dana za koji je bilo oglašeno usmeno javno nadmetanje na kome nije bilo najmanje dva ponuđača.” briše se.

Posle stava 2. dodaje se novi stav 3, koji glasi:

„Ako se na oglašeno usmeno javno nadmetanje za prodaju stvari iz stava 1. ovog člana javi samo jedan ponuđač, pokretne stvari mogu se prodati tom ponuđaču neposrednom pogodbom.”

Dosadašnji st. 3-6. postaju st. 4-7.

U dosadašnjem stavu 7, koji postaje stav 8, posle reči: „oglasiti prodaju stvari na” dodaju se reči: „internet strani i”.

Dosadašnji stav 8. postaje stav 9.

U dosadašnjem stavu 9, koji postaje stav 10, reči: „stava 8.” zamenjuju se rečima: „stava 9.”.

U dosadašnjem stavu 10, koji postaje stav 11, reči: „od 75%” zamenjuju se rečima: „od 60%”.

Dosadašnji stav 11. postaje stav 12.

U dosadašnjem stavu 12, koji postaje stav 13, reči: „od 50%” zamenjuju se rečima: „od 30%”.

Dosadašnji st. 13. i 14, koji postaju st. 14. i 15, menjaju se i glase:

„Ako pokretna stvar ne bude prodata ni na drugom usmenom javnom nadmetanju u roku od tri meseca od dana donošenja zaključka o određivanju prodaje putem usmenog javnog nadmetanja, Poreska uprava će konstatovati da prodaja nije uspela i doneće zaključak da se nastavlja sa prodajom neposrednom pogodbom, a prodajna cena je predmet dogovora između Poreske uprave i kupca i za nju se ne traži saglasnost poreskog obveznika.

Prodaja stvari putem neposredne pogodbe ponavlja se sve do prodaje pokretne stvari, odnosno do isteka roka od šest meseci od donošenja zaključka iz stava 14. ovog člana.”

Dosadašnji stav 15. briše se.

U stavu 18. reči: „stava 13.” zamenjuju se rečima: „stava 15.”.

Posle stava 19. dodaje se novi stav 20, koji glasi:

„Za materijalne i pravne nedostatke pokretne stvari koji nastanu na pokretnoj stvari nakon dostave rešenja iz stava 18. ovog člana i izvršene zapisničke primopredaje stvari nadležnom organu za evidenciju pokretnih stvari u državnoj svojini, kao i za štetu koja nastane usled istih, odgovara nadležni organ za evidenciju pokretnih stvari u državnoj svojini.”

Dosadašnji st. 20-22. postaju st. 21-23.

Član 19.

U članu 110. posle stava 11. dodaje se novi stav 12, koji glasi:

„Za materijalne i pravne nedostatke nepokretnosti koji nastanu na nepokretnosti nakon dostave rešenja iz stava 6. ovog člana i izvršene zapisničke primopredaje nepokretnosti oslobođene od lica i stvari nadležnom organu za evidenciju nepokretnosti u državnoj svojini, kao i za štetu koja nastane usled istih, odgovara nadležni organ za evidenciju nepokretnosti u državnoj svojini.”

Dosadašnji stav 12. postaje stav 13.

Član 20.

Član 114e menja se i glasi:

„Član 114e

Odredbe ovog zakona o zastarelosti prava na utvrđivanje, naplatu i povraćaj primenjuju se i na sve javne prihode za koje je zastarelost propisana drugim poreskim zakonom na drukčiji način.”.

Član 21.

U članu 115. stav 4. reči: „st. 2. i 3.” zamenjuju se rečima: „stav 2.”.

Član 22.

U članu 122. dodaje se stav 5, koji glasi:

„U rešenju iz stava 4. ovog člana kojim se porez po odbitku utvrđuje zbirno na nivou isplatioca prihoda, Poreska uprava nalaže poreskom obvezniku i da podnese pojedinačnu poresku prijavu u kojoj otklanja utvrđene nepravilnosti.”

Član 23.

U članu 129. dodaje se stav 3, koji glasi:

„U rešenju iz stava 1. ovog člana kojim se porez po odbitku utvrđuje zbirno na nivou isplatioca prihoda, Poreska uprava nalaže poreskom obvezniku i da podnese pojedinačnu poresku prijavu u kojoj otklanja utvrđene nepravilnosti.”

Član 24.

U članu 129b dodaju se st. 2. i 3, koji glase:

„Poreski inspektor može rešenjem privremeno oduzeti opremu kojom obveznik obavlja neregistrovanu, odnosno neprijavljenu delatnost, a koju zatekne u postupku kontrole.

Privremeno oduzeta oprema iz stava 2. ovog člana, može se ostaviti na čuvanje licu od koga je privremeno oduzeta do isteka roka iz člana 129a stav 4. ovog zakona, ukoliko se proceni da bi troškovi oduzimanja i čuvanja bili nesrazmerno veliki u odnosu na poresku obavezu.”

Član 25.

U članu 129v stav 1. reči: „stav 3.” zamenjuju se rečima: „stav 4.”.

Član 26.

U članu 134. stav 1. reči: „utvrdi vrednost oduzetih stvari i da ih” zamenjuju se rečima: „oduzete stvari po vrsti i količini”.

U stavu 2. posle reči: „utvrđuje se” zamenjuju se rečima: „utvrđuje komisija”, a posle reči: „u momentu oduzimanja” dodaju se zapeta i reči: „u roku od pet dana od dana oduzimanja”.

U stavu 3. reči: „stav 3.” zamenjuju se rečima: „stav 4.”.

St. 4. i 5. brišu se.

U dosadašnjem stavu 6, koji postaje stav 4, reči: „oduzete cigarete i alkoholna pića bez kontrolne akcizne markice” zamenjuju se rečima: „oduzeti akcizni proizvodi, izuzev derivata nafte, papirne tube za cigarete, filteri za cigarete, papir za cigarete, mašinice za punjenje papirnih tuba za cigarete, kao i druge mašinice za uvijanje rezanog duvana”.

Posle stava 4. dodaje se novi stav 5, koji glasi:

„Pre javne prodaje iz stava 4. ovog člana, Poreska uprava ponovo vrši utvrđivanje vrednosti oduzetih stvari u slučaju kada je proteklo više od godinu dana od dana oduzimanja stvari.”

Dosadašnji stav 7, koji postaje stav 6, menja se i glasi:

„Javna prodaja oduzetih stvari iz stava 4. ovog člana vrši se u skladu sa odredbama ovog zakona koje uređuju javnu prodaju pokretnih stvari u postupku prinudne naplate.”

U dosadašnjem stavu 8, koji postaje stav 7, reči: „stava 6.” zamenjuju se rečima: „stava 4.”.

Dosadašnji st. 9. i 10. postaju st. 8. i 9.

U dosadašnjem stavu 11, koji postaje stav 10, reči: „Izuzetno od stava 6. ovog člana, Vlada može oduzete stvari iz stava 1. ovog člana” zamenjuju se rečima: „Izuzetno, Vlada može stvari iz stava 1. ovog člana, osim stvari koje se komisijski uništavaju u smislu stava 4. ovog člana,”.

Dosadašnji stav 12. postaje stav 11.

U dosadašnjem stavu 13, koji postaje stav 12, posle reči: „troškove” na oba mesta, dodaju se reči: „prevoza i”.

Dodaje se novi stav 13, koji glasi:

„Akt za izvršavanje ovog člana doneće ministar.”

Član 27.

Član 159. menja se i glasi:

„Član 159.

Jedinica lokalne samouprave dužna je da u roku od pet dana po isteku kalendarskog meseca dostavi Poreskoj upravi u elektronskom obliku baze podataka o obveznicima poreza na imovinu, kao i podatke iz poreskih prijava koji su od značaja za utvrđivanje poreza na imovinu.”

Član 28.

U članu 159a stav 1. posle reči: „na posebnom obrascu” dodaju se reči: „ili overenom prevodu potvrde na obrascu koji propisuje nadležni organ države sa kojom je zaključen ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja”.

Član 29.

U članu 160. tačka 1a) reči: „i drugih poslova, koji su, shodno Zakonu o deviznom poslovanju („Službeni glasnik RS”, br. 62/06 i 31/11) u nadležnosti Deviznog inspektorata,” brišu se.

Tačka 13v) menja se i glasi:

„13v) vrši kontrolu menjačkog i deviznog poslovanja, u skladu sa propisima kojim je uređeno devizno poslovanje, kao i kontrolu spoljnotrgovinskog poslovanja i sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, u skladu sa zakonom;”.

Tačka 13g) briše se.

Član 30.

Posle člana 163. dodaju se naziv člana i član 163a, koji glase:

„Vanbilansno poresko računovodstvo

Član 163a

U vanbilansnom poreskom računovodstvu Poreska uprava vodi neplaćene poreske obaveze:

1) poreskih obveznika koji su saglasno drugim propisima brisani iz propisanog registra, osim ako je za ispunjenje tih obaveza odgovorno drugo lice;

2) za koje je nastupila apsolutna zastarelost u skladu sa ovim zakonom.

Neplaćene poreske obaveze iz stava 1. tačka 2) ovog člana vode se u ukupnom iznosu po poreskom obvezniku.

Poreska uprava po službenoj dužnosti neplaćene obaveze iz stava 1. ovog člana prenosi iz poreskog računovodstva u vanbilansno poresko računovodstvo po saznanju o brisanju iz propisanog registra, odnosno protekom roka zastarelosti u skladu sa ovim zakonom.

Sadržinu, postupak i način vođenja vanbilansnog poreskog računovodstva bliže uređuje ministar aktom iz člana 163. stav 2. ovog zakona.”

Član 31.

U članu 167a stav 2. reči: „i zamenjuje ga ako je odsutan ili sprečen” brišu se.

Posle stava 2. dodaje se novi stav 3, koji glasi:

„Osnovna plata zamenika direktora određuje se množenjem koeficijenta 7,11, koji je utvrđen za III grupu položaja – u koju se svrstava i položaj zamenika direktora Poreske uprave, sa osnovicom za obračun i isplatu plate, koja se za državne službenike i nameštenike utvrđuje za svaku budžetsku godinu zakonom kojim se uređuje budžet Republike Srbije, a naknade i druga primanja zamenika direktora utvrđuju se u skladu sa zakonom kojim se uređuju plate državnih službenika i nameštenika.”

Dosadašnji stav 3, koji postaje stav 4, menja se i glasi:

„Zamenika direktora postavlja Vlada, na period od pet godina, na predlog ministra, prema zakonu kojim se uređuje položaj državnih službenika.”

Član 32.

U članu 169o stav 1. posle reči: „prevremeno steći” dodaje se reč: „neposredno”.

Član 33.

U članu 169p stav 5. posle reči: „nameštenika” dodaju se reči: „i odredbama ovog zakona”.

Posle stava 6. dodaju se novi st. 7. i 8, koji glase:

„Plata utvrđena po odredbama st. 1-6. ovog člana, može se korigovati tako da iznos plate poreskih službenika i nameštenika u Poreskoj upravi ne bude manji od plate lica zaposlenog u nadležnom organu područne jedinice lokalne samouprave na istim poslovima.

Plata utvrđena po odredbama st. 1-7. ovog člana, može se korigovati shodno radnom učinku poreskog službenika i nameštenika, a kriterijume, način i postupak korigovanja propisuje ministar.”

Dosadašnji stav 7. postaje stav 9.

Član 34.

Naziv člana 169t menja se i glasi:

„Priznanja, nagrade i umanjenja plata”.

U članu 169t stav 1. posle reči: „poreskom službeniku” dodaju se reči: „i namešteniku”.

U stavu 2. reči: „dodeljuju se” zamenjuju se rečima: „mogu se dodeljivati kvartalno i”.

Posle stava 2. dodaje se novi stav 3, koji glasi:

„Za nedovoljno postignute rezultate rada u obavljanju poslova Poreske uprave poreskom službeniku i namešteniku može se umanjiti osnovna plata najviše za 30%.”

U dosadašnjem stavu 3, koji postaje stav 4. posle reči: „priznanja” dodaju se zapeta i reči: „kriterijume za utvrđivanje visine, kao”, a posle reči: „nagrada” dodaju se zapeta i reči: „odnosno umanjenja plata”.

Član 35.

U članu 176. stav 1. posle reči: „Ko” dodaje se reč: „neovlašćeno”, a reči: „nisu posebno obeleženi propisanim kontrolnim akciznim markicama, u skladu sa zakonom” zamenjuju se rečima: „se u skladu sa zakonom smatraju akciznim proizvodima”.

U stavu 5. posle reči: „Proizvodi koji” dodaju se reči: „se u skladu sa zakonom smatraju akciznim proizvodima a koji su neovlašćeno stavljeni u promet, kao i proizvodi koji”.

Član 36.

U članu 177. stav 1. posle reči: „poreskim zakonom,” dodaju se reči: „uključujući i pojedinačnu poresku prijavu,”.

U stavu 6. broj: „100.000” zamenjuje se brojem: „500.000”, a broj: „12.500” zamenjuje se brojem: „30.000”.

U stavu 7. broj: „100.000” zamenjuje se brojem: „500.000”, a broj: „10.000” zamenjuje se brojem: „20.000”.

U stavu 8. broj: „100.000” zamenjuje se brojem: „500.000”, a broj: „10.000” zamenjuje se brojem: „20.000”.

U stavu 9. broj: „100.000” zamenjuje se brojem: „500.000”, a broj: „10.000” zamenjuje se brojem: „20.000”.

U stavu 10. broj: „100.000” zamenjuje se brojem: „500.000”, a broj: „12.500” zamenjuje se brojem: „30.000”.

U stavu 11. reči: „5.000 do 50.000” zamenjuju se rečima: „10.000 do 100.000”.

Član 37.

U članu 178. stav 5. broj: „100.000” zamenjuje se brojem: „500.000”, a broj: „10.000” zamenjuje se brojem: „20.000”.

U stavu 6. broj: „100.000” zamenjuje se brojem: „500.000”, a broj: „10.000” zamenjuje se brojem: „20.000”.

U stavu 7. broj: „100.000” zamenjuje se brojem: „500.000”, a broj: „10.000” zamenjuje se brojem: „20.000”.

U stavu 8. broj: „100.000” zamenjuje se brojem: „500.000”, a broj: „15.000” zamenjuje se brojem: „30.000”.

U stavu 9. reči: „5.000 do 50.000” zamenjuju se rečima: „10.000 do 100.000”.

Član 38.

U članu 178a stav 5. broj: „100.000” zamenjuje se brojem: „500.000”, a broj: „10.000” zamenjuje se brojem: „20.000”.

U stavu 6. broj: „100.000” zamenjuje se brojem: „500.000”, a broj: „10.000” zamenjuje se brojem: „20.000”.

U stavu 7. broj: „100.000” zamenjuje se brojem: „500.000”, a broj: „10.000” zamenjuje se brojem: „20.000”.

U stavu 8. broj: „100.000” zamenjuje se brojem: „500.000”, a broj: „15.000” zamenjuje se brojem: „30.000”.

U stavu 9. reči: „5.000 do 50.000” zamenjuju se rečima: „10.000 do 100.000”.

Član 39.

Posle člana 178a dodaju se naziv člana i član 178b, koji glase:

„Nepodnošenje informativne poreske prijave

Član 178b

Poreski obveznik – pravno lice, odnosno preduzetnik koji Poreskoj upravi ne podnese informativnu poresku prijavu, kazniće se za prekršaj novčanom kaznom u visini od 3% ukupnog prihoda ostvarenog za prethodnu poslovnu godinu.”

Član 40.

U članu 179. stav 1. broj: „600.000” zamenjuje se brojem: „1.000.000”.

U tački 2b) reči: „elektronskim putem (član 38. stav 10)” zamenjuju se rečima: „u elektronskom obliku (član 38. stav 8)”.

U tački 2v) reči: „elektronskim putem (član 38. stav 11)” zamenjuju se rečima: „u elektronskom obliku (član 38. stav 9)”.

Tačka 3) menja se i glasi:

„3) u pojedinačnoj poreskoj prijavi navede netačne podatke (član 41);”.

Posle tačke 3) dodaje se tačka 3a), koja glasi:

„3a) u informativnoj poreskoj prijavi ne navede potpune podatke (član 42);”.

U stavu 2. reči: „5.000 do 30.000” zamenjuju se rečima: „10.000 do 50.000”.

U stavu 3. broj: „300.000” zamenjuje se brojem: „400.000”.

U stavu 4. broj: „300.000” zamenjuje se brojem: „500.000”.

U stavu 5. broj: „15.000” zamenjuje se brojem: „30.000”.

U stavu 6. broj: „150.000” zamenjuje se brojem: „200.000”.

U stavu 7. broj: „150.000” zamenjuje se brojem: „300.000”.

U tački 3) reči: „stav 6” zamenjuju se rečima: „stav 4”.

U stavu 8. broj: „7.000” zamenjuje se brojem: „10.000”.

U stavu 9. broj: „75.000” zamenjuje se brojem: „100.000”.

Stav 10. menja se i glasi:

„Novčanom kaznom od 100.000 do 1.000.000 dinara kazniće se za prekršaj organ, organizacija ili drugo lice nadležno za upis u propisani registar lica koja obavljaju određenu delatnost ako izvrši brisanje lica bez dokaza o prestanku poreskih obaveza koji izdaje nadležni poreski organ (član 29. stav 6).”

Dodaje se novi stav 11, koji glasi:

„Novčanom kaznom od 100.000 do 1.000.000 dinara kazniće se za prekršaj banka koja dozvoli isplatu zarada, odnosno naknada zarada ako nalog kojim se banci nalaže isplata zarade, naknada zarada, kao i plaćanje poreza po odbitku ne sadrži poziv na broj odobrenja za plaćanje ukupne obaveze po tom osnovu koji je dodelila Poreska uprava na način iz člana 41. ovog zakona (član 30a).”

U dosadašnjem stavu 11, koji postaje stav 12, broj: „600.000” zamenjuje se brojem: „1.000.000”.

Član 41.

U članu 180. stav 1. broj: „50.000” zamenjuje se brojem: „100.000”.

U tački 6) reči: „ član 38. st. 2, 3. i 5. i član 40. stav 1” zamenjuju se rečima: „član 38. st. 2. i 3, član 40. stav 1. i član 41”.

Član 42.

Posle člana 180. dodaju se naziv člana i član 180a, koji glase:

„Nepodnošenje informativne poreske prijave

Član 180a

Poreski obveznik – fizičko lice koje Poreskoj upravi ne podnese informativnu poresku prijavu ili u njoj ne navede svu svoju imovinu, kazniće se za prekršaj novčanom kaznom u visini od 3% tržišne vrednosti neprijavljene imovine.”

Član 43.

U članu 181. stav 1. broj: „50.000” zamenjuje se brojem: „100.000”.

Posle tačke 2v) dodaje se tačka 2g), koja glasi:

„2g) organu, organizaciji ili drugom licu nadležnom za upis u propisani registar lica koja obavljaju određenu delatnost, ako izvrši brisanje lica bez dokaza o prestanku poreskih obaveza koji izdaje nadležni poreski organ (član 29. stav 6);”.

Tačka 3a) menja se i glasi:

„3a) banci koja dozvoli isplatu zarada, odnosno naknada zarada, a nalog kojim se banci nalaže isplata zarade, naknada zarada, kao i plaćanje poreza po odbitku ne sadrži poziv na broj odobrenja za plaćanje ukupne obaveze po tom osnovu koji je dodelila Poreska uprava na način iz člana 41. ovog zakona (član 30a);”.

U tački 4) reči: „stav 3” zamenjuju se rečima: „stav 4”.

Tačka 11a) menja se i glasi:

„11a) jedinici lokalne samouprave, ako u roku od pet dana po isteku kalendarskog meseca ne dostavi Poreskoj upravi u elektronskom obliku baze podataka o obveznicima poreza na imovinu, kao i podatke iz poreskih prijava koji su od značaja za utvrđivanje poreza na imovinu (član 159);”.

Član 44.

U članu 182. stav 1. reči: „5.000 do 50.000” zamenjuju se rečima: „10.000 do 100.000”.

Član 45.

Odredbe člana 4. stav 2. ovog zakona primenjivaće se na akte donete nakon stupanja na snagu ovog zakona.

Član 46.

Propisi iz čl. 11, 26, 30, 33. i 34. ovog zakona doneće se u roku od šest meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, a propis iz člana 12. ovog zakona doneće se u roku od tri meseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 47.

Zbirna i pojedinačna poreska prijava za porez po odbitku koji dospeva za plaćanje zaključno sa 31. decembrom 2013. godine podnose se u skladu sa članom 41. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji („Službeni glasnik RS”, br. 80/02, 84/02-ispravka, 23/03-ispravka, 70/03, 55/04, 61/05, 85/05-dr. zakon, 62/06-dr. zakon, 61/07, 20/09, 72/09-dr. zakon, 53/10, 101/11, 2/12-ispravka i 93/12).

Član 48.

Odredbe čl. 8, 12. i 13, člana 15. stav 1, čl. 22. i 23, člana 36. stav 1, člana 40. st. 4. i 16, člana 41. stav 2. i člana 43. stav 3. ovog zakona, primenjivaće se od 1. januara 2014. godine.

Izuzetno od stava 1. ovog člana u delu koji se odnosi na početak primene člana 12. ovog zakona, poreski obveznik koji obezbedi tehničke uslove može podnositi Poreskoj upravi pojedinačnu poresku prijavu za poreze po odbitku u elektronskom obliku počev od 1. oktobra 2013. godine.

Postupak i način podnošenja pojedinačne poreske prijave počev od 1. oktobra 2013. godine može urediti ministar nadležan za poslove finansija.

Član 49.

Odredba člana 7. stav 1. ovog zakona, koja se odnosi na dostavljanje obaveštenja, odnosno omogućavanje direktnog pristupa bazi podataka, primenjivaće se od 1. januara 2014. godine.

Organ koji vodi evidencije o mestu prebivališta, dužan je da Poreskoj upravi dostavi bazu podataka u elektronskom obliku na osnovu evidentiranih podataka sa stanjem na dan početka primene člana 7. stav 1. ovog zakona, a najkasnije do 31. januara 2014. godine.

Izuzetno od stava 1. ovog člana, organ koji obezbedi tehničke uslove može Poreskoj upravi dostavljati obaveštenja u elektronskom obliku, odnosno omogućiti direktan pristup bazi podataka počev od 1. oktobra 2013. godine.

Član 50.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

I USTAVNI OSNOV ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavni osnov za donošenje ovog zakona je član 97. tač. 6. i 15. Ustava Republike Srbije, prema kojima Republika Srbija, između ostalog, uređuje poreski sistem i obezbeđuje finansiranje ostvarivanja prava i dužnosti Republike Srbije, utvrđenih Ustavom i zakonom.

II RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA

Osnovni razlog za donošenje ovog zakona, odnosno osnovni cilj koji se Zakonom želi postići, je objedinjavanje plaćanja obaveza po osnovu poreza po odbitku čime se sve postojeće poreske prijave i drugi obrasci koji se podnose pri plaćanju poreza po odbitku (35 obrazaca) zamene jednom, pojedinačnom poreskom prijavom. Naime, predlaže se da se počev od 1. januara 2014. godine uvede novi obrazac pojedinačne poreske prijave za poreze po odbitku, koja će sadržati pojedinačne i zbirne podatke o obračunatim porezima i doprinosima za sve primaoce prihoda i na nivou isplatioca. Ova prijava će se podnositi isključivo u elektronskom obliku pre svake isplate zarade, naknade zarade i drugih prihoda. Ova promena donosi izuzetno značajno pojednostavljenje kako poštovanja odgovarajućih poreskih propisa za obveznike tako i i kontrolu koju sprovodi Poreska uprava, što i jednima i drugima bitno smanjuje troškove. Smanjenje administrativnih troškova procenjuje se na preko 1,5 milijardi dinara. Istovremeno, ovom izmenom obezbeđuje se konsolidacija svih podataka koji se odnose na navedene prihode, informatičko povezivanje sa Centralnim registrom obaveznog socijalnog osiguranja, automatsko knjiženje plaćenih poreza i doprinosa. To, takođe, omogućava uspostavljanje efikasnog servisa za poreske obveznike sa ažurnim i tačnim informacijama o njihovim zaduženjima i plaćenim obavezama.

Drugi važan cilj je utvrđivanje pravila koje će ojačati jedinstveno sprovođenja propisa i doprineti povećanju pravne sigurnosti u primeni propisa iz nadležnosti Ministarstva finansija i privrede, što se postiže ustanovljavanjem obaveznosti akata (uputstava, mišljenja, objašnjenja i slično) u postupanju Poreske uprave, a koje daje ministar nadležan za poslove finansija ili lice koje on odredi.

Ostale promene imaju sledeće ciljeve.

Preciziranje ovlašćenja i nadležnosti Poreske uprave u pogledu poslova kontrole deviznog poslovanja, poslova u poreskoprekršajnom postupku, kao i poslova koji se odnose na procenu tržišne vrednosti nepokretnosti za koju se nadležnost Poreske uprave ograničava na postupke utvrđivanja poreza koje ona administrira.

Preciziranje ovlašćenja i nadležnosti jedinica lokalne samouprave u poreskoprekršajnom postupku tako da kod pokretanja, vođenja i izricanja kazni u prvostepenom prekršajnom postupku koji se odnosi na javne prihode koje te jedinice utvrđuju, naplaćuju i kontrolišu u javnopravnom odnosu, kao i kod podnošenja zahteva za pokretanje prekršajnog postupka za te prekršaje, tako da imaju ista prava i obaveze koje po ovom zakonu ima Poreska uprava, kao i preciziranje načina sprovođenja obaveze dostavljanja Poreskoj upravi elektronskim putem baze podataka koje su od značaja za utvrđivanje poreza.

Imajući u vidu procesni značaj dostavljanja poreskih akata (od dana dostavljanja teku rokovi za ulaganje pravnih lekova, od tog dana se računa dospelost određenih obaveza…), preciziraju se odredbe koje uređuju dostavljanje kako bi se dostavljanje, a samim tim i naplata poreza, učinili efikasnijim.

Povećanje efikasnosti postupaka prinudne naplate i postupaka kontrole poreskih obveznika (u postupcima prodaje stvari), uz smanjenje troškova Poreske uprave u tom postupku pojednostavljenjem koraka u postupku prodaje.

Preciziranje i pravnotehničko usaglašavanje pojedinih odredaba Zakona, kako bi se njegova primena realizovala sa što manje tumačenja i na taj način doprinelo bržem sprovođenju poreskog postupka i efikasnijem radu poreske administracije, kao i većoj doslednosti u primeni zakona. Primera radi, predlaže se da poresku prijavu, osim poreskog obveznika i određenih lica u posebnim slučajevima, može da potpiše i lice koje je poreski obveznik ovlastio za podnošenje poreske prijave, zakonski zastupnik i zastupnik po službenoj dužnosti, precizira se da podnetu poresku prijavu poreski obveznik može da izmeni najviše dva puta podnošenjem izmenjene poreske prijave, vrši se pravnotehničko usaglašavanje sa zakonom kojim se uređuju privredna društva, vodeći računa da više ne postoji ortačka radnja kao oblik organizovanja preduzetnika i dr.

Povećanje fiskalne discipline kroz povećanje propisanih novčanih kazni u okviru raspona utvrđenih zakonom kojim se uređuju prekršaji.

Razmatrane mogućnosti da se problemi reše i bez donošenja Zakona

Imajući u vidu da su predložena rešenja zakonska materija, nema mogućnosti da se ciljevi koji se žele postići Zakonom reše bez donošenja Zakona.

Zašto je donošenje Zakona najbolji način za rešavanje problema

Donošenje Zakona je jedini način za rešavanje problema, iz razloga što se radi o zakonskoj materiji, koju je jedino i moguće menjati i dopunjavati odgovarajućim izmenama i dopunama zakona.

III OBJAŠNJENJE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA I POJEDINAČNIH

REŠENJA

Uz čl 1, 3, 4, 29. i 45. ovog zakona

Vrši se preciziranje nadležnosti Poreske uprave i tehnička korekcija teksta:

– u poslovima izdavanja i oduzimanja ovlašćenja za obavljanje menjačkih poslova, kontrole menjačkih poslova, kao i kontrole deviznog poslovanja koji su bili u nadležnosti Deviznog inspektorata, kao i usklađivanje sa izmenama zakona kojim se uređuje devizno poslovanje;

– u poreskoprekršajnom postupku, u smislu da je Poreska uprava nadležna za pokretanje i vođenje tog postupka u pogledu javnih prihoda koje naplaćuje Poreska uprava a koji nije u isključivoj nadležnosti prekršajnog suda shodno odredbama zakona kojim se uređuje prekršaj;

– u poslovima koji se odnose na procenu tržišne vrednosti nepokretnosti u postupcima utvrđivanja poreza koji su propisani poreskim zakonima koje Poreska uprava administrira.

Takođe, propisuje se obaveznost primene mišljenja, objašnjenja, instrukcija i uputstava koje daje ministar nadležan za poslove finansija (ili od njega ovlašćeno lice) u postupanju Poreske uprave u poreskom postupku.

Uz čl. 2. i 27. ovog zakona

Vrši se preciziranje nadležnosti organa jedinice lokalne samouprave u smislu da kod pokretanja, vođenja i izricanja kazni u prvostepenom prekršajnom postupku u vezi sa javnim prihodima koje te jedinice utvrđuju, naplaćuju i kontrolišu u javnopravnom odnosu, kao i kod podnošenja zahteva za pokretanje prekršajnog postupka za te prekršaje imaju ista prava i obaveze koje po ovom zakonu ima Poreska uprava.

Takođe, predlaže se da jedinica lokalne samouprave, u roku od pet dana po isteku kalendarskog meseca, dostavi Poreskoj upravi elektronskim putem baze podataka, o obveznicima poreza na imovinu, kao i podaci iz poreskih prijava od značaja za utvrđivanje poreza na imovinu. Ovi podaci su neophodni za formiranje centralnog registra kao jedinstvene baze podataka o svim poreskim obveznicima i njihovim obavezama, kao i pojednostavljene postupka podnošenja pojedinih akata od strane poreskih obaveza, u smislu izbegavanja podnošenja istih dokumenata više puta (lokalnim poreskim administracijama i Poreskoj upravi). U skladu sa tim predlaže se i prekršajna kazna za neizvršenje te obaveze za odgovorno lice u jedinici lokalne samouprave.

Uz član 5. ovog zakona

Predlaže se izmena ovog člana iz razloga usaglašavanja sa Zakonom o privrednim društvima („Službeni glasnik RS“, br. 55/04 … 111/09 – dr. zakon) prema kome više ne postoje ortačke radnje.

Uz čl. 6, 20, 21. i 30. ovog zakona

Uvodi se vanbilansno poresko računovodstvo u kojem Poreska uprava vodi evidenciju o neplaćenim poreskim obavezama poreskih obveznika koji su saglasno drugim propisima brisani iz propisanog registra, osim ako je za ispunjenje tih obaveza odgovorno drugo lice, kao i za koje je nastupila apsolutna zastarelost u skladu sa ovim zakonom. Ove neplaćene obaveze vode se u vanbilansnom poreskom računovodstvu u ukupnom iznosu po poreskom obvezniku.

Predlaže se i da se na doprinose za obavezno socijalno osiguranje, kao i na druge javne prihode za koje je zastarelost propisana drugim poreskim zakonom na drukčiji način, primenjuju odredbe ovog zakona o zastarelosti prava na utvrđivanje, naplatu i povraćaj poreza.

Takođe imajući u vidu Odluku Ustavnog suda broj IUz-850/2010 od 12. jula 2012. godine, kojom se, između ostalog, proglašavaju neustavne odredbe o automatskom stečaju u čl. 150. do 154. Zakona o stečaju („Službeni glasnik RS”, broj 104/09), predlažu se odgovarajuće izmene u članu 23. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji („Službeni glasnik RS”, br. 80/02, 84/02-ispravka, 23/03-ispravka, 70/03, 55/04, 61/05, 85/05-dr. zakon, 62/06-dr. zakon, 61/07, 20/09, 72/09-dr. zakon, 53/10, 101/11, 2/12-ispravka i 93/12 – u daljem tekstu: ZPPPA).

Uz čl. 7. i 49. ovog zakona

Predlaže se da su, počev od 1. januara 2014. godine, Agencija za privredne registre obaveštenje o izvršenom upisu u Registar privrednih subjekata, zatim sud, organ lokalne samouprave, advokatska komora, profesionalna udruženja, kao i drugi organ ili organizacija nadležni za upis u odgovarajući registar lica koja obavljaju određenu delatnost obaveštenje o upisu, poništavanju upisa i brisanju iz registra, odnosno organ koji vodi evidencije o mestu prebivališta, rođenju ili smrti fizičkog lica, dužni da u roku od pet dana od dana prijave ili odjave prebivališta, rođenja ili smrti, odnosno proglašenja nestalog lica za umrlo, obaveštenje o podacima od značaja za utvrđivanje poreza dostavljaju Poreskoj upravi u elektronskom obliku ili da joj omoguće direktan pristup bazi podataka sa tim informacijama.

Izuzetno, organ koji vodi evidencije o mestu prebivališta, dužan je da Poreskoj upravi dostavi bazu podataka u elektronskom obliku na osnovu evidentiranih podataka sa stanjem na dan 1. januara 2014. godine, a najkasnije do 31. januara 2014. godine. U tom smislu, propisuje se i obaveza Poreske uprave da je, u pogledu zaštite podataka o ličnosti Poreska uprava dužna da postupa na isti način kao i organ koji joj je te podatke dostavlja.

Takođe, propisuje se obaveza organima, organizacijama i drugim licima nadležnim za upis u propisani registar lica koja obavljaju određenu delatnost, da ne mogu brisati lice koje je obavljalo delatnost iz propisanog registra bez dokaza o prestanku poreskih obaveza koji izdaje nadležni poreski organ ne starijeg od pet dana u momentu podnošenja zahteva za brisanje iz propisanog registra (primera radi, dokaz o prestanku poreske obaveze može biti potvrda o plaćenim poreskim obavezama, rešenje kojim se utvrđuje zastarelost poreskih obaveza, rešenje kojim se poreske obaveze otpisuju, zatim rešenje kojim se konstatuje da je poreski obveznik preminuo i sl). U skladu sa tim predlaže se i prekršajna kazna za neizvršenje te obaveze.

Uz čl. 8, 12, 13, 15, 22, 23, 47. i 48. ovog zakona

Predlaže se, počev od 1. januara 2014. godine, uvođenje nove pojedinačne poreske prijave za poreze i doprinose koji se obračunavaju na prihode po odbitku, koja će sadržati objedinjene podatke o obračunatim porezima i doprinosima na nivou isplatioca prihoda, kao i podatke na nivou primaoca prihoda, koja će se isključivo podnositi u elektronskom obliku pre svake isplate zarade, naknade zarade i drugih prihoda. Predlaže se i uvođenje prethodne kontrole podataka iskazanih u poreskoj prijavi na portalu Poreske uprave i to kao vrsta upita u trenutku podnošenja poreske prijave od strane isplatioca prihoda, radi kontrole formalne i matematičke ispravnosti poreske prijave, a u cilju otklanjanja eventualnih grešaka pre prihvatanja same prijave i zatim evidentiranja obaveze po osnovu poreza i doprinosa u poreskom računovodstvu Poreske uprave. Korišćenje upita od strane Poreske uprave ima za cilj unapređenje procesa kontrole obračunatih poreza i doprinosa, a s tim u vezi i smanjenje nepravilnosti koje bi se naknadno morale otklanjati od strane poreskih obveznika.

Pojedinačna poreska prijava podnosi se pre svake isplate prihoda na koji se obračunava i plaća porez po odbitku, kao i pre svakog plaćanja doprinosa kada se doprinosi plaćaju nezavisno od isplate prihoda u skladu sa zakonom kojim se uređuju doprinosi. Pojedinačna poreska prijava, odnosno izmenjena pojedinačna poreska prijava podnosi se isključivo elektronskim putem. Pojedinačna poreska prijava smatra se podnetom danom kada je Poreska uprava elektronskim putem podnosiocu pojedinačne poreske prijave potvrdila formalnu ispravnost i matematičku tačnost iskazanih podataka izdavanjem broja prijave sa pozivom na broj odobrenja za plaćanje ukupnog iznosa obaveze po tom osnovu. Pojedinačnu poresku prijavu po službenoj dužnosti podnosi Poreska uprava u ime i za račun poreskog obveznika u slučaju kada poreski obveznik propusti da je podnese u roku propisanom zakonom kojim se uređuju doprinosi za obavezno socijalno osiguranje.

Takođe, uređuje se da porez po odbitku dospeva za plaćanje ili dana kojeg porez po odbitku dospeva u roku propisanom zakonom, ili dana koji je u pojedinačnoj poreskoj prijavi naveden kao datum plaćanja, koji god da je od ova dva datuma raniji.

U poreskoj kontroli propisuje se da Poreska uprava rešenjem kojim se utvrđuje porez po odbitku, nalaže poreskom obvezniku, pored ostalog i da podnese pojedinačnu poresku prijavu u kojoj otklanja utvrđene nepravilnosti.

Predlaže se da nalog za prenos novčanih sredstava kojim poreski obveznik daje nalog poslovnoj banci za plaćanje poreza i doprinosa na zarade i naknade zarada, odnosno drugih primanja, sadrži poziv na broj odobrenja za plaćanje ukupnog iznosa po tom osnovu, a koji je dodeljen od strane Poreske uprave, kojim se potvrđuje da je Poreska uprava izvršila prethodnu kontrolu iskazanih podataka u poreskoj prijavi u pogledu formalne ispravnosti i matematičke tačnosti iskazanih podataka koji se odnose na poreze i doprinose po odbitku. Na ovaj način se rešava problem neispravnih naloga za prenos, kao i problem uplata na neodgovarajući račun javnih prihoda, što je dalje za posledicu imalo iniciranje i vođenje postupka za povraćaj pogrešno uplaćenih sredstava po osnovu javnih prioda.

Važeće zbirne i pojedinačne poreske prijave za porez po odbitku podnosiće se po starom režimu do kraja tekuće godine, jer je predloženo da će se za poreze po odbitku koji su obračunati i plaćeni zaključno sa 31. decembrom 2013. godine one podnositi u skladu sa članom 41. ZPPPA.

Predloženo je da se odredbe o uvođenju pojedinačne poreske prijave primenjuju počev od 1. januara 2014. godine, jer je to rok u kojem najkasnije Poreska uprava treba da izgradi odgovarajuće tehničke kapacitete.

Imajući u vidu složenost primene predstojećih normativnih, organizacionih i softverskih pretpostavki, planirano je da se u četrvrtom kvartalu 2013. godine, ceo sistem proveri testiranjem softverskih rešenja kroz pilot projekat u koje će moći da učestvuju obveznici koji obezbede tehničke tehničke uslove i to počev od 1. oktobra 2013. godine.

Uz član 9. ovog zakona

Imajući u vidu procesni značaj dostavljanja poreskih akata (od dana dostavljanja teku rokovi za ulaganje pravnih lekova, računa se dospelost obaveza…), predlaže se preciziranje odredaba kojima se uređuju dostavljanje kako bi se dostavljanje, a samim tim i naplata poreza, učinili efikasnijim. Naime, precizira se da se poreski akti u pisanom obliku dostavljaju poštom ili lično. Ukoliko se dostavljanje vrši lično, poreski akt smatra se dostavljenim danom prijema poreskog akta od strane poreskog obveznika ili ovlašćenog lica, pri čemu se prijem potvrđuje potpisom. Kada se dostavljanje vrši preko pošte, poreski akt smatra se dostavljenim po isteku roka od 15 dana od dana predaje poreskog akta pošti.

Uz član 10. ovog zakona

Predlaže se mogućnost da poresku prijavu, pored poreskog obveznika i drugih lica u posebnim slučajevima, mogu da potpišu i poreski punomoćnik ili drugo lice koje je poreski obveznik ovlastio za podnošenje poreske prijave, zakonski zastupnik i zastupnik po službenoj dužnosti.

Takođe, vrši se i pravnotehničko usaglašavanje odredaba sa izmenama koje se odnose na podnošenje pojedinačne poreske prijave.

Uz član 11. ovog zakona

Precizira se pojam izmenjene poreske prijave i uređuje da podnetu poresku prijavu poreski obveznik može da izmeni najviše dva puta podnošenjem izmenjene poreske prijave. Takođe, u pogledu izmenjene poreske prijave uređuje se mogućnost da ministar podzakonskim aktom uredi način i postupak podnošenja izmenjene poreske prijave elektronskim putem.

Uz član 14. ovog zakona

Predlaže se da se informativnom poreskom prijavom smatra izveštaj koji sadrži podatke od značaja za utvrđivanje poreske obaveze podnosioca te prijave, pri čemu se ovim podacima smatraju naročito podaci o imovini u vrednosti većoj od 35 miliona dinara, o statusnim promenama, poslovnim aktivnostima i novčanim transakcijama lica koje podnosi informativnu poresku prijavu.

Uz član 16. ovog zakona

Predlaže se preciziranje odredaba člana 75. ZPPPA s obzirom da se od 1. januara 2013. godine na iznos manje ili više plaćenog poreza obračunava i plaća kamata po stopi jednakoj godišnjoj referentnoj stopi Narodne banke Srbije, uvećanoj za deset procentnih poena, primenom prostog interesnog računa od sto, a u smislu pojašnjavanja načina obračuna kamate.

Uz čl. 17, 18. i 19. ovog zakona

Predlažu se izmene u cilju povećanja efikasnosti postupka prinudne naplate. Naime, u dosadašnjoj praksi pokazalo se da je prodaja pokretnih stvari u postupku prinudne naplate dugotrajna, što ima za posledicu povećanje troškova postupka koji padaju na teret poreskog obveznika, kao i opadanje vrednosti pokretnih stvari koje se prodaju. Iz tih razloga predloženo je da se omogući prodaja putem neposredne pogodbe i u slučaju kada se na oglašenu javnu ponudu javi jedan ponuđač. U slučaju kada se pokretne stvari prodaju putem usmenog javnog nadmetanja, a pokretna stvar ne bude prodata ni na drugom usmenom javnom nadmetanju u roku od tri meseca od dana donošenja zaključka o određivanju prodaje putem usmenog javnog nadmetanja, predlaže se da se prodaja nastavi neposrednom pogodbom uz mogućnost da prodajna cena bude predmet dogovora između kupca i Poreske uprave.

Predlaže se uvođenje odgovornosti Republičke direkcije za imovinu Republike Srbije u pogledu nastanka štete usled oštećenja stvari ili drugog materijalnog nedostatka, koji nastanu nakon dostavljanja rešenja o prenosu pokretnih stvari, odnosno nepokretnosti u svojinu Republike Srbije.

Uz čl. 24, 25. i 26. ovog zakona

Predlažu se izmene u cilju povećanja efikasnosti postupka kontrole poreskih obveznika, kao i smanjenja troškova Poreske uprave u tim postupcima. Naime, predlaže se da se privremeno oduzeta oprema od lica koje obavlja neregistrovanu, odnosno neprijavljenu delatnost može ostaviti na čuvanje tom licu najduže do 45 dana od dana dostavljanja rešenja o utvrđivanju poreza. Ovom izmenom izbegavaju se dodatni troškovi u vezi transporta i skladištenja oduzete opreme saglasno načelu ekonomičnosti i racionalnosti postupka.

Predlaže se da komisija utvrđuje vrednost oduzetih stvari u visini cene po kojoj se ta stvar može nabaviti na tržištu, u roku od pet dana od dana oduzimanja, kako bi se objektivno vršilo utvrđivanje vrednosti oduzetih stvari, kao i mogućnost da se ponovo vrši utvrđivanje vrednosti oduzetih stvari pre prodaje, u slučaju promene tržišne vrednosti stvari u periodu dužem od godinu dana od dana oduzimanja.

Pored toga predlaže se proširivanje liste dobara koja se komisijski uništavaju, a koja su oduzeta u postupku kontrole (svi akcizni proizvodi, osim derivata nafte, a ne samo oni za koje je propisano obeležavanje kontrolnim akciznim markicama, papirne tube za cigarete, filteri za cigarete, papir za cigarete, mašinice za punjenje papirnih tuba za cigarete, kao i druge mašinice za uvijanje rezanog duvana), kao i da poreski obveznik od koga su stvari oduzete, pored troškova uništavanja, snosi i troškove prevoza tih stvari.

Uz član 28. ovog zakona

Predlaže se da se, u cilju efikasnije primene zaključenih ugovora o izbegavanju dvostrukog oporezivanja, u postupku dokazivanja statusa rezidenta države sa kojom je zaključen ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja, pored potvrde o rezidentnosti koja se izdaje u skladu sa propisima Republike Srbije, prihvati i overeni prevod potvrde o rezidentnosti na obrascu koji propisuje nadležni organ države sa kojom je zaključen ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja.

Uz čl. 31-34. ovog zakona

Ovim izmenama vrši se dodatno uređivanje organizacione strukture Poreske uprave, kao i način nagrađivanja i kažnjavanja poreskih službenika.

Naime, preciziraju se odredbe člana 167a ZPPPA tako što se određuje da se osnovna plata zamenika direktora dobija množenjem koeficijenta 7,11, koji je utvrđen za III grupu položaja u koju se svstava i položaj zamenika direktora Poreske uprave sa osnovicom za obračun i isplatu plate, koja se za državne službenike i nameštenike utvrđuje za svaku budžetsku godinu zakonom kojim se uređuje budžet Republike Srbije, a naknade i druga primanja zamenika direktora utvrđuju se u skladu sa zakonom kojim se uređuju plate državnih službenika i nameštenika.

Predlaže se da se plata poreskih službenika i nameštenika može korigovati tako da iznos plate poreskih službenika i nameštenika u Poreskoj upravi ne bude manji od plate lica zaposlenog u nadležnom organu područne jedinice lokalne samouprave na istim poslovima, te da se tako utvrđena plata može dalje korigovati shodno radnom učinku poreskih službenika i nameštenika u Poreskoj upravi.

Takođe, predlaže se da pored nagrada i priznanja koje se dodeljuju kvartalno, odnosno na dan Poreske uprave, poreskom službeniku i namešteniku može da se odredi i umanjenje osnovne plate za nedovoljno postignute rezultate rada u obavljanju poslova Poreske uprave najviše za 30%.

Uz čl. 35-44. ovog zakona

Vrši se preciziranje kaznenih odredaba, povećavaju se iznosi novčanih kazni, kao i pravnotehničko usklađivanje prekršajnih odredaba sa izmenama izvršenim u ovom zakonu.

Uz član 46. ovog zakona

Propisuje se da će podzakonski akt koji se odnosi na pojedinačnu poresku prijavu biti doneti u roku od tri meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, dok je za ostale ostavljen rok od 6 meseci.

Uz član 50. ovog zakona

Predlaže se da ovaj zakon stupi na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

IV PROCENA FINANSIJSKIH SREDSTAVA POTREBNIH ZA

SPROVOĐENJE ZAKONA

Za sprovođenje ovog zakona nije potrebno obezbediti dodatna finansijska sredstva u budžetu Republike Srbije, jer su ona već predviđena u okviru razdela Poreske uprave.

V RAZLOZI ZA HITAN POSTUPAK

Razmatranje i donošenje Zakona po hitnom postupku predlaže se u skladu sa članom 167. Poslovnika Narodne skupštine (prečišćen tekst – „Službeni glasnik RS”, broj 20/12).

Donošenje ovog zakona po hitnom postupku nužno je radi pravovremenog stvaranja potrebnog pravnog okvira za primenu odredbi o pojedinačnoj poreskoj prijavi. Da bi se ovo veoma značajno administrativno unapređenje moglo primeniti od 1. januara 2014. godine, a njegova empirijska provera mogla otpočeti od 1. oktobra 2013. godine, neophodno je usaglasiti odredbe ovog i drugih poreskih zakona čije se izmene takođe predlažu.

VI RAZLOZI ZA STUPANJE NA SNAGU PRE OSMOG DANA OD DANA

OBJAVLJIVANJA U „SLUŽBENOM GLASNIKU REPUBLIKE SRBIJE”

Predlaže se da ovaj zakon stupi na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije” kako bi se u što kraćem roku omogućila primena predloženih zakonskih rešenja, a sve u cilju obezbeđivanja prihoda u budžetu Republike Srbije, odnosno kako bi se proširio vremenski okvir za primenu odredbi o pojedinačnoj poreskoj prijavi, što predstavlja naročito opravdan razlog za stupanje na snagu zakona pre osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije“, u skladu sa članom 196. stav 4. Ustava Republike Srbije.

VII ANALIZA EFEKATA ZAKONA

Budući da se ovim zakonom uređuju poreski postupak i poreska administracija, kako bi se u procesnom smislu doprinelo ostvarivanju mera fiskalne politike koje se uređuju materijalnim poreskim propisima, obračun efekata na bazi izmena i dopuna ovog zakona nije moguće precizno iskazati u apsolutnom iznosu, zbog čega on nije dat u ovim iznosima saglasno odredbi člana 40. stav 2. Poslovnika Vlade („Službeni glasnik RS”, br. 61/06-prečišćen tekst, 69/08, 88/09, 33/10, 69/10, 20/11, 37/11).

Ključne izmene ovog zakona koje se odnose na pojedinačnu poresku prijavu kao njvažniji efekat imaju smanjenje troškova poštovanja i administriranja poreskih zakona koji propisuju plaćanje poreza i doprinosa po odbitku.

Sprovođenje ovih izmena zahteva obimno osavremenjivanje informacionog sistema koji koristi Poreska uprava, odnosno stvaranje novog integrisanog informacionog sistema. Ovaj sistem će olakšati obveznicima izvršavanje zakonom propisanih poreskih obaveza u delu koji se odnosi na podnošenje poreskih prijava elektronskim putem i bitno unaprediti upravljanje funkcijama kontrole i naplate. Izgradnjom E-portala i komunikacione mreže, između ostalog stvaraju se uslovi za elektronsku razmenu podataka sa drugim državnim organima, a obveznicima neposredan elektronski uvid u stanje obaveza i njihovog plaćanja, odnosno poreskog stanja obveznika. Kako je već rečeno, procenjuje se da je ušteda administrativnih troškova za obveznike veća od 1,5 milijardi dinara.

Na koga će i kako će najverovatnije uticati rešenja u Zakonu

Predložena zakonska rešenja će imati pozitivan uticaj na:

– sve isplatioce prihoda koji su dužni da obustavljaju, obračunavaju i plaćaju poreze i doprinose po odbitku jer će imati smanjenje administriranja pri izvršavanju poreskih obaveza. Primera radi, umesto sadašnjih 35 različitih izveštaja poreskih obveznici će podnositi samo jedan, a umesto da uplaćuju na 205 uplatnih računa obavezu će plaćati na jedan račun.

– Poresku upravu čiji će se troškovi utvrđivanja, kontrole i naplate poreza po odbitku smanjiti, a efikasnost, usled integracije informacija, povećati.

Kakve troškove će primena Zakona stvoriti građanima i privredi (naročito malim i srednjim preduzećima)

Predložene izmene nemaju uticaj na građane, dok će se administrativni troškovi privredi smanjiti.

Da li su pozitivne posledice donošenja Zakona takve da opravdavaju troškove koje će on stvoriti

Budući da primena predloženih izmena vodi smanjenju troškova, kako je obrazloženo u prethodnim tačkama, njegovo donošenje je opravdano.

Da li se Zakonom podržava stvaranje novih privrednih subjekata na tržištu i tržišna konkurencija

Predložene izmene i dopune Zakona, imajući u vidu da smanjuju administrativne troškove privredi, posredstvom poboljšanja uslova poslovanja posredno pozitivno utiču na stvaranje novih privrednih subjekata na tržištu, a time i na tržišnu konkurenciju.

Da li su zainteresovane strane imale priliku da se izjasne o Zakonu

Ovaj zakon je u postupku pripreme dostavljen i nadležnim ministarstvima i drugim nadležnim organima, tako da je zainteresovanim stranama pružena prilika da iznesu svoje stavove. Takođe, radna verzija ovog zakona bila je postavljena na internet portalu ministarstva finansija i privrede, pa su na taj način svi zainteresovani subjekti mogli da daju primedbe i sugestije na predložena zakonska rešenja. Dodatno, rešenja koja se prelažu rezultat su analize brojnih zahteva poreskih obveznika za pojednostavljivanjem sprovođenja poreskih propisa.

Koje mere će se tokom primene zakona preduzeti da bi se ostvarilo ono što se donošenjem Zakona namerava

Ministarstvo finansija i privrede nadležno je za davanje mišljenja u primeni Zakona. Posebno ističemo da Ministarstvo finansija i privrede, periodičnim publikovanjem Biltena službenih objašnjenja i stručnih mišljenja za primenu finansijskih propisa, njihovim objavljivanjem na zvaničnoj internet strani, kao i na drugi pogodan način, dodatno obezbeđuje transparentnost, informisanost i dostupnost informacijama, kako bi se na ovaj način doprinelo ostvarivanju ciljeva postavljenih donošenjem Zakona.

VIII ODREDBE ZAKONA O PORESKOM POSTUPKU I PORESKOJ

ADMINISTRACIJI KOJE SE MENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU

Član 1.

Ovim zakonom uređuju se postupak utvrđivanja, naplate i kontrole javnih prihoda na koje se ovaj zakon primenjuje (u daljem tekstu: poreski postupak), prava i obaveze poreskih obveznika, registracija poreskih obveznika i poreska krivična dela i prekršaji.

Ovim zakonom uređuje se i postupak:

1) izdavanja i oduzimanja ovlašćenja za obavljanje menjačkih poslova i kontrole menjačkih poslova, uključujući i druge poslove koji su, shodno Zakonu o deviznom poslovanju („Službeni glasnik RS, br. 62/06 i 31/11), u nadležnosti Deviznog inspektorata;

1) IZDAVANJA I ODUZIMANJA OVLAŠĆENJA ZA OBAVLJANJE MENJAČKIH POSLOVA, KONTROLE MENJAČKIH POSLOVA, KAO I KONTROLE DEVIZNOG POSLOVANJA;

2) obavljanja poslova državne uprave u oblasti igara na sreću.

Ovim zakonom obrazuje se Poreska uprava, kao organ uprave u sastavu ministarstva nadležnog za poslove finansija i uređuju njena nadležnost i organizacija.

Član 2a

Ovaj zakon primenjuje se i na izvorne javne prihode jedinica lokalne samouprave koje te jedinice utvrđuju, naplaćuju i kontrolišu u javnopravnom odnosu, kao i na sporedna poreska davanja po tim osnovama.

Kod utvrđivanja, naplate i kontrole javnih prihoda i sporednih poreskih davanja iz stava 1. ovog člana, POKRETANJA, VOĐENJA I IZRICANJA KAZNI U PRVOSTEPENOM PREKRŠAJNOM POSTUPKU U VEZI SA JAVNIM PRIHODIMA IZ STAVA 1. OVOG ČLANA, kao i kod podnošenja zahteva za pokretanje prekršajnog postupka za poreske prekršaje, nadležni organ jedinice lokalne samouprave ima prava i obaveze koje po ovom zakonu ima Poreska uprava, osim prava i obaveza koje se odnose na:

1) identifikaciju i registraciju poreskih obveznika;

2) procenu poreske osnovice metodom parifikacije i metodom unakrsne procene;

3) otkrivanje poreskih krivičnih dela;

4) odlučivanje po pravnim lekovima uloženim protiv poreskih upravnih akata koje donesu organizacione jedinice Poreske uprave, odnosno protiv poreskih upravnih akata koje od 1. januara 2013. godine donesu jedinice lokalnih samouprava u poreskom postupku za izvorne javne prihode iz stava 1. ovog člana;

4a) pokretanje i vođenje prekršajnog postupka i odlučivanje u tom postupku za prekršaje u vezi sa javnim prihodima iz stava 1. ovog člana;

5) (brisana)

6) ostala prava i obaveze Poreske uprave sadržane u odredbama člana 160. tač. 1a), 5a), 6), 7b), 9), 11b), 12) i 13a)-13d), čl. 161, 164. i 167-171. ovog zakona.

Član 7.

Službenom tajnom u poreskom postupku (u daljem tekstu: službena tajna), u smislu ovog zakona, smatraju se i čuvaju kao službena tajna:

1) svaki dokument, informacija, podatak ili druga činjenica o poreskom obvezniku do kojih su službena lica i sva druga lica koja učestvuju u poreskom postupku došla u poreskom, poreskoprekršajnom ili sudskom postupku;

2) podaci o tehničkim pronalascima ili patentima, kao i svi drugi podaci o tehnološkim postupcima koje primenjuje poreski obveznik, do kojih su službena lica i sva druga lica koja učestvuju u poreskom postupku došla u poreskom, poreskoprekršajnom ili sudskom postupku.

Povreda službene tajne ugrožava interes poreskih obveznika i javni interes Republike, koji pretežu nad interesom za pristup informacijama od javnog značaja koje predstavljaju službenu tajnu, a zbog čijeg bi odavanja mogle nastupiti teške pravne ili druge posledice po interese zaštićene ovim zakonom.

Službenu tajnu dužna su da čuvaju sva službena lica i druga lica koja učestvuju u poreskom, poreskoprekršajnom i sudskom postupku.

Obaveza čuvanja službene tajne odnosi se i na lica iz stava 1. ovog člana kada im prestane radni odnos, odnosno svojstvo u kojem su došli do saznanja o dokumentima, činjenicama, odnosno podacima iz stava 1. ovog člana.

Obaveza čuvanja službene tajne je povređena ako se dokumenti, činjenice, odnosno podaci iz stava 1. ovog člana neovlašćeno koriste ili objave.

Obaveza čuvanja službene tajne nije povređena:

1) radnjom sa kojom se poreski obveznik pismeno saglasi;

2) ako se određeni dokument, činjenica, odnosno podatak ne mogu povezati sa određenim poreskim obveznikom;

3) ako se određeni dokument, činjenica, odnosno podatak iznose tokom poreskog, poreskoprekršajnog ili sudskog postupka;

4) ako se radi o poreskom identifikacionom broju (u daljem tekstu: PIB) poreskog obveznika;

5) ako se određeni dokument, činjenica, odnosno podatak koriste od strane nadležnog organa u postupku otkrivanja krivičnih dela ili prekršaja;

6) ako se određeni dokument, činjenica, odnosno podatak, u skladu sa odredbama člana 157. ovog zakona, dostavljaju ovlašćenom licu poreskog organa strane države u postupku razmene informacija i pružanja pravne pomoći;

7) ako se poreskom jemcu omogući uvid u podatke o poreskom obvezniku, bitne za regulisanje obaveza koje proističu iz njegovog odnosa prema poreskom obvezniku;

8) ako su određeni dokument, činjenica, odnosno podatak u vezi sa postojanjem poreskog duga.

Poreska uprava mora kvartalno, sa presekom stanja na poslednji dan u poslednjem mesecu kvartala, da na web sajtu INTERNET STRANI Poreske uprave objavi obaveštenje o iznosu poreskog duga svih poreskih obveznika, čime obaveza čuvanja službene tajne nije povređena.

Član 11.

Poreska uprava obavlja poslove državne uprave koji se odnose na vođenje prvostepenog i drugostepenog poreskog postupka, vođenje jedinstvenog registra poreskih obveznika i poresko računovodstvo, otkrivanje poreskih krivičnih dela i prekršaja i njihovih izvršilaca, pokretanje i vođenje prvostepenog prekršajnog postupka, koji nije u isključivoj nadležnosti prekršajnog suda, kao i izricanje kazni – za poreske prekršaje, za prekršaje iz oblasti menjačkog poslovanja i drugih poslova koji su, shodno Zakonu o deviznom poslovanju („Službeni glasnik RS”, br. 62/06 i 31/11) u nadležnosti Deviznog inspektorata, kao i za prekršaje iz oblasti igara na sreću (u daljem tekstu: poreski prekršajni postupak), podnošenje zahteva za pokretanje poreskog prekršajnog postupka, kao i druge poslove određene ovim zakonom.

PORESKA UPRAVA U OKVIRU POSLOVA DRŽAVNE UPRAVE, VODI PRVOSTEPENI I DRUGOSTEPENI PORESKI POSTUPAK, JEDINSTVENI REGISTAR PORESKIH OBVEZNIKA I PORESKO RAČUNOVODSTVO, PROCENJUJE TRŽIŠNU VREDNOST NEPOKRETNOSTI ISKLJUČIVO U POSTUPKU UTVRĐIVANJA OSNOVICE POREZA KOJI JE PROPISAN PORESKIM ZAKONOM ČIJE JE UTVRĐIVANJE, NAPLATA I KONTROLA U NADLEŽNOSTI PORESKE UPRAVE, OTKRIVA PORESKA KRIVIČNA DELA I PREKRŠAJE I NJIHOVE IZVRŠIOCE, POKREĆE, VODI I IZRIČE KAZNE U PRVOSTEPENOM PREKRŠAJNOM POSTUPKU ZA JAVNE PRIHODE KOJE NAPLAĆUJE PORESKA UPRAVA, A KOJI NISU U ISKLJUČIVOJ NADLEŽNOSTI PREKRŠAJNOG SUDA, POKREĆE, VODI I IZRIČE KAZNE ZA PREKRŠAJE IZ OBLASTI MENJAČKOG POSLOVANJA I DRUGIH POSLOVA SHODNO ZAKONU KOJIM JE UREĐENO DEVIZNO POSLOVANJE, KAO I ZA PREKRŠAJE IZ OBLASTI IGARA NA SREĆU (U DALJEM TEKSTU: PORESKI PREKRŠAJNI POSTUPAK), PODNOSI ZAHTEVE ZA POKRETANJE PORESKOG PREKRŠAJNOG POSTUPKA KOJI SU U ISKLJUČIVOJ NADLEŽNOSTI PREKRŠAJNOG SUDA I OBAVLJA DRUGE POSLOVE ODREĐENE OVIM ZAKONOM.

Poreska uprava samostalno izvršava poslove iz stava 1. ovog člana na celokupnoj teritoriji Republike Srbije (u daljem tekstu: Republika) i organizuje se tako da obezbeđuje funkcionalno jedinstvo u sprovođenju poreskih propisa.

U CILJU OBEZBEĐENJA JEDINSTVENOG SPROVOĐENJA PROPISA IZ NADLEŽNOSTI MINISTARSTVA NADLEŽNOG ZA POSLOVE FINANSIJA, AKTI (OBJAŠNJENJA, MIŠLJENJA, INSTRUKCIJE, UPUTSTVA I SL.) O PRIMENI TIH PROPISA KOJE DAJE MINISTAR NADLEŽAN ZA POSLOVE FINANSIJA, ODNOSNO LICE KOJE ON OVLASTI, OBAVEZUJUĆI SU ZA POSTUPANJE PORESKE UPRAVE.

AKTI IZ STAVA 3. OVOG ČLANA OBJAVLJUJU SE NA INTERNET STRANAMA MINISTARSTVA NADLEŽNOG ZA POSLOVE FINANSIJA I PORESKE UPRAVE.

Zakonski zastupnik, poslovođa ortačke radnje PREDUZETNIKA

i privremeni staralac zaostavštine

Član 15.

Zakonski zastupnici fizičkih lica (roditelji maloletnog lica, staralac poslovno nesposobnog štićenika i dr.) i pravnih lica (fizičko lice koje je kao takvo upisano u propisani registar), kao i poslovođa ortačke radnje PREDUZETNIKA i privremeni staralac zaostavštine, ispunjavaju poreske obaveze lica koja zastupaju.

Ako ortačka radnja nema poslovođu ili nije postavljen privremeni staralac na zaostavštini, poreske obaveze iz stava 1. ovog člana ispunjavaju ortaci, odnosno naslednici, kao solidarni poreski dužnici.

AKO PREDUZETNIK NEMA POSLOVOĐU, ODNOSNO AKO NIJE POSTAVLJEN PRIVREMENI STARALAC NA ZAOSTAVŠTINI, PORESKE OBAVEZE IZ STAVA 1. OVOG ČLANA ISPUNJAVA PREDUZETNIK, ODNOSNO NASLEDNICI KAO SOLIDARNI PORESKI DUŽNICI.

Član 23.

Poreska obaveza prestaje:

1) naplatom poreza;

2) zastarelošću poreza;

3) otpisom poreza;

4) na drugi zakonom propisani način.

Neplaćena poreska obaveza, osim po osnovu doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, poreskog obveznika – pravnog lica nad kojim je pravosnažnim rešenjem zaključen stečajni postupak bankrotstvom, otpisuje se, osim ako je radi njene naplate upisano založno pravo u javnim knjigama ili registrima, odnosno ako je, pored poreskog obveznika, drugo lice odgovorno za njeno ispunjenje.

Neplaćena poreska obaveza, osim po osnovu doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, poreskog obveznika – pravnog lica nad kojim je pravosnažnim rešenjem otvoren i zaključen stečajni postupak zbog trajnije nesposobnosti plaćanja a ne postoji interes poverilaca i pravnog lica – stečajnog dužnika za sprovođenje stečajnog postupka, otpisuje se, osim ako je, pored poreskog obveznika, drugo lice odgovorno za njeno ispunjenje.

Član 29.

Agencija za privredne registre dostavlja obaveštenje Poreskoj upravi o izvršenom upisu u Registar privrednih subjekata (osnivanje, povezivanje i prestanak privrednog subjekta, statusne promene i promene oblika organizovanja tog subjekta, podaci o privrednom subjektu od značaja za pravni promet, podaci u vezi sa stečajnim postupkom i drugi podaci određeni zakonom), kao i o svakom drugom rešenju kojim se vrše promene osnivača, oblika organizovanja, naziva, delatnosti, visine osnovnog uloga i mesta sedišta, ili kojim se vrši bilo koja druga promena od značaja za utvrđivanje poreza.

Sud, organ lokalne samouprave, advokatska komora, profesionalna udruženja, kao i drugi organ ili organizacija nadležni za upis u odgovarajući registar lica koja obavljaju određenu delatnost dužni su da, u roku od pet dana od dana izvršenog upisa, Poreskoj upravi dostave obaveštenje o upisu, poništavanju upisa i brisanju iz registra, kao i o svakom drugom rešenju kojim se vrši promena od značaja za utvrđivanje poreza.

Organ koji vodi evidencije o mestu prebivališta, rođenju ili smrti fizičkog lica, dužan je da u roku od pet dana od dana prijave ili odjave prebivališta, rođenja ili smrti, odnosno proglašenja nestalog lica za umrlo, obavesti Poresku upravu o podacima od značaja za utvrđivanje poreza.

OBAVEŠTENJA IZ ST. 1. DO 3. OVOG ČLANA DOSTAVLJAJU SE U ELEKTRONSKOM OBLIKU ILI OMOGUĆAVANJEM DIREKTNOG PRISTUPA BAZI PODATAKA.

Postupak, sadržaj i način dostavljanja obaveštenja iz st. 1-3. ovog člana bliže uređuje ministar.

ORGAN, ORGANIZACIJA ILI DRUGO LICE NADLEŽNO ZA UPIS U PROPISANI REGISTAR LICA KOJA OBAVLJAJU ODREĐENU DELATNOST NE MOŽE BRISATI LICE IZ PROPISANOG REGISTRA BEZ DOKAZA O PRESTANKU PORESKIH OBAVEZA KOJI IZDAJE NADLEŽNI PORESKI ORGAN, NE STARIJEG OD PET DANA U MOMENTU PODNOŠENJA ZAHTEVA ZA BRISANJE IZ PROPISANOG REGISTRA.

U POGLEDU ZAŠTITE PODATAKA O LIČNOSTI PORESKA UPRAVA DUŽNA JE DA POSTUPA NA ISTI NAČIN KAO I ORGAN KOJI JOJ JE TE PODATKE DOSTAVIO.

Član 30a

Banka preko koje se vrši realizacija naloga za isplatu zarada, odnosno naknada zarada, uključujući i ugovorenu naknadu za privremene i povremene poslove, u celini ili delimično, kao i realizacija naloga za plaćanje poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje na te isplate, do isteka narednog dana od dana u kome je realizovala te naloge, dostavlja Poreskoj upravi, u elektronskoj formi, informacije o izvršenom platnom prometu po tim osnovama.

Informacije iz stava 1. ovog člana dostavljaju se u obliku elektronskih evidencija, koje sadrže: poslovno ime banke koja je realizovala naloge; datum realizacije naloga; poslovno ime, odnosno naziv isplatioca; iznos zarada, odnosno naknada zarada, odnosno ugovorenih naknada za privremene i povremene poslove, koje su u toku tog dana isplaćene po nalogu svakog isplatioca; iznose poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje koji su u toku tog dana plaćeni na zarade, na naknade zarada, kao i na naknade za privremene i povremene poslove po nalogu svakog isplatioca; uplatne račune javnih prihoda na koje su te uplate izvršene, kao i druge podatke neposredno povezane sa izvršenim nalozima za isplatu zarada, naknada zarada i ugovorenih naknada za privremene i povremene poslove.

Ako banka u toku jednog dana realizuje nalog, odnosno naloge za plaćanje samo po nekom od osnova iz stava 1. ovog člana, banka postupa na način iz st. 1. i 2. ovog člana.

Način i postupak dostavljanja, kao i bližu sadržinu elektronskih evidencija iz st. 1-3. ovog člana, na predlog Poreske uprave, propisuje ministar.

BANKA ĆE DOZVOLITI ISPLATU ZARADA, ODNOSNO NAKNADA ZARADA, SAMO AKO NALOG KOJIM SE BANCI NALAŽE ISPLATA ZARADA, NAKNADA ZARADA, KAO I PLAĆANJE POREZA PO ODBITKU SADRŽI POZIV NA BROJ ODOBRENJA ZA PLAĆANJE UKUPNE OBAVEZE PO TOM OSNOVU, KOJI DODELJUJE PORESKA UPRAVA, NA NAČIN IZ ČLANA 41. OVOG ZAKONA

Član 36.

Poreski akti u pisanom obliku dostavljaju se na način uređen ovim zakonom.

Dostavljanje poreskih akata poreskom obvezniku pravnom licu i preduzetniku vrši se na adresu njegovog sedišta, upisanog u registru agencije nadležne za privredne registre, kao i u drugim javnim registrima, odnosno na posebnu adresu za prijem pošte koja je registrovana kod agencije nadležne za privredne registre.

Dostavljanje poreskih akata poreskom obvezniku fizičkom licu vrši se na adresu njegovog prebivališta, odnosno boravišta, upisanu kod organa nadležnog za vođenje evidencije o ličnim kartama.

Ako dostavljanje nije bilo moguće izvršiti po odredbama st. 2. i 3. ovog člana, dostavljanje poreskih akata poreskom obvezniku vrši se na adresu navedenu u poslednjoj podnetoj poreskoj prijavi.

Poreski akti smatraju se dostavljenim poreskom obvezniku kada se uruče poreskom obvezniku, njegovom zakonskom zastupniku, njegovom punomoćniku, njegovom poreskom punomoćniku ili njegovom zastupniku po službenoj dužnosti.

Ako je poreski obveznik preduzetnik, poreski akti smatraju se dostavljenim i kada se uruče punoletnom članu njegovog domaćinstva, u smislu zakona kojim se uređuje porez na dohodak građana, odnosno licu zaposlenom kod preduzetnika.

Ako je poreski obveznik fizičko lice, poreski akti smatraju se dostavljenim i kada se uruče punoletnom članu njegovog domaćinstva, u smislu zakona kojim se uređuje porez na dohodak građana.

Dostavljanje se, u smislu ovog zakona, smatra urednim i kada lica iz st. 5-7. ovog člana odbiju da prime poreski akt ili odbiju da potpišu prijem poreskog akta, ako lice koje vrši dostavljanje o tome sačini službenu belešku.

Ako se dostavljanje poreskih akata vrši preko pošte, poreski akt smatra se dostavljenim po isteku roka od pet dana od dana navedenog u obaveštenju pošte kojim je poreski obveznik ili drugo lice iz stava 5. ovog člana pozvano da dođe u poštu radi prijema poreskog akta, a isto se tom pozivu pošte nije odazvalo.

Ako dostavljanje nije bilo moguće izvršiti po odredbama st. 2-9. ovog člana u roku od 15 radnih dana od dana upućivanja poreskog akta na dostavljanje, dostavljanje se vrši isticanjem poreskog akta na oglasnoj tabli nadležnog poreskog organa.

U slučaju iz stava 10. ovog člana, poreski akt smatra se dostavljenim po isteku osam dana od dana isticanja poreskog akta na oglasnoj tabli nadležnog poreskog organa.

Odredbe st. 2-11. ovog člana shodno se primenjuju i na dostavljanje drugim učesnicima u poreskom postupku.

PORESKI AKTI U PISANOM OBLIKU DOSTAVLJAJU SE POŠTOM ILI LIČNO.

AKO SE DOSTAVLJANJE PORESKOG AKTA VRŠI LIČNO, PORESKI AKT SMATRA SE DOSTAVLJENIM DANOM PRIJEMA PORESKOG AKTA OD STRANE PORESKOG OBVEZNIKA ILI OVLAŠĆENOG LICA ŠTO SE POTVRĐUJE NJEGOVIM POTPISOM.

AKO SE DOSTAVLJANJE PORESKIH AKATA VRŠI PREKO POŠTE, PORESKI AKT SMATRA SE DOSTAVLJENIM PO ISTEKU ROKA OD 15 DANA OD DANA PREDAJE PORESKOG AKTA POŠTI NA DOSTAVLJANJE.

ODREDBE ST. 1-3. OVOG ČLANA, SHODNO SE PRIMENJUJU I NA DOSTAVLJANJE DRUGIM UČESNICIMA U PORESKOM POSTUPKU.

Član 38.

Poreska prijava predstavlja izveštaj poreskog obveznika Poreskoj upravi o ostvarenim prihodima, izvršenim rashodima, dobiti, imovini, prometu dobara i usluga i drugim transakcijama od značaja za utvrđivanje poreza.

Poreska prijava podnosi se na obrascu, koji propisuje ministar, uz koji se prilažu odgovarajući dokazi.

Poreski obveznik je dužan da lično potpiše poresku prijavu, osim ako je drukčije uređeno poreskim propisom.

PORESKI OBVEZNIK, PORESKI PUNOMOĆNIK ILI DRUGO LICE KOJE JE PORESKI OBVEZNIK OVLASTIO ZA PODNOŠENJE PORESKE PRIJAVE, ZAKONSKI ZASTUPNIK I ZASTUPNIK PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI DUŽAN JE DA POTPIŠE PORESKU PRIJAVU, OSIM AKO JE DRUKČIJE UREĐENO PORESKIM PROPISOM.

Kada je poreski obveznik dužan da lično potpiše poresku prijavu, potpis od strane poreskog punomoćnika, zakonskog zastupnika ili zastupnika po službenoj dužnosti, prihvata se samo ako je poreski obveznik sprečen da lično potpiše poresku prijavu iz razloga telesne ili duševne bolesti ili dužeg odsustva.

Ako razlozi iz stava 4. ovog člana prestanu, Poreska uprava može zahtevati da poreski obveznik lično potpiše poresku prijavu.

Ako je poresku prijavu, odnosno neki njen deo pripremio poreski savetnik, i on je obavezan da potpiše poresku prijavu, uz unošenje svog PIB-a.

Poreska prijava se podnosi u roku propisanom poreskim zakonom Poreskoj upravi u mestu u kojem je podneta prijava za registraciju, osim ako je poreskim zakonom drukčije uređeno.

Izuzetno od stava 7. STAVA 5. ovog člana, veliki poreski obveznici podnose poresku prijavu organizacionoj jedinici Poreske uprave iz člana 28. stav 5. ovog zakona, za sve vrste poreza za koje ta organizaciona jedinica izvršava poslove iz nadležnosti Poreske uprave.

Poreska prijava podnosi se neposredno ili putem pošte, a može se poslati i elektronskim putem, U ELEKTRONSKOM OBLIKU, na način koji propiše ministar.

Izuzetno od stava 9. STAVA 7. ovog člana, od 1. marta 2008. godine veliki poreski obveznici su dužni da poresku prijavu, osim izmenjene poreske prijave, podnose isključivo elektronskim putem U ELEKTRONSKOM OBLIKU, AKO OVIM ZAKONOM NIJE DRUKČIJE UREĐENO.

Od 1. jula 2014. godine poresku prijavu, osim izmenjene poreske prijave, dužni su da podnose isključivo elektronskim putem U ELEKTRONSKOM OBLIKU i poreski obveznici – pravna lica koja nisu svrstana u velike poreske obveznike i preduzetnici, AKO OVIM ZAKONOM NIJE DRUKČIJE UREĐENO.

Član 40.

Ako poreski obveznik ustanovi da poreska prijava, koju je podneo Poreskoj upravi, sadrži grešku ili propust, dužan je da odmah , a najkasnije do isteka roka zastarelosti, podnese izmenjenu poresku prijavu, u kojoj su greška ili propust otklonjeni. PORESKU PRIJAVU U KOJOJ SU GREŠKA ILI PROPUST OTKLONJENI (U DALJEM TEKSTU: IZMENJENA PORESKA PRIJAVA).

Prvobitno podneta poreska prijava ne vraća se poreskom obvezniku.

Izmenjenu poresku prijavu poreski obveznik može podneti najviše dva puta za isti poreski period.

PODNETU PORESKU PRIJAVU PORESKI OBVEZNIK MOŽE DA IZMENI NAJVIŠE DVA PUTA PODNOŠENJEM IZMENJENE PORESKE PRIJAVE.

Pod uslovom iz st. 1. i 3. ovog člana, smatraće se da greškom ili propustom u prvobitnoj poreskoj prijavi iz stava 2. ovog člana nije učinjeno krivično delo ili prekršaj iz ovog zakona.

Izuzetno od st. 1. i 3. ovog člana, poreski obveznik ne može podneti izmenjenu poresku prijavu posle pokretanja postupka poreske kontrole za kontrolisani poreski period, odnosno nakon donošenja rešenja o utvrđivanju poreza iz člana 54. stav 2. tačka 2) podtačka (2) ovog zakona.

Izuzetno od člana 38. st. 9. i 10. ovog zakona, izmenjena poreska prijava se ne može poslati elektronskim putem.

MINISTAR BLIŽE UREĐUJE NAČIN I POSTUPAK PODNOŠENJA IZMENJENE PORESKE PRIJAVE U ELEKTRONSKOM OBLIKU.

Član 41.

Poreska prijava za porez po odbitku je izveštaj koji poreski platac, odnosno poreski posrednik, podnosi Poreskoj upravi, u kojem su sadržane informacije o obračunatom i plaćenom porezu po odbitku, sa nazivom i brojem uplatnog računa javnih prihoda na koji je taj porez uplaćen.

Poreska prijava za porez po odbitku je:

1) zbirna, kada sadrži informacije o obračunatom i plaćenom porezu po odbitku od strane jednog poreskog placa za sve primaoce prihoda, odnosno od strane jednog poreskog posrednika za sve poreske obveznike, odnosno poreske place, koji kod njega imaju račun;

2) pojedinačna, kada sadrži informacije o obračunatom i plaćenom porezu po odbitku od strane jednog poreskog placa za svakog primaoca prihoda, odnosno od strane jednog poreskog posrednika za svakog poreskog obveznika, odnosno poreskog placa, koji kod njega ima račun.

Zbirna poreska prijava za porez po odbitku podnosi se Poreskoj upravi jednom mesečno, i to u roku od 5 dana po isteku meseca, posebno za svaku isplatu izvršenu u prethodnom mesecu.

Izuzetno od stava 3. ovog člana, zbirnu poresku prijavu za porez po odbitku veliki poreski obveznici podnose Poreskoj upravi istog dana kada je izvršena isplata, a najkasnije u roku od dva dana od dana isplate prihoda koji se oporezuje po odbitku.

Pojedinačna poreska prijava za porez po odbitku za svakog poreskog obveznika, odnosno poreskog placa, označena njihovim PIB-om, podnosi se Poreskoj upravi jednom godišnje, najkasnije do 31. januara za prethodnu godinu.

Poreski platac, odnosno poreski posrednik iz stava 1. ovog člana dužan je da licu iz čijeg je prihoda, odnosno sredstava, naplaćen porez po odbitku, po isteku godine, a najkasnije do 31. januara, izda potvrdu o plaćenim porezima po odbitku, u koju se unose podaci o bruto prihodu, troškovima, oporezivom prihodu, olakšicama i po odbitku plaćenim javnim prihodima.

Obrazac poreske prijave iz stava 2. ovog člana i obrazac potvrde iz stava 6. ovog člana, propisuje ministar.

Ministar može propisati da se poreska prijava iz stava 2. ovog člana podnosi u elektronskoj formi.

PORESKA PRIJAVA ZA POREZE KOJI SE PLAĆAJU PO ODBITKU (U DALJEM TEKSTU: POREZ PO ODBITKU) JE IZVEŠTAJ KOJI PORESKI OBVEZNIK, ODNOSNO PORESKI PLATAC, PODNOSI PORESKOJ UPRAVI (U DALJEM TEKSTU: POJEDINAČNA PORESKA PRIJAVA).

POJEDINAČNA PORESKA PRIJAVA SADRŽI:

1) ZBIRNE PODATKE O OBRAČUNATOM POREZU PO ODBITKU OD STRANE JEDNOG PORESKOG PLACA ZA SVE PRIMAOCE PRIHODA;

2) POJEDINAČNE PODATKE O OBRAČUNATOM POREZU PO ODBITKU OD STRANE JEDNOG PORESKOG PLACA ZA SVAKOG PRIMAOCA PRIHODA.

POJEDINAČNA PORESKA PRIJAVA PODNOSI SE PRE SVAKE ISPLATE PRIHODA NA KOJI SE OBRAČUNAVA I PLAĆA POREZ PO ODBITKU, KAO I PRE SVAKOG PLAĆANJA DOPRINOSA ZA OBAVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE KADA SE TI DOPRINOSI PLAĆAJU BEZ ISPLATE ZARADE U SKLADU SA ZAKONOM KOJIM SE UREĐUJU DOPRINOSI ZA OBAVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE.

POJEDINAČNA PORESKA PRIJAVA I IZMENJENA POJEDINAČNA PORESKA PRIJAVA PODNOSE SE ISKLJUČIVO U ELEKTRONSKOM OBLIKU.

AKO POJEDINAČNA PORESKA PRIJAVA SADRŽI NEDOSTATKE U POGLEDU FORMALNE ISPRAVNOSTI I MATEMATIČKE TAČNOSTI, PORESKA UPRAVA U ELEKTRONSKOM OBLIKU OBAVEŠTAVA PODNOSIOCA POJEDINAČNE PORESKE PRIJAVE O TIM NEDOSTACIMA.

PONOVNO DOSTAVLJANJE POJEDINAČNE PORESKE PRIJAVE SA OTKLONJENIM NEDOSTACIMA IZ STAVA 5. OVOG ČLANA, NE SMATRA SE PODNOŠENJEM IZMENJENE PORESKE PRIJAVE.

POJEDINAČNA PORESKA PRIJAVA SMATRA SE PODNETOM KADA PORESKA UPRAVA POTVRDI FORMALNU ISPRAVNOST I MATEMATIČKU TAČNOST ISKAZANIH PODATAKA, DODELI BROJ PRIJAVE, BROJ ODOBRENJA ZA PLAĆANJE UKUPNOG IZNOSA OBAVEZE PO TOM OSNOVU I U ELEKTRONSKOM OBLIKU DOSTAVI TE INFORMACIJE PODNOSIOCU POJEDINAČNE PORESKE PRIJAVE.

POJEDINAČNU PORESKU PRIJAVU PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI PODNOSI PORESKA UPRAVA UMESTO PORESKOG OBVEZNIKA, ODNOSNO PORESKOG PLACA, U SLUČAJU KADA PORESKI OBVEZNIK, ODNOSNO PORESKI PLATAC PROPUSTI DA JE PODNESE U ROKU PROPISANOM ZAKONOM KOJIM SE UREĐUJU DOPRINOSI ZA OBAVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE.

NA ZAHTEV PORESKE UPRAVE CENTRALNI REGISTAR OBAVEZNOG SOCIJALNOG OSIGURANJA (U DALJEM TEKSTU: CENTRALNI REGISTAR), U ELEKTRONSKOM OBLIKU DOSTAVLJA PORESKOJ UPRAVI PODATKE POTREBNE ZA UTVRĐIVANJE OBAVEZE I PODNOŠENJE POJEDINAČNE PORESKE PRIJAVE PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI IZ STAVA 8. OVOG ČLANA, U ROKU OD TRI DANA OD DANA DOSTAVLJANJA ZAHTEVA.

PORESKI PLATAC IZ STAVA 1. OVOG ČLANA DUŽAN JE DA LICU ZA KOJE JE PLATIO POREZ PO ODBITKU IZDA POTVRDU KOJA SADRŽI PODATKE O PLAĆENOM POREZU PO ODBITKU NAJKASNIJE DO 31. JANUARA GODINE KOJA SLEDI GODINI U KOJOJ JE PLAĆEN POREZ PO ODBITKU.

PORESKA UPRAVA JE DUŽNA DA CENTRALNOM REGISTRU U ELEKTRONSKOM OBLIKU DOSTAVLJA POJEDINAČNE PODATKE O OBRAČUNATIM, ODNOSNO PLAĆENIM DOPRINOSIMA ZA OBAVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE OD STRANE JEDNOG PORESKOG PLACA ZA SVAKOG PRIMAOCA PRIHODA, KAO I ZBIRNE PODATKE PO ISPLATIOCIMA, NA MESEČNOM NIVOU, DO KRAJA TEKUĆEG MESECA ZA PRETHODNI MESEC ZA KOJI JE IZVRŠEN OBRAČUN, ODNOSNO ISPLATA.

AKT ZA IZVRŠAVANJE OVOG ČLANA DONEĆE MINISTAR.

ČLAN 41A

AKO JE DRUGIM PROPISOM PREDVIĐENO PODNOŠENJE IZVEŠTAJA SA PODACIMA O POREZU PO ODBITKU UREĐENO NA DRUKČIJI NAČIN, PRIMENJUJU SE ODREDBE OVOG ZAKONA.

Član 42.

Informativna poreska prijava je izveštaj koji sadrži podatke od posebnog značaja za fiskalni interes Republike OD ZNAČAJA ZA UTVRĐIVANJE PORESKE OBAVEZE PODNOSIOCA TE PRIJAVE.

PODACIMA IZ STAVA 1. OVOG ČLANA SMATRAJU SE NAROČITO PODACI O IMOVINI U VREDNOSTI VEĆOJ OD 35.000.000 DINARA, O STATUSNIM PROMENAMA, POSLOVNIM AKTIVNOSTIMA I NOVČANIM TRANSAKCIJAMA LICA KOJE PODNOSI INFORMATIVNU PORESKU PRIJAVU.

Podatke iz stava 1. STAVA 2. ovog člana, lica koja su dužna da dostavljaju podatke, kao i način i rokove podnošenja informativne poreske prijave, utvrđuje ministar.

Član 65.

Porez utvrđen na način iz člana 54. stav 2. ovog zakona dospeva za plaćanje u roku propisanom zakonom.

IZUZETNO OD STAVA 1. OVOG ČLANA, POREZ PO ODBITKU DOSPEVA ZA PLAĆANJE NA DAN KOJI JE U POJEDINAČNOJ PORESKOJ PRIJAVI NAVEDEN KAO DATUM PLAĆANJA AKO JE TAJ DAN RANIJI OD ROKA PROPISANOG ZAKONOM.

Obaveza plaćanja novčane kazne dospeva u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti rešenja o izricanju novčane kazne.

Pravo na povraćaj više ili pogrešno naplaćenog poreza i sporednih poreskih davanja, na poresku refakciju, odnosno na refundaciju poreza, kao i na namirenje dospelih obaveza po drugom osnovu putem preknjižavanja poreza, dospeva istekom roka iz člana 75. st. 4-6. ST. 8-11. ovog zakona, ako poreskim zakonom nije drukčije uređeno.

Član 75.

Na iznos manje ili više plaćenog poreza i sporednih poreskih davanja, OSIM KAMATE, obračunava se i plaća kamata po stopi jednakoj godišnjoj referentnoj stopi Narodne banke Srbije, uvećanoj za deset procentnih poena, primenom prostog interesnog računa od sto.

Na dugovani porez i sporedna poreska davanja, OSIM KAMATE, kamata se obračunava počev od narednog dana od dana dospelosti.

KAMATA SE OBRAČUNAVA ZA KALENDARSKI BROJ DANA PERIODA DOCNJE U IZMIRENJU OBAVEZA U ODNOSU NA KALENDARSKI BROJ DANA U GODINI (365, ODNOSNO 366 DANA) DEKURZIVNIM NAČINOM OBRAČUNA, BEZ PRIPISA KAMATE GLAVNICI ISTEKOM OBRAČUNSKOG PERIODA.

KAMATA SE U SMISLU STAVA 3. OVOG ČLANA OBRAČUNAVA ZA SVE KALENDARSKE DANE U OBRAČUNSKOM PERIODU.

POD OBRAČUNSKIM PERIODOM PODRAZUMEVA SE PERIOD OD PRVOG DANA DOCNJE, ODNOSNO PROMENE IZNOSA DUGA I/ILI PROMENE STOPE IZ STAVA 1. OVOG ČLANA I /ILI ISTEKA SVAKE KALENDARSKE GODINE U PERIODU DOCNJE ZA KOJI SE VRŠI OBRAČUN.

UKUPAN IZNOS KAMATE PREDSTAVLJA ZBIR OBRAČUNATE KAMATE ZA POJEDINE OBRAČUNSKE PERIODE IZ STAVA 5. OVOG ČLANA.

Ako se u toku kontrole utvrdi razlika poreske obaveze, kamata se obračunava od dana kada je poresku obavezu poreski obveznik bio dužan da plati.

Na iznos više plaćenog poreza i sporednih poreskih davanja, OSIM KAMATE, kamata se obračunava po isteku roka od 30 dana od dana prijema zahteva za povraćaj.

Ako je osnov za povraćaj poništeno, izmenjeno ili ukinuto rešenje ili drugi akt o zaduženju, kamata se obračunava od dana uplate poreza.

Ako se obvezniku poreza na dodatu vrednost, u roku propisanom zakonom kojim se uređuje porez na dodatu vrednost, ne izvrši povraćaj tog poreza, kamata se obračunava od narednog dana od dana isteka tog roka.

Obvezniku koji je podneo zahtev za refakciju, odnosno za refundaciju poreza, kamata se obračunava po isteku roka od 30 dana od dana donošenja rešenja kojim mu je utvrđeno pravo na refakciju, odnosno za refundaciju.

Član 101.

Popisana pokretna stvar, na kojoj je upisana zaloga u korist Republike ili je pokrenut postupak ustanovljavanja založnog prava u korist Republike, ne oduzima se od poreskog obveznika u momentu popisa.

Popisana pokretna stvar oduzima se od poreskog obveznika po isteku roka iz člana 104. st. 3. i 6. ST. 4. I 7. ovog zakona, o čemu se sastavlja zapisnik.

Izuzetno, ako postoje osnovi sumnje da će poreski obveznik ugroziti prinudnu naplatu poreza tako što će sakriti, otuđiti, uništiti ili učiniti neupotrebljivom popisanu pokretnu stvar, uključujući i popisanu pokretnu stvar na kojoj je, u skladu sa zakonom, ustanovljeno založeno pravo Republike, pre ili u postupku prinudne naplate, stvar će se oduzeti u momentu popisa.

Poreski izvršitelj je dužan da obrazloži postojanje osnova sumnje iz stava 3. ovog člana.

U slučaju iz stava 3. ovog člana, sastavlja se zapisnik o popisu, proceni i zapleni pokretnih stvari.

Član 104.

Prodaja pokretnih stvari vrši se putem usmenog javnog nadmetanja ili neposrednom pogodbom između kupca i Poreske uprave, o čemu se donosi zaključak.

Usmenim javnim nadmetanjem, u smislu ovog zakona, smatra se usmeno javno nadmetanje na kome učestvuju najmanje dva ponuđača. Ukoliko na nekom usmenom javnom nadmetanju nema najmanje dva ponuđača, usmeno javno nadmetanje se ponovo oglašava u roku od osam dana od dana za koji je bilo oglašeno usmeno javno nadmetanje na kome nije bilo najmanje dva ponuđača.

AKO SE NA OGLAŠENO USMENO JAVNO NADMETANJE ZA PRODAJU STVARI IZ STAVA 1. OVOG ČLANA JAVI SAMO JEDAN PONUĐAČ, POKRETNE STVARI MOGU SE PRODATI TOM PONUĐAČU NEPOSREDNOM POGODBOM.

Ako je pokretna stvar podložna kvarenju ili ako njeno čuvanje iziskuje velike troškove, Poreska uprava tu stvar prodaje neposrednom pogodbom, bez odlaganja.

Prodaja putem usmenog javnog nadmetanja odrediće se kod stvari veće vrednosti, kada se može očekivati da će se prodati po ceni većoj od iznosa koji bi se dobio prodajom putem neposredne pogodbe.

Na usmenom javnom nadmetanju na kome se prodaju pokretne stvari čija je pojedinačna vrednost preko 200.000 dinara, mogu učestvovati samo lica koja polože depozit u visini od 10% od procenjene vrednosti pokretne stvari. U slučaju da kupac pokretne stvari u roku od osam dana od dana kada mu je dostavljen zapisnik o prodaji pokretne stvari ne uplati iznos za koji mu je pokretna stvar prodata, prodaja se u odnosu na tog kupca oglašava nevažećom, a kupac gubi pravo na povraćaj položenog depozita i ne može biti ponuđač u daljem postupku prodaje te stvari.

Prodaji zaplenjenih pokretnih stvari pristupa se po isteku roka od osam dana od dana popisa.

Poreska uprava će, u roku od pet dana od dana zaplene, oglasiti prodaju stvari na INTERNET STRANI I oglasnoj tabli. Oglašavanje prodaje stvari vrši se i u dnevnom listu koji se prodaje na teritoriji cele Republike, ako je procenjena vrednost pokretnih stvari koje se prodaju putem usmenog javnog nadmetanja veća od 1.000.000 dinara.

Poreski obveznik, lica zaposlena u Poreskoj upravi i sa njima povezana lica ne mogu biti kupci stvari iz stava 1. ovog člana.

Zabrana za lica iz stava 8. STAVA 9. ovog člana odnosi se i na preprodaju kupljenih stvari, njihovo davanje u zakup, na poklon ili na korišćenje tim licima, u periodu od godinu dana po izvršenoj prodaji.

Na prvom usmenom javnom nadmetanju, kao i u roku određenom za prodaju neposrednom pogodbom, pokretna stvar se ne može prodati po ceni nižoj od 75% OD 60% procenjene vrednosti.

Ako se pokretna stvar ne proda na prvom usmenom javnom nadmetanju, zaključkom se određuje i zakazuje drugo, u roku od osam dana od dana održavanja prvog javnog nadmetanja.

Na drugom usmenom javnom nadmetanju pokretna stvar se ne može prodati po ceni nižoj od 50% OD 30% utvrđene procenjene vrednosti.

Ako pokretna stvar ne bude prodata ni na drugom usmenom javnom nadmetanju, javna nadmetanja se ponavljaju na način iz stava 11. ovog člana, sa najnižom cenom od jedne trećine procenjene vrednosti, sve do prodaje stvari, odnosno isteka roka od tri meseca od dana donošenja zaključka o određivanju prodaje putem usmenog javnog nadmetanja.

Pokretne stvari koje nisu prodate neposrednom pogodbom u roku iz stava 10. ovog člana prodaju se po pravilima koja važe za drugo i naredna usmena javna nadmetanja

AKO POKRETNA STVAR NE BUDE PRODATA NI NA DRUGOM USMENOM JAVNOM NADMETANJU U ROKU OD TRI MESECA OD DANA DONOŠENJA ZAKLJUČKA O ODREĐIVANJU PRODAJE PUTEM USMENOG JAVNOG NADMETANJA, PORESKA UPRAVA ĆE KONSTATOVATI DA PRODAJA NIJE USPELA I DONEĆE ZAKLJUČAK DA SE NASTAVLJA SA PRODAJOM NEPOSREDNOM POGODBOM, A PRODAJNA CENA JE PREDMET DOGOVORA IZMEĐU PORESKE UPRAVE I KUPCA I ZA NJU SE NE TRAŽI SAGLASNOST PORESKOG OBVEZNIKA.

PRODAJA STVARI PUTEM NEPOSREDNE POGODBE PONAVLJA SE SVE DO PRODAJE POKRENE STVARI, ODNOSNO DO ISTEKA ROKA OD ŠEST MESECI OD DONOŠENJA ZAKLJUČKA IZ STAVA 14. OVOG ČLANA.

Pokretne stvari se mogu prodati na prvom usmenom javnom nadmetanju za iznos koji je manji od 75% od utvrđene početne vrednosti, odnosno po ceni nižoj od 50% utvrđene početne vrednosti, na drugom usmenom javnom nadmetanju, ako se sa tim pismeno saglasi poreski obveznik.

Kada su zaplenjene stvari prodate, Poreska uprava će kupcu, posle izvršene uplate iznosa za koji mu je pokretna stvar prodata izdati dokument o prodaji imovine kojim se kupcu potvrđuje da je na njega preneto pravo svojine i da je pravni osnov sticanja prava svojine kupovina stvari u postupku prinudne naplate poreza.

Postupak prodaje zaplenjenih stvari prekida se kada postignuta cena dostigne visinu dugovanog poreza i sporednih poreskih davanja, a preostale stvari vraćaju se poreskom obvezniku.

Ako prodaja zaplenjenih stvari nije uspela na prvom usmenom javnom nadmetanju, kao i na narednim javnim nadmetanjima, odnosno putem neposredne pogodbe u roku iz stava 13. STAVA 15. ovog člana stvari se prenose u svojinu Republike rešenjem Poreske uprave, odnosno u svojinu jedinice lokalne samouprave rešenjem nadležnog organa jedinice lokalne samouprave, po ceni koja će se utvrditi naknadnom procenom njihove vrednosti.

Organ nadležan za evidenciju pokretnih stvari u državnoj svojini dužan je da, u roku od 30 dana od dana pravosnažnosti rešenja iz stava 18. ovog člana, pokretne stvari prenete u svojinu Republike preuzme u državinu.

ZA MATERIJALNE I PRAVNE NEDOSTATKE POKRETNE STVARI KOJI NASTANU NA POKRETNOJ STVARI NAKON DOSTAVE REŠENJA IZ STAVA 18. OVOG ČLANA I IZVRŠENE ZAPISNIČKE PRIMOPREDAJE STVARI NADLEŽNOM ORGANU ZA EVIDENCIJU POKRETNIH STVARI U DRŽAVNOJ SVOJINI, KAO I ZA ŠTETU KOJA NASTANE USLED ISTIH, ODGOVARA NADLEŽNI ORGAN ZA EVIDENCIJU POKRETNIH STVARI U DRŽAVNOJ SVOJINI.

Vlada bliže uređuje način i postupak sa stvarima iz stava 19. ovog člana.

Pokretne stvari na usmenom javnom nadmetanju ili neposrednom pogodbom kupuju se u viđenom stanju.

O izvršenoj prodaji pokretnih stvari sastavlja se zapisnik.

Član 110.

Ako nepokretnost ne bude prodata po pravilima o usmenom javnom nadmetanju u roku od tri meseca od dana donošenja zaključka o određivanju javne prodaje usmenim javnim nadmetanjem, direktor Poreske uprave ili lice u Poreskoj upravi koje on za to ovlasti, zaključkom određuje prodaju nepokretnosti neposrednom pogodbom.

U slučaju iz stava 1. ovog člana, nepokretnost se ne može prodati po ceni nižoj od jedne trećine utvrđene početne vrednosti.

O toku neposredne pogodbe sastavlja se zapisnik.

Po okončanju prodaje nepokretnosti neposrednom pogodbom, Poreska uprava donosi rešenje o prodaji nepokretnosti.

Ako se nepokretnost ne može prodati ni putem neposredne pogodbe u roku od šest meseci od dana donošenja zaključka iz člana 108. stav 2. ovog zakona, Poreska uprava će doneti rešenje kojim nepokretnost prenosi u svojinu Republike, odnosno nadležni organ jedinice lokalne samouprave će doneti rešenje kojim nepokretnost prenosi u svojinu jedinice lokalne samouprave, u vrednosti jedne trećine utvrđene početne vrednosti.

Rešenje iz stava 5. ovog člana dostavlja se poreskom obvezniku i organu nadležnom za registar nepokretnosti.

Poreska uprava namiruje prioritetno hipotekarno potraživanje do jedne trećine utvrđene početne vrednosti nepokretnosti.

Po namirenju potraživanja prioritetnih poverilaca, Poreska uprava dostavlja dokaz o namirenju organu nadležnom za vođenje registra, sa nalogom da se hipoteka briše.

Kupci ne mogu biti, po osnovu javnog nadmetanja ili po osnovu neposredne pogodbe, poreski obveznik i lica zaposlena u Poreskoj upravi, kao ni sa njima povezana lica.

Zabrana za lica iz stava 9. ovog člana odnosi se i na preprodaju kupljene nepokretnosti, njeno davanje u zakup, na poklon ili na korišćenje tim licima, u periodu od godinu dana po izvršenoj prodaji.

Organ nadležan za evidenciju nepokretnosti u državnoj svojini dužan je da, u roku od 30 dana od dana pravosnažnosti rešenja iz stava 5. ovog člana, nepokretnosti prenete u svojinu Republike preuzme u državinu.

ZA MATERIJALNE I PRAVNE NEDOSTATKE NEPOKRETNOSTI KOJI NASTANU NA NEPOKRETNOSTI NAKON DOSTAVE REŠENJA IZ STAVA 6. OVOG ČLANA I IZVRŠENE ZAPISNIČKE PRIMOPREDAJE NEPOKRETNOSTI OSLOBOĐENE OD LICA I STVARI NADLEŽNOM ORGANU ZA EVIDENCIJU NEPOKRETNOSTI U DRŽAVNOJ SVOJINI, KAO I ZA ŠTETU KOJA NASTANE USLED ISTIH, ODGOVARA NADLEŽNI ORGAN ZA EVIDENCIJU NEPOKRETNOSTI U DRŽAVNOJ SVOJINI.

Vlada bliže uređuje način i postupak sa nepokretnostima iz stava 11. ovog člana.

Član 114e

Odredbe ovog zakona o zastarelosti prava na utvrđivanje, naplatu i povraćaj ne primenjuju se na doprinose za obavezno socijalno osiguranje.

ODREDBE OVOG ZAKONA O ZASTARELOSTI PRAVA NA UTVRĐIVANJE, NAPLATU I POVRAĆAJ PRIMENJUJU SE I NA SVE JAVNE PRIHODE ZA KOJE JE ZASTARELOST PROPISANA DRUGIM PORESKIM ZAKONOM NA DRUKČIJI NAČIN.

Član 115.

Vlada može, na predlog ministra, doneti odluku o delimičnom ili potpunom otpisu poreza i sporednih poreskih davanja, osim doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, poreskog obveznika koji se prodaje u postupku privatizacije, odnosno koji je u postupku restruktuiranja.

Vlada može, na predlog ministra, uz prethodnu saglasnost jedinice lokalne samouprave kojoj pripadaju izvorni javni prihodi na koje se primenjuje ovaj zakon, doneti odluku o delimičnom ili potpunom otpisu tih javnih prihoda, poreskom obvezniku koji se prodaje u postupku privatizacije, odnosno koji je u postupku restrukturiranja.

Vlada može, na predlog ministra, doneti odluku o delimičnom ili potpunom otpisu poreza i sporednih poreskih davanja, uključujući takse, naknade i druge javne prihode, osim doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, poreskog obveznika kod kojeg je promenjena vlasnička struktura, po osnovu preuzetih ugovornih obaveza od strane Republike.

Poreska uprava rešenjem će otpisati dug po osnovu poreza i sporednih poreskih davanja kada se steknu uslovi iz člana 22. st. 2. i 4. i člana 23. st. 2. i 3. STAV 2. ovog zakona, kao i u drugim slučajevima propisanim zakonom.

Član 122.

Ako se u postupku kancelarijske kontrole utvrdi postojanje nepravilnosti u pogledu podataka od značaja za utvrđivanje visine poreske obaveze, poreski inspektor je dužan da sačini zapisnik o kontroli.

Poreski obveznik ima pravo da u roku od tri dana od dana prijema zapisnika o kancelarijskoj kontroli podnese primedbe na taj zapisnik.

Poreski inspektor je dužan da primedbe iz stava 2. ovog člana razmotri u roku od tri dana od dana prijema i sačini dopunu zapisnika.

Na osnovu zapisnika iz st. 1. i 3. ovog člana, Poreska uprava donosi rešenje o utvrđivanju poreza iz člana 54. stav 2. tačka 2) podtačka (1) ovog zakona, u roku od 60 dana od dana dostavljanja zapisnika, odnosno dopunskog zapisnika.

U REŠENJU IZ STAVA 4. OVOG ČLANA KOJIM SE POREZ PO ODBITKU UTVRĐUJE ZBIRNO NA NIVOU ISPLATIOCA PRIHODA, PORESKA UPRAVA NALAŽE PORESKOM OBVEZNIKU I DA PODNESE POJEDINAČNU PORESKU PRIJAVU U KOJOJ OTKLANJA UTVRĐENE NEPRAVILNOSTI.

Član 129.

Ako se u postupku terenske kontrole utvrdi da poreski obveznik nije primenio, ili nije pravilno primenio propise prilikom utvrđivanja poreza koje obveznik sam vrši, na osnovu zapisnika o izvršenoj terenskoj kontroli, odnosno dopunskog zapisnika, donosi se rešenje iz člana 54. stav 2. tačka 2) podtačka (1) ovog zakona.

Poreska uprava donosi rešenje iz stava 1. ovog člana u roku od 60 dana od dana dostavljanja zapisnika, odnosno dopunskog zapisnika o terenskoj kontroli.

U REŠENJU IZ STAVA 1. OVOG ČLANA KOJIM SE POREZ PO ODBITKU UTVRĐUJE ZBIRNO NA NIVOU ISPLATIOCA PRIHODA, PORESKA UPRAVA NALAŽE PORESKOM OBVEZNIKU I DA PODNESE POJEDINAČNU PORESKU PRIJAVU U KOJOJ OTKLANJA UTVRĐENE NEPRAVILNOSTI.

Član 129b

Ako se u postupku terenske kontrole utvrdi da lice, koje je obavljajući neregistrovanu, odnosno neprijavljenu delatnost, stavljalo robu u promet, poreski inspektor može rešenjem privremeno oduzeti robu koju je zatekao u kontroli.

PORESKI INSPEKTOR MOŽE REŠENJEM PRIVREMENO ODUZETI OPREMU KOJOM OBVEZNIK OBAVLJA NEREGISTROVANU, ODNOSNO NEPRIJAVLJENU DELATNOST, A KOJU ZATEKNE U POSTUPKU KONTROLE.

PRIVREMENO ODUZETA OPREMA IZ STAVA 2. OVOG ČLANA MOŽE SE OSTAVITI NA ČUVANJE LICU OD KOGA JE PRIVREMENO ODUZETA DO ISTEKA ROKA IZ ČLANA 129A STAV 4. OVOG ZAKONA, UKOLIKO SE PROCENI DA BI TROŠKOVI ODUZIMANJA I ČUVANJA BILI NESRAZMERNO VELIKI U ODNOSU NA PORESKU OBAVEZU.

Član 129v

Ako lice koje obavlja neregistrovanu, odnosno neprijavljenu delatnost, u roku propisanom članom 129a stav 4. ovog zakona, izvrši registraciju, odnosno prijavu delatnosti, plati utvrđenu poresku obavezu i otkloni druge utvrđene nepravilnosti, oduzeta roba mu se vraća, osim robe podložne kvarenju i robe čije čuvanje iziskuje velike troškove – sa kojom se postupa na način iz člana 104. stav 3. STAV 4. ovog zakona.

Ako lice koje obavlja neregistrovanu, odnosno neprijavljenu delatnost, ne postupi po nalozima iz rešenja Poreske uprave iz člana 129a stav 2. ovog zakona, sa oduzetom robom se postupa na način uređen članom 134. ovog zakona.

Član 134.

Kad poreski inspektor naredi meru oduzimanja stvari iz člana 130. ovog zakona, dužan je da utvrdi vrednost oduzetih stvari i da ih ODUZETE STVARI PO VRSTI I KOLIČINI uskladišti na mestu određenom aktom ministra.

Vrednost stvari iz stava 1. ovog člana utvrđuje se UTVRĐUJE KOMISIJA u visini cene po kojoj se ta stvar može nabaviti na tržištu u momentu oduzimanja, U ROKU OD PET DANA OD DANA ODUZIMANJA.

Ako je oduzeta stvar podložna kvarenju ili ako njeno čuvanje iziskuje velike troškove, Poreska uprava postupa na način iz člana 104. stav 3. STAV 4. ovog zakona.

Prodaja stvari iz stava 1. ovog člana vrši se po postupku koji se primenjuje u prinudnoj naplati.

Postupak sa stvarima iz st. 1-4. ovog člana bliže uređuje ministar.

Po konačnosti rešenja iz člana 133. stav 1. ovog zakona, odnosno po okončanju postupka pokrenutog u skladu sa odredbama člana 138. ovog zakona, oduzete stvari, osim stvari iz stava 3. ovog člana, prodaju se putem javne prodaje, odnosno preko trgovačke mreže, a oduzete cigarete i alkoholna pića bez kontrolne akcizne markice ODUZETI AKCIZNI PROIZVODI, IZUZEV DERIVATA NAFTE, PAPIRNE TUBE ZA CIGARETE, FILTERI ZA CIGARETE, PAPIR ZA CIGARETE, MAŠINICE ZA PUNJENJE PAPIRNIH TUBA ZA CIGARETE, KAO I DRUGE MAŠINICE ZA UVIJANJE REZANOG DUVANA komisijski se uništavaju.

PRE JAVNE PRODAJE IZ STAVA 4. OVOG ČLANA, PORESKA UPRAVA PONOVO VRŠI UTVRĐIVANJE VREDNOSTI ODUZETIH STVARI U SLUČAJU KADA JE PROTEKLO VIŠE OD GODINU DANA OD DANA ODUZIMANJA STVARI.

Javna prodaja oduzetih stvari iz stava 4. ovog člana vrši se putem usmenog javnog nadmetanja na kome se oduzete stvari ne mogu prodati po ceni nižoj od 80% 60% od njihove utvrđene vrednosti, a kvarljiva roba po ceni nižoj od 50% 40% od njihove utvrđene vrednosti.

JAVNA PRODAJA ODUZETIH STVARI IZ STAVA 4. OVOG ČLANA VRŠI SE U SKLADU SA ODREDBAMA OVOG ZAKONA KOJE UREĐUJU JAVNU PRODAJU POKRETNIH STVARI U POSTUPKU PRINUDNE NAPLATE.

Vlada uređuje postupak sa oduzetim stvarima iz ovog člana za slučaj kad se oduzete stvari ne prodaju na ponovljenim usmenim javnim nadmetanjima, pod uslovom iz stava 6. STAVA 4. ovog člana, u roku od tri meseca od pravosnažnosti rešenja iz člana 133. stav 1. ovog zakona, odnosno po okončanju postupka pokrenutog u skladu sa odredbama člana 138. ovog zakona.

Kupac oduzetih stvari ne može biti poreski obveznik, lice zaposleno u Poreskoj upravi i sa njima povezana lica.

Sredstva ostvarena prodajom stvari, po odbitku troškova, uplaćuju se u budžet Republike.

Izuzetno od stava 6. ovog člana, Vlada može oduzete stvari iz stava 1. ovog člana IZUZETNO, VLADA MOŽE STVARI IZ STAVA 1. OVOG ČLANA, OSIM STVARI KOJE SE KOMISIJSKI UNIŠTAVAJU U SMISLU STAVA 4. OVOG ČLANA, ustupiti bez naknade državnim organima, humanitarnim organizacijama i drugim korisnicima humanitarne pomoći, ustanovama kulture, kao i u druge opravdane svrhe.

Oduzete stvari iz stava 1. ovog člana koje se ne mogu prodati, odnosno upotrebiti zbog zdravstvenih, veterinarskih, fitosanitarnih, sigurnosnih i drugih propisanih razloga ili usled većeg oštećenja, uništavaju se u skladu sa propisima.

Troškove PREVOZA I uništavanja snosi poreski obveznik od koga su oduzete stvari, a ako je on nepoznat ili nedostupan, troškove PREVOZA I uništavanja snosi Poreska uprava.

AKT ZA IZVRŠAVANJE OVOG ČLANA DONEĆE MINISTAR.

Član 159.

Jedinica lokalne samouprave dužna je da Poreskoj upravi dostavi podatke, o porezima i sporednim poreskim davanjima koje naplaćuje, koji su od značaja za obavljanje poslova iz nadležnosti Poreske uprave propisanih ovim zakonom.

Vrstu podataka, način i postupak dostavljanja podataka iz stava 1. ovog člana sporazumno će bliže urediti ministar i ministar nadležan za poslove državne uprave i lokalne samouprave.

JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE DUŽNA JE DA U ROKU OD PET DANA PO ISTEKU KALENDARSKOG MESECA DOSTAVI PORESKOJ UPRAVI U ELEKTRONSKOM OBLIKU BAZE PODATAKA O OBVEZNICIMA POREZA NA IMOVINU, KAO I PODATKE IZ PORESKIH PRIJAVA KOJI SU OD ZNAČAJA ZA UTVRĐIVANJE POREZA NA IMOVINU.

Član 159a

Status rezidenta države sa kojom je zaključen ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja nerezident dokazuje kod isplatioca prihoda – rezidenta, potvrdom o rezidentnosti overenom od nadležnog organa druge države ugovornice čiji je rezident i to na posebnom obrascu ILI OVERENOM PREVODU POTVRDE NA OBRASCU KOJI PROPISUJE NADLEŽNI ORGAN DRŽAVE SA KOJOM JE ZAKLJUČEN UGOVOR O IZBEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA.

Status rezidenta Republike Srbije, kod inostranog isplatioca prihoda, rezident dokazuje potvrdom na posebnom obrascu, osim u slučajevima kada se status rezidenta dokazuje potvrdom na obrascu koji propisuje nadležni organ države sa kojom je zaključen ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja.

Postupak i način izdavanja, kao i izgled obrazaca iz st. 1. i 2. ovog člana propisuje ministar.

Potvrde iz st. 1. i 2. ovog člana izdaje organizaciona jedinica Poreske uprave nadležna prema mestu sedišta, odnosno prebivališta, odnosno boravišta, podnosioca zahteva.

Član 160.

Poreska uprava:

1) vrši registraciju poreskih obveznika dodeljivanjem PIB i vodi jedinstven registar poreskih obveznika;

1a) vodi registre u oblasti menjačkog poslovanja i drugih poslova, koji su, shodno Zakonu o deviznom poslovanju („Službeni glasnik RS, br. 62/06 i 31/11) u nadležnosti Deviznog inspektorata, u skladu sa propisima kojima se uređuje devizno poslovanje, kao i u oblasti igara na sreću u skladu sa propisima kojima se uređuju igre na sreću;

2) vrši utvrđivanje poreza u skladu sa zakonom;

3) vrši poresku kontrolu u skladu sa zakonom;

4) vrši redovnu i prinudnu naplatu poreza i sporednih poreskih davanja;

5) otkriva poreska krivična dela i njihove izvršioce i u vezi sa tim preduzima zakonom propisane mere

5a) pokreće i vodi prvostepeni poreski prekršajni postupak i izriče kazne za poreske prekršaje, osim u slučaju kada je, prema zakonu kojim se uređuju prekršaji, prvostepeni prekršajni postupak u isključivoj nadležnosti prekršajnog suda;

6) podnosi zahteve za pokretanje prekršajnog postupka za poreske prekršaje za koje je, prema zakonu kojim se uređuju prekršaji, prvostepeni prekršajni postupak u isključivoj nadležnosti prekršajnog suda;

6a) (brisana)

7) odlučuje o žalbama izjavljenim protiv rešenja donetih u poreskom postupku od strane organizacionih jedinica Poreske uprave;

7a) (brisana)

7b) odlučuje po pravnim lekovima uloženim protiv poreskih upravnih akata koje od 1. januara 2013. godine donese jedinica lokalne samouprave u poreskom postupku za izvorne javne prihode iz člana 2a stav 1. ovog zakona;

8) stara se o primeni međunarodnih ugovora o izbegavanju dvostrukog oporezivanja;

9) razvija i održava jedinstveni poreski informacioni sistem;

10) vodi poresko računovodstvo;

11) planira i sprovodi obuku zaposlenih;

11a) vrši nadzor nad primenom zakona i drugih propisa od strane njenih organizacionih jedinica i po izvršenom nadzoru preduzima mere u skladu sa zakonom kojim je uređen opšti upravni postupak;

11b) vrši unutrašnju kontrolu rada i ponašanja poreskih službenika i nameštenika u vezi sa radom i u slučajevima kada se utvrdi protivpravno postupanje ili ponašanje pokreće i vodi odgovarajuće postupke radi utvrđivanja odgovornosti;

11v) obavlja internu reviziju svih organizacionih delova Poreske uprave u skladu sa zakonom i međunarodnim standardima interne revizije u javnom sektoru;

12) pruža stručnu pomoć poreskim obveznicima u primeni poreskih propisa za poreze koje utvrđuje, kontroliše i naplaćuje, u skladu sa kodeksom ponašanja zaposlenih u Poreskoj upravi;

13) obezbeđuje javnost u radu;

13a) izdaje i oduzima ovlašćenja za obavljanje menjačkih poslova;

13b) organizuje obuku i izdaje certifikate za obavljanje menjačkih poslova;

13v) vrši kontrolu menjačkog poslovanja u skladu sa zakonom;

13v) VRŠI KONTROLU MENJAČKOG I DEVIZNOG POSLOVANJA, U SKLADU SA PROPISIMA KOJIM JE UREĐENO DEVIZNO POSLOVANJE, KAO I KONTROLU SPOLJNOTRGOVINSKOG POSLOVANJA I SPREČAVANJA PRANJA NOVCA I FINANSIRANJA TERORIZMA, U SKLADU SA ZAKONOM;

13g) obavlja i druge poslove koji su, shodno Zakonu o deviznom poslovanju („Službeni glasnik RS“, br. 62/06 i 31/11), u nadležnosti Deviznog inspektorata;

13d) obavlja poslove državne uprave u oblasti igara na sreću, u skladu sa propisima;

14) obavlja druge poslove u skladu sa zakonom;

15) obavlja i druge poslove na osnovu zaključenih ugovora uz naknadu, u skladu sa zakonom.

VANBILANSNO PORESKO RAČUNOVODSTVO

ČLAN 163A

U VANBILANSNOM PORESKOM RAČUNOVODSTVU PORESKA UPRAVA VODI NEPLAĆENE PORESKE OBAVEZE:

1) PORESKIH OBVEZNIKA KOJI SU SAGLASNO DRUGIM PROPISIMA BRISANI IZ PROPISANOG REGISTRA, OSIM AKO JE ZA ISPUNJENJE TIH OBAVEZA ODGOVORNO DRUGO LICE;

2) ZA KOJE JE NASTUPILA APSOLUTNA ZASTARELOST U SKLADU SA OVIM ZAKONOM.

NEPLAĆENE PORESKE OBAVEZE IZ STAVA 1. TAČKA 2) OVOG ČLANA VODE SE U UKUPNOM IZNOSU PO PORESKOM OBVEZNIKU.

PORESKA UPRAVA PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI NEPLAĆENE OBAVEZE IZ STAVA 1. OVOG ČLANA PRENOSI IZ PORESKOG RAČUNOVODSTVA U VANBILANSNO PORESKO RAČUNOVODSTVO PO SAZNANJU O BRISANJU IZ PROPISANOG REGISTRA, ODNOSNO PROTEKOM ROKA ZASTARELOSTI U SKLADU SA OVIM ZAKONOM.

SADRŽINU, POSTUPAK I NAČIN VOĐENJA VANBILANSNOG PORESKOG RAČUNOVODSTVA BLIŽE UREĐUJE MINISTAR AKTOM IZ ČLANA 163. STAV 2. OVOG ZAKONA.

Član 167a

Direktor Poreske uprave ima zamenika direktora, koji za svoj rad odgovara direktoru.

Zamenik direktora pomaže direktoru u okviru ovlašćenja koja mu on odredi i zamenjuje ga ako je odsutan ili sprečen.

OSNOVNA PLATA ZAMENIKA DIREKTORA ODREĐUJE SE MNOŽENJEM KOEFICIJENTA 7,11, KOJI JE UTVRĐEN ZA III GRUPU POLOŽAJA – U KOJU SE SVSTAVA I POLOŽAJ ZAMENIKA DIREKTORA PORESKE UPRAVE, SA OSNOVICOM ZA OBRAČUN I ISPLATU PLATE, KOJA SE ZA DRŽAVNE SLUŽBENIKE I NAMEŠTENIKE UTVRĐUJE ZA SVAKU BUDŽETSKU GODINU ZAKONOM KOJIM SE UREĐUJE BUDŽET REPUBLIKE SRBIJE, A NAKNADE I DRUGA PRIMANJA ZAMENIKA DIREKTORA UTVRĐUJU SE U SKLADU SA ZAKONOM KOJIM SE UREĐUJU PLATE DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMEŠTENIKA.

Zamenika direktora postavlja Vlada, na period od pet godina, na predlog ministra, a po sprovedenom javnom konkursu.

ZAMENIKA DIREKTORA POSTAVLJA VLADA, NA PERIOD OD PET GODINA, NA PREDLOG MINISTRA, PREMA ZAKONU KOJIM SE UREĐUJE POLOŽAJ DRŽAVNIH SLUŽBENIKA.

Član 169o

Poreski službenik čiji je rad po završetku godine ocenjen ocenom „naročito se ističe“, a koji je postigao izuzetne rezultate rada, može prevremeno steći NEPOSREDNO više zvanje.

Više zvanje poreski službenik može steći i u godini u kojoj ispunjava uslove za sticanje starosne penzije.

Vanredno se u Poreskoj upravi može napredovati samo jednom.

Odluku iz st. 1. i 2. ovog člana donosi direktor Poreske uprave, na obrazložen predlog neposrednog rukovodioca.

Član 169p

Poreski službenici imaju pravo na platu koja se sastoji od osnovne plate i dodataka na platu.

Osnovna plata određuje se množenjem osnovnog koeficijenta i dodatnog koeficijenta, ukoliko je predviđen za određeno radno mesto, sa osnovicom za obračun i isplatu plata koja se utvrđuje u skladu sa zakonom kojim se uređuju plate državnih službenika i nameštenika.

Osnovni koeficijent mora biti izjednačen za odgovarajuća zvanja u osnovnim i ostalim funkcijama, tako što će osnovni koeficijent biti isti: za zvanja glavnog poreskog savetnika i samostalnog poreskog savetnika; za zvanje samostalnog poreskog inspektora i višeg poreskog savetnika; za zvanje višeg poreskog inspektora II i poreskog savetnika I; za zvanje poreskog inspektora II i poreskog savetnika; za zvanje mlađeg poreskog inspektora i mlađeg poreskog savetnika, odnosno tako što će osnovni koeficijent za zvanja sa višom i srednjom stručnom spremom u osnovnim funkcijama biti isti sa osnovnim koeficijentom za zvanja sa višom i srednjom stručnom spremom u ostalim funkcijama.

Dodatni koeficijent može se utvrditi za određena radna mesta, u zavisnosti od posebnih uslova rada, odgovornosti, složenosti poslova, obima, težine i prirode posla.

Osnovna plata uvećava se po osnovu dodataka, u skladu sa zakonom kojim se uređuju plate državnih službenika i nameštenika I ODREDBAMA OVOG ZAKONA.

Nameštenicima u Poreskoj upravi, pored koeficijenta propisanog za radna mesta nameštenika u skladu sa zakonom kojim se uređuju plate državnih službenika i nameštenika, može se utvrditi i dodatni koeficijent.

PLATA UTVRĐENA PO ODREDBAMA ST. 1-6. OVOG ČLANA, MOŽE SE KORIGOVATI TAKO DA IZNOS PLATE PORESKIH SLUŽBENIKA I NAMEŠTENIKA U PORESKOJ UPRAVI NE BUDE MANJI OD PLATE LICA ZAPOSLENOG U NADLEŽNOM ORGANU PODRUČNE JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE NA ISTIM POSLOVIMA.

PLATA UTVRĐENA PO ODREDBAMA ST. 1-7. OVOG ČLANA, MOŽE SE KORIGOVATI SHODNO RADNOM UČINKU PORESKOG SLUŽBENIKA I NAMEŠTENIKA, A KRITERIJUME, NAČIN I POSTUPAK KORIGOVANJA PROPISUJE MINISTAR.

Visinu osnovnog i dodatnog koeficijenta, platne grupe i platne razrede za zvanja poreskih službenika iz čl. 169k i 169l ovog zakona, kao i visinu dodatnog koeficijenta iz stava 6. ovog člana za nameštenike propisuje ministar.

Priznanja i nagrade

PRIZNANJA, NAGRADE I UMANJENJE PLATA

Član 169t

Za izuzetna dostignuća u obavljanju poslova Poreske uprave, vanredni doprinos unapređenju rada službe, jačanju ugleda Poreske uprave, kreativan rad, inovacije ili drugi vid stvaralaštva, koji je u znatnoj meri doprineo rezultatima rada službe, poreskom službeniku I NAMEŠTENIKU mogu se dodeliti priznanja i novčane nagrade.

Priznanja i novčane nagrade dodeljuju se MOGU SE DODELJIVATI KVARTALNO I na dan Poreske uprave.

ZA NEDOVOLJNO POSTIGNUTE REZULTATE RADA U OBAVLJANJU POSLOVA PORESKE UPRAVE PORESKOM SLUŽBENIKU I NAMEŠTENIKU MOŽE SE UMANJITI OSNOVNA PLATA NAJVIŠE ZA 30%.

Vrste, postupak dodele priznanja, KRITERIJUME ZA UTVRĐIVANJE VISINE, KAO i visinu novčanih nagrada, ODNOSNO UMANJENJA PLATA propisuje ministar, na predlog direktora Poreske uprave.

Član 176.

Ko NEOVLAŠĆENO stavlja u promet, odnosno prodaje proizvode koji nisu posebno obeleženi propisanim kontrolnim akciznim markicama, u skladu sa zakonom, SE U SKLADU SA ZAKONOM SMATRAJU AKCIZNIM PROIZVODIMA, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina.

Preduzetnik, odnosno odgovorno lice u pravnom licu koje se bavi proizvodnjom ili uvozom proizvoda koji, u skladu sa zakonom, moraju biti posebno obeleženi kontrolnim akciznim markicama, a ne preduzme mere da ovi proizvodi pre stavljanja u promet budu obeležni kontrolnim akciznim markicama, kazniće se zatvorom od šest meseci do tri godine.

Preduzetniku se za krivično delo iz st. 1. i 2. ovog člana izriče i mera bezbednosti zabrane vršenja poziva, delatnosti ili dužnosti od jedne godine do pet godina.

Odgovornom licu u pravnom licu se za krivično delo iz st. 1. i 2. ovog člana izriče i mera bezbednosti zabrane vršenja poziva, odnosno dužnosti u trajanju od jedne godine do pet godina.

Proizvodi koji SE U SKLADU SA ZAKONOM SMATRAJU AKCIZNIM PROIZVODIMA A KOJI SU NEOVLAŠĆENO STAVLJENI U PROMET, KAO I PROIZVODI KOJI nisu posebno obeleženi propisanim kontrolnim akciznim markicama i imovinska korist ostvarena krivičnim delom, oduzeće se.

Član 177.

Poreski obveznik – pravno lice ili preduzetnik koji ne podnese poresku prijavu propisanu poreskim zakonom, UKLJUČUJUĆI I POJEDINAČNU PORESKU PRIJAVU, ne obračuna i ne plati porez u zakonom propisanom roku, kazniće se za prekršaj novčanom kaznom u visini od 15% do 20% iznosa poreza utvrđenog u postupku poreske kontrole.

Poreski obveznik – pravno lice ili preduzetnik koji ne podnese poresku prijavu iz stava 1. ovog člana, a obračuna ali ne plati porez u zakonom propisanom roku, kazniće se za prekršaj novčanom kaznom u visini od 10% do 15% iznosa poreza utvrđenog u poreskoj kontroli.

Poreski obveznik – pravno lice ili preduzetnik koji podnese poresku prijavu iz stava 1. ovog člana, a obračuna ali ne plati porez u zakonom propisanom roku, kazniće se za prekršaj novčanom kaznom u visini od 5% do 10% iznosa poreza utvrđenog u poreskoj kontroli.

Poreski obveznik – pravno lice ili preduzetnik koji ne podnese poresku prijavu iz stava 1. ovog člana, ali obračuna i plati porez u zakonom propisanom roku, kazniće se za prekršaj novčanom kaznom u visini od 1% do 5% iznosa poreza utvrđenog u poreskoj kontroli.

Poreski obveznik – pravno lice ili preduzetnik koji ne podnese poresku prijavu propisanu poreskim zakonom u slučajevima kada je zakonom propisano da se ne sprovodi samooporezivanje, kazniće se za prekršaj novčanom kaznom u visini od 15% do 20% iznosa poreza utvrđenog rešenjem Poreske uprave.

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana, kazniće se pravno lice novčanom kaznom najmanje u iznosu od 100.000 500.000 dinara, a preduzetnik najmanje u iznosu od 12.500 30.000 dinara.

Za prekršaj iz stava 2. ovog člana, kazniće se pravno lice novčanom kaznom najmanje u iznosu od 100.000 500.000 dinara, a preduzetnik najmanje u iznosu od 10.000 20.000 dinara.

Za prekršaj iz stava 3. ovog člana, kazniće se pravno lice novčanom kaznom najmanje u iznosu od 100.000 500.000 dinara, a preduzetnik najmanje u iznosu od 10.000 20.000 dinara.

Za prekršaj iz stava 4. ovog člana, kazniće se pravno lice novčanom kaznom najmanje u iznosu od 100.000 500.000 dinara, a preduzetnik najmanje u iznosu od 10.000 20.000 dinara.

Za prekršaj iz stava 5. ovog člana kazniće se pravno lice novčanom kaznom najmanje u iznosu od 100.000 500.000 dinara, a preduzetnik najmanje u iznosu od 12.500 30.000 dinara.

Za prekršaje iz ovog člana kazniće se odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 10.000 do 100.000 dinara.

Član 178.

Ako je iznos poreza utvrđen u poreskoj prijavi manji od iznosa koji je trebalo utvrditi u skladu sa zakonom, poreski obveznik – pravno lice ili preduzetnik kazniće se za prekršaj novčanom kaznom u visini od 1% razlike ova dva iznosa.

Ako razlika iz stava 1. ovog člana iznosi od 5% do 25% iznosa koji je trebalo da bude utvrđen u poreskoj prijavi, poreski obveznik – pravno lice ili preduzetnik kazniće se novčanom kaznom u visini od 5% te razlike.

Ako razlika iz stava 1. ovog člana iznosi od 25% do 50% iznosa koji je trebalo da bude utvrđen u poreskoj prijavi, poreski obveznik – pravno lice ili preduzetnik kazniće se novčanom kaznom u visini od 15% te razlike.

Ako je razlika iz stava 1. ovog člana veća od 50% iznosa koji je trebalo da bude utvrđen u poreskoj prijavi, poreski obveznik – pravno lice ili preduzetnik kazniće se novčanom kaznom u visini od 25% te razlike.

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se pravno lice novčanom kaznom najmanje u iznosu od 100.000 500.000 dinara, a preduzetnik najmanje u iznosu od 10.000 20.000 dinara.

Za prekršaj iz stava 2. ovog člana kazniće se pravno lice novčanom kaznom najmanje u iznosu od 100.000 500.000 dinara, a preduzetnik najmanje u iznosu od 10.000 20.000 dinara.

Za prekršaj iz stava 3. ovog člana kazniće se pravno lice novčanom kaznom najmanje u iznosu od 100.000 500.000 dinara, a preduzetnik najmanje u iznosu od 10.000 20.000 dinara.

Za prekršaj iz stava 4. ovog člana kazniće se pravno lice novčanom kaznom najmanje u iznosu od 100.000 500.000 dinara, a preduzetnik najmanje u iznosu od 15.000 30.000 dinara.

Za prekršaje iz ovog člana kazniće se odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 10.000 do 100.000 dinara.

Član 178a

Poreski obveznik – pravno lice ili preduzetnik koji u poreskoj prijavi da netačne podatke što je za posledicu imalo ili moglo da ima utvrđivanje manjeg iznosa poreza, kazniće se za prekršaj novčanom kaznom u visini od 1% razlike iznosa poreza koji je utvrđen ili trebao da bude utvrđen u skladu sa zakonom i iznosa poreza koji je utvrđen ili trebao da bude utvrđen prema podacima iz poreske prijave.

Ako razlika iz stava 1. ovog člana iznosi od 5% do 25%, poreski obveznik – pravno lice ili preduzetnik kazniće se novčanom kaznom u visini od 5% te razlike.

Ako razlika iz stava 1. ovog člana iznosi od 25% do 50%, poreski obveznik – pravno lice ili preduzetnik kazniće se novčanom kaznom u visini od 15% te razlike.

Ako je razlika iz stava 1. ovog člana veća od 50%, poreski obveznik – pravno lice ili preduzetnik kazniće se novčanom kaznom u visini od 25% te razlike.

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se pravno lice novčanom kaznom najmanje u iznosu od 100.000 500.000 dinara, a preduzetnik najmanje u iznosu od 10.000 20.000 dinara.

Za prekršaj iz stava 2. ovog člana kazniće se pravno lice novčanom kaznom najmanje u iznosu od 100.000 500.000 dinara, a preduzetnik najmanje u iznosu od 10.000 20.000 dinara.

Za prekršaj iz stava 3. ovog člana kazniće se pravno lice novčanom kaznom najmanje u iznosu od 100.000 500.000 dinara, a preduzetnik najmanje u iznosu od 10.000 20.000 dinara.

Za prekršaj iz stava 4. ovog člana kazniće se pravno lice novčanom kaznom najmanje u iznosu od 100.000 500.000 dinara, a preduzetnik najmanje u iznosu od 15.000 30.000dinara.

Za prekršaje iz ovog člana kazniće se odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 10.000 do 100.000dinara.

NEPODNOŠENJE INFORMATIVNE PORESKE PRIJAVE

ČLAN 178B

PORESKI OBVEZNIK – PRAVNO LICE, ODNOSNO PREDUZETNIK KOJI PORESKOJ UPRAVI NE PODNESE INFORMATIVNU PORESKU PRIJAVU, KAZNIĆE SE ZA PREKRŠAJ NOVČANOM KAZNOM U VISINI OD 3% UKUPNOG PRIHODA OSTVARENOG ZA PRETHODNU POSLOVNU GODINU.

Član 179.

Novčanom kaznom od 100.000 do 600.000 1.000.000 dinara kazniće se za prekršaj pravno lice ako:

1) ne podnese, ili ne podnese u propisanom roku prijavu za registraciju (član 25. tačka 1), član 27. i član 28. stav 7);

2) na zahtev Poreske uprave ne dostavi, ili ne dostavi u određenom roku, poslovne knjige i evidencije koje sa njim povezana nerezidentna lica vode u inostranstvu ili Autonomnoj pokrajini Kosovo i Metohija, odnosno overene prepise ili overene prevode tih knjiga i evidencija (član 37. st. 3-5);

2a) na zahtev Poreske uprave ne obezbede izvod podataka iz svojih elektronski vođenih poslovnih knjiga i evidencija, pristup i uvid u podatke u svojim elektronsko vođenim poslovnim knjigama i evidencijama, pristup i uvid u softversku i hardversku opremu, kao i bazu podataka koji se koriste u okviru sistema za elektronsko vođenje poslovnih knjiga i evidencija (član 37a stav 1);

2b) poresku prijavu ne podnose elektronskim putem (član 38. stav 10) U ELEKTRONSKOM OBLIKU (ČLAN 38. STAV 8);

2v) poresku prijavu ne podnese elektronskim putem (član 38. stav 11) U ELEKTRONSKOM OBLIKU (ČLAN 38. STAV 9);

3) ne podnese u propisanim slučajevima, odnosno u propisanim rokovima, zbirnu poresku prijavu, pojedinačnu poresku prijavu i informativnu poresku prijavu, ili u njoj navede netačne podatke (čl. 41. i 42.);

3) U POJEDINAČNOJ PORESKOJ PRIJAVI NAVEDE NETAČNE PODATKE (ČLAN 41);

3A) U INFORMATIVNOJ PORESKOJ PRIJAVI NE NAVEDE POTPUNE PODATKE (ČLAN 42);

4) na zahtev Poreske uprave ne dostavi, ili ne dostavi na označeno mesto na uvid i proveru poslovne knjige i evidencije, poslovnu dokumentaciju i druge isprave (član 25. tačka 3) i član 44);

5) ne dopusti da se obavi uviđaj na stvari, prostoriji ili zemljištu, odnosno da se kroz njih ili preko njih pređe radi uviđaja (čl. 49. i 50);

6) ometa sprovođenje prinudne naplate, ili ako se ne udalji sa mesta na kojem se sprovodi prinudna naplata i nastavi njeno ometanje, ili ako odbije da stvari koje poseduje učini dostupnim za potrebe sprovođenja prinudne naplate (član 89. stav 7. i član 90. stav 3);

6a) ako ne postupi po nalogu iz rešenja iz člana 96a stav 2. ovog zakona, odnosno ako u propisanom roku ne obavesti nadležni poreski organ o promenama koje mogu uticati na izvršenje rešenja iz člana 96a stav 2. ovog zakona (član 96a st. 3. i 4);

7) na zahtev poreskih izvršitelja ne preda stvar poreskog obveznika koja se kod njega nalazi, a ne plati poresku obavezu poreskog obveznika umesto predaje stvari (član 103. stav 1);

8) onemogućava poreskom inspektoru, odnosno poreskom izvršitelju da uđe na zemljište i u prostorije u kojima obavlja delatnost, a po odobrenju suda i u stan radi podvrgavanja kontroli, odnosno sprovođenja prinudne naplate (član 25. tačka 7) i član 125. stav 5);

9) kod njega zaposleno lice ometa ovlašćenog službenika Poreske uprave – poreskog inspektora da privremeno zapečati poslovni ili skladišni prostor u postupku terenske kontrole, da obavi prinudnu naplatu ili drugu zakonom utvrđenu dužnost (član 126. stav 2);

10) na zahtev Poreske uprave, odnosno poreskog inspektora, ne podnese dokumentaciju, ili ne pruži informacije i obaveštenja, ili ne da izjave koje su od uticaja na utvrđivanje činjeničnog stanja bitnog za oporezivanje (član 25. tačka 3), član 121. stav 1. i član 127. stav 1);

11) poreskom inspektoru u postupku terenske kontrole ne omogući uvid u stanje robe, odnosno u poslovne knjige, evidencije i drugu dokumentaciju ili isprave, ili ako to u njegovo ime ne učini od njega određeno ili kod njega zaposleno lice ili drugo lice (član 127. st. 2, 3. i 7);

12) kod njega zaposleno lice onemogućava poreskog inspektora u sprovođenju mere oduzimanja robe ili oduzimanja dokumentacije u toku poreske kontrole (član 130);

13) otuđi stvari za koje je poreski inspektor izrekao meru privremene zabrane otuđenja (član 132. stav 3. tačka 5);

14) u postupku prikupljanja obaveštenja ne postupi po zahtevu Poreske policije (član 135. stav 3).

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 5.000 do 30.000 10.000 do 50.000 dinara.

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se preduzetnik novčanom kaznom od 50.000 do 300.000 400.000 dinara.

Novčanom kaznom od 100.000 do 300.000 500.000 dinara kazniće se za prekršaj pravno lice ako:

1) ne obavesti, ili ne obavesti u propisanom roku Poresku upravu o licu koje je, kao nerezident, opunomoćilo za izvršavanje poslova u vezi sa poreskim obavezama (član 14. stav 2);

2) ne obavesti, ili ne obavesti u propisanom roku Poresku upravu o otvaranju ili zatvaranju računa kod banke u Autonomnoj pokrajini Kosovo i Metohija ili u inostranstvu (član 25. tačka 8);

3) za podatke koje obrađuje sredstvima za automatsku obradu podataka ne obezbedi, na zahtev Poreske uprave, izvod podataka na mediju koji Poreska uprava naznači, ili ako Poreskoj upravi ne omogući potpuni uvid u računovodstveni sistem kroz dokumentaciju, a kada je neophodno i kroz pristup hardveru i softveru (član 37. stav 6);

4) se, na zahtev Poreske uprave, ne odazove na poziv radi pojašnjenja, ili ne pruži podatke i informacije neophodne za utvrđivanje činjeničnog stanja od značaja za oporezivanje (član 45. i član 47. stav 2);

5) ne postupi po rešenju o prinudnoj naplati iz nenovčanog potraživanja poreskog obveznika i Poreskoj upravi ne preda stvari koje duguje poreskom obvezniku (član 97. stav 2);

6) Poreskoj upravi ne dostavi ili ne dostavi u propisanom roku podatke o hartijama od vrednosti poreskog obveznika koje kod sebe čuva, sa procenom njihove vrednosti, ili ako u propisanom roku ne proda te hartije od vrednosti ili ih ne proda pod najboljim uslovima na tržištu, ili ako ostvarena sredstva po odbitku propisane provizije i troškova ne uplati na račun Poreske uprave (član 98. st. 3-5);

7) stvar obuhvaćenu izlučnom tužbom koja mu je ostavljena na čuvanje ne sačuva u nepromenjenom stanju do okončanja spora po izlučnoj tužbi (član 102. stav 4);

8) ne izvrši ili ne izvrši u propisanom roku rešenje o prinudnoj naplati na zaradi i drugim stalnim novčanim primanjima poreskog obveznika, odnosno ako ne izvrši rešenje o naplati poreskog duga obveznika iz sopstvenih sredstava u skladu sa zakonom (član 189. st. 8. i 9).

Za prekršaj iz stava 4. ovog člana kazniće se odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 5.000 do 15.000 30.000 dinara.

Za prekršaj iz stava 4. ovog člana kazniće se preduzetnik novčanom kaznom od 25.000 do 150.000 200.000 dinara.

Novčanom kaznom od 100.000 do 150.000 300.000 dinara kazniće se za prekršaj pravno lice ako:

1) Poreskoj upravi ne prijavi sve kasnije izmene podataka u prijavi za registraciju, odnosno upis u registar ili ako prijavi netačne izmene podataka (član 25. tačka 1);

2) prilikom podnošenja poreske prijave ili drugog propisanog akta na propisanom mestu ne unese svoj PIB (član 26. stav 12.);

3) u poresku prijavu ne unese PIB poreskog savetnika, ili je podnese nepotpisanu od tog lica, ako je to lice pripremilo prijavu ili njen deo (član 38. stav 6 STAV 4);

4) ne postupi po nalogu Poreske uprave da učestvuje u postupku kancelarijske kontrole ili da pruži tražena objašnjenja (član 25. tačka 9) i član 121. stav 1);

5) ne stavi na raspolaganje odgovarajuće mesto za rad poreskih inspektora u postupku terenske kontrole (član 125. st. 2. i 3);

6) ne bude prisutan tokom terenske kontrole, ili odbije da učestvuje u postupku terenske kontrole, u skladu sa ovim zakonom (član 25. tačka 9) i član 127).

Za prekršaj iz stava 7. ovog člana kazniće se odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 5.000 do 7.000 10.000 dinara.

Za prekršaj iz stava 7. ovog člana kazniće se preduzetnik novčanom kaznom od 12.500 do 75.000 100.000 dinara.

Novčanom kaznom od 100.000 do 600.000 dinara kazniće se za prekršaj banka, koja do isteka narednog dana od dana u kome je realizovala naloge za isplatu iz člana 30a ovog zakona, ne dostavi Poreskoj upravi propisane informacije o izvršenom platnom prometu u elektronskoj formi (član 30a).

NOVČANOM KAZNOM OD 100.000 DO 1.000.000 DINARA KAZNIĆE SE ZA PREKRŠAJ ORGAN, ORGANIZACIJA ILI DRUGO LICE NADLEŽNO ZA UPIS U PROPISANI REGISTAR LICA KOJA OBAVLJAJU ODREĐENU DELATNOST AKO IZVRŠI BRISANJE LICA BEZ DOKAZA O PRESTANKU PORESKIH OBAVEZA KOJI IZDAJE NADLEŽNI PORESKI ORGAN (ČLAN 29. STAV 6).

NOVČANOM KAZNOM OD 100.000 DO 1.000.000 DINARA KAZNIĆE SE ZA PREKRŠAJ BANKA KOJA DOZVOLI ISPLATU ZARADA, ODNOSNO NAKNADA ZARADA AKO NALOG KOJIM SE BANCI NALAŽE ISPLATA ZARADE, NAKNADA ZARADA, KAO I PLAĆANJE POREZA PO ODBITKU NE SADRŽI POZIV NA BROJ ODOBRENJA ZA PLAĆANJE UKUPNE OBAVEZE PO TOM OSNOVU KOJI JE DODELILA PORESKA UPRAVA NA NAČIN IZ ČLANA 41. OVOG ZAKONA (ČLAN 30A).

Novčanom kaznom od 100.000 do 600.000 1.000.000 dinara kazniće se za prekršaj banka, koja porez i sporedna poreska davanja, za čije obezbeđenje naplate je ustanovljena privremena mera zabrane prenosa novčanih sredstava preko računa poreskog obveznika i upisana u registru blokiranih računa koji vodi nadležna organizacija, na osnovu poreskog rešenja ne prenese sa računa poreskog obveznika, do visine raspoloživih sredstava na tom računu, na propisani uplatni račun javnih prihoda (član 66. stav 6.).

Član 180.

Novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 100.000 dinara kazniće se za prekršaj fizičko lice, koje nije preduzetnik ako:

1) ne obavesti, ili ne obavesti u propisanom roku Poresku upravu o licu koje je, kao nerezident, opunomoćilo za izvršavanje poslova u vezi sa poreskim obavezama (član 14. stav 2);

2) Poreskoj upravi ne podnese, ili ne podnese u propisanom roku prijavu za registraciju, ako u prijavi za registraciju navede netačne podatke, ili ako ne prijavi sve kasnije izmene podataka u toj prijavi, ili ako prijavi netačne izmene podataka (član 25. tačka 1);

3) ometa ili sprečava ovlašćenog službenika Poreske uprave u obavljanju zakonom utvrđene dužnosti u poreskom postupku (član 25. tačka 7);

4) ne obavesti, ili ne obavesti u propisanom roku Poresku upravu o otvaranju ili zatvaranju računa kod banke u Autonomnoj pokrajini Kosovo i Metohija ili u inostranstvu (član 25. tačka 8);

5) prilikom podnošenja poreske prijave ili drugog propisanog akta na propisanom mestu ne unese svoj PIB (član 26. stav 12);

6) Poreskoj upravi ne podnese, ili ne podnese u zakonskom ili dodatnom roku poresku prijavu, ili ako je podnese nepotpisanu, ili u prijavu unese netačne podatke, a ne ispravi ih u propisanom roku, ili je podnese bez potrebne dokumentacije i dokaza od značaja za utvrđivanje poreza (član 25. tačka 2), član 38. st. 2, 3. i 5. i član 40. stav 1 ČLAN 38. ST. 2. I 3, ČLAN 40. STAV 1. I ČLAN 41);

7) na zahtev Poreske uprave, ne dostavi ili ne dostavi na označeno mesto na uvid i proveru isprave od značaja za oporezivanje (član 44);

8) se, na zahtev Poreske uprave, ne odazove na poziv radi pojašnjenja, ili ne pruži podatke i informacije neophodne za utvrđivanje činjeničnog stanja od značaja za oporezivanje (član 45. i član 47. stav 2);

9) ne dopusti da se obavi uviđaj na stvari, prostoriji ili zemljištu, odnosno da se kroz njih ili preko njih pređe radi uviđaja (čl. 49. i 50);

10) ometa sprovođenje prinudne naplate, ili ako se ne udalji sa mesta na kome se sprovodi prinudna naplata i nastavi njeno ometanje, ili ako odbije da stvari koje poseduje učini dostupnim za potrebe sprovođenja prinudne naplate (član 89. stav 7. i član 90. stav 3);

11) ne postupi po rešenju o prinudnoj naplati iz nenovčanog potraživanja poreskog obveznika i Poreskoj upravi ne preda stvari koje duguje poreskom obvezniku (član 97. stav 2);

12) stvar obuhvaćenu izlučnom tužbom koja mu je ostavljena na čuvanje ne sačuva u nepromenjenom stanju do okončanja spora po izlučnoj tužbi (član 102. stav 4);

13) na zahtev poreskih izvršitelja ne preda stvar poreskog obveznika koja se kod njega nalazi, a ne plati poresku obavezu poreskog obveznika umesto predaje stvari ( član 103. stav 1);

14) ne postupi po nalogu Poreske uprave da učestvuje u postupku kancelarijske kontrole ili da pruži tražena objašnjenja (član 25. tačka 9) i član 121. stav 1);

15) ne stavi na raspolaganje odgovarajuće mesto za rad poreskih inspektora u postupku terenske kontrole (član 125. st. 2. i 3);

16) ne omogući poreskom inspektoru da uđe na zemljište i u prostorije u kojima obavlja delatnost, a po odobrenju suda i u stan, radi podvrgavanja kontroli (član 125. stav 5);

17) ne bude prisutan tokom terenske kontrole, ili odbije da učestvuje u postupku terenske kontrole, u skladu sa ovim zakonom ( član 25. tačka 9) i član 127);

18) na zahtev Poreske uprave, odnosno poreskog inspektora, ne podnese dokumentaciju ili ne pruži informacije i obaveštenja, ili ne da izjave od uticaja na utvrđivanje činjeničnog stanja bitnog za oporezivanje (član 25. tačka 3), član 121. stav 1. i član 127. stav 1);

19) poreskom inspektoru u postupku terenske kontrole ne omogući uvid u stanje robe, odnosno u dokumentaciju ili isprave, a ne odredi lice koje će to učiniti u njegovo ime (član 127. st. 2. i 3);

20) onemogućava poreskog inspektora u sprovođenju mere oduzimanja robe ili oduzimanja dokumentacije u toku poreske kontrole (član 130);

21) u postupku prikupljanja obaveštenja ne postupi po zahtevu Poreske policije član 135. stav 3).

NEPODNOŠENJE INFORMATIVNE PORESKE PRIJAVE

ČLAN 180A

PORESKI OBVEZNIK – FIZIČKO LICE KOJE PORESKOJ UPRAVI NE PODNESE INFORMATIVNU PORESKU PRIJAVU ILI U NJOJ NE NAVEDE SVU SVOJU IMOVINU, KAZNIĆE SE ZA PREKRŠAJ NOVČANOM KAZNOM U VISINI OD 3% TRŽIŠNE VREDNOSTI NEPRIJAVLJENE IMOVINE.

Član 181.

Novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 100.000 dinara kazniće se za prekršaj odgovorno lice u:

1) sudu, organu lokalne samouprave, advokatskoj komori, profesionalnom udruženju, kao i u drugom organu ili organizaciji nadležnim za upis u odgovarajući registar, ako Poreskoj upravi ne dostavi, ili ne dostavi u predviđenom roku propisano obaveštenje, odnosno podatke (član 29. stav 2. i član 184.);

2) upravnom, odnosno sudskom organu koji vodi evidencije ili donosi odluke o mestu prebivališta, rođenju ili smrti fizičkog lica, odnosno proglašenju nestalog lica za umrlo, ako Poresku upravu ne obavesti, ili ne obavesti u propisanom roku o podacima od značaja za utvrđivanje poreza (član 29. stav 3);

2a) banci, ako ne obustavi izvršenje naloga poreskog obveznika za prenos sredstava sa računa obveznika od momenta prijema rešenja o oduzimanju PIB-a (član 26. stav 14);

2b) banci, ako ne obustavi izmirivanje novčanih obaveza koje poreski obveznik ima prema trećim licima na osnovu ugovora o promeni poverilaca, odnosno dužnika u određenom obligacionom odnosu (asignacija, cesija i dr.), po osnovu prebijanja (kompenzacija) i po drugom osnovu u skladu sa zakonom (član 87a);

2v) organizaciji za prinudnu naplatu, ako ne obračuna kamatu na način propisan ovim zakonom, od dana donošenja rešenja do dana prenosa celokupnog iznosa poreza i sporednih poreskih davanja i ako iznos obračunate kamate ne prenese na odgovarajuće račune javnih prihoda (član 95. stav 2);

2G) ORGANU, ORGANIZACIJI ILI DRUGOM LICU NADLEŽNOM ZA UPIS U PROPISANI REGISTAR LICA KOJA OBAVLJAJU ODREĐENU DELATNOST, AKO IZVRŠI BRISANJE LICA BEZ DOKAZA O PRESTANKU PORESKIH OBAVEZA KOJI IZDAJE NADLEŽNI PORESKI ORGAN (ČLAN 29. STAV 6);

3) banci, ako pravnom licu, preduzetniku ili fizičkom licu otvori račun bez podnetog dokaza o izvršenoj registraciji (član 30. stav 1);

3a) banci, koje do isteka narednog dana od dana u kome je banka realizovala naloge za isplatu iz člana 30a ovog zakona, ne dostavi Poreskoj upravi propisane informacije o izvršenom platnom prometu u elektronskoj formi (član 30a);

3A) BANCI KOJA DOZVOLI ISPLATU ZARADA, ODNOSNO NAKNADA ZARADA, A NALOG KOJIM SE BANCI NALAŽE ISPLATA ZARADE, NAKNADA ZARADA, KAO I PLAĆANJE POREZA PO ODBITKU NE SADRŽI POZIV NA BROJ ODOBRENJA ZA PLAĆANJE UKUPNE OBAVEZE PO TOM OSNOVU KOJI JE DODELILA PORESKA UPRAVA NA NAČIN IZ ČLANA 41. OVOG ZAKONA (ČLAN 30A);

4) Poreskoj upravi, odnosno kod banke, ako ne izvrši, odnosno ne izvrši u propisanom roku, ili uz pripadajuću kamatu povraćaj više ili pogrešno plaćenog poreza i sporednih poreskih davanja, odnosno poresku refakciju, odnosno refundaciju poreza, odnosno preknjižavanje (član 65. stav 3 STAV 4.);

4a) banci koja porez i sporedna poreska davanja, za čije obezbeđenje naplate je ustanovljena privremena mera zabrane prenosa novčanih sredstava preko računa poreskog obveznika i upisana u registru blokiranih računa koji vodi nadležna organizacija, na osnovu poreskog rešenja, ne prenese sa računa poreskog obveznika, do visine raspoloživih sredstava na tom računu, na propisani uplatni račun javnih prihoda (član 66. stav 6.);

5) brisana;

6) organu nadležnom za vođenje založnog registra pokretnih stvari, registra nepokretnosti, odnosno registra blokiranih računa, ako ne upiše založno pravo poreskog poverioca u propisanom roku (član 87. stav 5. i član 188. st. 1. i 4);

7) organu nadležnom za vođenje registra nepokretnosti, ako ne dostavi, ili ne dostavi u propisanom roku, Poreskoj upravi traženi izvod iz javnih knjiga o nepokretnostima koje su svojina poreskog obveznika i izveštaj da li je upisana hipoteka drugog poverioca (član 90. stav 2);

8) banci, ako prinudnu naplatu iz novčanih sredstava poreskog obveznika ne vrši u skladu sa zakonom, ili ako ne izvrši rešenje o naplati poreskog duga obveznika naplatom iz sredstava te banke u skladu sa zakonom (član 95. st. 2. i 3);

9) banci ili drugom pravnom licu, kod kojeg se čuvaju hartije od vrednosti poreskog obveznika, ako Poreskoj upravi ne dostavi ili ne dostavi u propisanom roku podatke o tim hartijama od vrednosti sa procenom njihove vrednosti, odnosno ako u propisanom roku ne proda te hartije od vrednosti ili ih ne proda pod najboljim uslovima na tržištu, ili ako ostvarena sredstva po odbitku propisane provizije i troškova ne uplati na račun Poreske uprave (član 98. st. 3-5);

10) banci, ako ne postupi po rešenju Poreske uprave o zabrani raspolaganja sredstvima na računu poreskog obveznika (član 132. stav 3. tačka 1);

11) državnom organu i organizaciji, organu teritorijalne autonomije i lokalne samouprave, ako Poreskoj upravi ne dostavi činjenice koje je doznalo obavljajući poslove iz svog delokruga, a koje ukazuju na mogućnost da poreska obaveza nije ispunjena (član 158);

11a) jedinici lokalne samouprave, ako Poreskoj upravi ne dostavi podatke o porezima i sporednim poreskim davanjima koje naplaćuje jedinica lokalne samouprave, a koji su od značaja za obavljanje poslova iz nadležnosti Poreske uprave (član 159);

11A) JEDINICI LOKALNE SAMOUPRAVE, AKO U ROKU OD PET DANA PO ISTEKU KALENDARSKOG MESECA, NE DOSTAVI PORESKOJ UPRAVI U ELEKTRONSKOM OBLIKU BAZE PODATAKA O OBVEZNICIMA POREZA NA IMOVINU, KAO I PODATKE IZ PORESKIH PRIJAVA KOJE SU OD ZNAČAJA ZA UTVRĐIVANJE POREZA NA IMOVINU (ČLAN 159);

12) banci, ako ne obustavi, ili ne obustavi u propisanom roku sve transakcije preko računa pravnog lica, preduzetnika ili fizičkog lica koji nisu dostavili dokaz o izvršenoj registraciji (član 185. stav 2);

13) banci, ako ne postupi po rešenju o prinudnoj naplati iz novčanih potraživanja poreskog obveznika i ne izvrši prenos sredstava sa računa njegovog dužnika na propisani uplatni račun javnih prihoda, odnosno ako ne izvrši rešenje o prinudnoj naplati dugovanog iznosa neposredno iz sredstava te banke u skladu sa zakonom (član 189);

14) organu nadležnom za evidenciju nepokretnosti i pokretnih stvari u državnoj svojini ako u propisanom roku ne preuzme u državinu nepokretnosti i pokretne stvari prenete u svojinu Republike (član 104. stav 19. i član 110. stav 11);

Član 182.

Novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 10.000 do 100.000 dinara kazniće se za prekršaj odgovorno lice u organizacionoj jedinici Poreske uprave ako:

1) poreskom obvezniku uskrati besplatne informacije o poreskim propisima ili osnovnu pravnu pomoć, ako je poreski obveznik neuk (član 24. stav 1. tačka 1);

2) poreskom obvezniku uskrati uvid u podatke o utvrđivanju i naplati poreza koji se o njemu vode kod Poreske uprave ili, na zahtev poreskog obveznika, ne izmeni nepotpune, odnosno netačne podatke o poreskom obvezniku (član 24. stav 1. tačka 6).

Novčanom kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se za prekršaj službeno lice Poreske uprave ako:

1) se u poreskom postupku ne ophodi prema poreskom obvezniku sa poštovanjem i uvažavanjem (član 24. stav 1. tačka 3);

2) onemogućava poreskog obveznika da bude prisutan tokom poreske kontrole, u skladu sa ovim zakonom (član 24. stav 1. tačka 10).

PRELAZNE I ZAVRŠNE NORME

ČLAN 45.

ODREDBE ČLANA 4. STAV 2. OVOG ZAKONA PRIMENJIVAĆE SE NA AKTE DONETE NAKON STUPANJA NA SNAGU OVOG ZAKONA.

ČLAN 46.

PROPISI IZ ČL. 11, 26, 30, 33. I 34. OVOG ZAKONA DONEĆE SE U ROKU OD ŠEST MESECI OD DANA STUPANJA NA SNAGU OVOG ZAKONA, A PROPIS IZ ČLANA 12. OVOG ZAKONA U ROKU OD TRI MESECA OD DANA STUPANJA NA SNAGU OVOG ZAKONA.

ČLAN 47.

ZBIRNA I POJEDINAČNA PORESKA PRIJAVA ZA POREZ PO ODBITKU KOJI DOSPEVA ZA PLAĆANJE ZAKLJUČNO SA 31. DECEMBROM 2013. GODINE PODNOSE SE U SKLADU SA ČLANOM 41. ZAKONA O PORESKOM POSTUPKU I PORESKOJ ADMINISTRACIJI („SLUŽBENI GLASNIK RS”, BR. 80/02, 84/02-ISPRAVKA, 23/03-ISPRAVKA, 70/03, 55/04, 61/05, 85/05-DR. ZAKON, 62/06-DR. ZAKON, 61/07, 20/09, 72/09-DR. ZAKON, 53/10, 101/11, 2/12-ISPRAVKA I 93/12).

ČLAN 48.

ODREDBE ČL. 8, 12. I 13, ČLANA 15. STAV 1, ČL. 22. I 23, ČLANA 36. STAV 1, ČLANA 40. ST 4. I 16, ČLANA 41. STAV 2. I ČLANA 43. STAV 3. OVOG ZAKONA, PRIMENJIVAĆE SE OD 1. JANUARA 2014. GODINE.

IZUZETNO OD STAVA 1. OVOG ČLANA U DELU KOJI SE ODNOSI NA POČETAK PRIMENE ČLANA 12. OVOG ZAKONA, PORESKI OBVEZNIK KOJI OBEZBEDI TEHNIČKE USLOVE MOŽE PODNOSITI PORESKOJ UPRAVI POJEDINAČNU PORESKU PRIJAVU ZA POREZE PO ODBITKU U ELEKTRONSKOM OBLIKU POČEV OD 1. OKTOBRA 2013. GODINE.

POSTUPAK I NAČIN PODNOŠENJA POJEDINAČNE PORESKE PRIJAVE POČEV OD 1. OKTOBRA 2013. GODINE MOŽE UREDITI MINISTAR NADLEŽAN ZA POSLOVE FINANSIJA.

ČLAN 49.

ODREDBA ČLANA 7. STAV 1. OVOG ZAKONA, KOJA SE ODNOSI NA DOSTAVLJANJE OBAVEŠTENJA, ODNOSNO OMOGUĆAVANJE DIREKTNOG PRISTUPA BAZI PODATAKA PRIMENJIVAĆE SE OD 1. JANUARA 2014. GODINE.

ORGAN KOJI VODI EVIDENCIJE O MESTU PREBIVALIŠTA, DUŽAN JE DA PORESKOJ UPRAVI DOSTAVI BAZU PODATAKA U ELEKTRONSKOM OBLIKU NA OSNOVU EVIDENTIRANIH PODATAKA SA STANJEM NA DAN POČETKA PRIMENE ČLANA 7. STAV 1. OVOG ZAKONA, A NAJKASNIJE DO 31. JANUARA 2014. GODINE.

IZUZETNO OD STAVA 1. OVOG ČLANA, ORGAN KOJI OBEZBEDI TEHNIČKE USLOVE, MOŽE PORESKOJ UPRAVI DOSTAVLJATI OBAVEŠTENJA U ELEKTRONSKOM OBLIKU, ODNOSNO OMOGUĆITI DIREKTAN PRISTUP BAZI PODATAKA POČEV OD 1. OKTOBRA 2013. GODINE.

ČLAN 50.

OVAJ ZAKON STUPA NA SNAGU NAREDNOG DANA OD DANA OBJAVLJIVANJA U „SLUŽBENOM GLASNIKU REPUBLIKE SRBIJE”.

IZJAVA O USKLAĐENOSTI PROPISA SA PROPISIMA EVROPSKE UNIJE

1. Ovlašćeni predlagač propisa –V L A D A

Obrađivač – Ministarstvo finansija i privrede

2. Naziv propisa

PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PORESKOM POSTUPKU I PORESKOJ ADMINISTRACIJI

DRAFT LAW ON AMENDMENTS AND SUPLEMENTS TO LAW ON TAX PROCEDURE AND TAX ADMINISTRATION

3. Usklađenost propisa sa odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i njihovih država članica, sa jedne strane, i Republike Srbije sa druge strane („Službeni glasnik RS”, broj 83/08) (u daljem tekstu: Sporazum), odnosno sa odredbama Prelaznog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima između Evropske zajednice, sa jedne strane, i Republike Srbije, sa druge strane („Službeni glasnik RS”, broj 83/08) (u daljem tekstu: Prelazni sporazum)

a) Odredba Sporazuma i Prelaznog sporazuma koja se odnose na normativnu saržinu propisa

ČL. 37, 72, 73. I 100. SPORAZUMA I ČL. 22. I 38. PRELAZNOG SPORAZUMA

b) Prelazni rok za usklađivanje zakonodavstva prema odredbama Sporazuma i Prelaznog sporazuma

PRIMENJUJE SE ROK IZ ČLANA 72. SPORAZUMA, KAO OPŠTI ROK ZA USKLAĐIVANJE PROPISA, KAO I OSTALI ROKOVI PREDVIĐENI U ODREDBAMA TAČKE 3A) OVE IZJAVE

v) Ocena ispunjenosti obaveze koje proizlaze iz navedene odredbe Sporazuma i Prelaznog sporazuma

USKLAĐENO

g) Razlozi za delimično ispunjavanje, odnosno neispunjavanje obaveza koje proizlaze iz navedene odredbe Sporazuma i Prelaznog sporazuma

/

d) Veza sa Nacionalnim programom za integraciju Republike Srbije u Evropsku uniju

/

4. Usklađenost propisa sa propisima Evropske unije

a) Navođenje primarnih izvora prava EU i usklađenost sa njima

UGOVOR O FUNKCIONISANJU EROPSKE UNIJE, NASLOV VII – ZAJEDNIČKA PRAVILA O KONKURENCIJI, OPOREZIVANJU I USKLAĐIVANJU PROPISA

– USKLAĐENO

b) Navođenje sekundarnih izvora prava EU i usklađenost sa njima

v) Navođenje ostalih izvora prava EU i usklađenost sa njima

g) Razlozi za delimičnu usklađenost, odnosno neusklađenost

d) Rok u kojem je predviđeno postizanje potpune usklađenosti propisa sa propisima Evropske unije

/

5. Ukoliko ne postoje odgovarajući propisi Evropske unije sa kojima je potrebno obezbediti usklađenost treba konstatovati tu činjenicu. U ovom slučaju nije potrebno popunjavati Tabelu usklađenosti propisa.

Ne postoje odgovarajući propisi Evropske unije sa kojima je potrebno obezbediti usklađenost.

6. Da li su prethodno navedeni izvori prava EU prevedeni na srpski jezik?

/

7. Da li je propis preveden na neki službeni jezik EU?

Propis je u postupku prevođenja na engleski jezik.

8. Učešće konsultanata u izradi propisa i njihovo mišljenje o usklađenosti.

U izradi Predloga zakona nisu učestvovali konsultanti.

Ostavite komentar