Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Crne Gore o readmisiji (vraćanje i prihvatanje) lica čiji je ulazak ili boravak nezakonit

PREDLOG ZAKONA

O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE SRBIJE I

VLADE CRNE GORE O READMISIJI (VRAĆANJE I PRIHVATANJE) LICA

ČIJI JE ULAZAK ILI BORAVAK NEZAKONIT

Član 1.

Potvrđuje se Sporazum između Vlade Republike Srbije i Vlade Crne Gore o readmisiji (vraćanje i prihvatanje) lica čiji je ulazak ili boravak nezakonit potpisan u Beogradu, 12. aprila 2013. godine u originalu na srpskom i crnogorskom jeziku.

Član 2.

Tekst Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Crne Gore o readmisiji (vraćanje i prihvatanje) lica čiji je ulazak ili boravak nezakonit, u originalu na srpskom jeziku glasi:

SPORAZUM

IZMEĐUVLADE REPUBLIKE SRBIJE

IVLADE CRNE GORE

O READMISIJI (VRAĐANJE I PRIHVATANJE) LICA ČIŠ JE ULAZAK ILI

BORAVAK NEZAKONIT

Vlada Republike Srbije i Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: „Ugovorne strane”),

u želji za nastavkom saradnje u cilju garantovanja boljeg sprovođenja odredaba o kretanju lica,

u želji da se omogući ponovni prihvat i tranzit lica čiji je ulazak ili boravak nezakonit,

u duhu međusobnog poverenja i na osnovu uzajamnosti, odlučne u nameri da suzbijaju nezakonite migracije,

a polazeći od međunarodno preuzetih obaveza ugovornih strana,

sporazumele su se o sledećem:

IDEFINICIJE

Član 1.

U svrhu ovog sporazuma:

1.) „Državljanin Republike Srbije” je lice koje ima državljanstvo Republike Srbije

u skladu sa njenim zakonodavstvom;2.) „Crnogorski državljanin” je lice koje ima državljanstvo Crne Gore u skladu sa

njenim zakonodavstvom;3.) „Državljanin treće države” je lice koje ima državljanstvo koje nije državljanstvo

Republike Srbije niti crnogorsko državljanstvo;

4.) „Lice bez državljanstva” je lice koje nema državljanstvo ni jedne države;5.) „Odobrenje boravka” je odobrenje bilo koje vrste koje je izdao nadležni organ

Republike Srbije ili Crne Gore kojim se licu odobrava boravak na teritoriji

države te Ugovorne strane. To ne uključuje odobrenje boravka na teritoriji države

u vezi s postupkom za azil;6.) „Viza” je odobrenje za ulazak, boravak ili tranzit preko teritorije države koju je

izdala jedna od ugovornih strana, što ne uključuje vizu A (aerodromsko-tranzitna

viza);

7.) „Država molilja” je država koja je uputila zahtev za vraćanje, prihvatanje i

tranzit;8.) „Zamoljena država” je država kojoj je upućen zahtev za vraćanje, prihvatanje i

tranzit;9.) „Nadležni organi” su državni organi ugovornih strana koji su nadležni za

sprovođenje ovog sporazuma;

10.) „Tranzit” je prelazak državljana treće države ili lica bez državljanstva preko teritorije zamoljene države tokom putovanja u državu odredišta;

11.) „Vraćanje i prihvatanje” je vraćanje od strane države molilje i prihvatanje odstrane zamoljene države lica (državljana zamoljene države, državljana trećihdržava ili lica bez državljanstva) u skladu sa odredbama ovog sporazuma;

12.) „Nezakoniti prelazak državne granice” je svaki prelazak lica preko zajedničkedržavne granice koji nije u skladu sa propisima ugovornih strana.

PVRAĆANJE I PRIHVATANJE DRŽAVLJANA UGOVORNIH STRANA

Član 2.

1. Svaka Ugovorna strana će, uz prethodno obaveštenje druge Ugovorne strane, bez odlaganja, a najkasnije u roku od tri (3) radna dana od trenutka prijema obaveštenja, prihvatiti na teritoriju svoje države svako lice koje ne ispunjava ili više ne ispunjava uslove za ulazak ili boravak koji se primenjuju na teritoriji države molilje, ako je utvrđeno da to lice ima državljanstvo zamoljene države.

2. Svaka Ugovorna strana će, na zahtev druge Ugovorne strane, nakon sprovedenog postupka, a najkasnije u roku od deset (10) kalendarskih dana od dana prijema zahteva, odgovoriti na zahtev za prihvatanje lica koje ne ispunjava ili više ne ispunjava uslove za ulazak ili boravak koji se primenjuju na teritoriji države molilje, za koje se osnovano pretpostavlja da ima državljanstvo zamoljene države. Izuzetno, ako predstoje pravne ili faktičke smetnje, ovaj rok se može produžiti za najviše šest (6) radnih dana. Ako u navedenom roku zamoljena država ne odgovori, smatraće se da postoji saglasnost za prihvatanje. Negativan odgovor mora se pisano obrazložiti.

3. Zamoljena država će takođe prihvatiti:

maloletnu nevenčanu decu lica iz st. 1. i 2. ovog člana, bez obzira na njihovo mesto rođenja ili državljanstvo, osim u slučaju kada imaju nezavisno pravo boravka u državi molilji;

bračnog druga lica iz st. 1. i 2. ovog člana, koji ima drugo državljanstvo, ako ima pravo ulaska i boravka ili dobije pravo ulaska i boravka na teritoriji zamoljene države, osim u slučaju kada ima nezavisno pravo boravka u državi molilji.

4 Zamoljena država prihvatiće lice iz stava 2. ovog člana čije je prihvatanje potvrdila, bez odlaganja, a država molilja lice može vratiti u roku od petnaest (15) radnih dana od dana potvrde prihvatanja. Izuzetno, ovaj rok može se produžiti radi uklanjanja pravnih ili faktičkih smetnji, ali ne duže od deset (10) radnih dana od isteka navedenog roka o čemu će se Ugovorne strane međusobno obavestiti.

5. Državljanstvo lica se utvrđuje ili osnovano pretpostavlja na osnovu isprava navedenih u Protokolu o sprovođenju ovog sporazuma.

Ako se tokom postupka državljanstvo ne može utvrditi, na zahtev države molilje, predstavnik diplomatsko – konzularnog predstavništva zamoljene države, u roku od tri (3) radna dana od prijema zahteva, obaviće razgovor sa licem čije se prihvatanje zahteva. Diplomatsko-konzularno predstavništvo zamoljene države dostaviće u roku od tri (3) radna dana, nakon sprovedenog razgovora obaveštenje o rezultatima razgovora državi molilji. Ukoliko nadležno diplomatsko-konzularno predstavništvo zamoljene države dostavi obaveštenje o činjenica.ma koje proističu iz obavljenog razgovora, a na osnovu kojih se može osnovano pretpostaviti državljanstvo lica, nadležni organ države molilje podnosi zahtev za prihvatanje nadležnom organu zamoljene države.

Nakon što je zamoljena država dala pozitivan odgovor na zahtev za readmisiju, nadležno diplomatsko-konzularno predstavništvo zamoljene države odmah, a najkasnije u roku od tri (3) radna dana, izdaje putnu ispravu potrebnu za povratak lica čija readmisija treba da se izvrši, sa rokom važenja do šezdeset (60) dana. Ako iz pravnih ili faktičkih razloga nije moguće izvršiti transfer tog lica u periodu važenja putne isprave na koju je ona početno izdata, nadležno diplomatsko-konzularno predstavništvo zamoljene države u roku od četrnaest (14) kalendarskih dana izdaje novu putnu ispravu, čiji će period važenja biti iste dužine.

Država molilja ponovo će prihvatiti lice pod istim uslovima ako se naknadno utvrdi da to lice u vreme prihvatanja nije bilo državljanin zamoljene države. Ova obaveza ne važi u slučaju ako je zamoljena država otpustila iz svog državljanstva lice koje ima prebivalište na teritoriji države molilje, bez da je to lice dobilo državljanstvo treće države ili je dobilo garanciju za prijem u državljanstvo države molilje.

III

VRAĆANJE I PRIHVATANJE DRŽAVLJANA TREĆŽH DRŽAVA I JŠCA BEZ

DRŽAVLJANSTVA

Član 3.

Svaka Ugovorna strana će, na zahtev druge Ugovorne strane, prihvatiti na teritoriju svoje države državljanina treće države ili lice bez državljanstva koje ne ispunjava ili više ne ispunjava uslove za ulazak ili boravak koji se primenjuju na teritoriji države molilje ako je utvrđeno ili se osnovano pretpostavlja da je to lice direktno ušlo na teritoriju države molilje neposredno nakon boravka ili prelaska preko teritorije zamoljene države.

Svaka Ugovorna strana će, na zahtev druge Ugovorne strane, prihvatiti državljanina treće države ili lice bez državljanstva koje nezakonito boravi na teritoriji države molilje, ako ima važeću dozvolu boravka, važeću vizu ili neku drugu važeću ispravu za ulazak ili boravak izdatu od zamoljene države.

3 Nadležni organ zamoljene države preuzeće bez formalnosti i odlaganja (u daljem tekstu: „skraćeni postupak”) državljanina treće države ili lice bez državljanstva, ako je državljanin treće države ili lice bez državljanstva

zatečeno na teritoriji države molilje u roku od sedamdeset i dva (72) sata od nezakonitog prelaska državne granice. Skraćeni postupak se primenjuje samo u slučaju kada nadležni organ države molilje navede podatke koji omogućavaju utvrđivanje da je to lice nezakonito prešlo zajedničku državnu granicu. Ako se odbije prihvatanje lica u skraćenom postupku, prihvatanje se može zatražiti u skladu sa st. 1. ili 2. ovog člana.

4. Ako su ispunjeni uslovi za vraćanje lica po skraćenom postupku, nadležni organ države molilje usmeno ili drugim načinima komunikacije najavljuje vraćanje lica nadležnom organu zamoljene države. O vraćanju i prihvatanju sastavlja se zapisnik čiji je sadržaj definisan u Protokolu o sprovođenju ovog sporazuma. Zamoljena država mora odmah i bez odlaganja preuzeti lica koja se vraćaju u skraćenom postupku, a najkasnije u roku od dvadeset i četiri (24) sata od prijema najave.

Član 4.

Obaveza prihvatanja prema članu 3. ovog sporazuma ne postoji u slučaju:

državljana trećih država koji imaju zajedničku državnu granicu sa državom moliljom;

državljana trećih država ili lica bez državljanstva koja su u vreme ulaska imala važeću ulaznu vizu ili dozvolu boravka izdatu od strane države molilje ili su nakon ulaska dobila dozvolu boravka u toj državi;

državljana trećih država ili lica bez državljanstva koja na dan prijema zahteva za prihvatanje duže od dvanaest (12) meseci borave na teritoriji države molilje, osim u slučaju da poseduju važeću dozvolu boravka izdatu od zamoljene države, koja ima duži rok važenja;

državljana trećih država ili lica bez državljanstva kojima je država molilja pravnosnažnom odlukom priznala status izbeglice na osnovu odredaba Konvencije o pravnom položaju izbeglica iz 1951. godine ili status lica bez državljanstva na osnovu Konvencije o pravnom položaju lica bez državljanstva iz 1954. godine;

državljana trećih država ili lica bez državljanstva za koje je država molilja započela postupak priznavanja statusa izbeglice, do donošenja konačne odluke;

državljana trećih država ili lica bez državljanstva koja su napustila teritoriju zamoljene države i ušla na teritoriju države molilje sa teritorije treće države u koju država molilja može vratiti ta lica prema međunarodnom sporazumu o vraćanju i prihvatanju.

Član 5.

Država molilja prihvatiće nazad svako lice koje je preuzela zamoljena država, ako se u roku od tri (3) meseca nakon vraćanja lica dokaže da nisu bili ispunjeni uslovi za prihvatanje iz čl. 3. i 4. ovog sporazuma.

IV

TRANZIT DRŽAVLJANA TREĆŽH DRŽAVA ILI LICA BEZ

DRŽAVLJANSTVA

Član 6.

1. Svaka Ugovorna strana će, na zahtev druge Ugovorne strane, odobriti tranzit preko teritorije svoje države državljana trećih država ili lica bez državljanstva koji ne ispunjavaju ili više ne ispunjavaju uslove ulaska ili boravka na teritoriji države molilje, pod uslovom da je država molilja obezbedila prihvat u državi odredišta ili drugoj državi tranzita. U takvim slučajevima zamoljena država neće zahtevati tranzitnu vizu ili ispunjavanje drugih uslova za tranzit.

2. Sadržaj zahteva, podaci o tranzitu i nadležni organi za slanje i razmatranje zahteva određuju se u Protokolu o sprovođenju ovog sporazuma.

3. Zamoljena država od koje se zahteva tranzit odgovoriće u najkraćem mogućem roku, a najkasnije u roku od tri (3) radna dana od dana prijema zahteva.

Država molilja odgovorna je za čitavo putovanje lica u državu odredišta, a to lice ponovno prihvata ako je odbijeno prihvatanje u državi odredišta ili drugoj tranzitnoj državi ili se putovanje PIS bilo kog razloga ne može izvršiti.

Država molilja obaveštava zamoljenu državu o tome da li je licu u tranzitu potrebna pratnja. Zamoljena država može odlučiti da:

obavi tranzit tog lica preko teritorije svoje države, uz naknadu troškova;

tranzit obavi u saradnji sa državom moliljom;

ovlasti državu molilju da obavi tranzit preko teritorije njene države.

U slučajevima iz tač. 2) ili 3) stava 5. ovog člana, pratnja države molilje u nadležnosti je ovlašćenih organa zamoljene države.

Službena lica države molilje kod sebe moraju imati odobrenje za tranzit.

Član 7.

Pratnja je odgovorna za nadzor nad licem, uz pomoć nadležnih organa zamoljenedržave.

Nadležni organ zamoljene države može, prema potrebi, nakon dogovora sa pratnjom,preuzeti odgovornost za nadzor nad licem.

Nadležni organ države molilje mora sprovesti sve potrebne mere kako bi seosigurao što brži tranzit lica.

Član 8.

Ako se tranzit obavlja bez pratnje, nadzor i ukrcavanje lica u avion obavljaju službena lica zamoljene države.

Član 9.

Ako lice tokom tranzita odbije ukrcavanje ili se ne može ukrcati, država molilja:

bez odlaganja će ponovno prihvatiti to lice, ako to lice nema pratnju, ili,

zamoliće zamoljenu državu da lice u postupku tranzita pokuša ponovo da ukrca u avion kao i da u tom vremenu obezbedi nadzor nad tim licem. Odbijanje ukrcavanja u avion u državi tranzita ima iste pravne posledice kao što ih određuje zakonodavstvo države molilje, ako bi do takvog odbijanja došlo na njenoj teritoriji. Ako zamoljena država ne uspe da ukrca lice u avion, država molilja će ga bez odlaganja ponovno prihvatiti.

Član 10.

Nadležni organi Ugovornih strana će se međusobno obaveštavati o činjenicama važnim za tranzit.

Član 11.

Zamoljena država službenim licima u pratnji države molilje prilikom obavljanja njihovog zadatka u okviru ovog sporazuma obezbeđuje istu zaštitu i pomoć kao što bi je obezbedila svojim službenim licima.

Ako se tranzit obavlja s pratnjom, službena lica države molilje koja učestvuju u pratnji svoj zadatak izvršavaju nenaoružana i po pravilu u civilu.

Službena lica iz stava 1. ovog člana koja deluju na teritoriji zamoljene države, moraju tokom tranzita postupati, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom zamoljene države.

Član 12.

Ako službeno lice države molilje koje obavlja tranzit na teritoriji zamoljene države pretrpi štetu prilikom vršenja zadatka, država molilja odgovorna je za štetu bez traženja naknade od zamoljene države.

Kada službena lica jedne Ugovorne strane obavljaju tranzit u skladu sa ovim sporazumom na teritoriji druge Ugovorne strane, država molilja odgovorna je za svu štetu koju ta lica prouzrokuju svojim radnjama, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom Ugovorne strane na čijoj teritoriji deluju.

Ako oštećeni zatraži naknadu od zamoljene države u skladu sa stavom 2. ovog člana, zamoljena država odgovorna je za takvu štetu pod uslovima koji bi važili za štetu kad bi je počinila njena službena lica. Ugovorna strana čija službena lica prouzrokuju štetu bilo kom licu na teritoriji države druge Ugovorne strane, u

celini nadoknađuje drugoj Ugovornoj strani iznos koji je ta Ugovorna strana isplatila oštećenom ili drugim licima koja na to imaju pravo u njegovo ime.

4. Bez uticaja na ostvarivanje svojih prava od trećih lica i sa izuzetkom stava 3. ovog člana, Ugovorne strane u slučajevima iz stava 2. ovog člana dogovorom će rešiti pitanja zahteva za naknadu štete koju je jedna Ugovorna strana pretrpela od druge Ugovorne strane.

Član 13.

Tranzit može biti odbijen:

ako licu u državi odredišta ili drugoj državi tranzita preti mučenje, nečovečno ili ponižavajuće postupanje, kažnjavanje, smrtna kazna ili progon zbog pace, veroispovesti, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj grupi ili zbog političkog uverenja;

ako licu u državi odredišta ili drugoj državi tranzita preti pokretanje krivičnog postupka ili izvršenje krivičnih sankcija, osim zbog nezakonitog prelaska državne granice;

ako je licu izrečena bezbednosna ili zaštitna mera udaljenja s teritorije zamoljene države;

zbog zaštite javnog poretka, nacionalne bezbednosti ili javnog zdravlja.

VMODALITETI TRANSFERA I NAČINI PREVOZA

Član 14.

Pre povratka lica, nadležni organi Ugovornih strana unapred sačinjavaju dogovor u pisanoj formi u vezi sa datumom transfera, mestom ulaska, mogućom pratnjom i ostalim informacijama koje su relevantne za transfer.

Prevoz se može obaviti vazdušnim ili kopnenim putem. Povratak vazdušnim putem neće biti ograničen na korišćenje nacionalnih avioprevoznika Ugovornih strana i on se može obaviti korišćenjem redovnih ili čarter letova. U slučaju povratka sa pratnjom, takva pratnja neće biti ograničena na ovlašćena lica države molilje, i pod uslovom da su lica u pratnji ona koja je ovlastila Ugovorna strana.

VITROŠKOVI

Član 15.

Država molilja snosi sve troškove vraćanja i prihvatanja do državne granice zamoljene države, a y slučaju tranzita do države odredišta.

VII

ZAŠTITA LIČNIH PODATAKAČlan 16.

1 Ako se prilikom sprovođenja ovog sporazuma saopštavaju lični podaci, potrebno ih je prikupiti, obraditi i zaštititi u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i relevantnim međunarodnim ugovorima, koji obavezuju Ugovorne strane. Posebno se uzimaju u obzir sledeći kriterijumi:

Ugovorna strana koja primi podatke može ih upotrebiti samo u svrhu koja je određena ovim sporazumom i pod uslovima koje odredi Ugovorna strana koja podatke saopštava;

lični podaci mogu se saopštiti samo nadležnim organima koji su odgovorni za sprovođenje ovog sporazuma i koji ih jedino mogu koristiti, na način koji neovlašćenim licima onemogućava pristup do njih. Ugovorna strana krja saopštava podatke mora dati pisanu saglasnost pre nego što se podaci mogu saopštiti drugim organima;

Ugovorna strana koja saopštava podatke garantuje da su isti tačni, potrebni i ne izlaze iz okvira svrhe radi koje su saopšteni. Ako podaci nisu tačni ili su nezakonito saopšteni, o tome će se odmah obavestiti Ugovorna strana koja je podatke primila kako bi se podaci ispravili ili uništili;

svako lice se na njegov zahtev obaveštava o saopštavanju podataka koji se na njega odnose kao i o njihovoj svrsi;

5) saopšteni lični podaci čuvaju se samo onoliko vremena koliko je potrebno za svrhu radi koje su saopšteni Svaka Ugovorna strana obezbediće nadzor nad obradom i upotrebom sačuvanih podataka u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom;

6) svaka Ugovorna strana mora saopštene lične podatke zaštititi od neovlašćenog pristupa, izmene ili otkrivanja.

2. Lični podaci koji se saopštavaju u vezi sa vraćanjem, prihvatanjem i tranzitom lica moraju se odnositi samo na:

podatke o licu koje treba da se vrati kao i kada je potrebno, o članovima njegove porodice (prezime, devojačko prezime, ime, ranije ime, nadimak i slično, datum i mesto rođenja, pol, prebivalište ili boravište, sadašnje i prethodna državljanstva);

pasoš, ličnu kartu ili bilo koju drugu ličnu ili putnu ispravu;

ostale podatke koji su potrebni za utvrđivanje identiteta lica koje će biti vraćeno;

plan putovanja i mesta stajanja;

5) odobrenje za privremeni boravak ili vize.

VIIIPRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 17.

Odredbe ovog sporazuma ne utiču na obaveze ugovornih strana koje se odnose na vraćanje i prihvatanje lica, a proizilaze iz Drugih međunarodnih ugovora koji obavezuju Ugovorne strane.

Odredbe ovog sporazuma ne utiču na sprovođenje odredaba Konvencije o pravnom položaju izbeglica iz 1951. godine, Konvencije o pravnom položaju lica bez državljanstva iz 1954. godine, kao i Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda iz 1950. godine.

Odredbe ovog sporazuma ne primenjuju se u slučajevima međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima.

Član 18.

1. Nadležni organi za sprovođenje ovog sporazuma su:

1) Za Republiku Srbiju:

– Ministarstvo unutrašnjih poslova,

2) Za Crnu Goru:

– Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Radi sprovođenja ovog sporazuma zaključiće se Protokol.

Protokolom iz stava 2. ovoga člana odrediće se:

isprave na osnovu kojih se utvrđuje ili osnovano pretpostavlja državljanstvo;

isprave i informacije kojima se utvrđuje ili osnovano pretpostavlja boravak državljana trećih država ili putovanje kroz teritoriju države Ugovorne strane;

načini dokazivanja nezakonitog prelaska državne granice;

zahtev za vraćanje, prihvatanje ili tranzit (izgled i sadržaj obrazaca i zapisnika);

način naknade troškova vraćanja, prihvatanja ili tranzita.

nadležni organi za sprovođenje ovog sporazuma (podnošenje i odlučivanje po zahtevu za vraćanje, prihvatanje ili tranzit), kao i način međusobne komunikacije;

granični prelazi za vraćanje i prihvatanje lica;

Član 19.

1. Ugovorne strane će međusobno sarađivati u sprovođenju i tumačenju ovog sporazuma.

2. Svaka Ugovorna strana može inicirati održavanje sastanka eksperata Ugovornih strana radi razjašnjavanja bilo kojih pitanja u vezi sa sprovođenjem i primenom odredaba ovog sporazuma.

Član 20.

Sve sporove proizašle iz tumačenja ili sprovođenja ovog sporazuma, a koje nije moguće rešiti na način predviđen članom 19. stav 2. Ugovorne strane će rešiti diplomatskim putem.

Član 21.

1. Ovaj sporazum zaključuje se na neodređeno vreme.

Ovaj sporazum stupa na snagu prvog dana meseca koji sledi nakon datuma prijema poslednjeg pisanog obaveštenja, kojim se Ugovorne strane međusobno obaveštavaju, diplomatskim putem, o ispunjenju svih nacionalnih procedura potrebnih za njegovo stupanje na snagu.

Svaka Ugovorna strana može u svakom trenutku, delimično ili u celini, suspendovati sprovođenje ovog sporazuma, osim u slučajevima iz člana 2. ovog sporazuma, pisanim obaveštenjem drugoj Ugovornoj strani, diplomatskim putem, zbog zaštite javnog poretka, nacionalne bezbednosti ili javnog zdravlja. Ugovorne strane đe se odmah diplomatskim putem obavestiti o prestanku svake takve mere.

4. Svaka Ugovorna strana može otkazati ovaj sporazum pisanim obaveštenjem drugoj Ugovornoj straći diplomatskim putem. Otkaz stupa na snagu trideset (30) dana od dana prijema takvog obaveštenja.

Član 22.

Sporazum se može izmeniti i dopuniti pisanim sporazumom Ugovornih strana. Dogovorena izmena i dopuna stupa na snagu na način predviđen u članu 21. stav 2. ovog sporazuma.

Sastavljeno u Beogradu dana 12. aprila 2013. godine u dva originalna primerka, na srpskom i crnogorskom jeziku, pri čemu su oba teksta jednako verodostojna.

ZA VLADUREPUBLIKE SRBIJEIvica Dačić ZA VLADUCRNE GORERaško Konjević

Član 3.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije – Međunarodni ugovori”.

O B R A Z L O Ž E NJ E

I. USTAVNI OSNOV ZA ZAKLJUČIVANJE SPORAZUMA

Ustavni osnov za donošenje Zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Crne Gore o readmisiji (vraćanje i prihvatanje) lica čiji je ulazak ili boravak nezakonit sa Obrazloženjem (u daljem tekstu „Sporazum ”), sadržan je članu 97. tačka 1. Ustava Republike Srbije, kojim je propisano da je nadležnost Republike Srbije da uređuje i obezbeđuje suverenost, nezavisnost, teritorijalnu celovitost i bezbednost Republike Srbije, njen međunarodni položaj i odnose sa drugim državama i međunarodnim organizacijama.

P. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA

Osnovni motiv za donošenje ovog zakona je potreba za daljim jačanjem i unapređenjem policijske saradnje između Republike Srbije i Crne Gore. Kako bi se suzbile ilegalne migracije iz pravca Crne Gore na teritoriju Republike Srbije i obrnuto, kao i da bi se unapredila bilateralna policijska saradnja, inicirano je zaključivanje Sporazuma a istovremeno i Protokola o sprovođenju Sporazuma, u cilju vraćanja ilegalnih migranata sa teritorija obe države.

Sporazum o readmisiji omogućuje organizovan, recipročan i institucionalizovan povratak lica koja se nalaze u neregularnoj situaciji na teritoriji druge strane ugovornice, čime se stvaraju preduslovi da im se po povratku u Republiku Srbiju omogući reintegracija u društvo.

Š.OCENA POTREBNIH FINANSIJSKIH SREDSTAVA

Za sprovođenje ovog zakona nije potrebno angažovati dodatna budžetska sredstva Republike Srbije.

Ostavite komentar