Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Makedonije o policijskoj saradnji

PREDLOG ZAKONA

O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU

VLADE REPUBLIKE SRBIJE I VLADE REPUBLIKE MAKEDONIJE

O POLICIJSKOJ SARADNJI

Član 1.

Potvrđuje se Sporazum između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Makedonije o policijskoj saradnji, koji je potpisan u Beogradu, 30. novembra 2011. godine, u originalu na srpskom, makedonskom i engleskom jeziku.

Član 2.

Tekst Sporazuma u originalu na srpskom jeziku glasi:

SPORAZUM

između

Vlade Republike Srbije

i

Vlade Republike Makedonije

o

policijskoj saradnji

Vlada Republike Srbije

i

Vlada Republike Makedonije

(u daljem tekstu „Ugovorne strane”),

U duhu prijateljskih odnosa između Ugovornih strana,

Sa namerom da prodube saradnju policijskih organa,

Uz zajedničku želju da rade na suzbijanju međunarodne opasnosti po javnu bezbednost, kao i o suzbijanju međunarodnog kriminala,

U cilju efikasnije borbe protiv organizovanog kriminala koristeći se usklađenim aktivnostima,

Poštujući odredbe Konvencije o policijskoj saradnji u jugoistočnoj Evropi,

Poštujući Konvenciju Saveta Evrope za zaštitu lica u pogledu augomatske obrade ličnih podataka, usvojenu u Strazburu 28. januara 1981. godine, Dodatni protokol u vezi sa nadzornim organima i prekograničnim protokom podataka, usvojen u Strazburu 8. novembra 2001. godine, kao i Preporuku br. R (87) 15 Komiteta ministara Saveta Evrope od 17. septembra 1987. godine kojom se uređuje upotreba ličnih podataka u sektoru policije, u vezi sa slučajevima kada se podaci ne obrađuju automatski,

Dogovorile su se o sledećem:

Poglavlje I

Opšte odredbe

Član 1.

Predmet Sporazuma

Ugovorne strane sarađuju u sledećim oblastima:

– otklanjanje opasnosti po javnu bezbednost i javni red i mir,

– sprečavanje i rasvetljavanje krivičnih dela, kao i

– stanje bezbednosti u vezi sa zaštitom državne granice.

U skladu sa nacionalnim zakonodavstvom, Ugovorne strane sarađuju u sprovođenju zajedničkih policijskih mera u oblastima iz stava 1. ovog člana, uz uzajamnu kadrovsku, materijalnu i organizacionu podršku i mogu oformiti zajedničke policijske timove.

Član 2.

Nadležni organi

U skladu sa ovim sporazumom, nadležni organi Ugovornih strana (u daljem tekstu: „nadležni organi”) su:

– u Republici Srbiji: Ministarstvo unutrašnjih poslova, Direkcija policije,

– u Republici Makedoniji: Ministarstvo unutrašnjih poslova, Biro za javnu bezbednost.

Ugovorne strane obaveštavaju jedna drugu o promeni nadležnosti ili naziva organa nevedenih u ovom sporazumu.

Član 3.

Zajednička bezbednosna procena

Ugovorne strane teže dostizanju istog nivoa informacija o stanju bezbednosti. U tu svrhu, informacije o situaciji se periodično razmenjuju, ili u slučaju određenih okolnosti i, ukoliko je potrebno, stanje bezbednosti se zajednički procenjuje.

Poglavlje II

Opšte odredbe o policijskoj saradnji

Član 4.

Saradnja po zahtevu

Nadležni organi po zahtevu, pružaju pomoć u otklanjanju opasnosti po javnu bezbednost i javni red, u cilju prevencije i rasvetljavanja krivičnnh dela, ukoliko zahtev ili postupanje po istom u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom Ugovornih strana, nije u okviru nadležnosti pravosudnih organa. Ukoliko zamoljeni organ nije nadležan da postupa po zahtevu, pomenuti zahtev se prosleđuje nadležnom organu.

Nadležni organi razmenjuju zahteve iz stava 1. ovog člana. Zahtevi se šalju direktno nadležnim organima, koji će odgovoriti na te zahteve.

U skladu sa nacionalnim zakonodavstvom Ugovornih strana, zahtevi iz st. 1. i 2. ovog člana mogu se odnositi na:

1) identifikovanje vlasnika i lica koja koriste prevozna sredstva;

2) provere koje se odnose na javne isprave i na druga dokumenta u vezi sa njima;

3) utvrđivanje prebivališta i boravišta;

4) identifikovanje vlasnika i korisnika telefonskih brojeva ili drugih sredstava za komunikaciju;

5) utvrđivanje identiteta lica;

6) utvrđivanje porekla predmeta kojim je izvršeno krivično delo ili koje proističe iz izvršenog krivičnog dela;

7) prikupljanje potrebnih obaveštenja;

8) sprovođenje konkretnih mera koje se odnose na zaštitu svedoka.

Zahtevi, kao i odgovori na te zahteve, po pravilu treba da se dostave pismeno. Izuzetno, u hitnim slučajevima moguće je dostaviti usmeni zahtev, s tim da se u najkraćem roku, ne dužem od 24 sata od upućivanja usmenog zahteva, prosledi i pismeni zahtev.

Član 5.

Razmena informacija bez zahteva

Nadležni organi, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom, u psjedinim slučajevima razmenjuju informacije i bez zahteva, ukoliko mogu osnovano pretpostaviti, na osnovu utvrđenih činjenica, da su te informacije potrebne za otklanjanje konkretne opasnosti po javnu bezbednost i red i mir, ili za rasvetljavanje krivičnih dela.

Član 6.

Obrazovanje i obuka

Nadležni organi sarađuju u oblasti obrazovanja i obuke, a naročito putem sledećeg:

razmena obrazovnih planova i programa;

zajednički seminari, vežbe i međusobne posete;

razmena predavača i eksperata;

pozivanje predstavnika druge Ugovorne strane kao posmatrača tokom vežbi;

učešće predstavnika Ugovornih strana u brojnim oblicima specijalističkih obuka.

Poglavlje III

Posebne oblasti policijske saradnje

Član 7.

Policijska saradnja u suzbijanju korupcije i drugih krivičnih dela

protiv službene dužnosti

Nadležni organi sarađuju u suzbijanju korupcije i drugih krivičnih dela protiv službene dužnosti.

Saradnja nadležnih organa u ovoj oblasti takođe obuhvata razmenu informacija o primeni nacionalnog zakonodavstva, kao i sprečavanje krivičnih dela, razmenu informacija i analizu o uzrocima i tendencijama.

Poglavlje IV

Posebni oblici saradnje

Član 8.

Kontrolisane isporuke

Ugovorne strane mogu odobriti kontrolisane isporuke na svojim teritorijama po prethodno poslatom zahtevu.

Zamoljena Ugovorna strana preuzima kontrolu nad isporukama tokom prelaska državne granice, kako bi izbegla njeno ometanje. Dalje, tokom transporta, zamoljena Ugovorna strana obezbeđuje stalni nadzor nad učesnicima isporuke i isporukom. Kontrolisane isporuke se mogu prekinuti uzajamnom saglasnošću obeju Ugovornih strana.

Zahtevi za kontrolisane isporuke koje započinju ili se nastavljaju u trećoj državi se odobravaju samo ukoliko predmetna država omogući ispunjenje preduslova iz stava 2. ovog člana.

Zahtevi iz stava 1. ovog člana u slučaju hitnosti, upućuju se:

– u Republici Srbiji: Ministarstvu unutrašnjih poslova, Direkciji policije, Upravi za međunarodnu operativnu policijsku saradnju,

– u Republici Makedoniji: Ministarstvu unutrašnjih poslova, Birou za javnu bezbednost, Centralnoj policijskoj službi, Sektoru za međunarodnu policijsku saradnju.

Član 9.

Prikriveni islednici

Nadležni organi mogu, po prethodno poslatom zahtevu, pružiti jedna drugoj pomoć pri sprovođenju istraga, preko službenih lica koja rade prikriveno ili pod prikrivenim identitetom (prikriveni islednik) ukoliko postoji sumnja da je krivično delo učinjeno ili je činjenje krivičnog dela u toku, u vezi sa kojim, u skladu sa zakonodavstvom zamoljene Ugovorne strane, prikriveni islednici mogu da postupaju.

Ugovorna strana molilja je obavezna da obrazloži da bi prikupljanje informacija bilo nemoguće ili izuzetno teško bez angažovanja prikrivenih islednika.

Zamoljena Ugovorna strana, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom, određuje uslove za postupanje prikrivenog islednika. O tim uslovima zamoljena Ugovorna strana obaveštava Ugovornu stranu molilju.

Pravi identitet prikrivenog islednika ne sme biti otkriven u zahtevu za postupanje na teritoriji zamoljene Ugovorne strane.

Postupanja prikrivenih islednika na državnoj teritoriji zamoljene Ugovorne strane ograničavaju se vremenski i za konkretan slučaj, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom zamoljene Ugovorne strane. Priprema za postupanje prnkrivenog islednika sprovodi se uz zajedničku koordinaciju i dogovor nadležnih organa iz obe Ugovorne strane.

Prilikom postupanja na teritoriji zamoljene Ugovorne strane, prikrivenim islednikom rukovode službena lica iz zamoljene Ugovorne strane. Zamoljena Ugovorna strana je odgovorna za postupanje prikrivenog islednika Ugovorne strane molilje. Na zahtev jednog od nadležnog organa, postupanje prikrivenog) islednika može se prekinuti u bilo kom trenutku.

Zamoljena Ugovorna strana pruža svu neophodnu pomoć prikrivenom isledniku, tj. potrebno osoblje, uključujući logističku i tehničku pomoć, prisustvo rukovodioca prikrivenog islednika i preduzima sve neophodne mere da ga zaštiti tokom postupanja na njenoj teritoriji.

Za svoje postupanje, prikriveni islednik, izrađuje pisani izveštaj i isti dostavlja nadležnom organu koji je izdao naredbu za njegovo postupanje.

Po prethodnom zahtevu i odobrenju sa obe strane, Ugovorne strane mogu slrovesti razmenu prikrivenih islednika zarad sprovođenja sopstvenih ili zajedničkih istraga na njihovim teritorijama. Prilikom razmene prikrivenih islednika, imaju status policijskih službenika na teritoriji Ugovorne strane molilje.

Ugovorna strana molilja pokriva sve troškove postupanja prikrivenog islednika koje se obavlja na teritoriji zamoljene Ugovorne strane.

Ugovorne strane preduzimaju sve neophodne mere da bi sačuvale prikriveni identitet prikrivenog islednika i kako bi garantovale njegovu bezbednost i posle završetka angažovanja.

Zahtevi iz stava 1. ovog člana dostavljaju se:

– u Republici Srbiji: Ministarstvu unutrašnjih poslova, Direkciji policije, Upravi kriminalističke policije;

– u Republici Makedoniji: Ministarstvu unutraših poslova, Birou za javnu bezbednost.

Član 10.

Zaštita svedoka

Nadležni organi pružaju uzajamnu pomoć u oblasti zaštite svedoka kao i drugih lica, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom (u daljem tekstu: lica koja zahtevaju zaštitu).

Pomoć obuhvata razmenu informacija, pomoć u vezi sa logistikom, kao i prijem lica koja zahtevaju zaštitu.

Lice koje zahteva zaštitu mora biti uključeno u program zaštite ili se primenjuju vanredne zaštitne mere u Ugovornoj strani molilji. Lice koje zahteva zaštitu ne može biti uključeno u program zaštite svedoka zamoljene Ugovorne strane. Tokom pružanja mera za pomoć u vezi sa zaštitom datih lica, sprovodi se nacionalno zakonodavstvo zamoljene Ugovorne strane.

Troškove života lica koje zahteva zaštitu, kao i ostale troškove za druge mere koje je zatražila Ugovorna strana molilja, snosi Ugovorna strana molilja.

Troškove policijskih službenika i materijalne troškove u vezi sa zaštitom tih lica snosi zamoljena Ugovorna strana.

Zamoljena Ugovorna strana, posle prethodno poslatog obaveštenja Ugovornoj strani molilji, može obustaviti pružanje zaštite licu koje je zahteva, u slučaju ozbiljnih razloga. U tim slučajevima, Ugovorna strana molilja je obavezna da preuzme to lice u roku od trideset (30) dana po prijemu obaveštenja.

Član 11.

Slanje oficira za vezu

Nadležni organ jedne Ugovorne strane može poslati oficira za vezu nadležnom organu druge Ugovorne strane uz obostranu saglasnost.

Oficiri za vezu imaju savetodavnu ulogu, razmenjuju informacije i obavljaju zadatke u okviru nadležnosti Ugovorne- strane pošiljaoca, uzimajući u obzir i zahteve Ugovorne strane primaoca, bez prava na primenu policijskih ovlašćenja.

Oficiri za vezu poslati od jednog nadležnog organa u treću državu, na osnovu uzajamnog sporazuma obeju Ugovornih strana, kao i na osnovu pismene saglasnosti treće države, takođe štite interese druge Ugovorne strane u toj državi.

Član 12.

Upućivanje službenih lica

Na osnovu uzajamne saglasnosti, nadležni organ jedne Ugovorne strane može uputiti službena lica na državnu teritoriju nadležnog organa druge Ugovorne strane, u cilju:

– pomoći u sprečavanju i rasvetavanju krivičnih dela,

– pomoći pri otklanjanju opasnosti po javnu bezbednost i javni red u vreme turističke sezone i

– u drugim opravdanim slučajevima.

Član 13.

Saradnja u oblasti bezbednosti na sportskim priredbama

sa povećanim bezbednosnim rizikom

Nadležni organi sarađuju i razmenjuju informacije koje se odnose na sportske priredbe.

Razmena, takođe, obuhvata dostavljanje podatke o navijačkim klubovima, navijačkim grupama, lične podatake o navijačima i licima sklonim nasilju na sportskim događajima, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom Ugovornih strana.

Saradnja može obuhvatiti slanje i prijem policijskih timova tokom gorepomenutih sportskih priredbi, njihove angažovanje na državnoj teritoriji druge Ugovorne strane, kao i razmenu iskustava sa ciljem sticanja najbolje prakse. Razmena iskustva obuhvata sledeće: razmenu eksperata, dokumenata i znanja iz ove oblasti.

Član 14.

Uzajamna komunikacija i telekomunikaciona veza

Za svrhe sprovođenja ovog sporazuma, nadležni organi mogu da ostvaruju zajedničku komunikaciju i telekomunikacione veze putem sledećeg:

postavljanja kontakt osoba,

razmene informacija o važnim telekomunikacionim vezama i imejl adresama organa,

obezbeđivanja direktnih veza za prenos audio i video podataka,

uspostavljanja radio-veza na prethodno dogovorenim frekvencijama u slučaju posebnih potreba i

saradnje o obezbeđivanju nesmetanog rada policijskih radio sistema.

Poglavlje V

Zaštita podataka

Član 15.

Zaštita ličnih podataka

Obostrana razmena ličnih podataka između nadležnih organa Ugovornih strana se sprovodi u skladu sa relevantnim nacionalnim zakonodavstvom, poštuju!š uslove definisane od strane organa koji dostavlja podatke i prateći principe koji se primenjuju i na automatsku i na neautomatsku obradu podataka:

Dostavljeni podaci se ne mogu koristiti u drugačiju svrhu od one za koje su podaci prvobitno dostavljeni bez saglasnosti organa koji dostavlja podagke.

Dostavljani podaci se uništavaju, odnosno ispravljaju, ako:

– se utvrdi da su podaci netačni,

– nadležni organ koji dostavlja podatke obavesti nadležni organ koji prima podatke, da su podaci prikupljeni ili dostavljeni protivno zakonu,

– podaci nisu više potrebni za svrhu za koju su dostavljeni, osim ako ne postoji izričita saglasnost nadležnog organa koji dostavlja podatke, da se dostavljeni podaci koriste i u druge svrhe.

Nadležni organ koji prima podatke, dostavlja informacije o korišćenju podataka, na zahtev nadležnog organa koji dostavlja podatke.

Nadležni organ koji dostavlja podatke potvrđuje tačnost, neophodnost i ažuriranost dostavljenih podataka. U slučaju da se naknadno utvrdi da su dostavljeni podaci netačni ili pogrešni ili da nije trebalo da budu dostavljeni ili u slučaju da postoji obaveza uništavanja podataka u kasnijoj fazi u nacionalnom zakonodavstvu nadležnog organa koji dostavlja ili prima podatke, nadležni organ koji dostavlja ili prima podatke obaveštava se bez odlaganja o tome, kako bi ih uništio ili izvršio potrebne ispravke u skladu sa. tačkom 2. ovog člana.

5. Nadležni organ koji prima podatke je u obavezi da štiti dostavljeie podatke od neovlašćenog pristupa, ispravki ili distribucije. Ugovorne strane preduzimaju nerphodne tehničke i organizacione mere, za zašgitu svih razmenjenih podataka od nenamernog gubitka, nenamernog ili nezakonitog uništavanja, neovlašćenog pristupa, izmene, distribucije, uništ;zvanja ili brisanja.

U slučaju neovlašćenog pristupa ili distribucije dostavljenih podataka, nadležni organ koji prima podatke obaveštava bez odlaganja nadležni organ koji dostavlja podatke o okolnostima u vezi sa neovlašćenim pristupom ili distribucijom, kao i o merama koje su preduzete u cilju sprečavanja takvih incidenata ubuduće.

Nadležni organ koji dostavlja i nadležni organ koji prima podatke su u obavezi da vode evidenciju o dostavljanju, prijemu, ispravljanju ili uništavanju podataka.

8. Po dostavljanju podataka, nadležni organ koji dostavlja podatke, u skladu sa svojim nacionalnim zakonodavstvom, obaveštava o roku u kojem bi dostavljeni podaci trebalo da se unište, kao i o ograničenjima u pogledu njihove upotrebe, brisanja ili uništavanja, uključujući i moguća ograničenja pristupa., Kada se neophodnost takvih ograničenja ustanovi posle prenosa podataka, Ugovorne strane obaveštavaju jedna drugu o tome naknadno.

Na pisani zahtev lica čiji se podaci dostavljaju ili su dostavljeni, to lice se obaveštava o dostavljenim podacima i svrsi u koju đe se koristiti, pod uslovom da je to dozvoljeno nacionalnim zakonodavstvom Ugovornih strana. Ako lice na koga se podaci odnose, podnese zahtev za pristup, ispravljanje ili uništavanje dostavljenih podataka, nadležni organ koji prima podatke donosi odluku u skladu sa izjavom nadležnog organa koji dostavlja podatke, u kom slučaju bi takva izjava trebalo da bude u skladu sa važećim nacionalnim zakonodavstvom ngdležnog organa koji dostavlja podatke.

Nadležni organ Ugovorne strane koji je primio zahtev za dostavljanje podataka od strane državljanina druge Ugovorne strane je u obavezi da bez sdlaganja obavesti nadležni organ druge Ugovorne strane, pre dostavljanja tih podataka.

Podaci ne mogu biti dostavljeni trećoj strani, osim uz prethodnu pismenu saglasnost nadležnog organa Ugovorne strane koja dostavlja podatke.

Dostavljanje podataka se može odbiti u slučaju kada bi njihovo dostavljanje ugrozilo nacionalnu bezbednost i javni red.

13. Ugovorne strane preduzimaju sve neophodne mere u skladu sa svojim nacionalnim zakonodavstvom sa ciljem da se izbegne nanošenje štete trećim stranama, koja je rezultat dostavljanja, primanja ili korišćenja podataš, kao i sa ciljem da se uklone preduslovi“koji bi doveli do mogućih nepovoljnih posledica.

14. U slučaju kada Ugovorna strana koja prima podatke, ne postupi u skladu sa odredbama ovog člana, druga Ugovorna strana koja dostavlja podatke, može da zahteva brisanje ili uništavanje dostavljenih podataka.

Član 16.

Tajni podaci

U skladu sa svojim nacionalnim zakonodavstvima, nadležni organi primenjuju sve adekvatne mere za zaštitu tajnih podataka. Nadležni organi za te tajie podatke odobravaju isti nivo zaštite kao i za nacionalne tajne podatke sa odgovarajućim nivoom oznake poverljivosti.

Za Republiku Srbiju Za Republiku Makedoniju Državna tajna DRŽAVNA TAJNA Strogo poverljivo STROGO POVERLJIVO Poverljivo POVERLJIVO Interno INTERNO

Nadležni organi mogu dostavaljati tajne podatke putem elektronskih sistema i sredstava koja ispunjavaju nacionalne standarde za dostavljanje tajnih podataka i u skladu sa bezbednosnim procedurama o kojima su se dogovorili nadležni organi.

Tajni podaci mogu biti dostavljeni drugom nadležnom organu i putem kzfira ili na drugi dogovoren način u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom Ugovornih strana.

Ogranizacione jedinice unutar nadležnih organa koji vrše dostavljanje i razmenu tajnih podataka su:

– za Republiku Srbiju: Ministarstvo unutrašnjih poslova, Direkcija policije, Uprava za međunarodnu operativnu policijsku saradnju,

– za Republiku Makedoniju: Ministarstvo unutrašnjih poslova, Biro za javnu bezbednost, Centralna policijska služba, Sektor za međunarodnu policijsku saradnju.

Nadležni organi se uzajamno obaveštavaju o svim izmenama koje se odnose na organizacione jedinice koje vrše prenos i razmenu tajnih podataka.

Pristup i obrada tajnih podataka ograničen je na lica koja, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom Ugovornih strana, ispunjavaju uslove za pristup tim podacima.

Nadležni organ, koji je primio tajne podatke, ne može ih učiniti dostupnim trećoj strani bez prethodne pismene saglasnosti nadležnog organa koji ih je dostavio.

Tajni podaci se koriste samo za svrhe u koje su dostavljene.

Poglavlje VI

Pravni status službenih lica

Član 17.

Ovlašćenja i pravni status službenih lica nadležnih organa

Službena lica nadležnog organa jedne Ugovorne strane, koja se nalaze na državnoj teritoriji druge Ugovorne strane u okviru saradnje po ovom sporazumu, nemaju policijska ovlašćenja, izuzev ako nije drugačije utvrđeno ovim sporazumom. Prilikom sprovođenja bilo kojih mera, u obavezi su da se ponašaju u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom druge Ugovorne strane.

Službena lica nadležnog organa jedne Ugovorne strane koja se nalaze na državnoj teritoriji druge Ugovorne strane, u okviru saradnje po ovom sporazumu, u obavezi su da nose validnu službenu legitimaciju sa fotografijom. U slučajevima iz člana 9. ovog sporazuma, dovoljno je nositi lični dokument prikrivenog identiteta.

Službena lica nadležnog organa jedne Ugovorne strane koja se nalaze na državnoj teritoriji druge Ugovorne strane, u okviru saradnje po ovom Sporazumu ovlašćena su da nose sopstveno službeno oružje, glavna poverena sredstva prinude i opremu. Upotreba službenog oružja je dozvshljena samo u samoodbrani. Nadležni organi obaveštavaju jedna drugu o dozvoljenom službenom oružju i sredstvima prinude. Službena lica nadležnog organa jedne Ugovorne strane ne mogu da nose uniformu na teritoriji druge Ugovorne strane, osim ukoliko se nadležni organi ne dogovore drugačije.

Član 18.

Krivična odgovornost

Službena lica koja, po ovom sporazumu, postupaju na državnoj teritoriji druge Ugovorne strane izjednačena su u pogledu svojih prava i obaveza službenim licima te Ugovorne strane u vezi sa krivičnim delima učinjenim od strane ili .protiv njih ili na njihovu štetu.

Član19.

Radni odnosi

Službena lica nadležnih organa, tokom izvršavanja svojih zadataka po ovom sporazumu, poštuju propise svoje države o radnim odnosima.

Član 20.

Odgovornost za štetu

Službena lica nadležnog organa jedne Ugovorne strane odgovaraju za štetu počinjenu na teritoriji druge Ugovorne strane u skladu sa principom objektivne odgovornosti za naknadu štete i nacionalnog zakonodavstva Ugovorne strane na čijoj teritoriji je šteta načinjena.

Poglavlje VII

Konačne odredbe

Član 21.

Protokoli o sprovođenju

Ministarstva unutrašnjih poslova Ugovornih strana mogu zaključivati protokole za sprovođenje ovog sporazuma.

Član 22.

Zajednički sastanci

Svaki nadležni organ može zahtevati sastanak predstavnika nadležnih organa Ugovornih strana, sa ciljem rešavanja pitanja u vezi sa sprovođenjem ovog spoprazuma.

Član 23.

Rešavanje spora

Eventualni sporovi, koji bi mogli da proisteknu iz tumačenja ili primene ovog sporazuma, a koje nadležni organi ne mogu da reše putem konsultacija, rešavaju se diplomatskim putem.

Član 24.

Troškovi

Svaka Ugovorna strana snosi troškove koje su prouzrokovali njeni nadležni organi tokom primene ovog sporazuma, izuzev ako nije drugačije određeno ovim sporazumom.

Član 25.

Odnos prema drugim međunarodnim sporazumima

Ovaj sporazum nema uticaja na postojeća prava i obaveze Ugovornih strana, proistekle iz drugih međunarodnih sporazuma koje obavezuju obe Ugovorne strane.

Član 26.

Stupanje na snagu, izmene i dopune i otkazivanje

Ovaj sporazum stupa na snagu trideset (30) dana od datuma prijema poslednjegobaveštenja kojim Ugovorne strane obaveštavaju jedna drugu diplomatskim putem, da su ispunjeni uslovi predviđeni nacionalnim zakonodavstvom neophodni za stupanje na snagu ovog sporazuma.

Ovaj sporazum se zaključuje na neodređeno vreme.

Ovaj sporazum može da se menja i dopunjuje uz pismenu saglasnost Ugovornih strana. Izmene i dopune stupaju na snagu na isti način kao i stupanje na snagu ovog sporazuma.

Svaka Ugovorna strana može diplomatskim putem i uz pismeno obaveštenje otkazati ovaj sporazum bilo kada. U tom slučaju, Sporazum prestaje da važi šest (6) meseci nakon datuma prijema obaveštenja o otkazivanju.

Sačinjeno u _______________, dana ______________, u dva originalna primerka, svaki na srpkom, makedonskom i engleskom jeziku, pri čemu su svi tekstovi podjednako verodostojni. U slučaju razlika u tumačenju, verzija na engleskom jeziku ima prednost.

Za Vladu Republike Srbije________________________Ivica Dačićprvi potpredsednik Vlade – zamenik predsednika Vlade i ministar unutrašnjih poslova Za Vladu Republike Makedonije________________________Gordana Jankuloskaministar unutrašnjih poslova

Član 3.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije – Međunarodni ugovori”.

O B R A Z L O Ž E NJ E

I. USTAVNI OSNOV ZA POTVRĐIVANJE SPORAZUMA

Ustavni osnov za donošenje Zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Makedonije o policijskoj saradnji, sadržan je u članu 99. stav 1. tačka 4. Ustava Republike Srbije, kojim je propisano da Narodna skupština potvrđuje međunarodne ugovore kada je zakonom predviđena obaveza njihovog potvrđivanja.

II. RAZLOZI ZA POTVRĐIVANJE SPORAZUMA

Osnovni razlog za zaključivanje ovog sporazuma je potreba za daljim jačanjem i unapređenjem policijske saradnje između Republike Srbije i Republike Makedonije, pre svega imajući u vidu činjenicu da su i Republika Srbija i Republika Makedonija potpisnice Konvencije o policijskoj saradnji u jugoistočnoj Evropi, pa će pomenuti sporazum pružiti osnovu za dalje konkretizovanje i realizovanje saradnje predviđene odredbama navedene konvencije.

Istovremeno, treba istaći da uspostavljanje uspešne saradnje u borbi protiv organizovanog kriminala i borbi protiv droge, sa susednim zemljama n zemljama članicama EU, uz primenu standarda EU u ovoj oblasti, predstavlja n jedan od preduslova za priključenje Evropskoj Uniji.

III. OCENA POTREBNIH FINANSIJSKIH SREDSTAVA

Za sprovođenje ovog zakona nisu potrebna dodatna sredstva u budžetu Republike Srbije.

Ostavite komentar