Predlog zakona o utvrđivanju javnog interesa i posebnim postupcima eksproprijacije i pribavljanja dokumentacije radi realizacije izgradnje sistema za prenos električne energije 400 kv naponskog nivoa ,,Transbalkanski koridor – prva faza”

PREDLOG ZAKONA

O UTVRĐIVANJU JAVNOG INTERESA I POSEBNIM POSTUPCIMA EKSPROPRIJACIJE I PRIBAVLJANJA DOKUMENTACIJE RADI REALIZACIJE IZGRADNJE SISTEMA ZA PRENOS ELEKTRIČNE ENERGIJE 400 kV NAPONSKOG NIVOA ,,TRANSBALKANSKI KORIDOR – PRVA FAZA”

Član 1.

Ovim zakonom uređuje se utvrđivanje javnog interesa, posebni postupci eksproprijacije i pribavljanja dokumentacije radi realizacije strateškog projekta izgradnje sistema za prenos električne energije 400 kV naponskog nivoa ,,Transbalkanski koridor za prenos električne energije – prva faza” (u daljem tekstu: ,,Transbalkanski koridor – prva faza”) i posebna pravila za postupanje u upravnim postupcima pokrenutim u cilju realizacije izgradnje pomenutog sistema.

,,Transbalkanski koridor – prva faza” obuhvata sledeće infrastrukturne objekte za prenos električne energije u prvoj fazi realizacije:

– Nova 400 kV interkonekcija između Srbije i Rumunije;

– Nova 400 kV interkonekcija između Srbije i Crne Gore;

– Nova 400 kV interkonekcija između Srbije i Bosne i Hercegovine;

– Novi 400 kV dalekovod TS Kragujevac 2 – TS Kraljevo 3, sa podizanjem naponskog nivoa u TS Kraljevo 3 na 400 kV;

– Podizanje naponskog nivoa prenosne mreže zapadne Srbije na 400 kV naponski nivo između TS Obrenovac i TS Bajina Bašta, što podrazumeva novi dvostruki 400 kV dalekovod TS Obrenovac – TS Bajina Bašta, rekonstrukcija postojeće TS Obrenovac i TS Bajina Bašta, kao i potencijalno podizanje naponskog nivoa na 400 kV u TS Valjevo 3.

Član 2.

Utvrđuje se javni interes za eksproprijaciju, nepotpunu eksproprijaciju, administrativni prenos i privremeno zauzimanje nepokretnosti obuhvaćenih prostornim planom područja posebne namene ili planom detaljne regulacije ili elaboratom eksproprijacije izrađenim od strane Javnog preduzeća ,,Elektromreža Srbije” Beograd, a potvrđenim, odnosno odobrenim od strane Vlade, odnosno drugog nadležnog organa, radi izgradnje, prolaza, upravljanja i održavanja objekata sistema za prenos električne energije 400 kV naponskog nivoa ,,Transbalkanski koridor – prva faza”.

Član 3.

Javno preduzeća ,,Elektromreža Srbije” Beograd (u daljem tekstu: JP EMS) određuje se za korisnika eksproprijacije, nepotpune eksproprijacije, administrativnog prenosa i privremenog zauzimanja nepokretnosti iz člana 2. ovog zakona.

JP EMS ima sva prava, obaveze i odgovornosti korisnika eksproprijacije predviđene Zakonom o eksproprijaciji („Službeni glasnik RS”, br. 53/95, 23/01-SUS, 20/09 i 55/13-US) i odredbama ovog zakona.

Član 4.

Radi sticanja prava svojine na nepokretnostima za izgradnju dalekovodnih stubova sistema za prenos električne energije 400 kV naponskog nivoa ,,Transbalkanski koridor – prva faza”, JP EMS podnosi nadležnom opštinskom organu predlog za eksproprijaciju (potpuna eksproprijacija ili administrativni prenos) koji se odnosi na jednu ili više nepokretnosti.

Radi sticanja prava službenosti na nepokretnostima za izgradnju dalekovoda, JP EMS nadležnom opštinskom organu podnosi predlog za eksproprijaciju (nepotpuna eksproprijacija) koji se odnosi na jednu ili više nepokretnosti.

Pravo službenosti iz stava 2. ovog člana ustanovljava se kao trajno i kao takvo se, po zahtevu JP EMS, upisuje u teretni list lista nepokretnosti za predmetno zemljište, na osnovu rešenja o eksproprijaciji (nepotpuna eksproprijacija).

Radi privremenog zauzimanja nepokretnosti koje je potrebno u vezi sa izgradnjom sistema za prenos električne energije 400 kV naponskog nivoa ,,Transbalkanski koridor – prva faza” JP EMS nadležnom opštinskom organu podnosi zahtev za privremeno zauzimanje koji se odnosi na jednu ili više nepokretnosti.

Privremeno zauzimanje iz stava 4. ovog člana ustanovljava se na period od najduže pet godina od dana donošenja rešenja kojim se privremeno zauzimanje ustanovljava.

Jednim predlogom za eksproprijaciju po odredbama ovog zakona može se obuhvatiti jedna ili više nepokretnosti isključivo u okviru jedne vrste eksproprijacije (potpuna eksproprijacija, nepotpuna eksproprijacija ili privremeno zauzimanje).

Član 5.

Zahteve iz člana 4. st. 1, 2. i 4. ovog zakona JP EMS podnosi u roku od deset godina od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Izvod iz katastra nepokretnosti za nepokretnosti za koje se predlaže eksproprijacija, koji se podnosi uz predlog za eksproprijaciju, ne može biti stariji od šest meseci.

Član 6.

O predlozima za eksproprijaciju u skladu sa odredbama ovog zakona, nadležni organi postupaće po pravilima skraćenog upravnog postupka.

Predlog za eksproprijaciju dostavlja se na izjašnjenje sopstveniku nepokretnosti, koji je dužan da se izjasni u roku od pet dana od dana prijema predloga.

Nadležni organ donosi rešenje bez prethodnog saslušanja stranaka.

Protiv rešenja donetog po predlogu za eksproprijaciju po odredbama ovog zakona, može se izjaviti žalba, koja ne odlaže izvršenje rešenja.

Član 7.

Ukoliko JP EMS jednim predlogom za eksproprijaciju u skladu sa odredbama ovog zakona obuhvati više nepokretnosti, nadležni organ doneće zbirno rešenje za sve nepokretnosti za koje se tim predlogom predlaže eksproprijacija, saglasno članu 4. stav 6. ovog zakona.

Član 8.

U slučaju da nadležni organ ne donese rešenje po predlogu za eksproprijaciju u skladu sa ovim zakonom u propisanom roku, JP EMS ima pravo na žalbu zbog ćutanja uprave, koja se dostavlja neposredno ministarstvu nadležnom za poslove finansija.

Uz žalbu iz stava 1. ovog člana JP EMS je dužno da dostavi dokaz da je podnelo predlog za eksproprijaciju u skladu sa odredbama ovog zakona.

Član 9.

JP EMS stiče pravo da stupi u posed nepokretnosti eksproprisane u skladu sa ovim zakonom, po isteku sedam dana od dana donošenja rešenja po predlogu za eksproprijaciju u skladu sa odredbama ovog zakona.

Član 10.

Ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva i urbanizma će, na zahtev JP EMS, izdati informaciju o lokaciji u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji („Službeni glasnik RS”, br. 72/09, 81/09-ispravka, 64/10-US, 24/11, 121/12, 42/13-US, 50/13-US i 98/13-US – u daljem tekstu: Zakon o planiranju i izgradnji), na osnovu prostornih planova područja posebne namene, planova detaljne regulacije ili potvrđenih, odnosno odobrenih elaborata eksproprijacije izrađenih od strane JP EMS iz člana 2. ovog zakona, bez podnošenja kopije plana parcela.

Ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva i urbanizma će, na zahtev JP EMS, izdati lokacijsku dozvolu u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji, na osnovu prostornih planova područja posebne namene, planova detaljne regulacije ili potvrđenih, odnosno odobrenih elaborata eksproprijacije izrađenih od strane JP EMS iz člana 2. ovog zakona, a bez podnošenja kopije plana parcela i izvoda iz katastra podzemnih instalacija.

Za izgradnju objekata sistema za prenos električne energije 400 kV naponskog nivoa ,,Transbalkanski koridor – prva faza” kao dokaz u smislu člana 135. stav 1. tačka 3) Zakona o planiranju i izgradnji JP EMS može dostaviti rešenje o eksproprijaciji. JP EMS je dužno da obezbedi novčana sredstva za plaćanje naknade ili drugi instrument obezbeđenja plaćanja naknade u skladu sa propisima kojima se uređuje platni promet.

Za izgradnju objekata sistema za prenos električne energije 400 kV naponskog nivoa ,,Transbalkanski koridor – prva faza” može se doneti rešenje o građevinskoj dozvoli za pojedinačne faze (pojedinačne investicione objekte) ili deonice trase.

Po završetku izgradnje faze, pojedinačnog investicionog objekta ili deonice trase za koje je doneto rešenje iz stava 4. ovog člana izdaće se upotrebna dozvola u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje izgradnja objekata.

Po završetku svih radova na izgradnji pojedinačnih investicionih objekata koji su deo sistema za prenos električne energije 400 kV naponskog nivoa ,,Transbalkanski koridor – prva faza” po zahtevu JP EMS izdaće se pojedinačne upotrebne dozvole.

Član 11.

Nadležni organi, odnosno organizacije, zaključiće sa JP EMS ugovore kojima će se regulisati uređivanje zemljišta koje je planskim dokumentom predviđeno za izgradnju nadzemnih objekata, u roku od 60 dana.

Član 12.

Zemljište na katastarskim parcelama koje je prostornim planovima područja posebne namene, planovima detaljne regulacije ili potvrđenim, odnosno odobrenim elaboratima eksproprijacije izrađenih od strane JP EMS iz člana 2. ovog zakona predviđeno za izgradnju dalekovodnih stubova sistema za prenos električne energije 400 kV naponskog nivoa ,,Transbalkanski koridor – prva faza”, smatra se građevinskim zemljištem i ne vrši se prenamena uređena posebnim zakonom.

Upis namene zemljišta (građevinsko zemljište) na katastarskim parcelama iz stava 1. ovog člana, u javne knjige o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima sprovodi organ nadležan za poslove državnog premera i katastra, po zahtevu JP EMS, u roku od 15 dana od dana prijema zahteva, na osnovu prostornih planova područja posebne namene, planova detaljne regulacije ili potvđenih, odnosno odobrenih elaborata eksproprijacije izrađenih od strane JP EMS iz člana 2. ovog zakona.

Upis namene zemljišta iz stava 2. ovog člana ima deklarativno dejstvo.

Član 13.

Rok za donošenje prvostepenog rešenja ili drugog upravnog akta u upravnom postupku po zahtevu JP EMS iznosi osam dana od dana podnošenja urednog predloga za eksproprijaciju u skraćenom upravnom postupku, odnosno 30 dana u upravnom postupku u kojem se sprovodi poseban ispitni postupak.

Žalba na rešenje iz stava 1. ovog člana može se podneti u roku od osam dana od dana prijema prvostepenog rešenja.

Drugostepeni organ je dužan da po žalbi odluči u roku od 15 dana.

Drugostepeni organ može odlučiti da žalbu odbaci, odbije ili usvoji, u kom slučaju je dužan da upravnu stvar sam meritorno reši.

Član 14.

Organi uprave, državni i drugi organi, kao i preduzeća i druge organizacije koji, u vršenju javnih ovlašćenja, u upravnom postupku donose akte (rešenja, zaključke, uverenja i dr.), dužni su da po zahtevu JP EMS bez odlaganja izdaju akte za koje je podnet zahtev.

Član 15.

U cilju praćenja realizacije izgradnje sistema za prenos električne energije 400 kV naponskog nivoa ,,Transbalkanski koridor – prva faza” Vlada će, najkasnije u roku od tri meseca od stupanja na snagu ovog zakona, obrazovati povremeno radno telo koje će činiti predstavnici ministarstava nadležnih za poslove energetike, finansija, građevinarstva i prostornog planiranja.

Član 16.

U svemu ostalom što nije uređeno ovim zakonom primenjivaće se Zakon o eksproprijaciji („Službeni glasnik RS”, br. 53/95, 23/01-SUS, 20/09 i 55/13-US), Zakon o planiranju i izgradnji („Službeni glasnik RS”, 72/09, 81/09-ispravka, 64/10-US, 24/11, 121/12, 42/13-US, 50/13-US i 98/13-US), Zakon o opštem upravnom postupku („Službeni list SRJ”, br. 33/97 i 31/01 i „Službeni glasnik RS”, broj 30/10) i Zakon o državnom premeru i katastru („Službeni glasnik RS”, br. 72/09, 18/10 i 65/13).

Postupak koji je započet po Zakonu o eksproprijaciji („Službeni glasnik RS”, br. 53/95, 23/01-SUS, 20/09 i 55/13-US), za objekte iz člana 1. ovog zakona, a nije okončan do dana stupanja na snagu ovog zakona, nastaviće se i sprovešće se po odredbama ovog zakona.

Član 17.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

O B R A Z L OŽ E NJ E

I. USTAVNI OSNOV

Ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u odredbama člana 58. stav 2. i člana 97. tačka 7. Ustava Republike Srbije, prema kojima pravo svojine može biti oduzeto ili ograničeno samo u javnom interesu utvrđenom na osnovu zakona, uz naknadu koja ne može biti niža od tržišne, kao i da Republika Srbija uređuje i obezbeđuje svojinske i obligacione odnose i zaštitu svih oblika svojine.

II. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA

Elektroenergetski sistem Srbije je povezan interkonektivnim vezama sa osam susednih država. Usled geografskog položaja, sistem za prenos električne energije Republike Srbije predstavlja prirodnu vezu između ostalih elektroenergetskih sistema u regionu. Projekat izgradnje Transbalkanskog koridora predstavlja projekat jačanja izuzetno bitnog regionalnog, pa i pan-evropskog koridora u pravcu severoistok – jugozapad, kao i istok-zapad. Realizacija celokupnog projekta izgradnje je u skladu i sa tri osnovna proklamovana cilja energetske politike EU: povećanje sigurnosti napajanja, integracija obnovljivih izvora energije i uspostavljanje internog elektroenergetskog tržišta na evropskom tlu.

Transbalkanski koridor (elektroenergetski pandam južnom toku, koji će, sa druge strane Republici Srbiji obezbediti dugoročnu sigurnost u napajanju gasom), kao projekat koji će se realizovati po fazama, osim objekata obuhvaćenih ,,prvom fazomˮ, čine i sledeći infrastrukturni objekti za prenos električne energije:

Nova 400/110 transformatorska stanica Vršac 4,

Potencijalna nova 400 kV petlja oko glavnog grada koja se sastoji od 400 kV dalekovoda između TS Pančevo i novoplanirane TS severno od Beograda i 400 kV dalekovoda između velikog proizvodnog čvorišta u TENT B, RP Mladost i postojeće TS Sremska Mitrovica sa potencijalnim podizanjem TS Šabac na 400 kV naponski nivo,

Podizanje naponskog nivoa centralne Srbije na 400 kV izgradnjom novog 400 kV dalekovoda TS Kraljevo 3 – TS Bajina Bašta u prvoj fazi i 400 kV dalekovoda TS Kraljevo 3 – TS Niš 2 u drugoj fazi uz potencijalno jačanje istočne interkonekcije gradnjom novog 400 kV dalekovoda između Srbije i Bugarske,

Novi 400 kV dalekovod TS Jagodina – TS Požarevac,

Nova 400 kV „Severna” interkonekcija (nova interkonektivna veza između Srbije i Mađarske).

Zakonom o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Italije o saradnji u oblasti energetike („Službeni glasnik RS-Međunarodni ugovori”, broj 7/12) propisano je da će Strane (Vlada Republike Srbije i Vlada Republike Italije), u okviru svojih nadležnosti, obezbediti prenos električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora iz Republike Srbije preko susednih zemalja u Republiku Italiju u okviru ovog sporazuma za čitav vremenski period naznačen u članu 3e) ovog sporazuma.

Članom 194. stav 4. Ustava Republike Srbije utvrđeno je da su potvrđeni međunarodni ugovori i opšteprihvaćena pravila međunarodnog prava deo pravnog poretka Republike Srbije, te da potvrđeni međunarodni ugovori ne smeju biti u suprotnosti sa Ustavom, iz čega proizilazi obaveza Republike Srbije da sprovede odredbe Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Italije o saradnji u oblasti energetike.

Na osnovu sporazuma o tehničkoj saradnji i podršci, između Vlade Savezne Republike Nemačke i Saveta ministara Srbije i Crne Gore, koji je potpisan 13. oktobra 2004. godine JP EMS, u okviru pripreme studijsko tehničke dokumentacije za gradnju investicionih objekata u okviru ovog projekta već ima odobrenih donacija u ukupnom iznosu od preko 1.000.000 EUR.

Takođe bitno je spomenuti činjenicu da je u martu 2013. godine, u Temišvaru potpisan „Joint Position Paper 4” između kompanija JP EMS i Transelektrika. Potpisani dokument predstavlja osnovu za nastavak zajedničkih aktivnosti dva Operatora prenosnih sistema, na pripremi izgradnje dvostrukog 400 kV interkonektivnog dalekovoda između Rešice (Rumunija) i Pančeva (Republika Srbija) čija realizacija predstavlja početak gradnje celokupnog sistema za prenos električne energije 400 kV naponskog nivoa ,,Transbalkanski koridor – prva faza”. Svi planirani investicioni objekti projekta ,,Transbalkanski koridor – prva faza” viđeni su odgovarajućom planskom dokumentacijom JP EMS, na nacionalnom nivou (Desetogodišnji Plan razvoja prenosnog sistema). Na predlog Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine ti projekti su, od strane Energetske zajednice, rangirani kao projekti od najvišeg regionalnog interesa u okviru procesa izbora projekata od interesa za Energetsku zajednicu (PECI – Projects of Energy Comunity Interest). Ugovorom o formiranju Energetske zajednice zemalja jugoistočne Evrope koji su, 25. oktobra 2005. godine u Atini, potpisali predstavnici Srbije i Crne Gore, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Bugarske, Rumunije, Albanije i privremena misija UN za Kosovo definisano tržište električne energije i prirodnog gasa.

Takođe je stvoren jedinstven i stabilan regulatorni okvir za prekograničnu trgovinu energijom jer su zemlje potpisnice prihvatile važeća opšta pravila u oblasti energije koja se odnose i na zaštitu životne sredine i konkurenciju. Tržište ovog dela Evrope obuhvata oko 150 miliona ljudi i u njega će, u narednih 15 godina, biti uloženo više od 21 milijarde evra. Kada se Energetska zajednica jugoistočne Evrope (ECSEE) i formalno priključi EU biće stvorena treća najveća energetska zajednica posle OPEK i IAEA. Prenosni sistem Republike Srbije svojim geografskim položajem poseduje potencijal da u bližoj budućnosti preuzme ulogu regionalnog lidera u oblasti elektroenergetike, pod uslovom pravovremenog ulaganja u infrastrukturu, kako za prenos tako i za proizvodnju električne energije, što će dalje sigurno dovesti i do indirektnog efekta na privredni i društveni razvoj Republike Srbije.

Realizacijom projekta ,,Transbalkanski koridor – prva fazaˮ direktno štitimo dugoročnu nacionalnu energetsku bezbednost Republike Srbije.

Projekat izgradnje sistema za prenos električne energije 400 kV naponskog nivoa ,,Transbalkanski koridor – prva faza”, primarno osmišljen sa ciljem obezbeđenja nacionalne energetske bezbednosti Republike Srbije kao zamena dotrajale mreže nižeg naponskog nivoa (220 kV) sistemom mnogostruko većeg kapaciteta i višeg naponskog nivoa, je po mnogim svojim karakteristikama složen i specifičan, a postojeći zakonski okvir u određenim segmentima stvara prepreke za realizaciju projekta u predviđenim rokovima.

Da bi se uočene prepreke prevazišle, a da se pri tome ne naruši postojeći sistem ustanovljen važećim propisima, i to izmenama i dopunama većeg broja propisa, neophodno je doneti poseban zakon, koji bi propisivao posebna pravila primenljiva isključivo na ovaj projekat. Takav propis bi, derogirajući, menjajući i dopunjujući važeći režim sticanja odgovarajućeg prava na zemljištu i izgradnje linijskih infrastrukturnih objekata te objekata u funkciji istih, stvorio okvir za nesmetanu realizaciju projekta izgradnje sistema za prenos električne energije 400 kV naponskog nivoa ,,Transbalkanski koridor – prva faza”.

Najveće prepreke javljaju se u segmentu prava na zemljištu koje je neophodno za pribavljanja odgovarajućih dozvola za izgradnju. Naime, postoji nekoliko modela za pribavljanje odgovarajućeg prava: a) sticanje odgovarajućeg prava na zemljištu zaključenjem komercijalnih ugovora sa svakim od sopstvenika zemljišta, što je praktično nemoguće, s obzirom da se zemljište za izgradnju sistema za prenos električne energije 400 kV naponskog nivoa ,,Transbalkanski koridor – prva faza” prostire na izuzetno velikom broju katastarskih parcela; b) sticanje odgovarajućeg prava na zemljištu u postupku eksproprijacije. Postupak eksproprijacije bi dakle, predstavljao praktično jedini način sticanja prava na zemljištu za potrebe izgradnje. Međutim, prema dosadašnjoj praksi u realizaciji izgradnje daleko kraćih dalekovoda, postupak eksproprijacije bi trajao značajno vreme, i na taj način produžio realizaciju izgradnje sistema za prenos električne energije 400 kV naponskog nivoa ,,Transbalkanski koridor – prva faza”. Na ovom mestu treba napomenuti da izgradnja sistema za prenos električne energije 400 kV naponskog nivoa ,,Transbalkanski koridor – prva faza” poznaje dve kategorije zemljišta – zemljište na kome se grade temelji dalekovodnih stubova, i zemljište preko koga prelaze provodnici daelkovoda. Ove dve kategorije u tehnološkom smislu podrazumevaju i dva različita pravna režima prava na zemljištu.

U tom smislu, posebni zakon bi utvrdio posebna pravila potpune eksproprijacije, koja vodi sticanju svojine na eksproprisanim nepokretnostima od strane JP EMS, nepotpune eksproprijacije, koja vodi sticanju trajnog prava službenosti na eksproprisanim nepokretnostima, te privremeno zauzimanje za potrebe izgradnje.

U cilju zaštite prava i interesa vlasnika zemljišta, u pogledu regulisanja načina utvrđivanja eksproprijacione naknade odgovarajuće odredbe važećeg Zakona o eksproprijaciji ostaju nepromenjene, odnosno primenjuju se u svemu i na poseban postupak eksproprijacije propisan ovim zakonom. Ovaj postupak se u praksi pokazao kao pouzdana brana sostvenika nepokretnosti od samovolje investitora, bez obzira na državni interes za izgradnju.

Dalje, posebnim zakonom je potrebno regulisati pitanja pribavljanja odgovarajućih dozvola za izgradnju, a imajući u vidu specifično pravo investitora na zemljištu, ali i specifičnost objekta koji se gradi. Naročito je važno napomenuti da se posebnim zakonom ne dira u suštinu postojećeg sistema dozvola, već se propisuju određena preciziranja i odstupanja neophodna iz navedenih razloga.

I na kraju, posebnim zakonom treba propisati kraće rokove postupanja svih organa uključenih u realizaciju projekta i naložiti naročitu ažurnost u ovom projektu.

1. Problemi koje zakon treba da reši

Donošenjem ovog zakona obezbeđuje se stvaranje uslova za održivi i ravnomeran razvoj celokupnog elektroenergetskog sektora Republike Srbije kroz razvoj sistema za prenos električne energije „Transbalkanski koridor – prva faza” koji je od značaja ne samo za energetsku bezbednost Republike Srbije nego i za region uopšte.

2. Ciljevi koji se donošenjem zakona postižu

Donošenjem ovog zakona stvaraju se uslovu za izgradnju i realizaciju projekta izgradnje sistema za prenos električne energije 400 kV naponskog nivoa ,,Transbalkanski koridor – prva faza”.

3. Razmatrane mogućnosti da se problem reši i bez donošenja zakona

Polazeći od našeg pravnog sistema, a imajući u vidu značaj projekta izgradnje sistema za prenos električne energije 400 kV naponskog nivoa ,,Transbalkanski koridor – prva fazaˮ, nije bilo moguće u definisanim rokovima koji su diktirani pre svega održavanjem nacionalne energetske bezbednosti Republike Srbije, izvršiti potrebnu implementaciju navedenog projekta, bez donošenja ovog zakona.

4. Zašto je donošenje zakona najbolji način rešavanja problema

Bez donošenja ovog zakona ne bi se mogli prevazići postojeći problemi i time omogućiti realizacija izgradnje sistema za prenos električne energije 400 kV naponskog nivoa „Transbalkanski koridor – prva fazaˮ.

III. OBJAŠNJENJE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITTUTA I POJEDINAČNIH REŠENJA

Članom 1. Predloga zakona uređuje se utvrđivanje javnog interesa, postupak eksproprijacije, postupak pribavljanja dokumentacije potrebne za izgradnju objekata, kao i posebna pravila za postupanje u upravnom postupku;

Članom 2. Predloga zakona utvrđuje se javni interes za eksproprijaciju, nepotpunu eksproprijaciju i privremeno zauzimanje nepokretnosti radi prolaza, izgradnje, upravljanja i održavanja objekata sistema za prenos električne energije 400 kV naponskog nivoa ,,Transbalkanski koridor – prva faza” za nepokretnosti obuhvaćene prostornim planom područja posebne namene ili planom detaljne regulacije ili elaboratom eksproprijacije izrađenim od strane Javnog preduzeća „Elektromreža Srbije” Beograd (u daljem tekstu: JP EMS), a potvrđenim, odnosno odobrenim od strane Vlade, odnosno drugog nadležnog organa;

Članom 3. Predloga zakona utvrđuje se određuje se Javno preduzeće ,,Elektromreža Srbijeˮ, Beograd za korisnika eksproprijacije, nepotpune eksproprijacije i privremenog zauzimanja nepokretnosti iz člana 2. ovog zakona, kao i da JP EMS ima sva prava, obaveze i odgovornosti korisnika eksproprijacije predviđene Zakonom o eksproprijaciji („Službeni glasnik RS”, br. 53/95, 23/01-SUS i 20/09) i odredbama ovog zakona.

Članom 4. Predloga zakona propisuje se potpuna eksproprijacija, nepotpuna eksproprijacija i privremeno zauzimanje;

Članom 5. Predloga zakona propisano je da JP EMS podnosi predloge za eksproprijaciju, rok za podnošenje predloga, rok važenja izvoda iz katastra nepokretnosti;

Čl. 6. i 7. Predloga zakona propisan je skraćeni upravni postupak, podnošenje žalbe, donošenje zbirnog rešenje za sve nepokretnosti za koje se tim predlogom predlaže eksproprijacija;

Čl. 8. i 9. Predloga zakona propisana je žalba zbog ćutanja uprave koja se dostavlja neposredno ministarstvu nadležnom za poslove finansija, kao i da JP EMS stiče pravo da stupi u posed nepokretnosti eksproprisane u skladu sa ovim zakonom po isteku sedam dana od dana donošenja rešenja po predlogu za eksproprijaciju u skladu sa ovim zakonom;

Članom 10. Predloga zakona propisano je da se informacija o lokaciji i lokacijska dozvola, u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji, na osnovu Prostornog plana, izdaje bez podnošenja kopije plana parcele, da za izgradnju objekata sistema za prenos električne energije 400 kV naponskog nivoa ,,Transbalkanski koridor – prva fazaˮ, kao dokaz može dostaviti i rešenje o eksproprijaciji, da je JP EMS dužno da obezbedi novčana sredstva za plaćanje naknade ili drugi instrument obezbeđenja plaćanja naknade u skladu sa propisima kojima se uređuje platni promet, da se za izgradnju objekata sistema za prenos električne energije 400 kV naponskog nivoa ,,Transbalkanski koridor – prva fazaˮ, može doneti rešenje o građevinskoj dozvoli za pojedinačne faze ili deonice trase, da će se, po završetku izgradnje faze, pojedinačnog investicionog objekta ili deonice trase izdati upotrebna dozvola u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje izgradnja objekata, kao i da će se po završetku svih radova na izgradnji pojedinačnih investicionih objekata koji su deo navedenog sistema po zahtevu JP EMS izdati pojedinačna upotrebna dozvola;

Članom 11. Predloga zakona propisano je da će nadležni organi odnosno organizacije zaključiti sa JP EMS ugovore kojima će se regulisati uređivanje zemljišta koje je planskim dokumentom predviđeno za izgradnju nadzemnih objekata, u roku od 60 dana;

Članom 12. Predloga zakona propisuje se da se zemljište na katastarskim parcelama koje je prostornim planovima područja posebne namene predviđeno za izgradnju objekata sistema za prenos električne energije 400 kV naponskog nivoa ,,Transbalkanski koridor – prva fazaˮ, smatra građevinskim zemljištem i ne vrši se prenamena uređena posebnim zakonom, kao i upis namene zemljišta na katastarskim parcelama;

Članom 13. Predloga zakona propisuju se rokovi za postupanje u upravnim postupcima, kao i da drugostepeni organ po izjavljenoj žalbi može odlučiti da žalbu odbaci, odbije ili usvoji u kom slučaju je dužan da upravnu stvar sam reši meritorno;

Članom 14. Predloga zakona propisuje se dužnost izdavanja akata bez odlaganja po zahtevima JP EMS;

Članom 15. Predloga zakona propisano je da će cilju praćenja realizacije izgradnje sistema za prenos električne energije 400 kV naponskog nivoa ,,Transbalkanski koridor – prva fazaˮ, Vlada u roku od tri meseca, po stupanju na snagu ovog zakona, obrazovati povremeno radno telo koje će činiti predstavnici ministarstava nadležnih za poslove energetike, finansija i građevinarstva i prostornog planiranja;

Članom 16. Predloga zakona propisano je da u svemu ostalom što nije uređeno ovim zakonom primenjivaće se Zakon o eksproprijaciji, Zakon o planiranju i izgradnji, Zakon o opštem upravnom postupku i Zakon o državnom premeru i katastru;

Članom 17. Predloga zakona propisano je da ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

IV. PROCENA FINANSIJSKIH SREDSTAVA POTREBNIH ZA SPROVOĐENJE ZAKONA

Za donošenje i sprovođenje ovog zakona nisu potrebna sredstva iz budžeta Republike Srbije .

OBRAZAC IZJAVE O USKLAĐENOSTI PROPISA SA PROPISIMA EVROPSKE UNIJE

1. Organ državne uprave, odnosno drugi ovlašćeni predlagač propisa – VLADA

Obrađivač – MINISTARSTVO RUDARSTVA I ENERGTIKE

2. Naziv propisa

PREDLOG ZAKONA O UTVRĐIVANJU JAVNOG INTERESA I POSEBNIM POSTUPCIMA EKSPROPRIJACIJE I PRIBAVLJANJA DOKUMENTACIJE RADI REALIZACIJE IZGRADNJE SISTEMA ZA PRENOS ELEKTRIČNE ENERGIJE 400 kV NAPONSKOG NIVOA ,,TRANSBALKANSKI KORIDOR – PRVA FAZA”

3. Usklađenost propisa sa odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i njihovih država članica, sa jedne strane, i Republike Srbije sa druge strane („Službeni glasnik RS”, broj 83/08) (u daljem tekstu: Sporazum), odnosno sa odredbama Prelaznog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima između Evropske zajednice, sa jedne strane, i Republike Srbije, sa druge strane („Službeni glasnik RS”, broj 83/08) (u daljem tekstu: Prelazni sporazum)

a) Odredba Sporazuma i Prelaznog sporazuma koja se odnose na normativnu saržinu propisa

b) Prelazni rok za usklađivanje zakonodavstva prema odredbama Sporazuma i Prelaznog sporazuma

v) Ocena ispunjenosti obaveze koje proizlaze iz navedene odredbe Sporazuma i Prelaznog sporazuma

g) Razlozi za delimično ispunjavanje, odnosno neispunjavanje obaveza koje proizlaze iz navedene odredbe Sporazuma i Prelaznog sporazuma

d) Veza sa Nacionalnim programom za integraciju Republike Srbije u Evropsku uniju

PREDLOG ZAKONA NIJE PREDVIĐEN NACIONALNIM PROGRAMOM ZA INTEGRACIJU REPUBLIKE SRBIJE U EVROPSKU UNIJU

4. Usklađenost propisa sa propisima Evropske unije

a) Navođenje primarnih izvora prava EU i usklađenost sa njima

b) Navođenje sekundarnih izvora prava EU i usklađenost sa njima

v) Navođenje ostalih izvora prava EU i usklađenst sa njima

g) Razlozi za delimičnu usklađenost, odnosno neusklađenost

d) Rok u kojem je predviđeno postizanje potpune usklađenosti propisa sa propisima Evropske unije

5. Ukoliko ne postoje odgovarajući propisi Evropske unije sa kojima je potrebno obezbediti usklađenost treba konstatovati tu činjenicu. U ovom slučaju nije potrebno popunjavati Tabelu usklađenosti propisa.

NE POSTOJE ODGOVARAJUĆI PROPISI EVROPSKE UNIJE SA KOJIMA JE POTREBNO OBEZBEDITI USKLAĐENOST

6. Da li su prethodno navedeni izvori prava EU prevedeni na srpski jezik?

7. Da li je propis preveden na neki službeni jezik EU?

8. Učešće konsultanata u izradi propisa i njihovo mišljenje o usklađenosti

Ostavite komentar