Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o vojnoj, radnoj i materijalnoj obavezi

predlog ZAKONa

O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VOJNOJ, RADNOJ I MATERIJALNOJ OBAVEZI

Član 1.

U Zakonu o vojnoj, radnoj i materijalnoj obavezi („Službeni glasnik RS”, broj 88/09), u članu 1. posle reči: „obaveza služenja vojnog roka” tačka i zapeta brišu se i dodaju se reči: „i dobrovoljno služenje vojnog roka sa oružjem;”.

Član 2.

U članu 3. posle stava 1, dodaje se novi stav 2, koji glasi:

„Regruti, žene i lica u rezervnom sastavu koja su izvršila civilnu službu ili odslužila vojni rok bez oružja, posle obustave obaveze služenja vojnog roka, mogu dobrovoljno da služe vojni rok sa oružjem, pod uslovima koji su propisani ovim zakonom.”.

Dosadašnji st. 2. i 3. postaju st. 3. i 4.

Posle dosadašnjeg stava 3, koji postaje stav 4, dodaje se stav 5, koji glasi:

„Propise o načinu i postupku dobrovoljnog služenja vojnog roka sa oružjem donosi Vlada, na predlog ministra odbrane.”.

Član 3.

U članu 4. stav 1. tačka 2), posle reči: „bez oružja” tačka i zapeta brišu se i dodaju se reči: „i vojnik koji dobrovoljno služi vojni rok sa oružjem;”.

Posle stava 3. dodaje se novi stav 4, koji glasi:

„Regrut i lice u rezervnom sastavu postaju vojnici na dobrovoljnom služenju vojnog roka sa oružjem danom stupanja u Vojsku Srbije kada i postaju vojna lica, a prestaju da budu vojna lica danom otpusta ili prekida dobrovoljnog služenja vojnog roka.”.

Dosadašnji st. 4, 5, 6. i 7. postaju st. 5, 6, 7. i 8.

Član 4.

U članu 8. posle stava 1. dodaje se novi stav 2, koji glasi:

„Izuzetno od stava 1. ovog člana, žene koje žele da dobrovoljno služe vojni rok sa oružjem podležu regrutnoj obavezi i obavezi služenja u rezervnom sastavu u skladu sa ovim zakonom.”.

Dosadašnji st. 2, 3. i 4. postaju st. 3, 4. i 5.

Član 5.

U članu 14. tačka 4), posle reči: „civilnu službu” tačka i zapeta zamenjuje se zapetom i dodaju se reči: „odnosno uputom na dobrovoljno služenje vojnog roka sa oružjem;”.

Član 6.

U članu 20. posle stava 1. dodaje se novi stav 2, koji glasi:

„Vojni obveznik koji se opredelio za dobrovoljno služenje vojnog roka sa oružjem, a ocenjen je privremeno nesposobnim za vojnu službu može se opet prijaviti za dobrovoljno služenje vojnog roka sa oružjem po isteku privremene nesposobnosti.”.

Dosadašnji st. 2, 3, 4. i 5. postaju st. 3, 4, 5. i 6.

Član 7.

U članu 24. dodaje se stav 3, koji glasi:

„Predsednik Republike, na predlog ministra odbrane može skratiti trajanje služenja vojnog roka.”.

Član 8.

U članu 48. stav 2. tačka 1), posle reči: „vojni rok” tačka i zapeta brišu se i dodaju se reči: „(sa oružjem ili bez oružja i dobrovoljno);”.

U tački 2) reči: „(ako su ocenjeni sposobnim za vojnu službu)” brišu se.

Član 9.

U članu 55. stav 4. menja se i glasi:

„Broj i strukturu lica (po činu, rodu, službi, specijalnosti i jedinicama) sa kojima se može zaključiti ugovor o angažovanju u aktivnoj rezervi za potrebe komandi, jedinica i ustanova Vojske Srbije i vojnih jedinica i vojnih ustanova Ministarstva odbrane odobrava ministar odbrane za svaku kalendarsku godinu.”.

Član 10.

U članu 79. stav 6. reči: „drugostepeni teritorijalni organ” zamenjuju se rečima: „regrutna komisija drugostepenog teritorijalnog organa”.

Član 11.

Propisi za izvršenje ovog zakona biće doneti u roku od tri meseca od dana početka njegove primene.

Član 12.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”, a primenjuje se od 1. januara 2011. godine.

OBRAZLOŽENjE

I. USTAVNI OSNOV ZA DONOŠENjE ZAKONA

Ustavni osnov za donošenje Zakona o izmenama i dopunama Zakona o vojnoj, radnoj i materijalnoj obavezi sadržan je u odredbi člana 97. tačka 4. Ustava Republike Srbije, kojom je predviđeno da Republika Srbija, uređuje i obezbeđuje odbranu i bezbednost Republike Srbije i njenih građana.

II. RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA

Razlog za donošenje ovog zakona je obezbeđenje normativno pravnog okvira za dobrovoljno služenje vojnog roka, nakon stupanja na snagu Odluke Narodne skupštine o obustavi obaveze služenja vojnog roka i njene primene u reformi sistema odbrane.

III. OBJAŠNjENjE POJEDINAČNIH REŠENjA

Članom 1. ovog zakona predlaže se propisivanje dobrovoljnog služenja vojnog roka sa oružjem.

Članom 2. ovog zakona predlaže se, da se dobrovoljno služenje vojnog roka sa oružjem omogući i ženama i licima u rezervnom sastavu koja su izvršila civilnu službu ili odslužila vojni rok bez oružja, a pod uslovima koji su propisani ovim zakonom. Omogućavanje dobrovoljnog služenja vojnog roka ženama i licima koja su izvršila civilnu službu ili odslužila vojni rok bez oružja je u interesu sistema odbrane i obezbeđivanja uslova za mirnodopsku i ratnu popunu Vojske Srbije i drugih snaga odbrane. Način i postupak dobrovoljnog služenja vojnog roka sa oružjem propisuje Vlada na predlog ministra odbrane

Članom 3. ovog zakona predlaže se da nakon obustave obaveze služenja vojnog roka, vojni obveznik postaje i lice koje se prijavilo za dobrovoljno služenje vojnog roka. Regrut i lice u rezervnom sastavu postaju vojnici na dobrovoljnom služenju vojnog roka sa oružjem danom stupanja u Vojsku Srbije kada postaju i vojna lica. Oni prestaju da budu vojna lica danom otpusta ili prekidom dobrovoljnog služenja vojnog roka sa oružjem.

Članom 4. ovog zakona predloženo je da se i ženama omogući dobrovoljno služenje vojnog roka sa oružjem, i u skladu sa tim, da žene koje dobrovoljno žele da služe vojni rok podležu regrutnoj obavezi i obavezi služenja u rezervnom sastavu u skladu sa Zakonom o vojnoj, radnoj i materijalnoj obavezi.

Članom 5. ovog zakona predlaže se da se nakon obustave obaveze služenja vojnog roka, regrutna obaveza osim uvođenja u vojnu evidenciju, lekarskih i drugih pregleda i psiholoških ispitivanja, regrutovanja i uputa na služenje vojnog roka u Vojsku Srbije ili civilnu službu, izvršava i uputom na dobrovoljno služenje vojnog roka.

Članom 6. ovog zakona predloženo je da se vojni obveznik koji se opredelio za dobrovoljno služenje vojnog roka sa oružjem, a ocenjen je privremeno nesposobnim za vojnu službu, može opet prijaviti za dobrovoljno služenje vojnog roka sa oružjem po isteku privremene nesposobnosti.

Članom 7. ovog zakona daje se ovlašćenje Predsedniku Republike, na osnovu člana 17. Zakona o Vojsci Srbije, da na predlog ministra odbrane može skratiti trajanje služenja vojnog roka.

Članom 8. ovog zakona precizira se da obavezi služenja u rezervnom sastavu podležu vojni obveznici koji su odslužili vojni rok sa oružjem ili bez oružja i dobrovoljno. Predlaže se brisanje dela rečenice u zagradi „ako su ocenjeni sposobni za vojnu službu“, jer se radi o vojnim obveznicima koji su regulisali obavezu služenja vojnog roka na drugi način.

Članom 9. ovog zakona predlaže se da broj i strukturu lica (po činu, rodu, službi, specijalnosti i jedinicama, sa kojima se može zaključiti ugovor o angažovanju u aktivnoj rezervi za potrebe komandi, jedinica i ustanova Vojske Srbije i vojnih jedinica i vojnih ustanova Ministastva odbrane odobrava ministar odbrane za svaku kalendarsku godinu.

Članom 10. ovog zakona preciznije se određuje, da regrutna komisija drugostepenog teritorijalnog organa, rešava po žalbi na odluku regrutne komisije prvostepenog teritorijalnog organa.

Članom 11. ovog zakona predlaže se rok za donošenje propisa za izvršenje ovog zakona.

Članom 12. ovog zakona predlaže se rok za njegovo stupanje na snagu, u skladu sa Ustavom i zakonom propisanim rokovima stupanja na snagu zakona i predviđa njegova primena od 1. januara 2011. godine.

IV. FINANSIJSKA SREDSTVA ZA SPROVOĐENjE ZAKONA

Za sprovođenje ovog zakona nije potrebno obezbediti dodatna sredstva u budžetu Republike Srbije, jer se njime ne stvaraju dodatne obaveze za budžet Republike Srbije.

V. RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Na osnovu člana 167. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srbije („Službeni glasnik RS”, broj 52/10), predlaže se Narodnoj skupštini donošenje Zakona o izmenama i dopunama Zakona o vojnoj, radnoj i materijalnoj obavezi po hitnom postupku.

Donošenje zakona po hitnom postupku predlaže se iz razloga neophodnosti da se obezbedi konzistentno i sveobuhvatno uređenje oblasti odbrane, čime će se zaokružiti pravni osnov za sprovođenje reforme sistema odbrane nakon obustave obaveze služenja vojnog roka.

Predložene izmene i dopune Zakona o vojnoj, radnoj i materijalnoj obavezi omogućuju primenu i realizaciju Odluke Narodne skupštine o obustavi obaveze služenja vojnog roka počev od 1. januara 2011.godine.

ANALIZA EFEKATA

Donošenjem ovog zakona u pravnom sistemu Republike Srbije obezbediće se dalje funkcionisanje vojne obaveze u uslovima potpune profesionalizacije Vojske Srbije.

Odlukom Narodne skupštine o obustavi služenja vojnog roka, vojna obaveza građana sastoji se od uvođenja u vojnu evidenciju i obaveza u rezervnom sastavu i stvara se pravna mogućnost da građani dobrovoljno služe vojni rok sa oružjem u Vojsci Srbije u skladu sa odredbama Zakona o vojnoj, radnoj i materijalnoj obavezi.

Predložene izmene i dopune Zakona o vojnoj, radnoj i materijalnoj obavezi omogućuju efikasniju primenu Odluke Narodne skupštine o obustavi obaveze služenja vojnog roka.

Omogućavanje dobrovoljnog služenja vojnog roka regrutima, ženama i licima koja su izvršila civilnu službu ili odslužila vojni rok bez oružja je u interesu sistema odbrane i obezbeđivanja uslova za mirnodopsku i ratnu popunu Vojske Srbije i drugih snaga odbrane.

Pozitivni efekti ovog zakona odnose se i na usklađivanje vojne obaveze sa drugim pravima i dužnostima u oblasti odbrane; obezbeđuje se konzistentno i sveobuhvatno uređenje oblasti odbrane, čime će se zaokružiti pravni osnov za sprovođenje reforme sistema odbrane nakon obustave obaveze služenja vojnog roka.

U pogledu dobrovoljnog služenja vojnog roka sa oružjem obezbeđuju se povoljniji uslovi i vremenski period u kome se ova obaveza izvršava što pogoduje regrutima i doprinosi sistemu odbrane u celini.

Primena ovog zakona znatno će uticati na bolju pripremu, organizovanje i izvršavanje dobrovoljnog služenja vojnog roka što dovodi do planske i sigurne popune Vojske Srbije i drugih snaga odbrane za izvršavanje predviđenih misija i zadataka.

Iako će primena ovog zakona zahtevati uspostavljanje dela nove organizacione strukture u Vojsci Srbije, donošenje podzakonskih propisa, pravila, uputstava i evidencija, ona neće iziskivati povećanje finansijskih sredstava iz budžeta Republike Srbije.

O ovom zakonu obaveštene su sve zainteresovane strane koje su imale priliku da se aktivno uključe u njegovu pripremu time što su davale svoje sugestije, predloge i mišljenja na tekst Nacrta zakona i tako uticale na njegov kvalitet.

PREGLED ODREDABA

ZAKONA O VOJNOJ, RADNOJ I MATERIJALNOJ OBAVEZI, KOJE SE MENjAJU, ODNOSNO DOPUNjUJU

Član 1.

Ovim zakonom uređuju se: vojna obaveza; regrutna obaveza; obaveza služenja vojnog roka I DOBROVOLjNO SLUŽENjE VOJNOG ROKA SA ORUŽJEM; rezervni sastav; putovanje i boravak vojnih obveznika u inostranstvu; pravo na naknade za vršenje vojne obaveze; evidencija vojnih obveznika; radna obaveza u državnim organima i pravnim licima od značaja za odbranu; radna obaveza u jedinicama radne obaveze; materijalna obaveza građana, privrednih društava, drugih pravnih lica i preduzetnika u vanrednom i ratnom stanju, kao i druga pitanja od značaja za vojnu, radnu i materijalnu obavezu.

Član 3.

Vojna obaveza je opšta i podležu joj državljani Republike Srbije, a sastoji se od: regrutne obaveze, obaveze služenja vojnog roka, obaveza vršenja civilne službe i obaveza u rezervnom sastavu koje se vrše pod uslovima propisanim ovim i posebnim zakonom.

NAKON OBUSTAVE OBAVEZE SLUŽENjA VOJNOG ROKA, DOBROVOLjNO SLUŽENjE VOJNOG ROKA SA ORUŽJEM OMOGUĆIĆE SE REGRUTIMA, ŽENAMA I LICIMA U REZERVNOM SASTAVU KOJA SU IZVRŠILA CIVILNU SLUŽBU ILI ODSLUŽILA VOJNI ROK BEZ ORUŽJA POD USLOVIMA KOJI SU PROPISANI OVIM ZAKONOM.

Vojnu obavezu u miru građani izvršavaju u komandama, jedinicama i ustanovama Vojske Srbije, osim lica koja zamene služenje vojnog roka civilnom službom, a u ratnom i vanrednom stanju u Vojsci Srbije, policiji i ostalim snagama odbrane i civilnoj zaštiti, u skladu sa Planom odbrane i odlukama nadležnih organa.

Propise o načinu i postupku izvršavanja vojne obaveze donosi Vlada, na predlog ministra odbrane.

PROPISE O NAČINU I POSTUPKU DOBROVOLjNOG SLUŽENjA VOJNOG ROKA SA ORUŽJEM DONOSI VLADA, NA PREDLOG MINISTRA ODBRANE.

Član 4.

Vojni obveznik je lice koje podleže vojnoj obavezi u skladu sa ovim zakonom, i to:

1) regrut;

2) vojnik na služenju vojnog roka sa oružjem ili bez oružja I VOJNIK KOJI DOBROVOLjNO SLUŽI VOJNI ROK SA ORUŽJEM;

3) lice u civilnoj službi;

4) lice u rezervnom sastavu.

Lice postaje regrut u kalendarskoj godini u kojoj navršava 18 godina i to: do stupanja na služenje vojnog roka u Vojsku Srbije; do stupanja u civilnu službu u organizaciji ili ustanovi u kojoj se vrši civilna služba; do prevođenja u rezervni sastav ako je obavezu služenja vojnog roka, odnosno civilne službe regulisao na drugi način, odnosno do prestanka vojne obaveze po odredbama člana 9. ovog zakona.

Regrut postaje vojnik na služenju vojnog roka sa oružjem ili bez oružja danom stupanja u Vojsku Srbije kada i postaje vojno lice, a prestaje da bude vojno lice danom otpusta ili prekida služenja vojnog roka.

REGRUT I LICE U REZERVNOM SASTAVU POSTAJE VOJNIK NA DOBROVOLjNOM SLUŽENjU VOJNOG ROKA SA ORUŽJEM DANOM STUPANjA U VOJSKU SRBIJE KADA I POSTAJE VOJNO LICE, A PRESTAJE DA BUDE VOJNO LICE DANOM OTPUSTA ILI PREKIDA DOBROVOLjNOG SLUŽENjA VOJNOG ROKA SA ORUŽJEM.

Regrut postaje lice u civilnoj službi danom stupanja u organizaciju ili ustanovu gde se vrši civilna služba, a prestaje biti lice u civilnoj službi danom otpusta ili prekida civilne službe.

Lice u rezervnom sastavu je vojni obveznik koji je regulisao vojni rok ili lice koje je izvršilo civilnu službu od dana otpusta, odnosno prekida služenja vojnog roka ili civilne službe i koje je raspoređeno ili neraspoređeno u Vojsku Srbije, civilnu zaštitu ili druge snage odbrane do dana prestanka vojne obaveze po odredbama člana 9. ovog zakona.

Lice u rezervnom sastavu postaje vojno lice danom javljanja na dužnost u Vojsku Srbije, a gubi status vojnog lica danom otpusta iz Vojske Srbije.

Vojni obveznik koji vrši civilnu službu nema status vojnog lica.

Član 8.

Žene ne podležu regrutnoj obavezi i obavezi služenja vojnog roka, a vojnu obavezu mogu izvršavati služenjem u rezervnom sastavu za vreme vanrednog i ratnog stanja.

IZUZETNO OD STAVA 1. OVOG ČLANA, ŽENE KOJE ŽELE DA DOBROVOLjNO SLUŽE VOJNI ROK SA ORUŽJEM PODLEŽU REGRUTNOJ OBAVEZI I OBAVEZI SLUŽENjA U REZERVNOM SASTAVU U SKLADU SA OVIM ZAKONOM.

Žene vojni obveznici se uvode u evidenciju rezervnog sastava prema njihovoj stručnoj i radnoj osposobljenosti i vojnim i civilnim specijalnostima koje imaju ili steknu tokom trajanja vojne obaveze.

Žene vojni obveznici u miru, mogu se pozivati na vojne vežbe i vežbe civilne zaštite (u daljem tekstu: vežbe) radi sticanja neophodnih vojnih i civilnih znanja i obučavanja za dužnosti u vanrednom i ratnom stanju koje organizuje Ministarstvo odbrane, Vojska Srbije ili civilna zaštita.

Žene profesionalna vojna lica po prestanku profesionalne službe izvršavaju obaveze lica u rezervnom sastavu prema svojim vojnoevidencionim specijalnostima.

Član 14.

Regrutna obaveza se izvršava:

1) uvođenjem u vojnu evidenciju;

2) lekarskim i drugim pregledima i psihološkim ispitivanjima;

3) regrutovanjem;

4) uputom na služenje vojnog roka u Vojsku Srbije ili u civilnu službu, ODNOSNO UPUTOM NA DOBROVOLjNO SLUŽENjE VOJNOG ROKA SA ORUŽJEM;

5) i drugim obavezama propisanim ovim zakonom.

Član 20.

Vojni obveznik koji je ocenjen privremeno nesposobnim za vojnu službu podleže ponovnim lekarskim i drugim pregledima i psihološkim ispitivanjima po isteku privremene nesposobnosti.

VOJNI OBVEZNIK KOJI SE OPREDELIO ZA DOBROVOLjNO SLUŽENjE VOJNOG ROKA SA ORUŽJEM, A OCENjEN JE PRIVREMENO NESPOSOBNIM ZA VOJNU SLUŽBU, MOŽE SE OPET PRIJAVITI ZA DOBROVOLjNO SLUŽENjE VOJNOG ROKA SA ORUŽJEM PO ISTEKU PRIVREMENE NESPOSOBNOSTI.

Vreme trajanja privremene nesposobnosti ne može se odrediti duže od kraja kalendarske godine u kojoj regrut navršava 27 godina.

Prilikom svakog regrutovanja, privremena nesposobnost se može odrediti u trajanju od jedne do tri godine.

Regrut može biti ocenjen privremeno nesposobnim za vojnu službu samo dva puta.

Prilikom trećeg regrutovanja, regrutna komisija donosi konačnu ocenu o njegovoj sposobnosti za vojnu službu.

Član 24.

Obaveza služenja vojnog roka izvršava se služenjem vojnog roka u Vojsci Srbije sa oružjem ili bez oružja.

Služenje vojnog roka sa oružjem ili bez oružja traje šest meseci.

PREDSEDNIK REPUBLIKE, NA PREDLOG MINISTRA ODBRANE MOŽE SKRATITI TRAJANjE SLUŽENjA VOJNOG ROKA.

Član 48.

Rezervni sastav obuhvata:

1) rezervni sastav Vojske Srbije;

2) rezervni sastav civilne zaštite i drugih snaga odbrane;

3) neraspoređene vojne obveznike.

Obavezi služenja u rezervnom sastavu podležu vojni obveznici:

1) koji su odslužili vojni rok (SA ORUŽJEM ILI BEZ ORUŽJA I DOBROVOLjNO);

2) koji su, po odredbama ovog zakona, regulisali obavezu služenja vojnog roka na drugi način (ako su ocenjeni sposobnim za vojnu službu);

3) žene vojni obveznici koje se vode u evidenciji.

Vojni obveznici u rezervnom sastavu se vode u evidenciji kao rezervni oficiri, rezervni podoficiri i vojnici u rezervi.

Rezervni sastav civilne zaštite i drugih snaga odbrane čine lica koja su vojnu obavezu regulisala izvršenjem civilne službe i, po potrebi, vojni obveznici koji nisu na ratnom rasporedu u Vojsci Srbije.

Član 55.

Popuna Vojske Srbije aktivnom rezervom se vrši na osnovu javno raspisanog konkursa. Opšte uslove za službu u aktivnoj rezervi propisuje Vlada, na predlog ministra odbrane.

Posebne uslove određuje Ministartsvo odbranena predlog Generalštaba Vojske Srbije, a preciziraju se prilikom raspisivanja konkursa u zavisnosti od potreba službe i odobrenog plana.

Pripadnik aktivne rezerve može biti vojni obeveznik koji ispunjava propisane opšte uslove iz stava 1. ovog člana, i posebne uslove određene konkursom, a koji se tiču vojnostručne osposobljenosti i stepena stručne spreme, specijalnosti, usavršavanja, medicinsko – psihološke i fizičke sposobnosti i bezbedonosnih uslova za angažovanje na formacijskom mestu za koje se zaključuje ugovor.

Broj i strukturu lica (po činu, rodu, službi, specijalnosti i jedinicama) sa kojima se može zaključiti ugovor angažovanju u aktivnoj rezervi, na predlog načelnika Generalštaba Vojske Srbije ZA POTREBE KOMANDI, JEDINICA I USTANOVA VOJSKE SRBIJE I VOJNIH JEDINICA I VOJNIH USTANOVA MINISTARSTVA ODBRANE, odobrava ministar odbrane za svaku kalendarsku godinu.

Sa potrebnim brojem lica koja ispunjavaju opšte i posebne uslove zaključuje se ugovor o aktivnoj rezervi i pojedinačni ugovori o izvršavanju konkretnih zadataka od značaja za odbranu ili potrebe Vojske Srbije.

Član 79.

Rešenje o regulisanju vojne obaveze donosi teritorijalni organ kod kojeg se lice vodi u evidenciji.

Po žalbi protiv rešenja iz stava 1. ovog člana odlučuje drugostepeni teritorijalni organ Ministarstva odbrane.

Starešina komande, jedinice ili ustanove Vojske Srbije na položaju komandanta bataljona ili starešina njemu ravnog ili višeg položaja donosi rešenje o regulisanju obaveze služenja vojnog roka vojnika iz jedinice, odnosno ustanove kojom komanduje.

Po žalbi protiv rešenja starešine iz stava 3. ovog člana rešava starešina komande, jedinice ili ustanove Vojske Srbije, neposredno pretpostavljen starešini koji je doneo prvostepeno rešenje.

Žalba podneta protiv rešenja koje je doneseno u vezi sa izvršenjem vojne obaveze ne zadržava izvršenje tog rešenja.

Žalbu na odluku regrutne komisije rešava drugostepeni teritorijalni organ REGRUTNA KOMISIJA DRUGOSTEPENOG TERITORIJALNOG ORGANA.

Protiv rešenja po žalbi na odluku regrutne komisije može se pokrenuti upravni spor.

Žalbu na odluku diplomatsko-konzularnog predstavništva Republike Srbije u vezi sa izvršenjem vojne obaveze vojnog obveznika na boravku u inostranstvu rešava ministar odbrane ili lice koga on ovlasti.

IZJAVA O USKLAĐENOSTI PROPISA SA PROPISIMA EVROPSKE UNIJE

Ovlašćeni predlagač propisa – Vlada

Obrađivač: Ministarstvo odbrane

Naziv propisa

PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VOJNOJ, RADNOJ I MATERIJALNOJ OBAVEZI

Usklađenost nacrta zakona, drugog propisa i opšteg akta sa acquis communautaire-om

a) navođenje primarnih izvora prava EU i usklađenost sa njima

b) navođenje sekundarnih izvora prava EU i usklađenost sa njima

v) navođenje ostalih izvora prava EU i usklađenost sa njima

Fakultativni protokol o učešću dece u oružanim sukobima uz Konvenciju o pravima deteta. – Radi se o propisu međunarodnog prava (konvencija UN-a), koji u tom smislu predstavlja i pravni standard u EU.

„potpuno usklađen”

g) razlozi za delimičnu usklađenost, odnosno neusklađenost

d) rok u kojem je predviđeno postizanje potpune usklađenosti Predloga zakona, drugog propisa i opšteg akta sa acquis communautaire-om

Ukoliko ne postoje odgovarajući propisi Evropske unije sa kojima je potrebno obezbediti usklađenost konstatovati tu činjenicu

Ne postoje jedinstveni propisi EU o ovoj materiji već svaka zemlja donosi sopstveni propis.

Da li su gore navedeni izvori prava EU prevedeni na Srpski jezik?

Prevedeno na srpski jezik

Da li je nacrt propisa preveden na neki službeni jezik EU?

Ne

Učešće konsultanata u izradi Predloga zakona, drugog propisa i opšteg akta i njihovo mišljenje?

Korišćeni su propisi koji regulišu vojnu, radnu i materijalnu obavezu u pojedinim zemljama EU i okruženja radi upoznavanja, upoređivanja i iskustava.

Ostavite komentar