Uredba o proglašenju Specijalnog rezervata prirode „Suva planinaˮ

Na osnovu člana 41a stav 2. Zakona o zaštiti prirode („Službeni glasnik RS”, br. 36/09, 88/10 i 91/10 – ispravka) i člana 42. stav 1. Zakona o Vladi („Službeni glasnik RS”, br. 55/05, 71/05-ispravka, 101/07, 65/08 16/11, 68/12-US, 72/12, 7/14-US i 44/14),

Vlada donosi

O PROGLAŠENJU SPECIJALNOG REZERVATA PRIRODE

„SUVA PLANINAˮ

Član 1.

Deo područja Suve planine u jugoistočnoj Srbiji, stavlja se pod zaštitu kao Specijalni rezervat prirode „Suva planinaˮ, I kategorije područje međunarodnog i nacionalnog, odnosno izuzetnog značaja (u daljem tekstu: Specijalni rezervat prirode „Suva planinaˮ).

Član 2.

Specijalni rezervat prirode „Suva planinaˮ stavlja se pod zaštitu radi očuvanja

bioloških, predeonih, geoloških i geomorfoloških vrednosti, izuzetnog faunističkog i florističkog diverziteta, odnosno velikog broja vrsta biljaka i životinja među kojima ima endemičnih, reliktnih, strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta, naročito 58 vrsta lišajeva, 1244 taksona flore, 259 taksona insekata, 12 vrsta riba, 23 vrste vodozemaca i gmizavaca, 139 vrsta ptica i 26 vrsta sisara. Pored jedinstvenog živog sveta, na području Suve planine nalaze se objekti geološkog i kulturno-istorijskog nasleđa.

Član 3.

Specijalni rezervat prirode „Suva planinaˮ, ukupne površine 18 116 ha 68 a 97 m² nalazi se na teritoriji opštine Niška Banja, Gadžin Han i Bela Palanka.

Opis granice i grafički prikaz Specijalnog rezervata prirode „Suva planinaˮ dati su u Prilogu – Opis granice i grafički prikaz Specijalnog rezervata prirode „Suva planinaˮ, koji je odštampan uz ovu uredbu i čini njen sastavni deo.

Član 4.

Na području Specijalnog rezervata prirode „Suva planinaˮ uspostavljaju se režimi zaštite I, II i III stepena.

Režim zaštite I stepena, utvrđuje se na površini 848 ha 20 a 95 m² odnosno 4,68 % područja u državnom vlasništvu, režim zaštite II stepena na površini 2194 ha 54 a 37 m² odnosno 12,11 % područja i režim zaštite III stepena na površini od 15 073 ha 93 a i 65 m² odnosno 83,21% područja, u državnom i privatnom vlasništvu.

Režim zaštite I stepena obuhvata dve zasebne celine: „Mosor” i „Sokolov kamen – Trem – Smrdan – Divna gorica”.

Režim zaštite II stepena obuhvata dve zasebne celine „Valožje – Golemo Stražište” i „Rubovac – Cerje (Rebrine)”.

Član 5.

Na površinama na kojima je utvrđen režim zaštite I stepena zabranjuje se korišćenje prirodnih resursa, izgradnja objekata, kao i izvođenje bilo kakvih radova.

Na površinama na kojima je utvrđen režim zaštite I stepena radovi i aktivnosti se ograničavaju na:

naučna istraživanja i praćenje prirodnih procesa;

kontrolisanu posetu u obrazovne, rekreativne i opštekulturne svrhe koje nisu u suprotnosti sa ciljevima očuvanja prirodnih vrednosti;

obeležavanje granica;

sprovođenje zaštitnih, sanacionih i drugih neophodnih mera u slučaju

požara, prirodnih nepogoda, udesa, rekonstrukcija, bolesti i prenamnoženja određenih biljnih i životinjskih vrsta, sanacija i održavanje postojećih objekata od posebnog značaja, kao što su visokonaponski dalekovodi.

Na površinama na kojima je utvrđen režim zaštite II stepena, pored zabrana radova i aktivnosti utvrđenih članom 35. Zakona o zaštiti prirode, zabranjuje se izgradnja novih skijališta

Na površinama na kojima je utvrđen režim zaštite II stepena radovi i aktivnosti se ograničavaju na:

izgradnju elektrana na biogas i to isključivo na biljnu masu snage od ukupno 1 MW samo izvan područja sa izrazitim morfološkim i drugim vrednostima;

izgradnju solarnih elektrana na primenu solarnih ćelija na već izgrađenim

objektima;

izgradnju manjih objekata turističkog smeštaja, ugostiteljstva, turističke

infrastrukture za prezentaciju prirodnih vrednosti ili objekata u tradicionalnom stilu koji su u skladu sa potrebama kulturnog, seoskog i ekoturizma isključivo izvan visokoplaninskog nivelacionog krasa i uz uslov da ne ugrožavaju staništa vrsta;

izgradnju objekata i uređenje prostora za potrebe očuvanja unapređenja i

prikazivanja prirodnih vrednosti i održavanje objekata saobraćajne i druge infrastrukture;

reintrodukciju vrsta flore i faune izčezlih sa zaštićenog područja ili njegovih pojedinih delova i preduzimanje mera aktivne zaštite;

korišćenje i održavanje livada i pašnjaka kao travnih staništa bez njihovog preoravanja i pošumljavanja;

uređenje vidikovaca, edukativnih staza i drugih obrazovnih i rekreativnih sadržaja;

sprovođenje zaštitnih, sanacionih i drugih neophodnih mera u slučaju

požara, elementarnih nepogoda i udesa pojava biljnih i životinjskih bolesti i premnožavanja štetočina, u skladu sa zakonom;

postavljanje namenskih objekata za prihranjivanje, čuvanje i posmatranje

divljači i lov divljači;

postavljanje bačija na području koje ne ugrožava staništa biljnih i

životinjskih vrsta, posebno ugroženih i retkih vrsta;

kontrolisanu ispašu i košenje uz primenu zaštitnih mera za floru i faunu.

Na površinama na kojima je utvrđen režim zaštite III stepena, pored zabrana radova i aktivnosti utvrđenih članom 35. Zakona o zaštiti prirode, zabranjuje se i:

izvođenje aktivnosti koje mogu dovesti do oštećenja ili degradacije objekata

geonasleđa (podrazumeva i uzimanje fosilnog materijala sa profila);

eksploatacija bigra;

uništavanje, uznemiravanje, sakupljanje i preduzimanje drugih aktivnosti,

kojima bi se mogle ugroziti biljne i životinjske vrste, i njihova staništa;

svako poribljavanje vodotoka, osim onog utvrđenog važećim programima;

izgradnja novih ribnjaka i proširenje postojećih;

ispuštanje neprečišćenih otpadnih voda, kao i voda neodgovarajućeg

kvaliteta u površinske vodotoke ili druge recipijente;

formiranje mrciništa;

korišćenje otrovnih mamaca za pse i vukove;

stvaranje deponija otrovnih supstanci i ostalog opasnog otpada, kao i

izgradnja objekata za preradu ili uništavanje smeća, otrovnih supstanci i ostalog opasnog otpada;

izgradnja objekata i njihovo infrastrukturno opremanje do donošenja

odgovarajućeg planskog akta, osim adaptacije, sanacije i rekonstrukcije već postojećih seoskih, stambenih i turističko-rekreativnih objekata.

Na površinama na kojima je utvrđen režim zaštite III stepena radovi i aktivnosti se ograničavaju na:

eksploataciju i primarnu preradu mineralnih sirovina za područja za koja su

shodno zakonu kojim se uređuje rudarstvo i geološka istraživanja započete aktivnosti uz uslov da moraju biti na udaljenosti od 2-3 km od područja sa utvrđenim režimom zaštite I i II stepena;

očuvanje i unapređenje raznovrsnosti autohtonog živog sveta, posebno retkih,

zaštićenih i u drugom pogledu značajnih biljnih i životinjskih vrsta, njihovih populacija i staništa;

primenu mera u gazdovanju šumama kojima se osigurava umereno povećanje

površina pod šumskim ekosistemima i poboljšanje njihove strukture i zdravstvenog stanja, posebno u pogledu zastupljenosti viših uzgojnih tipova, količine i kvaliteta drvne mase, raznovrsnosti i autohtonosti florističko-dendrološkog sastava;

očuvanje i obnavljanje objekata narodnog graditeljstva (kuća, vajata, bunara,

ambara/koševa, senika, kačara, vodenica i dr) i uređenje mesta na kojima se nalaze; sakupljanje, konzervacija i čuvanje predmeta, alata i opreme vezanih za tradicionalni seoski život, očuvanje usamljenih primeraka ili grupa šumskog drveća na livadama, njivama, pored puteva i u dvorištima;

izgradnju, rekonstrukciju i održavanje objekata elektroenergetske,

telekomunikacione, hidrotehničke, saobraćajne i komunalne infrastrukture;

rekultivaciju degradiranih površina;

uređenje objekata i mesta za privremeno odlaganje i sakupljanje komunalnog i

poljoprivrednog otpada;

izgradnju manjeg broja bazena za vodu za potrebe napajanja stoke i

protivpožarnu zaštitu u blizini granice područja sa režimima zaštite I i II stepena uz uslov da se voda doprema cevovodima;

izvođenje svih radova na udaljenosti od minimum 100 m u prečniku od stabala

u čijim se krošnjama nalaze gnezda strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta;

seču starih reprezentativnih jedinki autohtonih vrsta drveća;

primenu hemijskih sredstava uz saglasnost ministarstva nadležnog za poslove

zaštite životne sredine pri obavljanju radova i aktivnosti u oblasti stočarstva, ratarstva, voćarstva i vinogradarstva sa ciljem popularisanja i prelaska na organsku proizvodnju i obnavljanje i čuvanje starih sorti i vrsta biljnih kultura i rasa domaćih životinja.

Član 6.

Specijalni rezervat prirode „Suva planinaˮ poverava se na upravljanje JP „Srbijašumeˮ iz Beograda (u daljem tekstu: Upravljač).

Član 7.

U obavljanju zakonom utvrđenih poslova upravljanja zaštićenim područjem, Upravljač je dužan naročito da:

upravlja zaštićenim područjem na način koji omogućava da se u potpunosti

sprovedu propisane mere i aktivnosti zaštite (režim zaštite) u cilju očuvanja i unapređenja zaštićenog područja;

vrši obeležavanje zaštićenog područja;

donese desetogodišnji plan upravljanja i godišnji program upravljanja;

obezbedi čuvarsku službu;

donese akt o unutrašnjem redu i čuvarskoj službi;

u slučaju nastalih promena koje mogu uništiti ili narušiti osnovnu

vrednost zaštićenog područja obaveštava Zavod za zaštitu prirode Srbije;

obezbeđuje uslove za sprovođenje naučnoistraživačkih, obrazovnih,

informativno – propagandnih i drugih aktivnosti u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita prirode;

obezbeđuje finansijska sredstva iz sopstvenih prihoda i iz naknada za

korišćenje zaštićenog područja, kao i drugih izvora utvrđenih zakonom;

se obraća nadležnim organima radi obezbeđivanja sredstava iz opštinskog i

republičkog budžeta i drugih izvora prihoda;

učestvuje u postupku utvrđivanja naknade za uskraćivanje ili ograničavanje

prava korišćenja;

izdaje saglasnosti i odobrenja;

prati stanje i vodi evidenciju o prirodnim vrednostima, nepokretnostima i

ljudskim aktivnostima, i

utvrđuje i naplaćuje naknadu za korišćenje zaštićenog područja.

Upravljač je dužan da izvrši upis delatnosti upravljanja zaštićenim područjem u skladu sa propisima kojima se uređuje klasifikacija delatnosti u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ove uredbe.

Član 8.

Očuvanje, unapređenje, održivo korišćenje i prikazivanje prirodnih i drugih vrednosti područja Specijalnog rezervata prirode „Suva planinaˮ sprovodi se prema planu upravljanja koji donosi Upravljač na period od deset godina (u daljem tekstu: Plan upravljanja), sa sadržinom i na način propisan zakonom kojim se uređuje zaštita prirode.

Plan upravljanja sadrži ciljeve i prioritetne zadatke očuvanja povoljnog stanja kao i preventivne mere zaštite od požara u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita od požara i propisima donetim na osnovu tog zakona.

Plan upravljanja Upravljač donosi i dostavlja ministarstvu nadležnom za poslove zaštite životne sredine (u daljem tekstu: Ministarstvo) najkasnije u roku od deset meseci od dana stupanja na snagu ove uredbe.

U postupku davanja saglasnosti na Plan upravljanja, Ministarstvo pribavlja mišljenja ministarstava nadležnih za poslove nauke, prosvete, kulture, rudarstva i energetike, privrede, građevine, saobraćaja i prostornog planiranja, turizma i finansija.

Upravljač je dužan da jednom u tri godine analizira sprovođenje Plana upravljanja i ostvarene rezultate i po potrebi izvrši njegovu reviziju.

Do donošenja Plana upravljanja, Upravljač vrši poslove na osnovu godišnjeg programa upravljanja koji je dužan da donese i dostavi Ministarstvu na saglasnost u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ove uredbe.

Plan upravljanja ostvaruje se godišnjim programom upravljanja, koji sadrži naročito: sažet prikaz prirodnih i drugih vrednosti zaštićenog područja, ciljeva zaštite i održivog korišćenja, mogućnosti i ograničenja za njihovo ostvarivanje; detaljan prikaz godišnjih zadataka na čuvanju, održavanju, unapređenju, prikazivanju i održivom korišćenju zaštićenog područja za potrebe nauke, obrazovanja, rekreacije i turizma i ukupnog socio-ekonomskog razvoja; prikaz konkretnih poslova na izradi i donošenju upravljačkih dokumenata, prvenstveno Plana upravljanja, akta o unutrašnjem redu i čuvarskoj službi i akta o naknadi za korišćenje zaštićenog područja; prikaz zadataka na obeležavanju zaštićenog područja, zasnivanju informacionog sistema i protivpožarnoj zaštiti; prikaz subjekata, organizacionih i materijalnih uslova za izvršenje programa, visine i izvora potrebnih finansijskih sredstava.

Član 9.

Upravljač je dužan da obezbedi sprovođenje režima zaštite, odnosno unutrašnji red i čuvanje zaštićenog područja u skladu sa pravilnikom o unutrašnjem redu i čuvarskoj službi koji donosi uz saglasnost Ministarstva u roku od šest meseci od dana stupanja na snagu ove uredbe.

U okviru sadržine propisane zakonom kojim se uređuje zaštita prirode, pravilnikom iz stava 1. ovog člana se bliže utvrđuju zabranjeni radovi i aktivnosti, kao i pravila i uslovi obavljanja radova i aktivnosti koji su dopušteni na području Specijalnog rezervata prirode „Suva planinaˮ.

Pravilnik iz stava 1. ovog člana se objavljuje u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

Član 10.

Upravljač je dužan da na propisan način obeleži Specijalni rezervat prirode „Suva planinaˮ, njegovu spoljnu granicu, odnosno granice režima zaštite, najkasnije u roku od 12 meseci od dana stupanja na snagu ove uredbe.

Član 11.

Upravljač je dužan da zasnuje digitalnu bazu podataka o prirodnim i stvorenim vrednostima, nepokretnostima, aktivnostima i drugim podacima od značaja za upravljanje Specijalnim rezervatom prirode „Suva planinaˮ u roku od dve godine od dana stupanja na snagu ove uredbe.

Član 12.

Upravljač donosi i dostavlja Ministarstvu na saglasnost akt o naknadi za korišćenje zaštićenog područja Specijalnog rezervata prirode „Suva planinaˮ u roku od šest meseci od dana stupanja na snagu ove uredbe.

Član 13.

Sredstva za sprovođenje Plana upravljanja obezbeđuju se iz budžeta Republike Srbije, od naknade za korišćenje zaštićenog područja, prihoda ostvarenih obavljanjem delatnosti Upravljača i iz drugih izvora, u skladu sa zakonom.

Član 14.

Planovi uređenja prostora, šumske, lovne, poljoprivredne i druge osnove i programi koji obuhvataju zaštićeno područje Specijalni rezervat prirode „Suva planinaˮ usaglasiće se sa Prostornim planom Republikom Srbije, Planom upravljanja i režimima zaštite utvrđenim ovom uredbom.

Član 15.

Ova uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

05 Broj ___________ PREDSEDNIK

U Beogradu, 2015. godine

V L A D A

[pic]

Ostavite komentar