Uredba o rešavanju stambenih potreba ratnih vojnih invalida i porodica palih boraca

Na osnovu člana 90. tačka 2. Ustava Republike Srbije, a u vezi sa Zakonom o osnovnim pravima boraca, vojnih invalida i porodica palih boraca („Službeni list SRJ”, br. 24/98, 29/98 – ispravka i 25/00 – SUS i „Službeni glasnik RS”, broj 101/05 – dr. zakon),

Vlada donosi

U R E D B U

O REŠAVANjU STAMBENIH POTREBA RATNIH VOJNIH INVALIDA

I PORODICA PALIH BORACA

I. OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovom uredbom uređuju se uslovi i način rešavanja stambenih potreba ratnih vojnih invalida i porodica palih boraca, kriterijumi i merila za utvrđivanje reda prvenstva, postupak i organi odlučivanja i druga pitanja od značaja za rešavanje stambenih potreba tih lica.

Član 2.

Stambene potrebe lica iz člana 1. ove uredbe rešavaju se davanjem stanova u svojini Republike Srbije u zakup na određeno vreme od 10 godina.

Sredstva dobijena davanjem stanova u zakup po ovoj uredbi uplaćuju se na poseban račun budžeta Republike Srbije. Ovim sredstvima raspolaže ministarstvo nadležno za poslove boračko-invalidske zaštite, a ta sredstva koriste se za rešavanje stambenih potreba lica iz člana 1. ove uredbe.

II. KRUG KORISNIKA I USLOVI ZA DODELU STANA U ZAKUP

Član 3.

Pravo na dodelu stana u zakup u skladu sa ovom uredbom imaju:

ratni vojni invalidi iz oružanih akcija posle 17. avgusta 1990. godine za očuvanje suverenosti, nezavisnosti i teritorijalne celokupnosti Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, Savezne Republike Jugoslavije, državne zajednice Srbija i Crna Gora i Republike Srbije, odnosno u vezi sa učestvovanjem u ratu u Saveznoj Republici Jugoslaviji od 24. marta do 26. juna 1999. godine (u daljem tekstu: ratni vojni invalidi);

korisnici prava na porodičnu invalidninu po osnovu palog borca iz oružanih akcija posle 17. avgusta 1990. godine za očuvanje suverenosti, nezavisnosti i teritorijalne celokupnosti Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, Savezne Republike Jugoslavije, državne zajednice Srbija i Crna Gora i Republike Srbije, odnosno u vezi sa učestvovanjem u ratu u Saveznoj Republici Jugoslaviji od 24. marta do 26. juna 1999. godine (u daljem tekstu: korisnici porodične invalidnine).

Član 4.

Pravo na rešavanje stambenih potreba po ovoj uredbi nemaju aktivni ili penzionisani pripadnici Vojske Srbije, Ministarstva unutrašnjih poslova i Bezbednosno – informativne agencije.

Član 5.

Lice iz člana 3. ove uredbe može da reši stambenu potrebu u skladu sa ovom uredbom pod sledećim uslovima:

da mu je svojstvo ratnog vojnog invalida ili korisnika porodične invalidnine priznato konačnim rešenjem koje je doneto od strane nadležnog organa Republike Srbije, kao i da je ratnom vojnom invalidu vreme provedeno u ratu odnosno oružanim akcijama priznato u poseban staž u dvostrukom trajanju po propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju;

da je državljanin Republike Srbije;

da ima prebivalište na teritoriji opštine odnosno grada na kojoj se grade stanovi za čije dodeljivanje u zakup konkuriše;

da to lice i članovi njegovog porodičnog domaćinstva nemaju nepokretnu imovinu na teritoriji Republike Srbije kojom bi mogli da reše svoje stambene potrebe, niti su takvu imovinu otuđili;

da to lice i članovi njegovog porodičnog domaćinstva nemaju nepokretnu imovinu van teritorije Republike Srbije kojom bi mogli da reše svoje stambene potrebe, da nisu podneli zahtev za povraćaj bespravno oduzete takve nepokretne imovine i da u poslednje tri godine nisu otuđili takvu nepokretnu imovinu;

da to lice i članovi njegovog porodičnog domaćinstva nisu uključeni u integracioni ili povratnički program koji sprovodi Komesarijat za izbeglice;

da nema na drugi način rešenu stambenu potrebu.

Smatra se da lice iz člana 3. ove uredbe ima rešenu stambenu potrebu ako ono ili član njegovog porodičnog domaćinstva ima u svojini useljiv stan ili porodičnu stambenu zgradu koja je odgovarajuća za njegovo porodično domaćinstvo u smislu ove uredbe ili takav stan u društvenoj, odnosno državnoj svojini koristi po osnovu zakupa na neodređeno ili određeno vreme, proisteklog iz ranije postojećeg stanarskog prava u smislu Zakona o stanovanju („Službeni glasnik RS”, br. 50/92, 76/92, 84/92, 33/93, 53/93, 67/93, 46/94, 47/94, 48/94, 44/95, 49/95, 16/97, 46/98, 26/01 i 101/05) .

Član 6.

Članovima porodičnog domaćinstva, u smislu ove uredbe, smatraju se članovi porodice ratnog vojnog invalida i korisnika porodične invalidnine, kojima se rešava stambena potreba, i to: supružnik ili vanbračni partner, deca (bračna, vanbračna, usvojena, pastorčad) i roditelji (kao i očuh, maćeha, usvojilac) podnosioca zahteva i njegovog supružnika, ako sa podnosiocem zahteva žive u zajedničkom domaćinstvu, a ni po kom osnovu nemaju rešenu stambenu potrebu.

Ako porodičnu invalidninu ostvaruju po istom licu uža porodica poginulog – s jedne strane i roditelji poginulog – s druge strane, stambenu potrebu rešavaju kao jedno porodično domaćinstvo.

Kada se stan dodeljuje u zakup sauživaocima porodične invalidnine, za nosioca zakupa određuje se jedno lice, po redosledu: a) supružnik ili vanbračni partner; b) dete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče); v) roditelji, očuh, maćeha, usvojilac, s tim što se u ugovoru o zakupu naznačuju svi članovi kao korisnici.

Član 7.

Odgovarajućim stanom po površini i strukturi, u smislu ove uredbe, smatra se:

– samcu i za dva člana porodičnog domaćinstva:

TIP do – 24,20 m2;

– za tri i četiri člana porodičnog domaćinstva:

TIP 1 – 32,40 m2;

– za četiri i pet članova porodičnog domaćinstva:

TIP 2 – 40,10 m2;

– za pet i više članova porodičnog domaćinstva:

TIP 2b – 48,80 m2.

Član 8.

Licu iz člana 3. ove uredbe može se dati u zakup i manji stan od stana koji mu pripada u skladu sa članom 7. ove uredbe ako se sa tim pismeno saglasi.

III. KRITERIJUMI I MERILA ZA DODELU

STANOVA

Član 9.

Utvrđivanje reda prvenstva za dodelu stanova vrši se na osnovu sledećih

kriterijuma:

lični status;

stambeni status;

teške bolesti;

broj članova porodičnog domaćinstva;

državljanstvo Republike Srbije sa datumom sticanja državljanstva;

radni status podnosioca zahteva.

Član 10.

Kriterijum lični status vrednuje se na sledeći način:

a) Ratni vojni invalidi

1. Invalidnost 100% – prva grupa ……………………………………………120 bodova 2. Invalidnost 100% – druga grupa ……………………………………………100 bodova 3. Invalidnost 90% – treća grupa ……………………………………………..90 bodova 4. Invalidnost 80% – četvrta grupa ……………………………………………..85 bodova 5. Invalidnost 70% – peta grupa ……………………………………………..70 bodova 6. Invalidnost 60% – šesta grupa ……………………………………………..55 bodova 7. Invalidnost 50% – sedma grupa ……………………………………………..40 bodova 8. Invalidnost 40% – osma grupa ……………………………………………..30 bodova 9. Invalidnost 30% – deveta grupa ……………………………………………..20 bodova 10. Invalidnost 20% – deseta grupa …………………………………………….10 bodova;

b) Korisnici porodične invalidnine

1. Korisnici porodične invalidnine po jednom palom borcu …………….120 bodova

2. Korisnici porodične invalidnine po dva pala borca

ili više palih boraca……………………………………………………………………..240 bodova

Član 11.

Kriterijum stambeni status vrednuje se na sledeći način:

I kategorija …………………………………………….100 bodova II kategorija ………………………………………………80 bodova III kategorija ………………………………………………60 bodova IV kategorija ………………………………………………50 bodova V kategorija ………………………………………………40 bodova VI kategorija ………………………………………………20 bodova VII kategorija ………………………………………………10 bodova VIII kategorija ……………………………………………….5 bodova.

U prvu kategoriju stambenog statusa svrstavaju se ratni vojni invalidi odnosno korisnici porodične invalidnine koji stanuju u zdravstvenim ustanovama.

U drugu kategoriju stambenog statusa svrstavaju se ratni vojni invalidi odnosno korisnici porodične invalidnine koji stanuju duže od pet godina kao podstanari.

U treću kategoriju stambenog statusa svrstavaju se ratni vojni invalidi odnosno korisnici porodične invalidnine koji stanuju kao podstanari do pet godina.

U četvrtu kategoriju stambenog statusa svrstavaju se ratni vojni invalidi odnosno korisnici porodične invalidnine koji su se uselili u šupe, garaže, vešernice, tavane, neuslovne ili uslovne prostorije, uz saglasnost vlasnika.

U petu kategoriju stambenog statusa svrstavaju se ratni vojni invalidi odnosno korisnici porodične invalidnine koji stanuju kod roditelja ili sa roditeljima svog supružnika u neadekvatnom komfornom stanu ili neadekvatnoj komfornoj zgradi, na kome odnosno na kojoj su vlasnici odnosno zakupci roditelji ratnog vojnog invalida odnosno korisnika porodične invalidnine ili roditelji njegovog supružnika, a stan ili zgrada je neadekvatna potrebama celokupnog domaćinstva.

U šestu kategoriju stambenog statusa svrstavaju se ratni vojni invalidi odnosno korisnici porodične invalidnine koji stanuju u zasebnoj nekomfornoj stambenoj zgradi ili zasebnom delu nekomforne stambene zgrade na kojoj su vlasnici odnosno zakupci roditelji ili roditelji supružnika ratnog vojnog invalida odnosno korisnika porodične invalidnine, bez obzira da li sa roditeljem ima zajedničko domaćinstvo ili sa svojom užom porodicom ima zasebno domaćinstvo.

U sedmu kategoriju stambenog statusa svrstavaju se ratni vojni invalidi odnosno korisnici porodične invalidnine koji stanuju u kolektivnom smeštaju ili samačkim hotelima.

U osmu kategoriju stambenog statusa svrstavaju se ratni vojni invalidi odnosno korisnici porodične invalidnine koji bespravno stanuju, bez saglasnosti vlasnika.

Član 12.

Odredbe člana 11. st. 6. i 7. ove uredbe koje se odnose na stanovanje ratnih vojnih invalida odnosno korisnika porodične invalidnine sa roditeljima, kod roditelja ili odvojeno od roditelja – shodno se primenjuju i na stanovanje sa decom, kod dece ili odvojeno od dece.

Član 13.

Kriterijum teške bolesti vrednuje se na sledeći način:

za podnosioca zahteva…………………………………………………30 bodova;

za svakog člana porodičnog domaćinstva……………………….5 bodova.

Član 14.

Pod teškom bolešću smatraju se sledeća oboljenja: maligne bolesti i intrakranijalni tumori, teže bolesti krvi i krvotvornih organa, insulin zavisni dijabetes melitus, hronična bubrežna insuficijencija na dijalizi i posle transplantacije, teže urođene i stečene srčane mane, teži oblik astme, hronična nespecifična bolest pluća, aktivna tuberkuloza, sistemske autoimune bolesti, teži oblici poremećaja metabolizma, skleroza, progresivna neuromišićna oboljenja, epilepsija, teži duševni poremećaji.

Bodovi po kriterijumu teške bolesti za podnosioca zahteva u slučajevima u kojima je podnosilac zahteva ratni vojni invalid utvrđuju se za podnosioca zahteva samo za one bolesti koje nisu uzete u obzir kod određivanja njegovog vojnog invaliditeta.

Član 15.

Kriterijum broj članova porodičnog domaćinstva vrednuje se tako što za svakog člana porodičnog domaćinstva podnosiocu zahteva pripada po 5 bodova.

Za utvrđivanje reda prvenstva, uzimaju se u obzir sve promene broja članova porodičnog domaćinstva koje nastupe do donošenja odluke iz člana 23. stav 5. ove uredbe.

Član 16.

Kriterijum državljanstvo Republike Srbije sa datumom sticanja državljanstva vrednuje se tako što se za svaku godinu državljanstva dobija po 1 bod, računajući od dana sticanja državljanstva Republike Srbije.

Član 17.

Kriterijum radni status podnosioca zahteva vrednuje se tako što nezaposleni podnosilac zahteva dobija 10 bodova, a penzioner 5 bodova.

Član 18.

U slučaju istog broja bodova, prednost ima:

podnosilac zahteva čiji je član porodičnog domaćinstva ratni vojni invalid u skladu sa članom 3. ove uredbe;

podnosilac zahteva sa većim brojem članova porodičnog domaćinstva;

podnosilac zahteva sa teško bolesnim članom ili članovima porodičnog domaćinstva;

podnosilac zahteva sa većim invaliditetom;

podnosilac zahteva koji je nezaposlen;

podnosilac zahteva koji je ranije postao državljanin Republike Srbije.

IV. ORGANI I POSTUPAK ZA DAVANjE STANOVA U ZAKUP

Član 19.

Zahtevi za rešavanje stambenih potreba podnose se prvostepenoj komisiji za rešavanje stambenih potreba ratnih vojnih invalida i porodica palih boraca (u daljem tekstu: prvostepena komisija), koju obrazuje i čije članove imenuje ministar nadležan za poslove boračko-invalidske zaštite.

Član 20.

Prvostepena komisija raspisuje oglas kojim poziva zainteresovana lica iz člana 3. ove uredbe da u roku od 30 dana od dana objavljivanja oglasa podnesu pismeni zahtev za rešavanje stambene potrebe i odgovarajuće dokaze koji su od značaja za utvrđivanje broja bodova po pojedinim kriterijumima i merilima.

Član 21.

Prilikom konkurisanja za dodelu stana ratni vojni invalid odnosno korisnik porodične invalidnine dužan je da priloži sledeću dokumentaciju:

overenu kopiju konačnog rešenja o priznatom svojstvu (ratnog vojnog invalida ili korisnika porodične invalidnine) donetog od nadležnog organa Republike Srbije;

overenu fotokopiju konačnog rešenja o priznanju vremena provedenog u ratu, odnosno oružanim akcijama u poseban staž u dvostrukom trajanju po propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju (ako je podnosilac zahteva ratni vojni invalid);

original uverenja o državljanstvu Republike Srbije i dokaz o datumu sticanja državljanstva;

overenu fotokopiju lične karte – sve stranice, za podnosioca zahteva i članove porodičnog domaćinstva;

original potvrde organizacije nadležne za zapošljavanje da se lice nalazi na evidenciji nezaposlenih, odnosno overenu fotokopiju rešenja o sticanju prava na penziju i original izveštaja o poslednjoj isplati penzije;

original izjave podnosioca zahteva i dva svedoka – overenu u sudu o sastavu i broju članova porodičnog domaćinstva, neposedovanju nepokretne imovine na teritoriji i van teritorije Republike Srbije, o tome da nije podnet zahtev za povraćaj bespravno oduzete nepokretne imovine i da u poslednje tri godine nije otuđivana nepokretna imovina, a za podstanare – o vremenu provedenom u podstanarskom odnosu;

original uverenja službe za katastar o neposedovanju nepokretne imovine u mestu rođenja (ako je mesto rođenja na teritoriji Republike Srbije) i mestu prebivališta podnosioca zahteva i članova njegovog porodičnog domaćinstva;

uverenje Komesarijata za izbeglice da podnosilac zahteva i članovi njegovog porodičnog domaćinstva nisu uključeni u integracioni ili povratnički program koje sprovodi Komesarijat za izbeglice;

za kriterijum teške bolesti – konzilijarno mišljenje zdravstvene ustanove u kojoj se leči.

Član 22.

Proveru dokumenata vrši prvostepena komisija. Po potrebi, provera dokumenata vrši se i uvidom na licu mesta ili na drugi način. Utvrđeno stanje konstatuje se zapisnički, odnosno službenom beleškom. Kod provere dokumenata, prvostepena komisija pribavlja i mišljenja opštinskih odnosno gradskih boračko-invalidskih organizacija.

Bodovanje se neće vršiti po kriterijumima i merilima za koje nisu priloženi odgovarajući dokazi.

Član 23.

Prvostepena komisija utvrđuje predlog liste reda prvenstva po podnetim zahtevima prema stambenim jedinicama za koje ratni vojni invalidi odnosno korisnici porodične invalidnine podnose zahtev.

Prvostepena komisija objavljuje predlog liste reda prvenstva na način dostupan svim zainteresovanim licima.

Na predlog liste reda prvenstva podnosilac zahteva može uložiti prigovor prvostepenoj komisiji, u roku od 15 dana od dana objavljivanja predloga liste reda prvenstva.

Posle provere navoda u prigovoru i utvrđenog činjeničnog stanja, prvostepena komisija utvrđuje konačnu listu reda prvenstva.

Na osnovu konačne liste reda prvenstva prvostepena komisija donosi odluku o rešavanju stambene potrebe lica iz člana 3. ove uredbe.

Član 24.

Odluka o dodeli stana u zakup objavljuje se na način propisan u članu 23. stav 2. ove uredbe, a primerak odluke dostavlja se licu na koje se odnosi, u roku od sedam dana od dana donošenja.

Protiv odluke prvostepene komisije može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana objavljivanja.

O žalbi na odluku prvostepene komisije odlučuje, u roku od 30 dana od dana izjavljivanja žalbe, drugostepena komisija za rešavanje stambenih potreba ratnih vojnih invalida i porodica palih boraca (u daljem tekstu: drugostepena komisija), koju obrazuje i čije članove imenuje Vlada.

Član 25.

Po isteku kalendarske godine prvostepena komisija podnosi izveštaj o svom radu ministru nadležnom za poslove boračko-invalidske zaštite, a drugostepena komisija – Vladi.

Član 26.

Na osnovu konačne odluke o dodeli stana u zakup, sa korisnikom se zaključuje ugovor o zakupu stana na određeno vreme od 10 godina. Ugovor sa korisnikom zaključuje u ime Republike Srbije direktor Republičke direkcije za imovinu Republike Srbije ili drugo lice u toj direkciji koje on za to ovlasti.

Član 27.

Ugovor iz člana 26. ove uredbe zaključuje se u pismenoj formi i sadrži naročito: ugovorne strane; vreme i mesto zaključenja ugovora; naznačenje odluke o dodeli stana u zakup; podatke o stanu; vreme trajanja zakupa; prava i obaveze ugovornih strana u korišćenju i održavanju stana; lica koja će koristiti stan; visinu, način i rokove plaćanja zakupnine; uslove i rokove za otkaz ugovora.

Zakupac snosi troškove korišćenja stana kao što su: potrošnja vode i struje, grejanje, troškovi tekućeg održavanja i drugi troškovi izazvani korišćenjem stana.

Visina zakupnine određuje se na način utvrđen propisom kojim se uređuje rešavanje stambenih potreba lica zaposlenih kod korisnika sredstava u državnoj svojini.

Član 28.

Ugovor o zakupu stana prestaje:

istekom vremena na koje je zaključen;

sporazumnim raskidom;

otkazom;

propašću stana;

u drugim slučajevima utvrđenim zakonom.

U slučaju smrti zakupca, članovi njegovog porodičnog domaćinstva koji su sa zakupcem stanovali u istom stanu, nastavljaju sa korišćenjem tog stana, s tim što ugovor o zakupu zaključuje jedan od članova tog porodičnog domaćinstva, po redosledu iz člana 6. stav 3. ove uredbe.

Ako lica iz stava 2. ovog člana ne zaključe ugovor o zakupu stana u roku od 90 dana od smrti zakupca, ugovor o zakupu prestaje.

Po isteku vremena na koje je ugovor o zakupu zaključen, na pismeni zahtev zakupca (ili člana njegovog porodičnog domaćinstva u slučaju smrti zakupca) ugovor o zakupu se može obnoviti pod istim uslovima i na isto vreme (10 godina).

Zahtev iz stava 4. ovog člana podnosi se prvostepenoj komisiji najkasnije 30 dana pre isteka vremena na koje je ugovor o zakupu zaključen.

Član 29.

Zakupodavac može dati otkaz ugovora o zakupu stana:

ako zakupac reši stambenu potrebu na drugi način;

ako zakupac otpočne da koristi nepokretnost u državi prethodnog prebivališta ili u drugoj državi;

ako zakupac stekne, otuđi, pokloni ili zameni nepokretnost ili drugu imovinu u državi prethodnog prebivališta ili u drugoj državi, kojom može rešiti stambenu potrebu;

ako zakupac stekne u svojinu nepokretnost ili drugu imovinu kojom bi mogao da reši stambenu potrebu;

ako zakupac sa članovima porodičnog domaćinstva prestane da koristi stan duže od tri meseca neprekidno;

u drugim slučajevima propisanim zakonom.

Ugovor o zakupu stana otkazuje lice iz člana 26. ove uredbe, a u pogledu uslova za davanje otkaza ugovora o zakupu stana iz stava 1. tač. 1) – 5) ovog člana – na osnovu odluke prvostepene komisije o tome da su ispunjeni uslovi za otkaz ugovora o zakupu stana.

Član 30.

Na pitanja koja se odnose na zakup stana a nisu uređena ovom uredbom – shodno se primenjuju odredbe čl. 7 – 11. Zakona o stanovanju („Službeni glasnik RS”, br. 50/92, 76/92, 84/92, 33/93, 53/93, 67/93, 46/94, 47/94, 48/94, 44/95, 49/95, 16/97, 46/98, 26/01 i 101/05).

V. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 31.

Imenovanje članova komisije iz člana 19. i člana 24. stav 3. ove uredbe izvršiće se najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanju na snagu ove uredbe.

Oglas za dodelu stana u zakup po ovoj uredbi, komisija iz člana 19. ove uredbe raspisaće u roku od 30 dana od dana imenovanja.

Član 32.

Ova uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije“.

05 Broj: 110-8760/2006-1

U Beogradu, 28. septembra 2006. godine

VLADA

POTPREDSEDNIK

Ivana Dulić Marković

O B R A Z L O Ž E Nj E

I. USTAVNI OSNOV ZA DONOŠENjE UREDBE

Ustavni osnov za donošenje ove uredbe sadržan je u članu 90. stav 1. tačka 2. Ustava Republike Srbije kojim je utvrđeno ovlašćenje Vlade da uredbom podrobnije razrađuje odnos uređen zakonom, u skladu sa svrhom i ciljem zakona.

II. RAZLOZI ZA DONOŠENjE UREDBE I CILjEVI

KOJI SE ŽELE NjIME POSTIĆI

Vlada Carevine Japana je 27. novembra 2001. godine odobrila SR Jugoslaviji donaciju u iznosu od 1.500.000.000 japanskih jena (oko 12,5 miliona dolara) koji su Republika Srbija i Republika Crna Gora koristile u odnosu 90%:10% respektivno. Po pravilu korišćenja donacije, nakon definisanja robe za kojom se identifikuje potreba, a nalazi se na listi robe koju je sastavila Vlada Carevine Japana, zatim njenog uvoza i prodaje, stvara se obrtni fond. Dalja namena fonda definiše se u dogovoru sa predstavnicima Vlade Japana. Nakon zvaničnih sastanaka između resornih predstavnika Vlade Republike Srbije – Ministarstva za ekonomske odnose sa inostranstvom, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalne politike, sa jedne strane i predstavnika Vlade Carevine Japana – Ambasade Japana u Beogradu, sa druge strane, na zvaničnim razgovorima dogovoreno je da polovina obrtnog fonda u iznosu od 322.950.895,12 dinara bude korišćena za projekat u polju socijalnih pitanja.

Zaključkom Vlade Republike Srbije 05 broj 320-2422/2002 od 21.02.2002. godine sredstva iz obrtnog fonda nastalog iz donacije Vlade Carevine Japana u iznosu od 322.950.895,12 dinara, stavljena su na raspolaganje Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalne politike. Nakon obavljenih dodatnih pregovora sa predstavnicima Vlade Carevine Japana, u Beogradu 7. jula 2005. godine zvanično je odobren projekat “Socijalno stanovanje za ratne vojne invalide i porodice palih boraca“ (iz oružanih akcija posle 17. avgusta 1990. godine) razmenom Verbalnih nota između Ambasade Japana u Beogradu i Ministarstva za međunarodne ekonomske odnose SCG.

Ambasada Japana u Beogradu odobrila je listu opština i gradova u kojima će se projekat realizovati a to su: Kikinda, Novi Sad, Inđija, Pančevo, Beograd, Smederevo, Loznica, Kragujevac, Kruševac, Niš i Leskovac. Nakon dobijenog odobrenja, pristupilo se izgradnji objekata u skladu sa propisima Republike Srbije i na osnovu Zaključka 05 broj 464-2961/2006 od 18.05.2006. godine, Zaključka 05 Broj: 464-3395/2006 i Zaključka 05 Broj: 464-3294/2006 od 08. 06.2006. godine Vlade o pribavljanju u svojinu Republike Srbije nepokretnosti putem izgradnje stambenih objekata u opštinama Smederevo, Kikinda, Loznica, Leskovac, Kruševac, Inđija i gradovima Novom Sadu, Kragujevcu i Nišu.

S obzirom da realizacija projekta poštuje rokove određene od strane donatora do kraja 2006. godine u deset od jedanaest opština objekti će biti izgrađeni, tehnički primljeni i spremni za raspodelu, a u prvim mesecima 2007. godine projekat će biti realizovan u celosti. S tim u vezi nepohodno je doneti akt koji će na ujednačen način propisati uslove i način rešavanja stambenih potreba ratnih vojnih invalida i porodica palih boraca iz oružanih akcija posle 17. avgusta 1990.godine, kao i osnove i merila za utvrđivanje reda prvenstva, zatim postupak i organe odlučivanja za rešavanje stambenih potreba navedenog kruga lica.

III. OBJAŠNjENjE POJEDINIH PREDLOŽENIH ODREDBI

Čl.1-2.predstavljaju osnovne odredbe kojima je na opšti način opisan sadržaj uredbe, oblik vlasništva izgrađenih stambenih jedinica i utvrđeno rešavanje stamene potrebe po uredbi kroz davanje stana u zakup na određeno vreme od deset godina.

Čl. 3-8. utvrđen je krug lica koji stambene potrebe mogu rešavati u okviru uredbe, uslovi za dodelu stana u zakup i pripadajuća kvadratura u zavisnosti od broja članova domaćinstva.

Čl.9-18. utvrđeni su kriterijumi i merila za dodelu stanova odnosno rangiranje po predviđenim i objašnjenim kriterijumima sa odgovorajućim bodovanjem: Kriterijum ličnog statusa, Kriterijum stambenog statusa, Kriterijum teške bolesti sa objašnjenjem pojma teške bolesti, Kriterijum broja članova porodičnog domaćinstva, Kriterijum državljanstva i posebno bodovanje po osnovu nezaposlenosti odnosno ukoliko je podnosilac zahteva penzioner.

Čl.19-25. utvrđen je nadležni organ koji imenuje članove prvostepene odnosno organ koji imenuje članove drugostepene komisije za rešavanje stambenih potreba ratnih vojnih invalida i porodica palih boraca, način podnošenja zahteva za rešavanje stambenih potreba, postupak rešavanja zahteva, postupak po žalbi i način donošenja odluke o dodeli stanova po konačnoj rang listi. Utvrđena je lista dokumentacije koju je ratni vojni invalid odnosno korisnik porodične invalidnine u obavezi je da priloži uz zahtev u zavisnosti od propisanog kriterijuma za bodovanje, kao i obaveza prvostepene komisije da proveri dokumentacije i po potrebi pribavi i dodatne dokaze po službenoj dužnosti.

Članovima 26. i 27. utvrđena je ovlašćena ugovorna strana za zaključivanje ugovora o zakupu sa podnosiocem zahteva, forma i sadržina ugovora. Visina zakupnine vršiće se na način utvrđen propisom kojim se uređuje rešavanje stambenih potreba lica zaposlenih kod korisnika sredstava u državnoj svojini.

Članom 28. utvrđeni su načini prestanka ugovora o zakupu i mogućnost da članovi porodičnog domaćinstva zakupca u slučaju njegove smrti mogu nastaviti da koriste predmetnu nepokretnost.

Članom 29. regulisani su razlozi za davanje otkaza zakupcu od strane zakupodavca, forma otkaza, kao i otkazni rok.

Čl. 30. izvršeno je opšte upućivanje na primenu Zakona o stanovanju, na sva pitanja koja se odnose na zakup stana a nisu uređena ovom uredbom.

Čl. 31. i 32. propisani su rokovi za imenovanje članova prvostepene i drugostepene komisije, kao stupanje na snagu uredbe.

IV. OBEZBEĐIVANjE FINANSIJSKIH SREDSTAVA

Za sprovođenje ovog zakona nisu potrebna dodatna sredstva u budžetu Republike.

Ostavite komentar