Uredba o utvrđivanju Prostornog plana područja posebne namene sliva akumulacije „Selova”

Na osnovu člana 35. stav 2. Zakona o planiranju i izgradnji („Službeni glasnik RS”, br. 72/09, 81/09 – ispravka, 64/10 – US, 24/11, 121/12, 42/13 – US, 50/13 – US, 98/13 – US, 132/14 i 145/14) i člana 42. stav 1. Zakona o Vladi („Službeni glasnik RS”, br. 55/05, 71/05 – ispravka, 101/07, 65/08, 16/11, 68/12 – US, 72/12, 7/14 – US i 44/14),

Vlada donosi

U R E D B U

O UTVRĐIVANJU PROSTORNOG PLANA PODRUČJA POSEBNE NAMENE

SLIVA AKUMULACIJE „SELOVA”

Član 1.

Utvrđuje se Prostorni plan područja posebne namene sliva akumulacije „Selova” (u daljem tekstu: Prostorni plan), koji je odštampan uz ovu uredbu i čini njen sastavni deo.

Član 2.

Prostornim planom utvrđuju se koncepcije razvoja, planska rešenja, režimi i uslovi korišćenja, organizacije, uređenja i zaštite prostora sliva akumulacije „Selova” na teritoriji opština Kuršumlija i Brus, i to: na teritoriji opštine Kuršumlija cele katastarske opštine Pevaštica, Magovo, Merćez, Pačarađa, Ljutova, Parada, Lukovo, Mrče, Trećak, Žalica, Babica, Seoce, Trebinje, Rastelica, Igrište, Selova, Štava, Žuč, Vlahinja, Perunika, Dankoviće i Donja Mikuljana; na teritoriji opštine Brus cele katastarske opštine Donje Leviće, Gornje Leviće, Sudimlja, Đerekari, Čokotar, Iričići, Belo Polje, Radunje, Kovizla, Batote, Žarevo, Šošiće, Kneževo, Brzeće, Ravnište, Bozoljin, Blaževo, Gradac, Domiševina, Boranci, Vitoše, Radmanovo i Gočmanci.

Član 3.

Prostorni plan sastoji se iz tekstualnog dela i grafičkih prikaza.

Tekstualni deo Prostornog plana objavljuje se u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

Grafički prikazi (referalne karte) izrađeni su u razmeri 1: 50 000, i to:

Referalna karta br. 1 – Posebna namena prostora,

Referalna karta br. 2 – Mreža naselja i infrastrukturni sistemi,

Referalna karta br. 3 – Turizam i zaštita prostora,

Referalna karta br. 4 – Sprovođenje prostornog plana.

5) Detaljna karta sprovođenja zone I sanitarne zaštite 4a, izrađena u razmeri 1:2 500, i to:

(1) List broj 1,

(2) List broj 2,

(3) List broj 3.

Grafičke prikaze iz stava 3. ovog člana, izrađene u 15 primeraka, overava svojim potpisom ministar nadležan za poslove prostornog planiranja.

Član 4.

Prostorni plan sprovodi se na dva osnovna načina, i to:

1) direktno (neposredno):

(1) izdavanjem informacije o lokaciji i lokacijskih uslova na osnovu planskih rešenja i propozicija ovog prostornog plana u zoni njegove direktne primene, za objekte u funkciji vodoprivrede koji se nalaze u delu zone I akumulacije „Selova”,

(2) izdavanjem informacije o lokaciji i lokacijskih uslova na osnovu planskih rešenja i propozicija ovog prostornog plana u zoni njegove direktne primene, za Zonu male hidroelektrane „Selova”,

2) daljom planskom razradom i sprovođenjem prostornih i urbanističkih planova, koji se nalaze na teritoriji Prostornog plana.

Član 5.

Grafički prikazi iz člana 3. stav 3. ove uredbe, čuvaju se trajno u Vladi (jedan komplet), Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture (tri kompleta), Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave (jedan komplet), Ministarstvu rudarstva i energetike (jedan komplet), Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine (dva kompleta), Ministarstvu zdravlja (jedan komplet), Ministarstvu privrede (jedan komplet), Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija (jedan komplet), Republičkoj direkciji za vode (jedan komplet), Javnom vodoprivrednom preduzeću Srbijavode (jedan komplet), opštini Brus (jedan komplet) i opštini Kuršumlija (jedan komplet).

Dokumentaciona osnova na kojoj se zasniva Prostorni plan čuva se u ministarstvu nadležnom za poslove prostornog planiranja.

Član 6.

Pravo na neposredan uvid u grafičke prikaze iz člana 3. stav 3. ove uredbe imaju pravna i fizička lica, pod uslovima i na način koje bliže propisuje ministar nadležan za poslove prostornog planiranja.

Član 7.

Prostorni planovi jedinica lokalne samouprave, urbanistički planovi i projekti uskladiće se sa odredbama ove uredbe na način utvrđen Prostornim planom.

Planovi i programi razvoja koji se donose po posebnim propisima, propisi i drugi opšti akti uskladiće se sa odredbama ove uredbe u roku od godinu dana od dana njenog stupanja na snagu.

Prostorni planovi jedinica lokalne samouprave, urbanistički planovi i urbanistički projekti, kao i planovi i programi razvoja doneti do dana stupanja na snagu ove uredbe, primenjuju se u delovima koji nisu u suprotnosti sa ovom uredbom.

Član 8.

Ova uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

05 Broj:

U Beogradu, 6. januara 2015. godine

V L A D A

PREDSEDNIK

Aleksandar Vučić

PROSTORNI PLAN PODRUČJA POSEBNE NAMENE

SLIVA AKUMULACIJE „SELOVA”

UVODNE NAPOMENE

Na osnovu Odluke o izradi Prostornog plana područja posebne namene sliva akumulacije „Selova” („Službeni glasnik RS”, broj 44/11) i sprovedenog postupka javne nabavke, zaključen je ugovor o izradi Prostornog plana područja posebne namene sliva akumulacije „Selova” (u daljem tekstu: Prostorni plan), između Republičke agencije za prostorno planiranje (Broj: 404-342-11/2011-01 od 19. juna 2012. godine) kao nosioca izrade, Republičke direkcije za vode, kao investitora i Javnog preduzeća Zavod za urbanizam Niš (Broj: 1690 od 21. juna 2012. godine) kao obrađivača.

Izrada Prostornog plana usklađena je sa Zakonom o planiranju i izgradnji („Službeni glasnik RS”, br. 72/09 i 81/09 – ispravka, 64/10 – US, 24/11, 121/12, 42/13 – US, 50/13 – US, 98/13 – US, 132/14 i 145/14), Pravilnikom o sadržini, načinu i postupku izrade planskih dokumenata („Službeni glasnik RS”, br. 31/10, 69/10 i 16/11), Zakonom o vodama („Službeni glasnik RS”, br. 30/10 i 93/12), Uredbom o režimima zaštite („Službeni glasnik RS”, broj 31/12), Pravilnikom o načinu određivanja i održavanja zona sanitarne zaštite izvorišta vodosnabdevanja („Službeni glasnik RS”, broj 92/08), odredbama Zakona o Prostornom planu Republike Srbije („Službeni glasnik RS”, broj 88/10), Uredbom o utvrđivanju Vodoprivredne osnove Republike Srbije („Službeni glasnik RS”, broj 11/02), Zakonom o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu („Službeni glasnik RS”, br. 135/04 i 88/10), Zakonom o zaštiti životne sredine („Službeni glasnik RS”, br. 135/04, 36/09, 36/09 – dr. zakon, 72/09 – dr. zakon i 43/11 – US), Zakonom o zaštiti prirode („Službeni glasnik RS”, br. 36/09, 88/10 i 91/10 – ispravka), Uredbom o ekološkoj mreži („Službeni glasnik RS”, broj 102/10), Zakonom o kulturnim dobrima („Službeni glasnik RS”, br. 71/94, 52/11 – dr. zakon, 52/11 – dr. zakon i 99/11 – dr. zakon), Zakonom o turizmu („Službeni glasnik RS”, br. 36/09, 88/10, 99/11 – dr. zakon i 93/12), Zakonom o regionalnom razvoju („Službeni glasnik RS”, br. 51/09 i 30/10) i drugim propisima koji se odnose na problematiku Prostornog plana.

Prostorni plan je pripremljen na osnovu sledećih dokumenata: verifikovanog i prihvaćenog Koncepta Prostornog plana (Rešenje Komisije za stručnu kontrolu Prostornog plana područja posebne namene sliva akumulacije „Selova” Ministarstva prirodnih resursa, rudarstva i prostornog planiranja, Broj: 350-01-00002/2/2013-01 od 21. marta 2013. godine), verifikovanog i prihvaćenog Nacrta Prostornog plana (Rešenje Radne grupe za stručnu kontrolu Prostornog plana područja posebne namene sliva akumulacije „Selova”, Broj: 350-01-00099/1/2013-015 od 27. novembra 2013. godine, formirana Rešenjem ministra prirodnih resursa, rudarstva i prostornog planiranja Broj: 350-01-99/1/2013-05 od 14. novembra 2013. godine), Dokumentacione osnove Prostornog plana (koja je zasnovana na pribavljenim uslovima nadležnih organa i organizacija, analizi postojeće dokumentacije, studijama i sektorskim ekspertizama urađenim za sve oblasti od značaja za plansko područje i definisanje planskih rešenja) i dr. U pripremi i izradi Prostornog plana uspostavljena je saradnja sa stručnim i drugim institucijama i organizacijama, kao i sa predstavnicima opštinskih uprava čija će uloga biti značajna za proces implementacije planskih rešenja.

Cilj donošenja Prostornog plana je utvrđivanje koncepcije, planskih rešenja, režima i uslova korišćenja, organizacije, uređenja i zaštite prostora sliva akumulacije „Selova”; racionalno korišćenje i očuvanje prirodnih resursa; zaštita i unapređenje životne sredine, prirodnih i nepokretnih kulturnih dobara; valorizacija komparativnih pogodnosti područja za razvoj i prostorni, saobraćajni, privredni i drugi oblici integracije područja sa okruženjem.

Vremenski horizont Prostornog plana je 2025. godina, sa prioritetima za prvu etapu implementacije do 2017. godine.

Shodno odredbama čl. 12. i 18. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade planskih dokumenata, Prostorni plan sadrži:

1) polazne osnove: obuhvat i opis granica područja Prostornog plana, granice celina i podcelina posebne namene; obaveze, uslove i smernice iz Prostornog plana Republike Srbije i drugih razvojnih dokumenata; skraćeni prikaz i ocenu postojećeg stanja (potencijale, ograničenja, SWOT analizu);

2) principe, ciljeve i opštu koncepciju prostornog razvoja područja posebne namene: principe prostornog razvoja; opšte i operativne ciljeve prostornog razvoja; opštu koncepciju razvoja područja posebne namene; regionalni aspekt razvoja područja posebne namene i funkcionalne veze i međuodnose sa okruženjem;

3) planska rešenja: zaštita, uređenje i korišćenje prirodnih sistema; uticaj posebne namene na demografske i socijalne procese i sisteme; uticaj posebne namene na ekonomiju i privredne sisteme; prostorni razvoj saobraćaja i infrastrukturnih sistema; zaštita životne sredine, predela, kulturnog i prirodnog nasleđa; namena prostora i bilans površina posebne namene;

4) pravila upotrebe zemljišta, pravila uređenja i pravila građenja: pravila uređenja i organizacije zemljišta (sa zonama zaštite); pravila građenja;

5) implementaciju: institucionalni okvir implementacije i učesnike u implementaciji; smernice za izradu urbanističkih planova i druge razvojne dokumentacije; prioritetna planska rešenja i projekte; mere i instrumente za implementaciju;

6) referalne karte i grafičke prikaze:

Pregledna karta područja Prostornog plana;

Detaljna karta za sprovođenje Prostornog plana za zonu mala hidroelektrana (u daljem tekstu: MHE) „Selova” br. 1 „Namena površina kompleksa zone MHE sa regulacijom, nivelacijom i analitičko-geodetskim elementima”;

referalna karta 1 „Posebna namena prostora” u razmeri 1 : 50 000;

referalna karta 2 „Mreža naselja i infrastrukturni sistemi” u razmeri 1 : 50

000;

referalna karta 3 „Turizam i zaštita prostora” u razmeri 1 : 50 000;

referalna karta 4 „Sprovođenje Prostornog plana” u razmeri 1 : 50 000 i

Detaljna karta sprovođenja zone I sanitarne zaštite 4a (listovi br. 1, 2 i 3) u razmeri 1 : 2 500.

Shodno odredbama člana 22. Zakona o planiranju i izgradnji, uporedo sa izradom Prostornog plana, pripremljen je „Izveštaj o strateškoj proceni uticaja Prostornog plana na životnu sredinu”. Tokom procedure izrade Nacrta prostornog plana Ministarstvo zdravlja donelo je Rešenje o određivanju zona sanitarne zaštite izvorišta vodosnabdevanja akumulacije „Selova”, (Broj: 350-02-12/2013-10 od 26. avgusta 2013. godine), a na zahtev organa jedinica lokalne samouprave Kuršumlije i Brus. Obrađivač je uradio Elaborat o zonama sanitarne zaštite izvorišta vodosnabdevanja akumulacije „Selova”, čime je obezbeđena puna kompatibilnost planskih rešenja i režima korišćenja i uređenja prostora u uspostavljenim zonama sanitarne zaštite.

I.POLAZNE OSNOVE

1.OBUHVAT I GRANICA PODRUČJA PROSTORNOG PLANA

Plansko područje nalazi se u jugozapadnom delu južne Srbije. U geomorfološkom smislu pripada krajnjem istočnom delu dinarske zone venačnih planina i pruža se ka istoku skoro do granice sa starom rodopskom masom. Obuhvata jugoistočne ogranke Kopaonika i izvorišni deo reke Toplice, kao i njen čitav gornji deo toka sa svim pritokama među kojima se izdvajaju reka Rankovica, Lukovska, Blaževska, Đerekarska reka i dr. manje. Plansko područje je uglavnom brdsko – planinskog karaktera sa znatnim učešćem terena i preko 1000 m n.v. Najviša nadmorska visina ujedno predstavlja i najviši vrh Kopaonika – Pančićev vrh 2017 m (KO Brzeće), dok se najniža tačka 360 m nalazi u dolini reke Toplice (KO Donja Mikuljana).

Tabela 1. Administrativna podela, površine KO i broj stanovnika na području Prostornog plana

Upravni okrug

Opština

Naseljeno mesto

Katastarska opština

Površina (km2)

Broj stanovnika (2002)

Rasinski

Brus

Batote

Batote

45,97

498

Belo Polje

Belo Polje

3,2

50

Blaževo

Blaževo

6,17

183

Bozoljin

Bozoljin

8,3

129

Boranci

Boranci

11,8

45

Brzeće

Brzeće

26,07

258

Vitoše

Vitoše

9,5

57

Gornje Leviće

Gornje Leviće

14,65

138

Gradac

Gradac

5,64

134

Domiševina

Domiševina

4,32

104

Donje Leviće

Donje Leviće

6,62

87

Đerekari

Đerekari

2,37

23

Žarevo

Žarevo

14,79

92

Iričići

Iričići

4,47

40

Kneževo

Kneževo

3,48

60

Kovizla

Kovizla

6,34

59

deo naselja Livađe

Gočmanci

3,46

174

Ravnište

Ravnište

9,58

95

Radmanovo

Radmanovo

7,26

132

Radunje

Radunje

6,76

87

Sudimlja

Sudimlja

6,77

50

Čokotar

Čokotar

2,67

33

Šošiće

Šošiće

14,16

109

Toplički

Kuršumlija

Babica

Babica

15,17

90

Vlahinja

Vlahinja

13,63

88

Dankoviće

Dankoviće

13,71

232

Donja Mikuljana

Donja Mikuljana

1,68

83

Žalica

Žalica

5,21

12

Žuč

Žuč

10,14

172

Igrište

Igrište

20,71

42

Lukovo

Lukovo

25,54

366

Ljutova

Ljutova

7,13

37

Magovo

Magovo

6,05

24

Merćez

Merćez

5,28

26

Mrče

Mrče

12,56

93

Parada

Parada

10,46

16

Parduse

Pačarađa

Pačarađa

8,6

41

Pevaštica

Pevaštica

6,12

35

Perunika

Perunika

8,28

64

Rastelica

Rastelica

12,77

0

Selova

Selova

10,69

180

Seoce

Seoce

17,55

115

Kalimance

Trebinje

Trebinje

17,85

74

Trećak

Trećak

9,37

62

Štava

Štava

30,39

176

Željova

Trešnjica

Mijačić

Prostorni plan

493,24

4665

Izvor: Zakon o teritorijalnoj organizaciji Republike Srbije, „Službeni glasnik RS”, broj 129/07.

U administrativnom smislu područje Prostornog plana obuhvata površinu od 493,24 km² na teritoriji opština Kuršumlija i Brus (prema Zakonu o teritorijalnoj organizaciji Republike Srbije) i to: na teritoriji opštine Brus cele katastarske opštine: Batote, Belo Polje, Blaževo, Bozoljin, Boranci, Brzeće, Vitoše, Gornje Leviće, Gradac, Domiševina, Donje Leviće, Đerekari, Žarevo, Iričići, Kneževo, Kovizla, Gočmanci, Ravnište, Radmanovo, Radunje, Sudimlja, Čokotar i Šošiće i na teritoriji opštine Kuršumlija cele katastarske opštine: Babica, Vlahinja, Dankoviće, Donja Mikuljana, Žalica, Žuč, Igrište, Lukovo, Ljutova, Magovo, Merćez, Mrče, Parada, Pačarađa, Pevaštica, Perunika, Rastelica, Selova, Seoce, Trebinje, Trećak i Štava.

Područje Prostornog plana obuhvata: područje sliva akumulacije „Selova” do profila brane površine 345,25 km²; područje dela sliva akumulacije „Đelije” površine 67,97 km²; i vanslivne površine obuhvaćenih katastarskih opština površine 80,01 km².

Granica područja Prostornog plana određena je granicama celih KO, i to:

Severna granica: od preseka katastarske opštine Badanj (opština Raška), i katastarskih opština Brzeće i Kriva reka (opština Brus) nastavlja ka istoku severnim spoljnim granicama katastarskih opština Brzeće, Gočmanci, Šošiće, Radmanovo, Žarevo i Batote (opština Brus);

Istočna granica: od preseka katastarskih opština Batote (opština Brus) i Muzaće (opština Blace), nastavlja ka jugozapadu istočnim granicama katastarskih opština Batote (opština Brus) i Pevaštica (opština Kuršumlija), nastavlja ka jugoistoku severnim spoljnim granicama katastarskih opština Selova, Žuč, Vlahinja, Perunika i Dankoviće, zatim istočnom granicom katastarske opštine Donja Mikuljana (opština Kuršumlija);

Južna granica: od preseka južnih spoljnih granica katastarskih opština Donja Mikuljana i Gornja Mikuljana, pravcem zapada južnim spoljnim granicama katastarskih opština Donja Mikuljana, Dankoviće, Perunika, Vlahinja, istočnom granicom katastarske opštine Igrište i dalje južnim spoljnim granicama katastarskih opština Rastelica, Parada, Trebinje, Mrče i Štava (opština Kuršumlija);

Zapadna granica: od preseka katastarskih opština Vitoše (opština Brus) i Jelakse (opština Leposavić – Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija) pravcem severozapada zapadnim granicama katastarskih opština Vitoše, Boranci i dalje granicom Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija i opštine Brus zapadnim spoljnim granicama katastarskih opština Domiševina, Gradac, Blaževo, Bozoljin, Ravnište i Brzeće do početne tačke.

1.1. Granice celina i podcelina posebne namene

Na području Prostornog plana koji obuhvata sliv akumulacije „Selova” i deo sliva akumulacije „Ćelije”, kao i na području vanslivnih površina, uspostavljaju se sledeće zone zaštite izvorišta:

1.1.1. Zona I (zona neposredne sanitarne zaštite)

Zona I (zona neposredne sanitarne zaštite) – utvrđuje se u odnosu na kotu maksimalnog uspora (u daljem tekstu: KMU) akumulacije od 524,5 m n.v. i obuhvata prostor cele akumulacije uključujući i vrh pregradnog objekta i pojas širine 10 m duž uzvodnog oboda krune brane (2,6 km2). Zona I izvorišta površinske vode obuhvata i nadzemne pritoke duž celog toka i područje sa obe strane pritoka čija širina iznosi najmanje 10 m u horizontalnoj projekciji mereno od nivoa vode pri vodostaju pritoke koji se javlja jednom u deset godina.

1.1.1.1. Spisak parcela detaljne razrade zone I sanitarne zaštite

Opština Kuršumlija

KO Igrište

Parcele u pojasu zone I sanitarne zaštite:

1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17/2,3, 18, 19/66,67,70, 20/2,3,5, 433, 1410, 1411 i delovi katastarskih parcela: 19/67, 1412, 1413/3.

KO Lukovo

Parcele u pojasu zone I sanitarne zaštite:

312, 313, 314, 315, 316, 317, 318, 319, 320, 321, 322, 323 i delovi katastarskih parcela: 311/11, 12.

KO Ljutova

Parcele u pojasu zone I sanitarne zaštite:

5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14/1, 17/1, 18, 19/1,2, 20/2,3 i delovi katastarskih parcela: 14/2, 17/2, 20/3, 21/2,3,5,6, 832/2, 833/2.

KO Merćez

Parcele u pojasu zone I sanitarne zaštite:

163,164, 165/1, 165/2, 376/11, 376/12, 376/4, 166/1, 166/2, 167,168, 169/2, 178/3, 169/1, 170, 178/1, 178/2, 179/2, 229, 230/1, 233, 234, 235, 236, 237, 228, 238, 239, 240, 241, 242, 244, 245, 246, 247, 248, 249, 227/1, 250, 251, 252, 253, 254, 257/2, 258, 261, 262, 264/2, 265, 287, 286, 285, 289/2, 289/3, 284/1, 293, 294, 320/34, 295/2, 296/2, 284/2, 292/1, 292/4, 292/3, 288/3, 288/2, 264/3, 263/2, 374, 267, 268, 272/2, 271, 270, 269, 279/3, 321/1, 321/2, 335/5, 335/11, 324/1, 324/2, 335/6, 335/4, 373/4, 337, 327, 326, 325, 123/6, 331/3, 124, 126/2, 137/1, 125, 137/2, 138, 136, 135/1, 139, 140, 375/3, 141, 144/1, 145, 146, 149/2, 376/1, 232, 231/1, 230/2, 333/6, 330/2, 330/3, 333/5, 333/3, 328, 329, 334/3,284/4, 284/3, 266/1, 263/3, 260/3, 260/2, 259, 380/2, 380/3, 335/7, 335/8, 257/4, 257/3, 255/1, 255/2, 321/3, 335/10, 335/13, 335/12, 133/1, 123/8, 334/5, 331/4, 123/11, 126/3, 135/2, 376/6, 230/3, 321/2, 376/5, 376/9, 376/10, 192/2, 191/2, 190/2, 179/3, 172/1, 172/2, 173/2, 173/3, 172/3, 223/3, 223/2, 226/4, 226/2, 226/5, 227/3, 279/4, 272/5, 272/3, 272/1.

KO Pačarađa

Parcele u pojasu zone I sanitarne zaštite:

13/7, 13/6, 920/1, 405, 456/96, 456/103, 404, 457/3, 457/1, 918, 403/1, 920/2, 920/3, 920/7, 403/2, , 401/2, 142/4, 401/1, 402, 143/1, 143/2, 143/5, 400, 920/4, 145/1, 920/5, 145/2, 145/3, 146/5, 146/6, 146/7, 146/8, 146/9, 1146/12, 146/13, 146/15, 147/4, 147/5, 147/7, 147/8, 149/2, 149/3, 149/4, 148/1, 148/2, 150/2, 131/1, 131/2, 130/1, 130/2, 132/3, 132/4, 132/6, 399, 398/1, 398/2, 397, 396, 395, 394, 393, 392, 391, 390, 389, 388, 387, 458, 386, 385, 384, 383, 382, 381, 150/1, 380/1, 380/2, 379, 456/102, 456/97, 456/101, 456/46, 377/5, 377/20, 377/19, 340/3, 337/4, 343/1, 346/10, 346/9, 346/5, 346/7, 332/3, 331/1, 330/1, 328/8, 328/4, 327/1, 326/3, 923/3, 476/2, 476/3, 477/3, 478/3, 479/3, 479/2, 498/3, 497/8, 497/7, 497/6, 497/3, 496/2, 497/4, 500/2, 500/3, 501, 923/1, 323, 324, 325, 478/2, 477/2, 326/2, 327/2, 327/3, 329, 330/2, 331/2, 332/1, 332/2, 332/3, 346/6, 346/5, 346/4, 343/4, 343/3, 343/2, 337/3, 340/2, 337/2, 338, 339, 377/17, 337/18, 456/98, 345/1, 345/2, 345/3, 344/1, 344/2, 344/3, 347, 348, 349/1, 349/2, 349/3, 336, 335, 334, 333, 308, 309, 310/1, 310/2, 310/3, 311, 312, 313, 314, 315, 316, 317, 318, 319, 320, 321, 322, 923/2, 128, 129, 133/1, 133/2, 134, 139/1, 139/3, 138/3, 138/4, 138/6, 137/3, 137/5, 135/1, 922/5, 15/5, 922/3, 15/3, 151, 152, 153, 154, 155, 156, 157, 159, 160, 161, 162/1, 162/2, 163, 164, 165/1, 165/2, 165/3, 165/4, 166, 919, 125, 126/7, 126/4, 126/5, 127/1, 127/2, 125, 124, 123/1, 123/2, 122/1, 122/2, 122/3, 122/4, 122/5, 121/1, 121/2, 121/3, 121/4, 115/1, 155/2, 113, 114, 126/3, 126/8, 116/1, 116/2, 117/1, 117/2, 118/7, 120/4, 120/6, 919/3, 119/5, 100/1, 100/2, 101/1, 101/2, 101/3, 96/5, 89/5, 89/3, 88/2, 88/3, 96/3, 102, 103, 104, 105, 106, 107, 108, 109, 110, 111, 112, 58, 59, 60, 61, 62, 57, 64, 65/1, 65/2, 66, 67, 68, 69, 70, 71, 73, 74/1, 72/1, 72/2, 85/2, 85/4, 86/3, 86/5, 87/1, 87/2, 83/1, 83/2, 81/2, 81/3, 81/4, 82, 75/1, 75/2, 63, 198/8, 52/1, 52/3, 52/4, 54/1, 54/2, 54/3, 51/1, 52/3, 50/1, 50/2, 50/4, 53, 198/19, 198/4, 55, 56, 921, 46/8, 46/7, 198/21, 198/3, 192/1, 192/2, 199, 200/1, 200/2, 201, 167, 168, 169, 170, 171/1, 171/2, 171/3, 172, 173, 174, 175, 176, 177/1, 177/2, 177/3, 178, 179, 180, 181, 182/1, 182/2, 183/1, 183/2, 183/3, 184, 185, 186, 187, 188, 189, 190/1, 190/2, 191, 244, 243/1, 243/2, 242, 241, 245, 246, 247, 248, 249, 250, 251, 252, 253, 254, 255, 256/1, 256/2, 257, 258, 259, 260, 261, 262, 263, 264, 265, 266, 268, 269, 270, 271, 272, 273, 274, 275, 276, 277, 278, 279, 290, 281, 282, 283, 284, 285, 286, 287, 288, 289, 291, 292, 293, 294, 295, 296, 297, 298, 299/1, 299/2, 299/3, 299/4, 300/1, 300/2, 300/3, 300/4, 301, 302, 303, 304, 305, 306, 307, 202/1, 202/2, 202/3, 203, 204, 205, 206, 207, 208, 209, 210, 211, 212, 213, 214/1, 214/2, 215/1, 215/2, 216/1, 216/2, 217, 218, 219, 220, 221, 222, 223/1, 223/2, 224, 225, 226, 227/1, 227/2, 228, 229, 230, 231, 232, 233, 234, 235, 236, 237, 238, 239, 598, 599, 600, 601, 602, 603, 604, 605, 606, 607/1, 607/2, 608, 609/1, 609/2, 610, 611, 612, 613, 614, 615, 616, 617, 618, 619, 620, 621, 622, 623, 624, 625, 626, 627, 628, 629, 630, 631, 632, 633, 634, 635, 636/1, 636/2, 636/3, 636/4, 637/2, 637/3, 644/1, 644/2, 645/1, 645/2, 646/1, 646/2, 646/3, 647, 648, 649, 650, 651, 652/2, 652/4, 652/5, 652/6, 653/3, 197/3, 197/5, 655/2, 655/3, 656, 657, 658, 659/1, 659/2, 659/3, 659/5, 678/2, 680/3, 679/2, 679/3, 660, 661/1, 661/2, 662/1, 662/2, 663, 664, 665, 666, 667, 668, 669/1, 669/2, 669/3, 670/1, 670/2, 670/3, 670/4, 671/1, 671/2, 371/3, 672, 673, 674, 675/2, 675/4, 676/2, 676/4, 676/6, 676/7, 198/13, 198/23, 695/3, 695/5, 690/1, 690/2, 691, 692, 693, 694, 697, 698, 699/1, 699/2, 701/1, 701/4, 700/3, 700/7, 701/3, 700/6, 700/4, 700/8, 916/2, 916/3, 917/2, 917/3, 914, 915, 927, 903, 902/13, 902/12, 926, 911, 912, 910, 909, 908, 907/1, 907/2, 906/1, 906/2, 905, 904, 702, 703, 704, 705, 706, 707/1, 707/2, 707/3, 707/4, 708, 709/1, 709/2, 710, 711, 712, 713, 714/1, 714/2, 714/3, 714/4, 714/5, 715, 716, 717, 718, 719, 720, 721, 722, 723, 724, 725, 726, 727, 728, 729, 730, 731, 732, 733, 734, 735, 736, 737, 738, 739, 740, 741, 742, 743/1, 743/2, 744, 745, 746, 747, 748, 749, 750, 751, 752, 753, 754, 755, 756, 757, 758, 759, 760, 761, 762, 763/1, 763/3, 764/1, 764/2, 765, 766, 767, 768, 769, 770 /1, 770/2, 771, 772, 773, 774, 775, 776, 777/1, 777/2, 777/3, 777/4, 778, 779/1, 779/2, 780, 781, 782, 783/1, 783/2, 783/3, 784, 785, 786, 787/1, 787/2, 788/1, 788/2, 788/3, 789, 790, 791, 792, 793, 794, 795, 796, 797, 798, 799, 800, 801, 802, 803, 804, 805, 806, 807, 809, 810, 811, 812, 813, 814, 815, 816, 817, 818, 819, 820, 821, 822, 823, 824, 825, 826, 827, 828, 829, 830, 831, 832, 833, 834, 835, 836, 837, 838, 839, 840, 841, 842, 843, 844, 925/2, 845, 846, 847, 848, 849, 850, 851, 852, 853, 854/2, 854/3, 855/2, /855/3, 856/3, 856/6, 856/2, 856/7, 514/1, 514/2, 513/1, 513/2, 512, 510/2, 510/3, 509/2, 509/3, 508/2, 508/3, 507, 506/2, 506/3, 505/3, 505/4, 505/5, 505/7, 503, 502, 515, 511, 516, 517, 518, 519, 520, 521, 522, 523, 524, 525, 526, 527, 528, 529, 530/1, 530/2, 530/3, 530/4, 531, 532, 533, 534, 535, 536, 537, 538, 539, 540, 541, 542, 543, 544, 545, 546, 547, 548, 549, 550, 551/1, 552/2, 552/1, 552/2, 553/1, 553/2, 554, 555, 556, 557, 558, 559, 560, 561, 562, 563, 564, 565, 566, 567, 568, 569, 570, 571, 572, 573, 574, 575, 576, 577, 578, 579, 580, 581, 582, 583, 584, 585, 586, 587, 588, 589, 590, 591/1, 591/2, 591/3, 591/4, 592, 593, 594, 595, 596 i 597.

KO Selova

Parcele u pojasu zone I sanitarne zaštite:

140/4,10,12,14, 349/3,5, 366/1,4,6,7, 369/2,4, 370, 371, 372/1,2, 373, 374, 375/1,2, 376/1,2,3,4, 377/5,6,7,8,9,10,11,12,13,14,15,16, 18,20, 22,23, 379, 380, 381, 382, 383, 384, 385, 386,387, 388, 389, 390, 391, 392/1,2, 393, 394/1,2, 395, 396, 397, 398, 399, 400, 401, 402, 403, 404, 405, 406, 407, 408, 409, 410, 411, 412, 413, 414, 415, 416, 417, 418, 419, 420, 421, 422, 423, 424/1,2, 425,427, 443/3, 465, 466, 467, 468, 469, 470, 471, 472, 473, 474, 475/1,2,3,4,5,6, 476, 477,478, 479, 480, 481/1,2, 482, 483, 484, 485, 486, 487, 488, 489, 490, 491, 492/1,2, 493, 494, 495, 496, 497, 498, 499, 500/2,5, 502/1,4, 503, 504, 505, 506, 507, 508, 509, 510, 511, 512, 525, 526, 527, 544, 557,1200, 1268/2,1253/3,1257/3,5, 1258/3,5 i delovi katastarskih parcela: 426, 464/7,9,11,12, 513, 524, 545,546, 558, 559/1,3, 1261, 1252/2.

U slučaju neslaganja brojeva katastarskih parcela važi Detaljna karta sprovođenja zone I sanitarne zaštite 4a (listovi 1, 2 i 3) u razmeri 1 : 2 500.

1.1.2. Zona II (uža zona sanitarne zaštite)

Zona II (uža zona sanitarne zaštite) – utvrđuje se uzvodno od profila brane u pojasu širine 500 m duž obala akumulacije mereno u horizontalnoj projekciji od spoljne granice zone I, što je oko 11,13 km2 i obuhvata deo katastarskih opština: Selova, Pačarađa, Merćez, Pevaštica, Magovo, Žalica, Lukovo, Ljutova i Igrište.

1.1.2.1. Koordinate tačaka opisa zone II sanitarne zaštite

Koordinate tačaka opisa zone II sanitarne zaštite:

oznaka

X

Y

Oznaka

X

Y

oznaka

X

Y

II – 11

4786709

7509309

II – 22

4785198

7507350

II – 1

4789267

7504634

II – 12

4786652

7509597

II – 23

4785618

7507035

II – 2

4789536

7504943

II – 13

4785784

7509684

II – 24

4786187

7506995

II – 3

4789433

7505433

II – 14

4784183

7509630

II – 25

4786525

7506349

II – 4

4788898

7505920

II – 15

4784007

7509357

II – 26

4786943

7505888

II – 5

4788387

7506296

II – 16

4783169

7509332

II – 27

4787382

7505719

II -6

4788011

7506988

II – 17

4782809

7508624

II – 28

4787244

7505415

II – 7

4787865

7507616

II – 18

4783417

7508260

II – 29

4787159

7504480

II – 8

4787211

7508185

II – 19

4783763

7507821

II – 30

4787492

7504192

II – 9

4786789

7508569

II – 20

4784102

7508011

II – 31

4788069

7504437

II – 10

4786343

7508931

II – 21

4784952

7507863

II – 32

4788540

7504655

1.1.3. Zona III (šira zona sanitarne zaštite)

Zona III (šira zona sanitarne zaštite) (331,5 km2) – utvrđuje se na području sliva uzvodno od brane, u delu koji nije obuhvaćen zonom I i zonom II, ide u pravcu jugoistoka preko kote 820 m, lokaliteta Bećilovo brdo (KO Selova), ulazi u KO Igrište do vrha Gučica (kota 1 023 m n.v), između zaseoka Igrište, preko kote 1056 m, lokaliteta Igriško brdo i kota 1106 m n.v. i 1167 m n.v. Zatim nastavlja ka zapadu u pravcu vrha Babina čuka (kota 997 m n.v), preko kota 934 m n.v i 1246 m n.v. (KO Rastelica) do vrha Madljika (kota 1318 m n.v). Odavde ide granicom Republike Srbije i Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija, južnom granicom KO Trebinje, KO Mrče, KO Štava, KO Vitoše, preko kote 1280 m, lokaliteta Velika livada, kote 1261 m, lokaliteta Baćičko preslo, do vrha Krkina čuka (kota 1384 m n.v), lokaliteta Radenovac (kota 1199 m n.v), zatim skreće ka severozapadu preko lokaliteta Božanin laz (kota 1349 m n.v), lokaliteta Kremenjak, kote (1330,2 m n.v), lokaliteta Marinačko preslo, (kote 1335 m), lokaliteta Kovačevac do vrha Tumba (kota 1488 m n.v). Dalje nastavlja ka zapadu preko lokaliteta Srebrenica (kota 1368 m n.v), Kučavica (kota 1466 m n.v), do vrha Javor (kota 1459 m n.v). Zatim skreće ka jugozapadu do vrha Pilatovica (kota 1703 m n.v), preko lokaliteta Prolupljenik, odakle menja pravac ka severozapadu u pravcu uzvišenja Kaluđerev breg (kota 1662 m n.v), lokaliteta Milićko preslo, vrha Koprivnica (kota 1630 m n.v), uzvišenja Prosečenica (kota 1630 m n.v), do vrha Čardak (kota 1567 m n.v). Granica nastavlja pravcem severozapada do vrha Ciganski grob (kota 1464 m n.v), preko kote 1394 m n.v, lokaliteta Lokvica, kote 1377 m n.v, lokaliteta Rajićeva glava, kote 1308 m n.v, ulazi u KO Boranci preko vrha Mali čir (kota 1268 m n.v), i Veliki čir (kota 1369 m n.v), lokaliteta Ravno osoje (kota 1319 m n.v), do uzvišenja Planinička Stubica (kota 1297 m n.v). Odavde nastavlja pravcem severozapada granicom Republike Srbije i Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija (u daljem tekstu: AP Kosovo i Metohija), zapadnom granicom KO Domiševina, KO Gradac, KO Blaževo, KO Bozoljin, KO Ravnište i KO Brzeće, preko kote 1216 m n.v, lokaliteta Dugo prisoje, kote 1152 m n.v, uzvišenja Vrletnica (kota 1356 m n.v), (kote 1355 m n.v), lokaliteta Kepina livada, preko (kota 1425 m n.v. i 1466 m n.v), lokaliteta Jaruge, Vojetin (kota 1561 m n.v), i dalje istim pravcem prevojem preko kota 1502 m n.v, 1793 m n.v, 1913 m n.v, do Pančićevog vrha (kota 2017 m n.v), ulazi u Nacionalni park Kopaonik (u daljem tekstu: NP Kopaonik) preko lokaliteta Suvo rudište (kota 1976 m n.v), Pajino preslo (kota 1804 m n.v), grebenom Karaman (kota 1904 m n.v), do kote 1917 m n.v. Ovde menja pravac ka jugoistoku preko lokaliteta Ledenice (kota 1870 m n.v), uzvišenja Struga (kota 1608 m n.v), uzvišenja Garine (kota 1535 m n.v), do lokaliteta Mramor (kota 1127 m n.v). Odavde granica skreće ka severoistoku, izlazi iz NP Kopaonik granicom KO Kneževo i KO Brzeće preko kote 1221 m n.v, lokaliteta Rudine (kota 1246 m n.v), prelazi preko Marine čuke (kota 1267 m n.v), kota 1215 m n.v. i 1236 m n.v, duž granice KO Brzeće i KO Gočmanci, do kote 1162 m n.v. i dalje pravcem severoistoka prati granicu KO Radmanovo i KO Gornje Leviće, preko lokaliteta Košare ulazi u KO Radmanovo preko grebena Brložnjak (kota 1224 m n.v), kote 1168 m n.v, vrha Ogledna (kota 1359 m n.v). Granica ulazi u KO Šoškić preko kota 1349 m n.v i 1181 m n.v, lomi se ka jugoistoku, prelazi preko vrha Pločnik (kota 1205 m n.v), lokaliteta Velika grobnica (kota 1115 m n.v), kote 1097 m n.v, do Kadine čuke (kota 1111 m n.v) i dalje istim pravcem severnom granicom KO Žarevo, preko lokaliteta Magulina (kota 1046 m n.v), Vrata (kota 1072 m n.v), preko kote 944 m n.v. do vrha Čukar (kota 1065 m n.v). I dalje istim pravcem preko kote 1051 m n.v, lokaliteta Lokvenik (kota 1007 m n.v), Okruglica, do kote 921 m n.v, nastavlja jugozapadnom granicom KO Batote preko uzvišenja Humka (kota 993 m n.v), do uzvišenja Veliki Trupac (kota 1004 m n.v). Ovde granica ulazi u KO Batote do uzvišenja Mali Trupac (kota 1004 m n.v), ide zaseokom Marković, kote 913 m n.v, preko lokaliteta Gavranić, vrha Đurina lipa (kota 1011 m n.v), Veliko Brdo (kota 1003 m n.v), Glavić (kota 1039 m n.v), do lokaliteta Sto. Odavde se granica lomi ka jugoistoku preko kote 1142 m n.v. do Crne čuke (kota 1196 m n.v), u pravcu jugozapada preko lokaliteta Rastin breg, kote 1088 m n.v, skreće ka jugu lokalitetom Oraovačko brdo, kote 776 m n.v. do preseka sa užom zonom zaštite.

1

1.3.1. Koordinate tačaka opisa zone III sanitarne zaštite

Koordinate tačaka opisa zone III sanitarne zaštite:

oznaka

X

Y

Oznaka

X

Y

oznaka

X

Y

III – 1

4792881

7485804

III – 23

4791487

7505431

III – 45

4776663

7501571

III – 2

4794179

7486654

III – 24

4791951

7506735

III – 46

4777055

7500042

III – 3

4794428

7487731

III – 25

4791133

7507575

III – 47

4776773

7498993

III – 4

4793801

7489008

III – 26

4790213

7508635

III – 48

4775551

7497727

III – 5

4793131

7489644

III – 27

4790387

7509803

III – 49

4776159

7496102

III – 6

4792672

7490336

III – 28

4789198

7510391

III – 50

4776678

7495268

III – 7

4793316

7491484

III – 29

4788363

7509667

III – 51

4777757

7494675

III – 8

4793660

7492138

III – 30

4786562

7509818

III – 52

4778132

7493567

III – 9

4794325

7492512

III – 31

4785002

7509631

III – 53

4778171

7492885

III – 10

4793930

7493486

III – 32

4783237

7510471

III – 54

4779387

7492136

III – 11

4794933

7494082

III – 33

4782675

7510832

III – 55

4780586

7492428

III – 12

4794907

7494612

III – 34

4781482

7510932

III – 56

4780658

7492912

III – 13

4795682

7495072

III – 35

4780748

7511192

III – 57

4781680

7492462

III – 14

4796299

7495916

III – 36

4779658

7511150

III – 58

4783096

7491511

III – 15

4796082

7496493

III – 37

4777623

7511109

III – 59

4783893

7491550

III – 16

4795538

7498172

III – 38

4777690

7510776

III – 60

4785189

7490668

III – 17

4794580

7499458

III – 39

4777318

7509823

III – 61

4786502

7490636

III – 18

4794636

7501723

III – 40

4777486

7509275

III – 62

4788079

7489378

III – 19

4794112

7502768

III – 41

4776810

7507670

III – 63

4789672

7488435

III – 20

4792699

7503582

III – 42

4774478

7506627

III – 64

4790175

7487392

III – 21

4792816

7504273

III – 43

4774187

7504223

III – 65

4791508

7486402

III – 22

4792343

7504544

III – 44

4775030

7503175

1.1.4. Zona III (šira zona sanitarne zaštite akumulacije „Ćelije”)

Zona III (šira zona sanitarne zaštite) – koja se definiše na delu sliva akumulacije „Ćelije” u severnom i severoistočnom obuhvatu Prostornog plana na delu katastarskih opština: Batote, Brzeće, Radmanovo, Gočmanci, Žarevo i Šošiće (67,97 km2).

Elementi za obeležavanje zona sadržani su u referalnoj karti broj 4. „Sprovođenje Prostornog plana” i Detaljnoj karti sprovođenja zone I sanitarne zaštite 4a (listovi 1, 2 i 3) u razmeri 1 : 2 500.

1.1.5. Bilans površina zona sanitarne zaštite

Bilans površina prema teritorijalnom obuhvatu i zonama zaštite akumulacije prikazan je u sledećoj tabeli:

Tabela 2. Bilans teritorijalnog obuhvata i zona sanitarne zaštite akumulacija (u km2)

Opština

 

Naselje

 

KO

 

zona neposredne zaštite sa akumulacijom (zona I)

sliva akumulacije „Selova”

uža zona zaštite (zona II) sliva akumulacije „Selova”

šira zona zaštite (zona III) sliva akumulacije „Selova”

šira zona zaštite (zona III) sliva akumulacije „Ćelije”

izvan zona zaštite

ukupno

1

2

3

4

5

3+4+5

Brus

 

 

Batote

Batote

0,00

0,00

4,56

36,54

4,87

45,97

Belo Polje

Belo Polje

0,00

0,00

3,2

0,00

0,00

3,2

Blaževo

Blaževo

0,00

0,00

6,17

0,00

0,00

6,17

Bozoljin

Bozoljin

0,00

0,00

8,3

0,00

0,00

8,3

Boranci

Boranci

0,00

0,00

8,96

0,00

2,84

11,8

Brzeće

Brzeće

0,00

0,00

9,91

16,03

0,14

26,07

Vitoše

Vitoše

0,00

0,00

9,5

0,00

0,00

9,5

Gornje Leviće

Gornje Leviće

0,00

0,00

14,61

0,00

0,04

14,65

Gradac

Gradac

0,00

0,00

5,64

0,00

0,00

5,64

Domiševina

Domiševina

0,00

0,00

4,32

0,00

0,00

4,32

Donje Leviće

Donje Leviće

0,00

0,00

6,62

0,00

0,00

6,62

Đerekari

Đerekari

0,00

0,00

2,37

0,00

0,00

2,37

Žarevo

Žarevo

0,00

0,00

11,71

3,08

0,00

14,79

Iričići

Iričići

0,00

0,00

4,47

0,00

0,00

4,47

Kneževo

Kneževo

0,00

0,00

3,41

0,04

0,03

3,48

Kovizla

Kovizla

0,00

0,00

6,34

0,00

0,00

6,34

deo naselja Livađe

Gočmanci

0,00

0,00

0,03

3,42

0,00

3,46

Ravnište

Ravnište

0,00

0,00

9,58

0,00

0,00

9,58

Radmanovo

Radmanovo

0,00

0,00

0,86

6,40

0,00

7,26

Radunje

Radunje

0,00

0,00

6,76

0,00

0,00

6,76

Sudimlja

Sudimlja

0,00

0,00

6,77

0,00

0,00

6,77

Čokotar

Čokotar

0,00

0,00

2,67

0,00

0,00

2,67

Šošiće

Šošiće

0,00

0,00

11,72

2,44

0,00

14,16

Kuršumlija

Babica

Babica

0,00

0,00

15,17

0,00

0,00

15,17

Vlahinja

Vlahinja

0,00

0,00

0,00

0,00

13,63

13,63

Dankoviće

Dankoviće

0,00

0,00

0,00

0,00

13,71

13,71

Donja Mikuljana

Donja Mikuljana

0,00

0,00

0,00

0,00

1,68

1,68

Žalica

Žalica

0,01

0,38

4,82

0,00

0,01

5,21

Žuč

Žuč

0,00

0,00

0,00

0,00

10,14

10,14

Igrište

Igrište

0,09

0,81

11,96

0,00

7,85

20,71

Lukovo

Lukovo

0,03

0,40

25,10

0,00

0,01

25,54

Ljutova

Ljutova

0,05

0,70

6,38

0,00

0,00

7,13

Magovo

Magovo

0,00

0,03

5,99

0,00

0,03

6,05

Merćez

Merćez

0,38

2,85

2,04

0,00

0,01

5,28

Mrče

Mrče

0,00

0,00

12,56

0,00

0,00

12,56

Parada

Parada

0,00

0,00

10,46

0,00

0,00

10,46

Parduse

Pačarađa

Pačarađa

1,65

4,44

2,51

0,00

0,00

8,6

Pevaštica

Pevaštica

0,00

0,17

5,93

0,00

0,02

6,12

Perunika

Perunika

0,00

0,00

0,00

0,00

8,28

8,28

Rastelica

Rastelica

0,00

0,00

2,88

0,00

9,89

12,77

Selova

Selova

0,41

1,35

2,09

0,00

6,85

10,69

Seoce

Seoce

 

0,00

0,00

17,55

0,00

0,00

17,55

Kalimance

Trebinje

Trebinje

0,00

0,00

17,85

0,00

0,00

17,85

Trećak

Trećak

0,00

0,00

9,37

0,00

0,00

9,37

Štava

Štava

 

0,00

0,00

30,39

0,00

0,00

30,39

Željova

Trešnjica

Mijačić

Prostorni plan

2,60

11,13

331,52

67,97

80,01

493,24

Izvor: Zakon o teritorijalnoj organizaciji Republike Srbije

Površina kompleksa podbranskog objekata – postrojenja za prečišćavanje vode „Selova”, lociranog 250 m nizvodno, na levoj obali Toplice iznosi oko 0,032 km2. Objekti postrojenja raspoređeni su na padini blagog nagiba prema koritu reke Toplice (oko 6˚, između izohipsi 465 i 482 m n.v).

Ukupna dužina magistralnog cevovoda na teritoriji Prostornog plana iznosi oko 15,03 km. Površina koridora rezervisana za njegovu izgradnju je oko 0,45 km2, po 15 m levo i desno od osovine magistralnog cevovoda.

1.2. Posebne namene područja Prostornog plana

Posebne namene područja Prostornog plana koje su ključne za utvrđivanje planskih rešenja jesu:

sliv akumulacije „Selova” koji predstavlja bitnu okosnicu u sastavu Donje-južnomoravskog regionalnog sistema i Topličkog podsistema za snabdevanje naselja vodom i Južnomoravskog rečnog sistema za integralno korišćenje, uređenje i zaštitu voda;

sliv akumulacije „Đelije” koji predstavlja važan objekat u sastavu Rasinsko-moravskog regionalnog sistema za snabdevanje naselja vodom i Zapadnomoravskog rečnog sistema za integralno korišćenje, uređenje i zaštitu voda;

područje Nacionalnog parka Kopaonik i primarne turističke destinacije

Kopaonik;

ostale posebne namene, utvrđene planskim i strateškim dokumentima na nacionalnom nivou i uslovima Ministarstva odbrane.

2. OBAVEZE, USLOVI I SMERNICE IZ PROSTORNOG PLANA REPUBLIKE SRBIJE I DRUGIH RAZVOJNIH DOKUMENATA

2.1. Zakon o Prostornom planu Republike Srbije od 2010. do 2020. godine

Prostornim planom Republike Srbije (u daljem tekstu: PPRS) utvrđene su dugoročne osnove organizacije, uređenja, korišćenja i zaštite prostora Republike Srbije u cilju usaglašavanja ekonomskog i socijalnog razvoja sa prirodnim, ekološkim i kulturnim potencijalima i ograničenjima na njenoj teritoriji. PPRS se razrađuje regionalnim prostornim planovima, prostornim planovima područja posebne namene, prostornim planovima za područja utvrđena PPRS, prostornim planovima jedinica lokalne samouprave, urbanističkim planovima, planovima i programima razvoja, propisima i opštim aktima donetim za njihovo sprovođenje. PPRS predstavlja osnov za definisanje strategija na državnom, regionalnom i lokalnom nivou u meri u kojoj imaju uticaj na prostorni razvoj Republike Srbije, njenih regiona i jedinica lokalne samouprave. Kao strateški razvojni dokument, PPRS pripremljen je za vremenski period do 2020. godine.

Prostorni plan je u PPRS svrstan u prioritetne planove za izradu (poglavlje VII „Ka ostvarenju plana”). Kroz poglavlje 2.2. „Ekološka povezanost, uređenost i održivost” (III-2) navodi se da je južna Srbija celina koja ima najveće prostorno razvojne probleme (zaostala privredna struktura, gašenje najvećeg broja privrednih jedinica, enormni socijalni problemi, problemi graničnog pojasa i dr), tako da zahteva najveće intervencije i podršku Republike Srbije. Područje koje je obuhvaćeno Prostornim planom spada u nerazvijena područja. Obuhvaćeni su delovi teritorija opština Kuršumlija i Brus, koji pripadaju grupi demografski krajnje ugroženih područja (poglavlje V-2 „Stanovništvo, naselja i socijalni razvoj”); kao strukturni tip 3 ruralnog područja Srbije, koja po karakteristikama jesu heterogena ruralna područja, ali je njihova zajednička karakteristika da su to periferna područja u graničnim regionima i oblastima Republike Srbije. Karakteriše ih još i izrazito niska gustina naseljenosti (opština Kuršumlija do 50 st/km2, opština Brus do 100 st/km2), nepovoljna starosna i obrazovna struktura stanovništva, slaba infrastrukturna opremljenost, najviša stopa ruralnog siromaštva i ukupna nezaposlenost, privredne grane usmerene ka korišćenju prirodnih resursa, poljoprivreda razorena nepovoljnim geografskim i strukturnim karakteristikama i urbanim razvojem i slabi uslovi za poljoprivrednu proizvodnju. Deo područja Prostornog plana pripada visokoplaninskim područjima Republike Srbije, sa strateškim prioritetom: razvoj turističkog centra Kopaonik, turističke, saobraćajne i tehničke infrastrukture, integrisanje ponude sa podplaninskim selima, unapređenje poljoprivrede i drugih komplementarnih aktivnosti i dr. Posebnu pažnju treba posvetiti razvoju i mogućnostima primene alternativnih izvora energije (biomasa, biogas, MHE, geotermalna i energija sunca i vetra). U oblasti razvoja vodoprivredne infrastrukture do 2014. godine jedan od osnovnih ciljeva je stavljanje u funkciju akumulacije „Selova”. U delu PPRS koji se odnosi na održivi razvoj ekonomije, transporta i infrastrukture (V-3), poglavlje 3.3.5. „Vodoprivreda i vodoprivredna infrastruktura”, data je optimizacija integralnih vodoprivrednih sistema na jedinstvenom vodoprivrednom prostoru Republike Srbije i usklađivanje njihovog razvoja sa ciljevima očuvanja životne sredine i drugih korisnika prostora. Od 18 regionalnih sistema za snabdevanje naselja vodom najvišeg kvaliteta, „Selova” pripada Donje-južnomoravskom regionalnom sistemu i Južnomoravskom rečnom sistemu. Prioritetno je vodosnabdevanje iz izvorišta površinskih voda, uz obavezu primene odgovarajućih mera zaštite. Dugoročni programski cilj je vraćanje kvaliteta površinskih voda u zahtevane klase kvaliteta (I, IIa i IIb klasa). Razvoj turizma usmeren je razvojem klastera središnja i zapadna Srbija, primarno turističke destinacije Kopaonik (kroz celogodišnju ponudu), odnosno kroz razvoj sekundarnih turističkih prostora. Područje pripada kvalitetnoj životnoj sredini pretežno pod voćnjacima, vinogradima, livadama, pašnjacima i šumama. Strateški prioritet je poboljšanje kvaliteta površinskih i podzemnih voda, izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (u daljem tekstu: PPOV) u naseljima sa najvećim uticajima na izvorišta, kao i obezbeđenje racionalnog korišćenja vode uvođenjem novih tehnologija i recirkulacije. U oblasti zaštite prirodnih dobara, poseban značaj dat je zaštiti planinskih područja (NP Kopaonik), zajedno sa zaštitom izvorišta i vodotokova prve kategorije.

2.2. Uredba o utvrđivanju Vodoprivredne osnove Republike Srbije

Vodoprivredna osnova Republike Srbije (u daljem tekstu: VOS) je osnovni dokument kojim se utvrđuje strategija korišćenja voda, zaštite voda i zaštite od voda na teritoriji Republike Srbije, kao jedinstvenog vodoprivrednog prostora. Osnovni strateški cilj VOS je: „održavanje i razvoj vodnog režima kojim se obezbeđuju najpovoljnija i najcelishodnija tehnička, ekonomska i ekološka rešenja za jedinstveno upravljanje vodama, zaštitu od štetnog dejstva voda, zaštitu voda i korišćenje voda”. Osnovni zadatak VOS-a je da obezbedi ostvarivanje navedenog osnovnog strateškog cilja, vodeći računa o konfliktima pojedinih vodoprivrednih oblasti i grana i zahtevima ostalih korisnika prostora.

Akumulacija „Selova” u izgradnji, na Toplici, je deo Donje-južnomoravskog regionalnog sistema – Toplički podsistem. Ovaj sistem obuhvata sliv Južne Morave nizvodno od Grdeličke klisure. Izvorišta visokokvalitetne vode nalaze se uglavnom po obodu ovog područja, dok su najveći potrošački centri u središnjem delu, u dolinama većih reka.

Okosnicu Topličkog podsistema čini akumulacija „Selova”. Iz nje se obezbeđuju potrebne količine voda za vodosnabdevanje naselja u opštinama: Kuršumlija, Blace, Prokuplje, Žitorađa, Merošina i Doljevac, kao i deo potreba za visokokvalitetnom vodom naselja na teritoriji grada Niša. Treba istaći da su uslovi za zaštitu kvaliteta voda reke Toplice i upotreba istih od ostalih korisnika veoma otežane zbog malih proticaja u doba malovođa, pa je pored korišćenja akumulacije za oplemenjivanje malih voda, potrebno preduzeti sve dodatne raspoložive mere kako bi se proticaji u reci, u doba malovođa, povećali. U ovom cilju data su i određena alternativna rešenja za vodosnabdevanje naselja u nekim od navedenih jedinica lokalne samouprave (Merošina, Doljevac i Niš).

Prema VOS-u, prognozirane su ukupne potrebe za vodom (visoko kvalitetne vode za domaćinstva i industriju) do 2021. godine. One za opštine čiji su delovi teritorije obuhvaćeni Prostornim planom iznose: Kuršumlija (8,3 h 106 m3/god) i Brus (4,0 h 106 m3/god).

Definisan je obim potrebnih antierozionih radova u slivu akumulacije „Selova” koji obuhvataju oko 30.078 m3 građevinskih i oko 3514 ha bioloških radova.

2.3. Uredba o utvrđivanju Regionalnog prostornog plana za područje

Nišavskog, Topličkog i Pirotskog upravnog okruga

Regionalni prostorni plan za područje Nišavskog, Topličkog i Pirotskog upravnog okruga, koji je utvrđen Uredbom o utvrđivanju Regionalnog prostornog plana za područje Nišavskog, Topličkog i Pirotskog upravnog okruga („Službeni glasnik RS”, broj 1/13), ima površinu koja obuhvata 7717 km2, od čega je u obuhvatu Prostornog plana 268,89 km2 (3,48%) (na delu teritorije opštine Kuršumlija), za koji su relevantne sledeće njegove odredbe: područje će se razvijati van funkcionalnog urbanog područja (u daljem tekstu: FUP) Niša, sa položajem na koridoru intenzivnog razvoja, veze sa AP Kosovo i Metohija; planiran je razvoj Donje-južnomoravskog regionalnog sistema vodosnabdevanja, koji se oslanja na nekoliko podsistema, Toplički, Nišavski i Moravički. Toplički sistem oslanja se na akumulaciju u izgradnji „Selova” na reci Toplici, sa koje će se vodom snabdevati naselja u lokalnim samoupravama: Kuršumlija, Blace, Prokuplje, Žitorađa, Merošina, Doljevac i Niš; izrada planske i projektne dokumentacije za deo autoputa E-80 – državnog puta IB reda br. 35 (Niš – Prokuplje – Kuršumlija), čime se u širem pojasu puta IB reda br. 35, planom rezerviše potencijalni koridor, kao i aktivnosti na izgradnji deonice Niš – Prokuplje u dužini od oko 23 km; gasifikacija područja će uslediti nakon realizacije magistralnog gasovoda iz glavnog regulacionog čvora (u daljem tekstu: GRČ) „Orljane” od koga će nastaviti dva kraka magistralnog gasovoda: MG-11-01 ka Leskovcu i Vranju i MG-11-02 ka Blacu, Kuršumliji i Kosovu (preko teritorija jedinica lokalnih samouprava Doljevac, Žitorađa, Prokuplje i Kuršumlija); postoje značajne mogućnosti za izgradnju većeg broja malih hidroenergetskih postrojenja – MHE na manjim bujičnim vodotocima, ali i na postojećim akumulacijama, na kojima se do sada nisu koristili raspoloživi vodni resursi u oblasti hidroenergetike; turistički prostor obuhvata delove turističkog klastera Središnja i Zapadna Srbija; deo područja pripada turističkom rejonu Toplički rejon (sa planinama i banjama), gde će glavna turistička ponuda biti organizovana u T 1-3 kompleksima-destinacijama (u daljem tekstu: k-d) i mestima (turistički k-d T-1 oko opštinskog centra Kuršumlija (gde se prevezuje sa k-d T-2), sa delom Kopaonika, Kuršumlijskom Banjom, Lukovskom Banjom i dr; turistički k-d T-2 oko opštinskog centra Kuršumlija (gde se prevezuje sa k-d T-1) i Prokuplje (gde se prevezuje sa k-d T-3), sa prirodnim dobrom Radan planine, Đavoljom Varoši, Prolom Banjom i dr; i turistički k-d T-3 oko opštinskog centra Prokuplje (gde se prevezuje sa k-d T-2) i Blace, sa celim vencem Jastrepca, koji se proteže i u manjim delovima opština Merošina i Aleksinac u Nišavskom upravnom okrugu; zaštita uređenje i unapređenje prirodnih dobara; očuvanje kvaliteta vazduha, vode, zemljišta, smanjenog uticaja buke, racionalna potrošnja prirodnih i stvorenih resursa; integrisanje nepokretnih kulturnih dobara u savremene društvene procese na osnovu metodologije aktivne konzervacije, politike održivog razvoja i preporuka potvrđenih međunarodnih konvencija u pravcu stvaranja efikasnog sistema upravljanja zaštitom i prezentacijom nepokretnih kulturnih dobara uz usklađivanje stepena komercijalizacije sa principima održivog korišćenja neobnovljivih resursa.

2.4. Uredba o utvrđivanju Regionalnog prostornog plana za područje Šumadijskog, Pomoravskog, Raškog i Rasinskog upravnog okruga

Regionalni prostorni plan za područje Šumadijskog, Pomoravskog, Raškog i Rasinskog upravnog okruga koji je utvrđen Uredbom o utvrđivanju Regionalnog prostornog plana za područje Šumadijskog, Pomoravskog, Raškog i Rasinskog upravnog okruga („Službeni glasnik RS”, broj 39/14), ima površinu 11 559 km2, od čega je u obuhvatu Prostornog plana 224,35 km2 (1,94 %), (na delu teritorije opštine Brus), za koji su relevantne sledeće njegove odredbe: zapadni i severozapadni deo područja pripada visokoplaninskim područjima Republike Srbije, odnosno zoni Kopaonik – Željin – Stolovi – Goč; područje će se većim delom razvijati u okviru FUP-a centra nacionalnog značaja Kruševac; gasifikacija područja će uslediti nakon realizacije magistralnog gasovoda Pojate – Kruševac – Vrnjačka Banja i dalje ka zapadnoj Srbiji; preporučuje se primena alternativnih izvora energije; planiran je razvoj Rasinsko-pomoravskog regionalnog sistema za snabdevanje vodom i Zapadnomoravskog regionalnog sistema korišćenja, uređenja i zaštite rečnih voda što opredeljuje korišćenje, zaštitu voda i zaštitu od voda i širenje vodoprivredne infrastrukture Rasinskog sistema ka Paraćinu; razvoj turizma predviđen je u sklopu klastera središnja i zapadna Srbija, primarne turističke destinacije Kopaonik (kroz celogodišnju ponudu), odnosno kroz razvoj sekundarnih turističkih prostora; strateški prioritet je poboljšanje kvaliteta površinskih i podzemnih voda, realizacija PPOV u naseljima sa najvećim uticajima na izvorišta, obezbeđenje racionalnog korišćenja vode u industriji i energetici uvođenjem novih tehnologija i recirkulacije; i poseban značaj je, u oblasti zaštite prirodnih dobara, dat NP Kopaonik i drugim prostorima (Jastrebac, Goč – Željin – Stolovi i akumulacija „Ćelije”) za koje je predviđeno definisanje statusa, prostornog obuhvata i režima zaštite.

2.5. Uredba o utvrđivanju Prostornog plana područja posebne namene

Nacionalnog parka Kopaonik

Prostorni plan područja posebne namene Nacionalnog parka Kopaonik (u daljem tekstu: PPPPN NP Kopaonik), koji je utvrđen Uredbom o utvrđivanju Prostornog plana područja posebne namene Nacionalnog parka Kopaonik („Službeni glasnik RS”, broj 95/09), je prostor posebnih prirodnih i turističkih vrednosti od nacionalnog značaja. Obuhvata oko 10,32% teritorije Prostornog plana, ili oko 51 km2 (na delovima teritorije opštine Brus KO: Bozoljin, Ravnište, Kneževo, Brzeće i Gočmanci). Definisane su zone sa režimima zaštite I, II i III stepena NP Kopanik, kao i zone od interesa za razvoj turističko-rekreativnih aktivnosti, tako da prvi stepen zaštite čine prirodni rezervati, spomenici prirode i nepokretna kulturna dobra; drugi stepen zaštite čine zone predeonih celina, stanište prirodnih retkosti, ostale prirodne vrednosti i nepokretna kulturna dobra; treći stepen zaštite čine sve ostale površine NP Kopaonik van utvrđenih osnovnih površina u prvom i drugom stepenu zaštite. Definisana su pravila korišćenja, uređenja i zaštite prirode, poljoprivrednog i šumskog zemljišta, kao i pravila uređenja i održivog prostornog razvoja (mreže naselja i stanovništva, ruralnih područja, privrednih delatnosti, javnih službi, infrastrukturnih sistema i dr). Dominantna privredna aktivnost, kompatibilna sa zaštitom NP Kopaonik je razvoj turizma u turističkim podcentrima Turističkog centra Kopaonik: Jaram (delom na teritoriji opštine Raška), Srebrnac, Rendara i Brzeće, turističkim naseljenim mestima – Kriva Reka i Kneževo, zatim alpska i nordijska skijališta i dr), uz integraciju sa brojnim turističkim resursima i prirodnim i kulturnim vrednostima u neposrednom okruženju. Kao dominantan vid turizma predviđen je stacionarni i izletnički planinski turizam, sa celogodišnjim korišćenjem kapaciteta ponude (u zimskom periodu alpsko skijanje i aktivnosti ostalih zimskih sportova, i u letnjem periodu brojni vidovi sportsko-rekreativnog turizma).

2.6. Relevantne nacionalne i lokalne strategije, planska i druga dokumentacija

U Prostorni plan ugrađene su smernice i strateška opredeljenja sledećih nacionalnih strategija: Nacionalna strategija održivog razvoja („Službeni glasnik RS”, broj 57/08); Nacionalna strategija o starenju („Službeni glasnik RS”, broj 76/06); Uredba o utvrđivanju Vodoprivredne osnove Republike Srbije; Strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja Republike Srbije za period 2014 – 2024. godine („Službeni glasnik RS”, broj 85/14); Strategija razvoja šumarstva Republike Srbije („Službeni glasnik RS”, broj 59/06); Strategija razvoja turizma Republike Srbije („Službeni glasnik RS”, broj 91/06); Strategija upravljanja otpadom za period 2010-2019. godine („Službeni glasnik RS”, broj 29/10); Odluka o utvrđivanju Strategije razvoja energetike Republike Srbije do 2015. godine („Službeni glasnik RS”, broj 44/05); Strategija razvoja železničkog, drumskog, vodnog, vazdušnog i intermodalnog transporta u Republici Srbiji od 2008. do 2015. godine („Službeni glasnik RS”, broj 4/08); Uredba o ekološkoj mreži; strateški, razvojni i akcioni planovi i dokumenti i dr. Takođe su konsultovane i nacionalne strategije koju su prestale da važe: Strategija regionalnog razvoja Republike Srbije za period od 2007. do 2012. godine („Službeni glasnik RS”, broj 21/07); Uredba o utvrđivanju Programa ostvarivanja Strategije razvoja energetike Republike Srbije do 2015. godine za period od 2007. do 2012. godine („Službeni glasnik RS”, br. 17/07, 73/07, 99/09 i 27/10); Strategija razvoja telekomunikacija u Republici Srbiji od 2006. do 2010. godine („Službeni glasnik RS”, br. 99/06 i 4/09);

Pored navedenih strategija, korišćeni su i lokalni planski i razvojni dokumenti: Prostorni plan opštine Brus („Službeni list opštine Brus”, broj 3/13) – „Infoplan” D.O.O. Aranđelovac, 2012; Prostorni plan jedinice lokalne samouprave Kuršumlija – koncept plana – Arhitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2012. godine; Prostorni plan područja posebne namene „Selova”, Dokumentaciona osnova, Javno preduzeće za planiranje, projektovanje i automatsku obradu podataka „Infoplan” Aranđelovac, Aranđelovac, 1991. godine; Plan generalne regulacije (u daljem tekstu: PGR) za naselje Brzeće – Kopaonik – koncept plana, „Infoplan” D.O.O. Aranđelovac, 2013; Plan detaljne regulacije (u daljem tekstu: PDR) lokaliteta „Jaram” na Kopaoniku u opštini Brus, Arhitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2007; PDR „Srebrnac” na Kopaoniku u opštini Brus, Arhitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2007; Akumulacija „Selova” – Glavni projekat, Knjiga XVII, Elaborat o obaveštavanju i uzbunjivanju stanovništva na području ugroženom od eventualnog rušenja brane „Selova”, Sveska 1. – Opšti deo sa hidrauličkim proračunom, Energoprojekt, Beograd, 1986; Vodovodni sistem „Selova”, – Glavni projekat postrojenja za preradu vode (u daljem tekstu: PPV) „Selova”, Knjiga IX, Detaljna analiza uticaja PPV „Selova” na životnu sredinu, Energoprojekt – MDD Hidroinženjering, DD u mešovitoj svojini, Novi Beograd, 1998; Izvođački projekat servisno-gradilišnog puta na levoj obali akumulacije Selova od km 0+000,00 km 5+137,72, VIOR Velika Morava A.D. Beograd, 2010; UDK: 620.196 – Originalni naučni rad: Uticaj protiverozionih radova u slivu reke Toplice uzvodno od brane „Selova” na intenzitet erozije zemljišta – Stanimir Kostadinov, Nada Dragović, Miodrag Zlatić, Mirjana Todosijević – Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu, Vodoprivreda 0350-0519, 40 (2008) 231-233 p, 115-126; UDK 911.2:627.14 (497.11) – Originalni naučni rad: Karakteristike velikih voda na bujičnim slivovima u Srbiji – Ratko Ristić, Boris Radić, Nevena Vasiljević – Glasnik srpskog geografskog društva 2009. godine; Vodoprivredno uređenje doline reke Toplice – višenamenska akumulacija Selova – od ideje do realizacije 1950-1986. god.- Beograd, 1994. godine, Miodrag Dedić, dipl. građ. inž.

3. SKRAĆENI PRIKAZ I OCENA POSTOJEĆEG STANJA (POTENCIJALI I OGRANIČENJA, SWOT ANALIZA)

3.1. Posebna namena područja

3.1.1. Vode, vodna i vodoprivredna infrastruktura

3.1.1.1. Hidrografske, hidrološke i vodoprivredne osobenosti šireg

područja akumulacije

Područje Prostornog plana karakterišu dva veća sliva i to: na severu sliv Rasine i u centralnom, južnom i istočnom delu sliv Toplice.

U geološkom smislu teritorija je pretežno izgrađena od vodoodrživih stena, pa je oticanje vode površinsko. Većina voda pripada slivu reke Toplice koji je najveći rečni tok na ovom području, a ujedno to je i najveća leva pritoka Južne Morave, kako po protoku vode, tako i po površini sliva koja ukupno iznosi 2217 km2. Zapadnu granicu sliva formira planinski masiv Kopaonika koji ga odvaja od Donjeg Ibra, Gornjeg Laba i Malog Kosova. Severnu granicu čine Veliki i Mali Jastrebac, iza kojih se pružaju oblasti Župe, Rasine i Aleksinačkog Pomoravlja. Na istoku se nalazi dolina Južne Morave kod Niša, dok južne granice čine planine Vidojevica i Pasjača. Cela oblast, kao i reka koja kroz nju protiče, dobili su naziv po velikom broju izvora tople mineralne vode tzv. toplica ili banja (Prolom, Lukovska, Kuršumlijska), koje su poznate još od rimskog doba.

Slivno područje akumulacije „Selova” obuhvata gornji deo sliva reke Toplice na istočnim padinama planine Kopaonik. Ukupna površina njenog sliva do pregradnog mesta je 349 km2 (16%).

Tabela 3. Osnovni parametri sliva

Parametar

Oznaka

Vrednost

Površina sliva

A-km2

346,05

Dužina sliva

L-km

33,2

Obim sliva

O-km

94,06

Kota vrha sliva

Kv – m n.v.

2017,0

Najniža kota u slivu

Kn – m n.v.

456,4

Srednja nadm. visina sliva

Nsr-m n.v.

971,10

Srednja visinska razlika

D-m

514,7

Srednji pad sliva

Isr-%

37,44

Relativni pad toka

It-%

4,72

Lokalni erozioni bazis

H-m

1.560,6

Gustina hidrogr. mreže

G – km/km2

2,23

Izvor:UDK:620.196 – Originalni naučni rad: Uticaj protiverozionih radova u slivu reke Toplice uzvodno od brane „Selova” na intenzitet erozije zemljišta – Stanimir Kostadinov, Nada Dragović, Miodrag Zlatić, Mirjana Todosijević – Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu

Na području Prostornog plana postoje brojni izvori od kojih su neki sa hladnom vodom, dok su neki lekoviti i sa povećanom radioaktivnošću i mineralizacijom vode. Najveći izvori na Kopaoniku na području Prostornog plana su Bela reka, iznad Brzeća, vrelo Gvozdac i Duboka, koji su na području NP Kopaonik i zaštitne zone NP Kopaonik, izdvojeni kao hidrološki spomenici:

– vrelo Duboka, najveće u NP, na kontaktu mermera i hloritskih škriljaca, izdašnosti do 65 l/s, u klisuri istoimene reke, na 1115 m n.v, u okviru rezervata „Duboka”. Na vrelu se pojavljuju vode podzemnog toka Duboke, koja ponire skoro u celini u rečnom koritu oko 1 km uzvodno. Vrelo odražava svu složenost hidroloških odnosa i mehanizama cirkulacije voda u karbonatnim terenima, što se posebno karakteriše odnosom minimalne i maksimalne izdašnosti. Zaštitom vrela biće obezbeđeno funkcionisanje hidrogeološkog sistema (ponor – podzemni tok – vrelo). Pored neposrednih prostora oko ponora i vrela, zaštitom će biti obuhvaćen i pojas rečnog korita između ova dva objekta u širini od 50 m;

– vrelo Gvozdac u Brzećkoj reci, razbijeno izvorište gravitacionog tipa na kontaktu mermera i granodiorita, prosečne izdašnosti od 19 l/s, u okviru rezervata „Metođe”;

– gejzir Gvozdac u Brzećkoj reci, pulsirajući izliv vode iz napuštene bušotine u granodioritima, sa visinom mlaza do 5 m, izdašnosti oko 2 l/s, u okviru rezervata „Metođe”. Iako je antropogenog porekla, gejzir je interesantan zbog neuobičajene pojave vode pod pritiskom, režima izdani i turističke atraktivnosti.

Od hidroloških pojava, karakterističnih za krast konstatovan je jedan ponor i jedno karstno vrelo. Ove dve pojave su u međusobnoj vezi tako da čine jedinstveni hidrološki sistem. Ponor Duboke je u vidu zjapeće pukotine u krečnjaku, elipsastog oblika. Dubina ponorskog vertikalnog kanala je oko 2 m, a pri dnu je dijametra oko 1,5 m. Na dnu je zasut krečnjačkim i granitno-ofijolitskim blokovima, sa peskom od škriljaca i peščara. Ukupni kapacitet ponora je oko 500 l/s, a ako doticaj bude veći, onda potok prelazi preko ponora i dalje teče, do tada suvom dolinom. Vrelo Toplice se javlja na oko 900 m niz dolinu od ponora. U osnovi se javlja ispod krečnjačkog bloka, koji je u severnom delu probijen žlebom suve doline. Primarno izvorište je maskirano velikom masom krečnjačkih i drugih kamenih blokova, tako da se ono javlja u vidu velikog broja mlazeva, koji obilaze blokove. Ovo je veoma snažno vrelo. Njegova izdašnost u maksimumu je veća od 1 m3/s, što ukazuje da osim ponora ovo vrelo drenira i druge krečnjačke terene.

Toplica nastaje na Kopaoniku, ispod vrha Suvog Rudišta, spajanjem Đerekarske i Blaževske reke i u gornjem toku protiče kroz usku i do 500 m duboku dolinu, pa se ranije ovaj kraj zvao „Toplica Tijesna”. Nizvodno od Kuršumlije protiče kroz Topličku kotlinu. Dolina joj je široka i plitka. To je nekadašnja „Toplica Ravna”. Kod Prokuplja teče kratkim suženjem (Hisarski tesnac – epigenija), a zatim ulazi u ravnicu Dobriča i do ušća ima izgled ravničarske reke sa izrazito vijugavim tokom. Dužina reke je 136 km. Prosečan protok vode na ušću je 102 m³/s. Kolebanje protoka u toku godine je veoma veliko. Minimalna izdašnost izvora reke Toplice iznosi 1,1 m³/s, a maksimalna 45 m³/s. Temperatura vode na izvoru iznosi 7°C. Voda ističe na visini od 2017 m n.v. Toplica prosečno u reku Južnu Moravu donese 102 m³/s vode. Reka Toplica je 1935. godine imala protok čak 986 m³/s, to je bio najveći protok ikad zabeležen na Toplici. Najznačajnija pritoka je Kosanica, van granice Prostornog plana. Đerekarska reka ima manji sliv i manje pritoka sa manjom gustinom drenažne mreže (1675 km/km2) od Blaževske reke koja ima gustinu drenaže od 2534 km/km2. Doline Toplice, Đerekarske i Blaževske reke su veoma uske, mestimično klisurastog tipa. Tip drenažne mreže je subdendritičan, a sliv je izrazito asimetričan. Desna strana ima razvijenu drenažnu mrežu i zahvata skoro 70% sliva, dok leva strana ima znatno manje pritoka. Ovako razvijena drenažna mreža ima uticaja na veće mogućnosti produkcije i transporta.

Na delu svog gornjeg toka, Toplica prima veći broj pritoka. Najveća njena desna pritoka na teritoriji Prostornog plana je Lukovska reka, koja nastaje od Štavske i Trebinjske reke. U dolini ove reke smeštena je Lukovska Banja sa 37 termomineralnih izvora, zatim Babička reka, Rankovica i Pravorađska. Pritoke sa desne strane su pogodne za izgradnju mini akumulacija, a sada nanose znatne štete, jer su bujičnog karaktera. Područje ovog dela odvodnjavaju i Kačaruša, Mala i Pavaštička reka, leve pritoke Toplice, kao i veliki broj potoka.

U aluvijalnoj ravnici Toplice podzemne vode se nalaze na dubini 1 – 3 m.

Na teritoriji Prostornog plana postoje istražna i eksploataciona polja podzemnih voda, i to:

Eksploataciona prava za korišćenje termomineralnih voda iz bunara locirana su na području izvorišta sela Magova (opština Brus) i sela Žarevo (opština Kuršumlija);

Saglasnost na Projekat korišćenja prirodnog resursa – termomineralnih podzemnih voda određena je na teritoriji Lukovske banje i jednim delom na području KO Brzeće;

Odobrenje za izvođenje primenjenih hidrogeoloških istraživanja dato je za prostor „Minine i Srebrnačke reke” ka Kopaoniku (opština Brus).

Godišnji pluviometrijski režim je povoljan. Među padavinama kiša zauzima prvo mesto, kao najčešći i najrasprostranjeniji oblik. Broj dana sa snežnim pokrivačem u toku godine iznosi više od 100. Snegovi sa izvesnim odstupanjima padaju od kraja novembra i traju do meseca maja, prosečno 130 – 230 dana godišnje. Po podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije u periodu 1981-2010. godine na širem području sliva akumulacije „Selova” prosečna visina godišnjih padavina je 780 mm. Najviše padavina se izluči tokom maja i juna, a najsuvlji meseci su januar i februar. Raspored i visinu padavina po mesecima pokazuje sledeća tabela:

Tabela 4. Prosečne mesečne i godišnje atmosferske padavine (u mm) u periodu 1981-2010. godine

mesec/

godina

stanica

Blaževo

Kopaonik

Kuršumlija

Pačarađa

Lukovo

Selova

Seoce*

Štava

Trećak

Prosek padavina zbirno za sve stanice

Januar

52,2

60,9

42,3

42,1

50,5

42,7

51,4

60,5

43,6

49,6

Februar

49,8

65,0

42,6

39,5

46,4

41,7

58,2

54,7

41,9

48,9

Mart

61,4

74,1

45,5

58,8

61,9

50,0

86,0

71,5

48,9

62,0

April

69,9

88,1

54,9

61,5

65,7

56,4

46,9

88,7

59,9

65,8

Maj

83,3

113,6

65,3

72,9

70,2

87,5

83,7

100,7

67,0

82,7

Jun

88,3

107,9

65,4

81,7

74,4

66,4

106,2

97,1

62,9

83,4

Jul

72,8

90,3

65,2

73,6

58,3

55,4

60,6

85,5

51,9

68,2

Avgust

66,0

79,8

44,4

51,2

42,3

42,7

55,4

68,5

41,9

54,7

Septembar

69,1

83,7

52,1

55,8

53,9

48,3

56,8

69,1

50,5

59,9

Oktobar

61,0

68,7

49,0

51,5

60,2

48,3

99,6

68,1

41,8

60,9

Novembar

77,7

82,1

61,9

62,2

74,9

62,5

73,7

83,0

63,6

71,3

Decembar

65,7

74,8

58,7

59,8

64,4

58,3

92,7

83,1

59,0

68,5

Godina

818,2

988,8

647,4

710,5

723,6

660,1

908,3

930,3

633,3

780,0

* Prosek mesečnih i godišnjih atmosferskih padavina (u mm) u periodu 2007-2011. godine

Izvor: Republički hidrometeorološki zavod Srbije.

Maksimalne i minimalne količine atmosferskih padavina (u mm) u periodu 1981-2010. godine na godišnjem nivou, prikazane su u sledećoj tabeli:

Tabela 5. Maksimalne i minimalne količine atmosferskih padavina (u mm) u periodu 1981-2010. godine, na godišnjem nivou

stanica

Maksimalne

minimalne

padavine (u mm)

godina

padavine (u mm)

godina

Blaževo

1058,9

1995.

498,8

1992.

Kopaonik

1230,4

2001.

644,8

1990.

Kuršumlija

934,0

2010.

381,2

1990.

Pačarađa

966,9

2006.

472,6

1993.

Lukovo

1064,0

2007.

369,6

2000.

Selova

1605,6

2010.

391,0

2000.

Seoce*

1014,0

2010.

806,1

2008.

Štava

1506,6

1997.

591,6

1990.

Trećak

968,8

1991.

399,1

2000.

* Prosek mesečnih i godišnjih atmosferskih padavina (u mm) u periodu 2007-2011. godine

Izvor: Republički hidrometeorološki zavod Srbije.

Prema podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije za vodomernu stanicu Donja Selova za period od 1951-2001. godine najveći proticaj vode je iznosio 260 m3/s (19. novembar 1979), a najmanji 0,060 m3/s (1. avgust 1952). Generalno posmatrano, režim oticanja Toplice se karakteriše većim proticajima u kasnu jesen i proleće (obilne padavine, topljenje snega i smanjena evapotranspiracija), dok su najmanji proticaji u letnjem periodu.

Tabela 6. Karakteristični proticaji u profilima stanica značajnim za Prostorni plan

Šifra stanice

Stanica

Reka

Qmin god 95% (m3/s)

Qsr god

(m3/s)

Qmax1%

(m3/s)

Qmax 2%

(m3/s)

Površina sliva (km2)

47820

MAGOVO

TOPLICA

0,133

1,63

229,91

154,71

180

47830

DONJA SELOVA

TOPLICA

0,364

3,55

141,59

119,42

353

47825

MERĆEZ

LUKOVSKA

0,169

1,51

128,28

89,06

112

47850

PEPELJEVAC

TOPLICA

0,290

7,2

427,04

368,12

986

Izvor: Hidrološke podloge za potrebe izrade Regionalnog prostornog plana za područje Nišavskog, Topličkog i Pirotskog upravnog okruga – GAF u Nišu.

Za period osmatranja od 1951-2001. godine na vodomernoj stanici Donja Selova odnos zabeleženog maksimalnog i minimalnog proticaja je reda veličine 4333, na osnovu čega se ovaj deo toka Toplice svrstava u izrazite bujice. U uslovima pojave jakih kiša, topljenja snega ili koincidencije ovih pojava, dolazi do intenzivnog površinskog oticanja sa sliva. Poplavni talasi sa velikim količinama nanosa formiraju se na terenima sa povoljnim geološkim i morfološkim svojstvima.

U slivu vladaju vrlo intenzivni procesi vodne erozije na granici između jake i vrlo jake erozije. Najintenzivniji procesi erozije bili su zastupljeni u slivovima sledećih pritoka reke Toplice: Mala reka, Kačaruša, Đerekarska reka, Pavaštička reka i u gornjem delu sliva Lukovske reke. Zastupljeni su procesi površinske, brazdaste i jaružaste erozije, kao i klizišta.

Stanje erozije u slivu može se ilustrovati i pronosom nanosa iz sliva. Od 1950. godine vršeno je merenje suspendovanog nanosa na vodomernoj stanici Donja Selova. Obzirom da je uzorkovan samo jedan uzorak dnevno, dobijeni rezultat od 23.000 m3 prosečno godišnje treba prihvatiti s rezervom, jer predstavlja vrlo nisku vrednost. Prema proračunu produkcije i pronosa nanosa po metodama S. Gavrilovića u tri različita perioda: 1956, 1988. i 2006. godine, u sledećoj tabeli prikazane su znatno veće vrednosti.

Tabela 7. Intenzitet erozije i srednji godišnji pronos nanosa u slivu pre i posle izvođenja protiverozionih radova

Period

kategorija erozije

koef. erozije Gavrilović

Wgod m3god-1

Wgod/sp m3god-1 km-2

Ggod m3god-1

Ggod/sp m3god-1 km-2

1956

I

1

969.694,40

2.802,20

624.483,18

1.804,60

1988

II

0,49

332.605,20

961,15

214.197,70

619

2006

III

0,404

249.004,30

719,6

160.358,80

463,4

Izvor: UDK: 620.196 – Originalni naučni rad: Uticaj protiverozionih radova u slivu reke Toplice uzvodno od brane „Selova” na intenzitet erozije zemljišta – Stanimir Kostadinov, Nada Dragović, Miodrag Zlatić, Mirjana Todosijević – Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu.

U 1988. i 2006. godini, uočava se znatno smanjenje intenziteta erozije u odnosu na stanje iz 1956. godine. Tome su svakako doprineli izvedeni protiverozioni radovi.

U periodu 1955-2006. godine na padinama sliva izvedeni su biološki antierozivni radovi (pošumljavanje 2257 ha i zatravljivanje 1520 ha). Pošumljavanja su vršena na goletima koje su bile napadnute erozijom. Najčešće je vršena gusta sadnja u jame, a od vrsta najviše su korišćeni crni i beli bor. Zatravljivanje je vršeno na oranicama na strmim padinama i na goletima, uz primenu protiverozione smeše trava. Ukupna površina tretirana biološkim radovima je 3777 ha ili 10,91% od ukupne površne sliva. Treba napomenuti da ima nekih površina gde pošumljavanje nije uspelo u potpunosti. Takve površine su u izvorišnom delu sliva Blaževske reke (Boranačka reka).

Drugi problem u vezi sa biološkim radovima je činjenica da je pošumljavanje najčešće vršeno gustom sadnjom četinara (preko 10 000 sadnica po 1 ha), a kasnije nisu primenjivane mere nege (prorede). Takve kulture sada nemaju neku ekonomsku vrednost, a preti im opasnost od eventualnog požara, sušenja, a zbog gustine su neotporne na sneg i vetroizvale.

U periodu 1947-2006. godine u slivu Toplice uzvodno od akumulacije „Selova” od građevinsko-tehničkih radova projektovane su i izvedene samo klasične bujičarske pregrade. Do sada je izgrađeno ukupno 54 pregrade različitih visina, ali najviše ih je sa korisnom visinom od 3-5m sa ukupnom kubaturom zida od 106 233 m3. Uglavnom su građene od kamena u cementnom malteru, kamena u suvo i nešto manje od betona. Prema broju projektovanih pregrada nije izgrađeno ni 20% od predviđenih. Kod svih izvedenih pregrada do 2006. godine, akumulacioni prostor je u potpunosti ispunjen vučenim nanosom koji je formirao zaplav (čija dužina zavisi od pada korita, pada zaplava i visine pregrade).

Veći deo pregrada u gornjem delu sliva Toplice je rađen sa slapištem i zubom, dok neke nemaju to obezbeđenje sa nizvodne strane, zbog čega je došlo do potkopavanja i ugrožavanja opstanka takvih objekata. Radi sigurnosti i izbegavanja opasnosti od eventualnog rušenja ovih objekata, treba češće vršiti kontrolu stanja tih objekata i po potrebi preduzimati hitne intervencije.

Poseban slučaj predstavlja pregrada u Maloj reci. Ova pregrada, širine oko 35 m i visine 5 m, predstavlja najveći postojeći bujičarski objekat u slivu akumulacije „Selova”. Pregrada je formirala zaplav ogromnih razmera. Formiranje ovog zaplava imalo je, i pored velikog pozitivnog efekta na zadržavanje erozionog nanosa, i negativni efekat sa aspekta izlivanja velikih voda. Naime, usled generalnog izdizanja rečnog korita u zoni prostiranja zaplava, velike vode sada ugrožavaju zaseok u priobalju. To prouzrokuje potrebu za regulisanjem rečnog korita kroz zonu zaplava.

Na osnovu karte erozije iz 1988. godine, sračunat je koeficijent erozije po Gavriloviću za ceo sliv uzvodno od akumulacije „Selova” i on za tu godinu iznosi Z=0,49, dok za 2006. godinu iznosi Z=0,404, što znači da u slivu trenutno vladaju procesi srednje erozije sa prelazom ka slaboj eroziji, ali su produkcija i pronos nanosa i dalje veliki. Proračuni produkcije i pronosa nanosa za 2006. godinu pokazuju da će u buduću akumulaciju „Selova” i dalje dospevati znatne količine nanosa svake godine.

3.1.1.2. Vodoprivredna infrastruktura

3.1.1.2.1. Brana i akumulacija „Selova”

Izgradnja brane započeta je 1986. godine na reci Toplici kod istoimenog naseljenog mesta, na 17 km od Kuršumlije ka Brzeću, a konačno završena 2007. godine. Višenamenska akumulacija „Selova” je objekat čija je osnovna namena vodosnabdevanje, a ostale namene su: zaštita od poplava, zaustavljanje nanosa, proizvodnja hidroenergije, uzgoj riba, turizam, privođenje kulturi sprudova u koritu reke Toplice i dr. Akumulacija kontroliše 349 km2 sliva ili 16% sliva reke Toplice (2217 km2 ), sa prosečnim godišnjim dotokom od 3.7 m3/s, (na osnovu niza 1946-1983. godine), odnosno 3,51 m3/s (na osnovu niza 1952-2005. godine) na profilu „Selova”. Ukupna zapremina akumulacije je 70.500.000 m3, korisna zapremina je 46.000.000 m3, dok je zapremina za zadržavanje nanosa 4.300.000 m3. Mrtvi prostor iznosi 7.300.000 m3. Za pražnjenje akumulacije potrebno je 30 dana. Osnovne tehničke karakteristike brane i akumulacije su: brana od kamenog nabačaja sa glinenim jezgrom (kameni materijal je iz kamenoloma Rankovica, jako dobrog kvaliteta, a glineni materijal je iz lokalnog pozajmišta i odgovara predviđenim kvalitetima) i filterskim slojevima injekcionom galerijom u fundamentu i injekcionom zavesom promenljive dubine (injektiranje se vrši iz injekcione galerije, koja je među prvim objektima u Republici Srbiji); visina konstrukcije brane 70,6 m; dužina u kruni 420 m; širina brane u temelju je oko 340 m, a širina u kruni 8,7 m; nagibi kosina: 1:1,8 – uzvodna i 1:1,6 – nizvodna; kota krune brane 527,0 m n.v; kota temelja brane 457,0 m n.v; kota krune preliva 523,6 m n.v; širina glinenog jezgra u kruni 3,0 m; prosečan nagib jezgra 1:0,35; ukupna kubatura brane (sa zagatima) 1 830 512 m3; kota maksimalnog uspora 524,5 m n.v; kota normalnog uspora 516,5 m n.v; kota minimalnog radnog nivoa 475 m n.v; zapremina akumulacije do kote preliva 97,57×106 m3/god; zapremina za prijem 50-godišnjih poplavnih talasa (Qmah=290 m3/s) između kote normalnog radnog nivoa 516,5 m n.v. i kote preliva 523,6 m n.v. iznosi 17,2×106 m3; površina akumulacije (za kotu normalnog uspora) 280 ha; dužina akumulacije (za kotu normalnog uspora) 7 km; minimalni održivi protok 0,5 m3/s; šahtni preliv, prečnika krune preliva 24 m i kapaciteta 1050 m3/s; optočni tunel Ø 6,8 m, dužine 325 m sa padom 0,4%, koji se kasnije pretvara u odvodni tunel šahtnog preliva, a u koji se uliva temeljni ispust; vodozahvatna kula, unutrašnjeg prečnika 6,5 m, visine 55 m, ukopana je za 1/3. Zbog stabilnosti, pri dejstvu zemljotresa, ima pet vodozahvata; tunel za vodosnabdevanje je dužine 320 m od kojih je 158 m obloženo čelikom; prelivna građevina šahtni preliv, prečnika krune preliva 24 m i kapaciteta 1050 m3/s; Svi napred navedeni objekti su na desnom boku koji je, zbog složene geometrije napona i zone degradirane stene, lošijih geomehaničkih svojstava, morao biti ojačan ankerima, prskanim betonom i dreniranjem podzemnih i površinskih voda.

S obzirom na lokaciju objekta u seizmički jako aktivnom regionu, posebna pažnja je poklonjena prognozi mogućih seizmičkih uticaja i analizi ponašanja brane pri njihovom dejstvu. U skladu s tim, predviđeno je i kompletno osmatranje ponašanja brane tokom izgradnje i eksploatacije. Ugrađena je oprema za osmatranje iz Engleske (SOILL).

Radovi koji predstoje da bi se objekat završio i pustio u funkciju su: završetak eksproprijacije; čišćenje budućeg jezera od humusa; izmeštanje puta; završetak valobrana; ograda; ugradnja preostale hidromašinske opreme; uređaja za osmatranje i obaveštavanje; komandna zgrada; izmeštanje dalekovoda iz buduće akumulacije i antierozioni radovi.

3.1.1.2.2. Vodosnabdevanje

U hidrografskom pogledu područje Prostornog plana zauzima veoma važno mesto u Republici Srbiji. Vodotoci na ovom području dreniraju vrlo značajna istočna planinska područja Kopaonika, koja se prema strateškim dokumentima vodoprivrede Srbije tretiraju kao najvažnija izvorišta za vodosnabdevanje. U pogledu hidrogeološke rejonizacije izvorišta podzemnih voda, područje Prostornog plana pripada rejonu „Šumadijsko-kopaoničke oblasti” koju karakterišu geološke formacije vodonepropusnih i slabo propusnih kompleksa siromašnih podzemnom vodom.

Od infrastrukturnih objekata namenjenih vodosnabdevanju postoji vodovod za lokalitet Jaram, kaptirani izvor Blaževo, a u Brzeću postoji lokalni sistem vodosnadbevanja „Bela Reka” sa razvodnom mrežom i kanalizacionim kolektorom Juniora do ispod Brzeća sa uređajem za prečišćavanje na kraju kolektora.

Pojedina naseljena mesta na području Prostornog plana kao što su Lukovo i Žuč imaju uređene vodovode kojima upravljaju odbori za vodu. Projekat za ovakvo vodosnabdevanje postoji i za selo Donja Mikuljana, ali on još nije realizovan.

Neka seoska i vikend naselja imaju organizovane sisteme za snabdevanje vodom. Snabdevanje vodom vrši se pomoću improvizovanih kaptaža ili individualnih bunara na koje je povezano po nekoliko domaćinstava. Lokalni vodovodi su mahom zastareli i nedovoljno izgrađeni, a javlja se i nedostatak rezervoarskog prostora. Snabdevanje stanovnika vodom vrši se i individualno, zahvatanjem podzemne izdani putem bunara, gde se ne vrši nikakva kontrola kvaliteta ili dezinfekcija vode.

Situacija kod ostalih naselja je još kritičnija, nema vodovodne mreže, dok rezervoarski prostori praktično i ne postoje. Ne postoje ni organizovani i kontrolisani sistemi, niti zaštićena i adekvatna izvorišta.

Nestašice vode su stalno prisutne, a kvalitet vode tokom većeg dela godine ne odgovara zakonom zahtevanom kvalitetu vode za piće. U planinskim delovima, za snabdevanje vodom naselja po pravilu kaptiraju se manji izvori pukotinskih izdani koji se moraju štititi uspostavljanjem neposredne i uže zone zaštite, a ona obuhvata čitavu hidrauličku zonu uticaja na izvorište podzemnih voda ili na izvore koji su kaptirani za lokalne vodovode.

Vodosnabdevanje na području Prostornog plana ocenjuje se kao nedovoljno, neadekvatno, neravnomerno i sa dotrajalom i zastarelom infrastrukturom.

3.1.1.2.3. Zaštita voda

Problem otpadnih voda na području plana je dosta izražen i sanitacija seoskih naselja je vrlo loša. Postoje delimično izgrađene kanalizacione mreže za upotrebljene vode kojom se sakupljene otpadne vode odvode direktno do izliva u okolne vodotoke, dok u ostalim naseljenim mestima ne postoje praktično nikakvi elementi kanalizacionih sistema, već se upotrebljene vode upuštaju u neadekvatne improvizovane propusne septičke jame, napuštene kopane bunare i/ili direktno u okolne vodotoke. Osoka iz štala se nekontrolisano sliva u manje vodotoke, zagađujući ih veoma opterećenim organskim sadržajima. Sve ovo je posebno rizično u užoj zoni zaštite planirane akumulacije „Selova”.

U Lukovskoj Banji postoji izgrađena kanalizaciona mreža na veoma malim delovima teritorije naselja, a sakupljene otpadne vode se direktno upuštaju u lokalne vodotoke. Naselje Brzeće takođe ima elemente kanalizacionog sistema sa PPOV.

Veoma važan činilac pogoršanja kvaliteta voda predstavljaju i procesi erozije koji će pored smanjivanja zapremine akumulacionog prostora još veće štete izazivati mehaničkim i hemijskim zagađivanjem vode u budućoj akumulaciji. Naime, zajedno sa česticama zemljišta sa padina spiraju se i đubriva (mineralna i organska), zatim pesticidi koji se primenjuju u biljnoj proizvodnji, kao i neki teški metali koji se nalaze u zemljištu u gornjim delovima sliva (Đerekarska reka, Blaževska reka, Mala reka) što sve može ozbiljno da ugrozi kvalitet vode i da izaziva dodatne troškove za njeno prečišćavanje.

3.1.2. Razvoj i zaštita područja posebne namene

3.1.2.1. Zaštita prirode, prirodnih vrednosti i predela

U geomorfološkom smislu područje Prostornog plana pretežno obuhvata visinski reljef sa nadmorskom visinom preko 1000 m. Izraziti planinski reljef terena u osnovi je nastao tektonskom aktivnošću, dok drugi važan faktor predstavljaju fluvio-denudacioni procesi. Područje pripada krajnjem istočnom delu dinarske zone venačkih planina i leži na jugoistočnim padinama Kopaonika, koje su ispresecane gustom mrežom dolina reka i potoka, među kojima se izdvaja dolina gornjeg toka reke Toplice sa svojim pritokama Lukovskom, Blaževskom i Đerekarskom rekom. Kopaonik je visoka planina sa najvišim vrhom od 2017 m, s tim što najveći procenat njegove površine leži u granicama između 1500 m i 1800 m. Najviši deo je prostorna površ Ravni Kopaonik, oko koje se dižu Suvo Rudište sa Pančićevim vrhom (2017 m), Karaman (1904 m), Vučak (1936 m) i dr. Jugoistočno od Suvog Rudišta greben Kopaonika je sužen i raščlanjen u niz plastastih uzvišenja: Čardak (1590 m), Koprivnica (1642 m), Kokošar (1663 m) i Pilatovica (1703 m), između kojih su velike presedline. Razvoj karstne morfologije je konstatovan u slivu Duboke, levog izvorišnog kraka Toplice, gde se javljaju površinski i podzemni karstni oblici. Od površinskih oblika konstatovane su suve doline, vrtače, škarpe, a od podzemnih oblika dve jame (jama na Rosulji i Petrova jama). Javljaju se dva tipa suvih dolina: viseće (iznad kraških vrela) i slepe (iznad ponora Duboke). Voda se gubi u ponorima tokom većeg dela godine. Škarpe se javljaju na dnu suve doline između ponora i reke Duboke. Prisutni su i hidrološki elementi (ponori i vrela). Gornja Toplica predstavlja duboku klisurastu dolinu. Njene strme strane dižu se za 300 – 400 m iznad korita koje je usečeno u uskoj dolinskoj ravni. Reka u ovom delu ima jak pad i za vreme visokog stanja vode nosi veliku količinu materijala. Plastične crte reljefa doline predstavljaju, u nižim partijama, mestimično očuvani komadi terasa i polica. Međutim, visoko iznad gornje Toplice zapažaju se disecirane površi, najčešće kao planinske zaravni. Dolina Lukovske reke, gotovo je u celini na planskom području. Iako je ovo najviši deo gornje Toplice, morfološki je jasno izraženo veće proširenje – mala kotlinica u kojoj je Lukovska Banja. Ove predeone celine čine glavne crte morfološke strukture reljefa ovog područja.

Izraženi su regionalni reversni rasedi koji označavaju granice rasprostranjenja pojedinih geoloških formacija. Jedan se proteže uporednički, središnjim delom i označen je kontaktom gornjokrednog fliša i jurskih serpentinita i serpentinisanih periodita. Drugi se proteže skoro meridijanski sredinom planskog područja i izražen je na kontaktu gornjokrednog fliša i eruptivne zone jurskih dijabaza i sličnih stena. Geološke tvorevine nastale su delovanjem tercijarnog magmatizma u širokoj zoni koja je deo rudne zone Kopaonika. Najstarije stene su najverovatnije paleozojske starosti. Obodna, kontaktna zona granodioritskog masiva Kopaonika izgrađena je od sericit-hloritskih škriljaca, kristalastih krečnjaka, dolomita i mermera. Serpentiniti se javljaju u tektonizovanim zonama, često uškriljeni i hidrotermalno izmenjeni. Gabrovi se javljaju kao veće mase u dijabazima kuršumlijske tektonske zone. Dijabaz – rožnačka formacija je izgrađena od sedimentnih i magmatskih stena: peščara, krečnjaka, rožnaca, glinaca i dijabaza. Sediment Kopaoničkog područja pokazuje izrazitu facijalnu raznovrsnost, posebno u pogledu dubine depozicije. Najstarije sedimentne stene su donjokredne bazalne breče, alevroliti i peščari. Najviše su zastupljeni mikrokonglomerati, areniti, alevroliti i laporci. Karbonatni sedimenti senona predstavljeni su slojevitim i masivnim sprudnim krečnjacima koji se mestimično završavaju mermerisanim krečnjacima. Facijalna raznovrsnost senonskog fliša karakteriše se naizmeničnim smenjivanjem peščara, alevrolita i laporaca. Značajna je i zastupljenost magmatskih stena što ukazuje na nekadašnju živu vulkansku aktivnost na ovim terenima. Od produkata vulkanske aktivnosti preovlađuju kvaclatitske stene i manje mase dacito-andezita. Kvartarne tvorevine su predstavljene aluvijalnim, deluvijalnim i proluvijalnim genetskim tipovima, sa odgovarajućim morfološkim formama na istočnim padinama Kopaonika i u dolini Toplice. Uglavnom su vodopropusni u zavisnosti od glinovitih materijala, dovoljno stabilni i nosivi na terenima sa blagim padom do 5%. U ovim rasednim zonama javljaju se termalne pojave među kojima se izdvajaju termomineralni izvori Lukovske Banje.

Na ukupnu strukturu zemljišta uticale su nepovoljna geomorfološka konfiguracija, u sadejstvu sa klimatološkim, pedološkim, hidrološkim uslovima, kao i dejstvom čoveka. Osnovna karakteristika zemljišta je da su mahom plitka i vrlo lako podložna eroziji. Ovi faktori i uslovi, uticali su da se kao osnovni pedološki kostur, formiraju sledeći tipovi zemljišta: humusno-silikatna zemljišta sa dva podtipa (eutrična na flišu, serpentinitu, dacito-andezitu, škriljcima, gabro-dijabazu i peščaru i distrična na dacito-andezitu, škriljcima, flišu i peščaru); smeđa zemljišta, takođe u dva podtipa (eutrična na flišu, andezitu i gabro-dijabazu i distrična na flišu); crnica na jedrim krečnjacima; aluvijalni nanos; koluvijum; i litosoli koji su se mestimično obrazovali i grade mozaik sa humusno silikatnim i smeđim zemljištima. Najzastupljenije je eutrično humusno-silikatno zemljište na flišu, a zatim eutrična humusno-silikatna zemljišta i litosoli na ostalim geološkim podlogama.

Podneblje karakteriše umereno kontinentalna klima sa izrazitim kontinentalnim karakterom. U višim delovima je planinski klimat, dok se dolina Lukovske reke odlikuje subalpskom klimom. Zime su dosta hladne, traju duže od četiri meseca, dok leta traju manje od 70 dana godišnje. Uz dominantne jugozapadne vetrove zimi su česti severni i severnoistočni, a javljaju se i južni vetrovi. U dolinskom pojasu javljaju se i dnevna vazdušna strujanja (lahor) – između planinskog i dolinskog pojasa.

Područje je poznato po velikom prostranstvu šumskog pokrivača. Posebno bogatstvo predstavljaju divlje voće, lekovito bilje i pečurke (vrganj, lisičar). Livadske biocenoze mogu se podeliti na dolinske i brdske. Dolinske livade su razvijene u dolini Toplice. Često su plavljene, a u njihov sastav ulazi veliki broj biljnih vrsta, od kojih su najkorisnije trave i leguminoze. U brdskim livadama koje zahvataju znatno prostranstvo, biljni pokrivač je manje bujan nego u dolinskim područjima. U dolini Toplice i njenih pritoka zabeležene su sledeće antropogene biocenoze: kukuruzišta, žita, bašte, šećerna repa, suncokret, lucerka, crvena detelina, krmno bilje, kupus, voćnjaci, bagremari itd. Bogat i raznovrstan biljni svet omogućio je bogatstvo životinjskog sveta. Najbrojniji su insekti, javljaju se još i vodozemci, gmizavci i sisari. Planinske reke su bogate pastrmkom i rečnim rakovima.

U obuhvatu Prostornog plana nalaze se zaštićena prirodna dobra NP Kopaonik i Spomenik prirode „Hrast Cara Lazara” u naseljenom mestu Dankoviće.

NP Kopaonik obuhvata delove katastarskih opština Brzeće, Ravnište i Bozoljin, opštine Brus. NP Kopaonik je zaštićen na osnovu odredbi Zakona o nacionalnim parkovima („Službeni glasnik RS”, broj 39/93). Predeo NP Kopaonik je područje koje po svojim ekološkim, biogeografskim i drugim karakteristikama predstavlja prirodnu celinu izuzetnog značaja sa ekosistemima i predelima posebne vrednosti u pogledu izvornosti i raznovrsnosti vegetacije, flore i faune sa reprezentativnim biološkim, geomorfološkim, geološkim, hidrološkim i dr. pojavama i procesima. Područje Kopaonika, pored toga što predstavlja deo nacionalne ekološke mreže, utvrđene Uredbom o ekološkoj mreži kao ekološki značajno područje Republike Srbije, prepoznato je i kao EMERALD područje sa značajnim prirodnim, ekološkim i estetskim vrednostima značajnih sa stanovišta primene Bernske konvencije u Republici Srbiji (RS0000002), međunarodno značajno područje za ptice (IBA- Important Bird Areas) u Srbiji (RS032IVA), potencijalno međunarodno značajno područje za biljke (IRA- Important Plant Areas), odabrano područje za dnevne leptire (RVA-Prime Butterfly Areas in Serbia) (RVA-Kopaonik 16).

U okviru granica Prostornog plana, nalaze se značajna staništa i zaštićene i strogo zaštićene biljne i životinjske vrste, posebno na prostoru NP Kopaonik gde se nalazi veliki broj biljnih vrsta i vegetacijskih pojaseva specifičnih za ovu teritoriju. Neke biljne vrste smatraju se endemima Kopaonika, a neke su uvrštene u Crvenu knjigu flore Srbije. Najugroženija je vrsta Aconitim anthora L, za koju postoji mogućnost da je iščezla sa teritorije Kopaonika, odnosno sa teritorije Republike Srbije. Pored nje u Crvenoj knjizi flore Srbije nalaze se i Centaurea alpina, Betula pubescens subsp. carpatica, Tozzia alpine subsp. carpatica, Leontopodium alpinum. NP Kopaonik stanište je većeg broja endemičnih vrsta među kojima su karakteristične sledeće: Sempervivum kopaonikeensis, Cardamine pancicii, Viola kopaonikeensis.

Reka Toplica i njene pritoke stanište su strogo zaštićene vrste raka (Astacus astacus) i zaštićene vrste riba: potočna pastrmka (Salmo trutta), dvoprugasta uklija (Alburnoides bipunctatus), potočna mrena (Varbus peloponnesius), krkuša (Gobio gobio) i klen (Leuciscus cephalus).

Što se tiče životinjskih vrsta, lokaliteti na Kopaoniku Veliki i Mali Karaman, Nebeske stolice, Duboka, Gobelja itd, staništa su vrste Zootoca vivipara koja se nalazi na listi strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva („Službeni glasnik RS”, broj 5/10). Pored nje, nalaze se dve vrste sisara koje su uvrštene u Crvenu listu Međunarodne unije za očuvanje prirode, to su Canis lupus (vuk) i Muscardinus avellanarius.

Spomenik prirode „Hrast Cara Lazara” nalazi se u naseljenom mestu Dankoviće, a zaštićen je Odlukom o zaštiti Skupštine opštine Kuršumlija Broj: 1-501-23/2003 od 25. marta 2003. godine kao značajno prirodno dobro (III kategorija), odnosno kao tipični predstavnik svoje vrste.

Glavne crte reljefa rezultat su delovanja erozivnih sila na tektonskoj osnovi jugoistočnih ogranaka Kopaonika, koje neposredno utiču na ukupnu valorizaciju potencijala i funkcionalnu i prostornu organizaciju. U okviru svake celine mogu se izdvojiti posebni predeli koji svojim specifičnostima mogu različito da utiču na ukupan razvoj područja: dolinski tip predela (dolina Toplice i Lukovske reke, gde su se razvili specifični  tipovi naselja, različit karakter poljoprivredne proizvodnje i saobraćajna mreža); brdski tip predela (zahvata delove iznad uskih i izduženih dolina i izraženog planinskog reljefa; na višim terasama ovog područja prostiru se oranične  površine, koje su znatno slabijeg kvaliteta od nižih i predstavljaju oblast vinograda i voćnjaka); planinski tip predela (čini najimpozantniji deo čitavog jugoistočnog dela Kopaonika iznad 800 m n.v. koji se po raznovrsnosti formacija i osobenosti tektonske strukture jasno izdvaja od ostalih predela, Pančićev vrh (2017 m), Karaman (1904 m), Vučak (1936 m), Čardak (1590 m), Koprivnica (1642 m), Kokošar (1663 m), Pilatovica (1703 m) i drugi); okomito – stenoviti tip predela (vrh Treska, 1439 m, na teritoriji KO Seoce); kraški tip predela (oblici karstne morfologije konstatovani su na teritoriji sliva Duboke. Javljaju se površinski i podzemni karsni oblici. Od površinskih oblika konstatovane su suve doline (viseće i slepe), vrtače, škrape, a od podzemnih oblika jame (Jama na Rosulji i Petrova jama); prevojni tip predela (prevoj Mramor 1127 m KO Brzeće); klisurasto – kanjonski tip predela (gornji tok reke Toplice, Mrčka klisura); potočno – izvorišni tip predela (Duboka, Đerekarska, Blaževska, Štavska, Trebinjska reka); rečni tip predela (Toplica, Lukovska reka, Mala reka, Pavaštička reka, reka Rankovica); i kulturni predeo koga čine ljudske delatnosti, građevine i okolni ambijent.

3.1.2.2. Privredni razvoj

3.1.2.2.1. Privreda/ekonomski razvoj

Područje spada u red ekonomski depresiranih područja budući da teritoriju Prostornog plana čine naselja iz dve opštine (Kuršumlija i Brus) koje spadaju među 46 najnerazvijenijih opština na teritoriji Republike Srbije, sa stepenom razvijenosti ispod 60% republičkog proseka. Osnovne karakteristike ovih opština su: privreda je ušla u fazu recesije, nije na vreme sprovedena industrijalizacija, zabeležen je znatan pad društvenog proizvoda, postoji visoka nezaposlenost, zastarelost opreme, niska produktivnost i ekonomičnost poslovanja, nepostojanje diverzifikacije privrednih aktivnosti, odnosno najznačajniji privredni subjekti i najveći deo privrednih aktivnosti se odvija u opštinskim centrima i naseljima koja predstavljaju centre zajednice naselja.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku o ekonomskoj razvijenosti opština, u periodu 1990-2010. godine broj zaposlenih na području opštine Kuršumlija je opao (oko 3292 lica, sa 6152 na 2860, respektivno – indeks 2010/1990 iznosi 46,49). U 2010. godini, je bilo 2860 zaposlenih, od čega je 2270 (79,37%) bilo zaposleno u privrednim društvima, preduzećima, ustanovama, zadrugama i organizacijama, dok je bilo 590 preduzetnika i lica zaposlenih kod njih (20,63%). Najveći broj zaposlenih radi u prerađivačkoj industriji (27,88%), zatim u oblasti zdravstvenog i socijalnog rada (22,55%), u oblasti obrazovanja (14,01%) i u oblasti poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (5,86%). Broj zaposlenih na 1000 stanovnika je u 2009. godini iznosio 161, što je znatno nepovoljnije od republičkog proseka (258 zaposlenih na 1000 stanovnika). Stopa zaposlenosti u odnosu na radnosposobno stanovništvo opštine 2009. godine iznosila je 24,67% (znatno ispod republičkog proseka, 38,12%). Na području opštine Brus, u periodu 1990-2010. godine broj zaposlenih je opao (oko 1683 lica, sa 4203 na 2520, respektivno – indeks 2010/1990 iznosi 59,95). U 2010. godini je bilo 2520 zaposlenih, od čega je 1947 (77,26%) bilo zaposleno u privrednim društvima, preduzećima, ustanovama, zadrugama i organizacijama, dok je bilo 573 preduzetnika i lica zaposlenih kod njih (22,74%). Najveći broj zaposlenih radi u prerađivačkoj industriji (46,12%), zatim u oblasti obrazovanja (16,95%), u oblasti zdravstvenog i socijalnog rada (11,30%) i u oblasti poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (2,88%). Broj zaposlenih na 1000 stanovnika je u 2009. godini iznosio 173, a stopa zaposlenosti u odnosu na radnosposobno stanovništvo opštine je 2009. godine iznosila 20,64%.

U periodu 1990-2009. godine broj nezaposlenih na području opštine Kuršumlija je drastično porastao (za 981 lica, sa 2.304 na 3.285 – indeks 2009/1990. iznosi 142,58). Na 1000 stanovnika je bilo 172 nezaposlena, što je daleko nepovoljnije od republičkog proseka (100 nezaposlenih na 1000 stanovnika). Stopa nezaposlenosti u 2009. godini je bila izuzetno visoka i iznosila je 51,71% što je daleko nepovoljnije od republičkog proseka (27,9%). Stopa nezaposlenosti u odnosu na ukupno radnosposobno stanovništvo je iznosila 26,42% (što je znatno više od stope nezaposlenosti u Republici Srbiji koja je u 2009. godini iznosila 14,74%). Na području opštine Brus u periodu 1990-2009. godine je broj nezaposlenih, takođe, imao trend rasta (za 255 lica, sa 1514 na 1769 – indeks 2009/1990 iznosi 116,84). Na 1000 stanovnika je bilo 105 nezaposlenih. Stopa nezaposlenosti (2009. godine) je visoka i iznosi 44,05%, a stopa nezaposlenosti u odnosu na ukupno radnosposobno stanovništvo iznosi 16,25%.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku na području opštine Kuršumlija 2009. godine investirano je 236.163.000 dinara što predstavlja 0,05% investicija u Republici Srbiji, a 25,90% ukupnih investicija u Topličkom upravnom okrugu. Najviše je investirano u sektor hotela i restorana (75,04%) i u sektor građevinarstva (17%). Na području opštine Brus 2009. godine investirano je 87.107.000 dinara, što predstavlja 0,02% investicija u Republici Srbiji, a 2,11% ukupnih investicija u Rasinskom upravnom okrugu. Od ukupnih investicija, najveći procenat investicija je otišao u sektor građevinarstva (34,25%), u sektor proizvodnje i snabdevanja električnom energijom, gasom i vodom (23,56%) i u sektor zdravstvenog i socijalnog rada (16,70%), dok je u sektor hotela i restorana investirano svega 9,86% ukupnih investicija u 2009. godini.

Na području opštine Kuršumlija, prema podacima Agencije za privredne registre, u 2010. godini je postojalo 113 privrednih subjekata, međutim, svega tri privredna subjekta nalaze se na području Prostornog plana i to: 1) „Topwood” d.o.o, Vlahinja, koje se bavi proizvodnjom građevinske stolarije i elemenata i ima 18 zaposlenih, 2) Društvo za proizvodnju, promet i usluge „Žuč voće” d.o.o, Žuč, koje se bavi preradom i konzerviranjem voća i povrća i zapošljava jednog radnika i 3) Zemljoradnička zadruga „Merćez”, Merćez, koja se bavi trgovinom životinja na veliko i ima jednog zaposlenog.

Prema istom izvoru, na području opštine Brus u 2010. godini postojalo je 89 privrednih subjekata, od kojih je na području Prostornog plana čak 12 (13,5%), i to: 1) Akcionarsko društvo za ugostiteljstvo i turizam „Junior Brus”, Brzeće, koje se bavi hotelijerstvom i ugostiteljstvom i zapošljava 63 radnika, 2) „BRP-centar” d.o.o. Brzeće, koje se bavi trgovinom i prometom motocikala, delova i pribora, održavanjem i popravkama motocikala, 3) Centar za putovanja i razvoj ruralnog turizma „Agroturs i agrohotel” d.o.o. Brzeće, sa jednim zaposlenim radnikom, 4) Društvo sa ograničenom odgovornošću „Bele zvezdice” Brzeće, koje se bavi hotelijerstvom i ugostiteljstvom i ima jednog zaposlenog, 5) Društvo sa ograničenom odgovornošću „Euro company” Brzeće, koje se bavi proizvodnjom osvežavajućih pića, mineralne vode i ostale flaširane vode i ima šest zaposlenih, 6) Društvo sa ograničenom odgovornošću „Dobrodole-kop” Brzeće, koje se bavi uzgojem muznih krava i ima tri zaposlena radnika, 7) Društvo sa ograničenom odgovornošću „Hemi fresh”, Brzeće, koje se bavi proizvodnjom hemijskih proizvoda i ima dva radnika, 8) Društvo sa ograničenom odgovornošću „Brzmin” Brzeće, koje se bavi proizvodnjom hleba, svežeg peciva i kolača, i ima 12 zaposlenih, 9) „Keske” d.o.o. Brzeće, koje se bavi trgovinom automobilima i lakim motornim vozilima i ima 16 zaposlenih, 10) „Srebrnac produkt” eksport import d.o.o, Brzeće, koje se bavi proizvodnjom mašina za rudnike, kamenolome i građevinarstvo i ima tri zaposlena, 11) „Treska” d.o.o, Radunje, koje se bavi rezanjem i obradom drveta i zapošljava jednog radnika i 13) „Ragione centar” d.o.o, Brzeće, koje se bavi hotelijerstvom i ugostiteljstvom i zapošljava jednog radnika.

Na teritoriji Prostornog plana nema velikih industrijskih postrojenja, a glavna privredna delatnost je tradicionalna poljoprivreda (stočarstvo, voćarstvo i ratarstvo) čije su osnovne odlike ekstenzivnost, niski prinosi i niska produktivnost, velika zavisnost od klimatskih uslova i proizvodnja koja je najčešće namenjena zadovoljenju ličnih potreba seoskog stanovništva, najčešće bez ili sa vrlo malo tržišnih viškova, dok su delatnosti tercijalnog sektora slabo razvijene (trgovina, ugostiteljstvo, turizam i saobraćaj), osim u naseljima Brzeće i Lukovska Banja. Nedovoljan privredni razvoj ostvario je negativne uticaje na ukupan ekonomsko – socijalni i prostorni razvoj područja Prostornog plana.

3.1.2.2.2. Poljoprivreda i poljoprivredno zemljište

Kvalitetno i produktivno poljoprivredno zemljište je od velikog značaja za organizovanje organske poljoprivredne proizvodnje. Na području Prostornog plana preovlađuje brdsko-planinski reljef. Na njemu su obrazovana pretežno plitka skeletodna zemljišta niske produktivne sposobnosti, te su znatne površine pod šumama i pašnjacima. Osnovna karakteristika zemljišta je da su mahom plitka i podložna eroziji. Uočljiva je i vertikalna promena rasporeda pedoloških tipova zemljišta koja se pretežno poklapa sa vertikalnom zonalnošću vegetacije: do 800 m n.v. organogeno i organo-mineralno humusno-silikatno zemljište na serpentinu i posmeđeno humusno i silikatno zemljište na serpentinu; od 800 do 1100 m n.v. uglavnom posmeđeno i smeđe zemljište na serpentinu i kiselo smeđa zemljišta na silikatnim stenama; od 1100 do 1500 m n.v. humusni varijetet kiselog smeđeg zemljišta, smeđe zemljište na serpentinu i smeđa zemljišta na krečnjacima; od 1500 do 1800 m n.v. tipovi zemljišta su: smeđa podzolasta zemljišta, kisela humusno-silikatna zemljišta i organo-mineralne i posmeđene crnice na krečnjacima; iznad 1800 m n.v. sreću se smeđa podzolasta zemljišta, kalkomelansol i humusno-silikatna zemljišta.

Ukupno poljoprivredno zemljište zauzima površinu od 131,40 km2. (26,64% od ukupne površine). Livade i pašnjaci zauzimaju znatno veći deo poljoprivrednih površina u odnosu na ostalo poljoprivredno zemljište (oranice, voćnjaci, vinogradi).

Područje Prostornog plana na osnovu karakteristika terena (nadmorska visina, nagib terena, način korišćenja zemljišta – posebno obradivog) podeljeno je na sledeća poljoprivredna područja: 350 – 600 m n.v – brdsko, sa višim dolinama i kotlinama, koje obuhvata osam KO (Vlahinja, Dankoviće, Donja Mikuljana, Žuč, Merćez, Pačarađa, Perunika i Selova u opštini Kuršumlija). U ovom poljoprivrednom području je zastupljena ratarska poljoprivredna proizvodnja, ali se ona, uglavnom, obavlja na malim poljoprivrednim parcelama, gde je zbog nagiba terena otežano korišćenje poljoprivredne mehanizacije, tako da je ratarska proizvodnja uglavnom ekstenzivnog tipa, ekonomski neisplativa i uglavnom u funkciji razvoja stočarstva. Od svih ratarskih proizvoda, najrasprostranjenija je proizvodnja kukuruza, dok je znatno manje rasprostranjena proizvodnja ječma i pšenice. Neznatno je prisutna i proizvodnja povrća, ali je ona orijentisana na porodične bašte i manje parcele i namenjena je uglavnom sopstvenim potrebama lokalnog stanovništva; 600 – 800 m n.v – brdsko – planinsko, koje obuhvata šest KO (Batote i Sudimlja u opštini Brus i Lukovo, Ljutovo, Magovo i Trećak u opštini Kuršumlija). Ovo poljoprivredno područje izuzetno je povoljno za razvoj voćarske i vinogradarske proizvodnje. Što se voćarske proizvodnje tiče, najrasprostranjenija je proizvodnja šljiva, jabuka i krušaka, a u poslednje vreme niču i sve veće plantaže malina i kupina, što može da zahvali dobrim cenama ovih voćarskih proizvoda, ali i postojanju otkupnih stanica i hladnjača koje otkupljuju tržišne viškove ovih poljoprivrednih proizvoda. Osim toga, ovo područje obiluje livadama i pašnjacima, tako da je i stočarska proizvodnja na ovom području razvijena (i to govedarstvo, ovčarstvo i kozarstvo); i preko 800 m n.v – planinsko, sa najvećim udelom u ukupnoj površini, koje obuhvata 31 KO (Belo Polje, Blaževo, Bozoljin, Boranci, Brzeće, Vitoše, Gornje Leviće, Gradac, Domiševina, Donje Leviće, Đerekari, Žarevo, Iričići, Kneževo, Kovizla, Gočmanci, Ravnište, Radmanovo, Radunje, Čokotar i Šošiće u opštini Brus i Babica, Žalica, Igrište, Mrče, Parada, Pevaštica, Rastelica, Seoce, Trebinje, Štava u opštini Kuršumlija). Ovo je područje sa izuzetno negativnim demografskim procesima, sa primetnim starenjem stanovništva, nepovoljnim migracionim kretanjima, odnosno područje izražene demografske depresije. Šume su prirodni biljni pokrivač na ovom području, a osim šuma u dobroj meri su prisutne livade i pašnjaci, tako da je, od poljoprivredne proizvodnje, na ovom području razvijeno stočarstvo, pri čemu dominira ovčarstvo i govedarstvo i u nešto manjoj meri kozarstvo. Pri tome i pored povoljnih uslova za razvoj pašnjačkog stočarstva, stoka se uglavnom drži u vezanom sistemu tokom cele godine. Zbog prisutnog siromaštva poljoprivrednog stanovništva, u prethodnom periodu, poljoprivredni proizvođači nisu bili u mogućnosti da ulažu u razvoj stočarstva (u promenu rasnog sastava stoke, poboljšanje uslova držanja i čuvanja stoke, proizvodnju bez korišćenja adekvatnih stručnih saveta itd), već se proizvodnja uglavnom odvijala na osnovu sopstvenih, tradicionalnih znanja, tako da postoji trend smanjenja broja grla stoke. Napuštene su udaljene livade i pašnjaci, a stočarska proizvodnja se svela na zadovoljenje sopstvenih potreba poljoprivrednih gazdinstava.

U odnosu na geografske specifičnosti, poljoprivreda ima karakteristike brdsko-planinskih, podplaninskih i planinskih poljoprivrednih prostora. I pored objektivnih prirodnih ograničenja, potencijali poljoprivrede nisu iskorišćeni, posebno stočarstva, planinskog voćarstva i domaće radinosti zasnovane na proizvodnji zdrave hrane (po standardima Evropske unije) sa robnom markom i geografskim poreklom.

Poljoprivredno zemljište karakteriše veliki broj malih, usitnjenih parcela, sa poljoprivrednim gazdinstvima koja imaju mešovitu proizvodnju. U skoro svim naseljenim mestima gazdinstva imaju površine koje se ne obrađuju (napušteno zemljište). Napušteno poljoprivredno zemljište (lošijeg kvaliteta) češće se javlja u brdsko planinskom području, y naseljenim mestima u kojima je migracija najjače izražena.

3.1.2.2.3. Šume i šumsko zemljište, šumarstvo i lovstvo

Šume i šumsko zemljište predstavljaju veliki potencijal područja, kao resurs za razvoj drvne industrije, a posebno kao stanište brojnim biljnim i životinjskim vrstama.

Ukupna površina pod šumama i šumskim zemljištem na području Prostornog plana je oko 316,34 km2 (64,14% od ukupne površine) i proteže se na teritoriji dva šumska područja: 1) Topličko šumsko područje na teritoriji Topličkog upravnog okruga, opština Kuršumlija površine 190,22 km2 i 2) Rasinsko šumsko područje, na teritoriji Rasinskog upravnog okruga, opština Brus površine 126,12 km2 .

Procenat obraslih površina je na teritoriji opštine Kuršumlija 90%, dok je na teritoriji opštine Brus 80%. Od ukupno obrasle površine u vlasništvu države, 70,5 % su visoke sastojine, 28,4 % su izdanačke sastojine, šikare 0,4 % i šibljaci 0,6 %.

Od šumskih asocijacija zastupljene su sledeće:

1. Šuma hrasta sladuna i cera (Quercetum farnetto cerris) je klimatogena šuma ovog dela Republike Srbije i zauzima najveći deo površine pod šumom. U spratu drveća ove šume javljaju se: Quercus farnetto (sladun), Quercus cerris (cer), Tilia argentea (srebrna lipa), Sorbus torminalis (oskoruša), Fraxinus ornus (crni jasen), Acer campestre (klen) i dr. Od žbunja se javljaju: Crataegus monogyna, Comus mas, Vubumum lantana, Evonymus europaea, Rubus tomentosus, Lonicera carpifolium, a u spratu prizemne flore: Orobus niger, Veronica chamaedrys, Stachys germanica i dr. Ova asocijacija nalazi se na najnižim delovima sliva i na južnim ekspozicijama. Odlikuje se dosta proredenim sklopom (karakteristika hrastovih šuma). U okviru ove asocijacije javlja se asocijacija Querco-carpinetum S. – u specifičnim orografsko-edafskim uslovima. To su senčene padine, sveže doline potoka, gde je suviše sveže za sladun, a pretoplo za bukvu. Pored glavnih gore pomenutih vrsta javljaju se još i Quercus robur, Acer campestre i dr.

2. Šuma hrasta kitnjaka (Quercus petraeae slat.) javlja se u vidu posebnog pojasa iznad šume sladuna i cera. Zahvaljujući reljefu ponekad se uvlači u brdski pojas bukve, inače je obično između 600 i 900 m n.v. To je šuma u kojoj je suvlje nego u kitnjakovo-grabovoj šumi. S druge strane u ovoj šumi je svežije i zemljište ispranije nego u šumi sladuna i cera. U spratu drveća javlja se samo Quercus petraea (kitnjak) sa ponekim cerom, bukvom, grabom, crnim jasenom i dr. U spratu žbunja, koji je takođe floristički siromašan, javljaju se: Juniperus communis, Cornus mas i Cracaegus monogyna. U spratu prizemne flore javljaju se: Rubus comentosus, Festuca ovina, Poa nemoralis, Carex digitara i dr. Odlikuju se takođe dosta prorednim sklopom. Uopšte hrastove šume na ovom terenu često su dosta proređene – degradirane (prekomernim sečama i teškim uslovima za prirodno obnavljanje), zbog čega se posebno izdvajaju, jer se u takvim šumama javljaju često procesi jake i ekscesivne erozije. Naime, pored intenzivnog površinskog spiranja javljaju se i brazdasta i jaružasta erozija, pa bi takve šume trebalo popunjavati sadnjom da bi se sprečilo dalje erodiranje zemljišta.

3. Brdska bukova šuma (Fagetum montanum Rud.) je najvećim delom uslovljena orografski, odnosno javlja se kao krajnji stadijum na hladnijim i svežijim staništima hrastova. Nalazi se iznad pojasa hrastova, a mogu da idu i niže na severnim ekspozicijama i u dolinama. U spratu drveća, pored bukve (Fagus moesiaca), javljaju se Quercus petraea, Carpinis betulus (grab), Acer campestre i dr. U spratu žbunja su: Corylus avellana, Loniceraxylosteum, Sambucus nigra i dr. U prizemnoj flori su: Rubus hirtus, Aspidium filix mas, Salvia glutinosa i dr.

4. Šuma bukve i jele (Abieto-Fagetum serbicum Jov.) nalazi se iznad brdske bukove šume i zauzima znatno manju površinu.

Preostale asocijacije: brdska šuma smrče (Piceatum excelsae montanum slat) i subalpska šuma smrče (Piceetum excelsae subalpinum slat) zauzimaju male površine na visokim vrhovima u slivu. Ukupno gledano šume zauzimaju 64,12% od površine sliva, ali s obzirom da su 20,12% proređene i degradirane šume, a od preostalih 40% najveći deo pripada hrastovim šumama koje svojim sklopom ne pružaju dovoljnu zaštitu zemljištu, pa se na tim površinama javljaju procesi površinske a vrlo često i dubinske erozije. Tome posebno pogoduju veliki nagibi padina, ispresecanost terena i uopšte velika energija reljefa. Posebnu pažnju trebalo bi posvetiti gazdovanju ovim šumama, jer neadekvatno gazdovanje može da izazove intenziviranje erozionih procesa.

Čiste sastojine najvećim delom predstavljene su šumom bukve, kitnjaka i cera. Pored ovih sa daleko manjim stepenom zastupljenosti javljaju se i čiste prirodne sastojine sladuna, graba, breze, jasike, crnog bora, belog bora, poljskog jasena, javora, bresta, bagrema, belog jasena, duglazije, borovca, ariša, jele itd.

Mešovite sastojine najvećim delom predstavljene su mešovitim sastojinama bukve i graba, kitnjaka i cera, cera i sladuna, kitnjaka i sladuna te mešovitim veštački podignutim sastojinama crnog, belog bora i smrče. Pored ovih mešovitih sastojina sa manjim procentom zastupljenosti javljaju se i mešovite prirodne sastojine cera i graba, cera i bukve, kitnjaka i graba, kitnjaka i bukve, breze i jasike, bukve i planinskog javora, bukve i crnog graba itd.

Stanje sastojina po smesi, posmatrano po poreklu, ima sličan odnos kao i odnos čistih i mešovitih sastojina posmatrano u celini.

Ukupno gledajući može se zaključiti da su mešovite sastojine sa većim vrednostima zapremine, tekućeg zapreminskog prirasta kao i procenta zapreminskog prirasta, a kako su one biološki stabilnije i otpornije na fitopatološka oboljenja i entomološka oštećenja, mešovite sastojine se moraju podržavati i povećavati njihovo učešće u ukupnom šumskom fondu u skladu sa ekološkim optimumom.

Po osnovnoj nameni šume imaju sledeću funkciju: proizvodno-zaštitna funkcija koja zauzima površinu od 74,25 km2 (35,8%), sa prosečnom zapreminom od 231,3 m³/ha, tekućim zapreminskim prirastom od 5,1 m³/ha i procentom zapreminskog prirasta od 2,2%; zaštita voda (vodosnabdevanja) I stepena zauzimaju površinu od 4,32 km2 (2,1%), sa prosečnom zapreminom od 145,2 m³/ha, tekućim zapreminskim prirastom od 4,2 m³/ha i procentom zapreminskog prirasta od 2,9%; zaštita voda (vodosnabdevanja) II stepena zauzimaju površinu od 4,05 km2 (2%), sa prosečnom zapreminom od 184,3 m³/ha, tekućim zapreminskim prirastom od 4,8 m³/ha i procentom zapreminskog prirasta od 2,3%; zaštita voda (vodosnabdevanja) III stepena koja zauzima površinu od 18,12 km2 (8,7%), sa prosečnom zapreminom od 231,3 m³/ha, tekućim zapreminskim prirastom od 4,7 m³/ha i procentom zapreminskog prirasta od 2,3%; zaštita zemljišta od erozije zauzimaju površinu od 104,71 km2 (50,5%), sa prosečnom zapreminom od 239,2 m³/ha, tekućim zapreminskim prirastom od 6 m³/ha i procentom zapreminskog prirasta od 2,5%; stalno zaštitne šume (izvan gazdinskog tretmana) zauzimaju površinu od 1,28 km2 (0,6%); i rekreativno-turistički centar zauzima površinu od 0,7 km2 (0,3%) sa prosečnom zapreminom od 171,9 m³/ha, tekućim zapreminskim prirastom od 5,2 m³/ha i procentom zapreminskog prirasta od 3,0 %.

Najatraktivniji šumski proizvodi su pečurke, lekovito bilje i šumski plodovi. Pečurke se javljaju na proplancima, ivicama šuma i šumskim livadama i pašnjacima. Generalno se može zaključiti da postoje povoljni uslovi za pojavu i razvoj pečuraka, ali je vrlo teško (nemoguće) utvrditi potencijal istih u kvantitativnom smislu iz razloga nedovoljnog poznavanja faktora koji utiču na pojavu i razvoj pečuraka. Lekovito bilje koje se javlja na ovom području je mnogobrojno, a najveći značaj imaju: kamilica – Matricaria chamomila L, kantarion – Hypericum perfolatum Lo, majčina dušica – Thymus serrpyllum L., hajdučka trava – Achilea milefulium L, glog – Crategus monogyna Jucd, zova – Sambucus nigra L, kleka – Juniperus communis L, divlja ruža – Rosa canina L. i mnoge druge. Za farmaceutske svrhe od lekovitog bilja koriste se nadzemni delovi: list, cvet, plod, i podzemni delovi: koren, koji se posebnim metodama dorađuju i prerađuju u finalne proizvode.

Među plodovima šumskog drveća i drugih biljaka u ovom šumskom području najveći značaj imaju: borovnica – Vaccinium myrtilus, kupina – Rubus ulmitolius, jagoda – Fragaria vesca, malina – Rubus idaeus, glog – Crataegus sp, kleka – Juniperus communis, lešnik – Corylus avelana, dren – Cornus mas, divlja jabuka – Malus silvestris, divlja kruška – Pyrus piraster, divlja trešnja – Prunus avium itd.

Na području Prostornog plana nalazi se Lovište „Šumata” opština Kuršumlija. Lovište se prostire na južnim i jugoistočnim obroncima Kopaonika. Teren je umereno strm do strm. Najniža tačka u lovištu je 380 m n.v, a najveća 1355 m n.v. Lovište je brdsko – planinskog tipa. Treba napomenuti da 1/3 lovišta obuhvata tzv. „zona kopnene bezbednosti” prema Kosovu i Metohiji. Ukupna površina iznosi 189,64 km2. U lovištu „Šumata” zastupljene su sledeće vrste divljači: srneća divljač, divlja svinja; trajno i lovostajem zaštićene vrste: jazavac, kuna, orao, jarebica, prepelica, vidra, zec; i divljač van režima zaštite: vuk, lisica, tvor, siva vrana, svrake, divlja mačka i dr.

3.1.2.2.4. Korišćenje mineralnih sirovina

Mineralne sirovine na području Prostornog plana nastale su delovanjem tercijarnog magmatizma u širokoj zoni koja je deo rudne zone Kopaonika. Ovde spadaju ležišta i rudne pojave gvožđa, molibdena, volframa, bakra, azbesta, volastonita, antimona, žive, olova i cinka.

Gvožđe, molibden, volfram i bakar – pojave ovih metala nalaze se u kontaktno-metasomatskim zonama oko granodioritskix intruzivnih masa, najčešće u neposrednoj krovini intruziva na Suvom rudištu (dužine do 150 m, debljine do 15 m, a dubinskog prostiranja do 130 m). Genetski su vezana za kontaktno-pneumatolitsko-metasomatsko dejstvo kopaoničkog granodiorita. Deponovana su u horizontu skarnova i kornita, gde su vezana za određene primarno krečnjačke horizonte. Pojave bakra nalaze se na teritoriji KO: Vlahinja, Perunika, Dankoviće, dok pojave rude bakra u kombinaciji sa zlatom srećemo na području Trebinja, Lukova i Lukovske Banje (potez Obla glava – Trebinje – Oštri krš). Manje pojave molibdenita, šelita i halkopirita nalaze se u skarnovima u Gvozdačkoj reci i Ledenicama, kao i u kvarcnim žicama na Oštroj čuki.

Ležišta i pojave azbesta – značajnije pojave azbesta nalaze se na istočnim padinama Kopaonika i to najviše na području KO Štava oko Parduške reke i KO Lukovo oko Lukovske Banje. Azbest se javlja kao žice i žilice vrlo male debljine, tako da dužina vlakna retko dostiže 1 sm. Postanak ovih pojava bi se mogao vezati za hidrotermalnu aktivnost tercijarnog magmatizma.

Volastonit – pojave volastonita su otkrivene u potoku Duboka i na padinama Velike Gobelje na putu Jaram – Brzeće. One čine deo rudonosnog pojasa koji se pruža duž istočnog oboda granodioritskog masiva. U potoku Duboka ove pojave se javljaju kao sočiva dužine do 7 m, sa preko 80% volastonita. Pojave na Jarmu su vezane za primarne krečnjačke bankove debljine do 80 sm. Sadrže oko 70% volastonita, oko 10% kontaktnih silikata i oko 20% kvarca i kalcita.

Bazalt – Značajne pojave i overene rezerve bazalta ustanovljene su u ležištu „Vrelo” gde se i vrši eksploatacija ove rude.

Antimon i živa – Zona rudnih pojava antimona i žive obuhvata zapadni deo teritorije između Debele glave, Rajićeve gore i Pilatovice, odnosno područje KO Bozoljin, Blaževo, Gradac, Domiševina, Boranci, Vitoše i Štava. Geološka istraživanja antimona vrše se na dve lokacije, ležište „Istočni Kopaonik” i ležište „Rajićeva Gora” u kojoj se vrši i sama eksploatacija ovog polumetala. Ruda antimona, antimonit na Rajićevoj gori nalaze se u intenzivno hidrotermalno promenjenim serpentinitima kao žice debele do 50 sm, sa sadržajem oko 25% Sb. Na području rudarsko topioničarskog basena „Zajača” nalaze se i stara eksploataciona polja antimona koja su u proceduri potvrđivanja.

Olovo i cink – tereni ovog kraja poznati su po rudištima olova i cinka, koja su eksploatisana još u srednjem veku. Ova orudnjenja obrazovana su pneumatolitski do hidrotermalno, pri čemu se mogu izdvojiti dva tipa: 1) kontaktno-pneumatolitsko-hidrotermalni tip, koji sadrži kontaktno-pnumatolitske (magnetit i nerudni minerali), prelazne kontaktno-pneumatolitsko-hidrotermalne (pirotin, šelit, kubanit, sfalerit i dr. minerali); i 2) hidrotermalne (pretežno sulfidi olova i cinka, ređe sulfosoli olova i razni karbonati) mineralne asocijacije hidrotermalni tip, koji pretežno sadrži mezotermalnu mineralnu paragenezu (sfalerit, arsenopirit, galenit, Mn-siderit, pirit i dr). Orudnjenja olovo-cinkovih ruda grupisana su u rudnom polju Kopaonika – Šatorice. Važna rudarska zona je područje naseljenog mesta Štave. To područje obuhvata jugoistočne padine Kopaonika, oko 7 km zapadno od Lukovske Banje. U silifikovanoj zoni pružanja I-Z, dužine oko 40 m, koja leži u sitnozrnim peščarima i glinenim škriljcima, javlja se mineralizacija sa sfaleritom i galenitom. U blizini ove pojave konstatovani su stari radovi ispod Zlatne Ravni. Detaljnim terenskim prospekcijama otkriveni su i drugi izdanci rude i stari radovi. Od 1955. godine pristupilo se istražnim radovima na ovim pojavama. U ovom rudnom polju registrovan je i veliki broj pojava olovo-cinkovih ruda (Nebeske Stolice, Zaplanina, Bećirovac sve do Pilatovice i Šatorice (van granice Prostornog plana). Ove rude su obično bogate olovom, cinkom, zatim srebrom, kadmijumom i bizmutom. Otvoreni deo ležišta „Kopaonik” vezan je za vojetinske krečnjake (senon) i njihove kontakte sa škriljcima (serija centralnog Kopaonika) i kvarclatitima. Orudnjenja olova i cinka nastala su hidrotermalno-metasomatskim potiskivanjem krečnjaka (rudna tela nepravilnih oblika), a delom i kao žice i impregnacije u skarnovima u dubljim delovima ležišta (horizont 1.000 m). U celini uzeto ove rude kompozitno sadrže 10-12% olova i cinka.

Na području ležišta „Istočni Kopaonik” i ležišta „Rajićeva Gora” vrše se geološka istraživanja olovo-cinkane rude, dok se eksploatacija vrši u rudnicima i topionici „Zajača”, ležište „Rajićeva Gora”.

Sve pomenute rudne pojave nalaze se u senonskom flišu koji leži na serpentinu i javljaju se u obliku pukotinskih žica moćnosti do jednog metra. U rudama ovih pojava konstatovani su: svalerit, pirit, halkopirit, galenit, tetraedrit, džesmonit, arsenopirit, markasit, kvarc i karbonati.

Od građevinskog materijala šljunak se više koristi, dok je peska na ovim područjima malo. Manji kamenolomi su konstatovani skoro po celoj teritoriji. Otvoreni su u serpentinima, andezitima, peščarima i krečnjacima, obično u blizini naselja, a njihov materijal se koristi za lokalne potrebe. Veći kamenolom se nalazi na području KO Radmanovo.

Osim navedenih, postoje i nezvanični podaci o više nalazišta koja nisu dovoljno istražena.

Područje Prostornog plana bogato je mineralnim vodama. Do sada su izvršena istraživanja na lokalitetu u Sudimlju i Žarevu, dok mineralne vode na području KO: Magovo i Trebinje nisu dovoljno istražene.

Na teritoriji Prostornog plana nalazi se Lukovska Banja. Leži na jugoistočnim padinama Kopaonika, u dolini Lukovske reke, 36 km od Kuršumlije. Poznata je po najvećem broju izvora (37) i ogromnoj količini od preko 100 l/s vrelih (do 65° C) mineralnih voda. Voda spada u red alkalno-zemnoalkalnih kiselih hipertermi. Sa nadmorskom visinom od 681 m predstavlja najvišu vazdušnu banju u Republici Srbiji. Lukovske tople i mineralne vode pojavljuju se u razbijenom izvorištu, u uskoj zoni, na dužini oko 400 m, sa obe strane Štavske reke. Izdvajaju se dve grupe izvora: zapadna (Gornja banja) sa 20 prirodnih izvora i dve bušotine; i istočna (Donja banja), sa 13 prirodnih izvora i dve bušotine.

3.1.2.2.5. Turizam

Uprkos postojanju relativno povoljnih uslova za razvoj turizma, može se konstatovati da turističku privredu na planskom području karakteriše različit nivo usluga i sadržaja, kao i da svi vidovi turizma nisu dovoljno razvijeni, ni dovoljno komercijalizovani, kako na domaćem, tako i na inostranom tržištu. Istočni deo planskog područja (delovi KO Brzeće, Gočmanci i Ravnište) obuhvaćeni su nacionalnim turističkim centrom u okviru NP Kopaonik, gde dominira planinski, pretežno zimski turizam, uglavnom stacionaran, zasnovan na motivima rekreacije i sporta, dok je izletnički turizam manje zastupljen. Na teritoriji NP Kopaonik u okviru Turističkog centra (u daljem tekstu: TC) Kopaonik izgrađeno je 250 ležajeva (hotel na Srebrncu), a gradi se oko 200 ležajeva u turističkim pansionima na Jarmu. Glavnina izgrađene turističke infrastrukture alpskog skijališta TC Kopaonik je na istočnim padinama Karamana i Gobelje na teritoriji NP Kopaonik u okviru opštine Brus (13 žičara i oko 25 km ski-staza sa kapacitetom od oko 7000 jednovremenih skijaša). Glavnina smeštajnih kapaciteta sa oko 2500 ležajeva u hotelima, turističkim apartmanima i vikend kućama izgrađena je u Brzeću u zaštitnoj zoni NP Kopaonik, uz skromne zatvorene i otvorene sadržaje rekreacije i sporta (uz omladinski centar „Junior” i nekoliko većih smeštajnih objekata), sa ulazom u alpsko skijalište Karamana preko žičare Bela reka, kao i uz nekompletne sadržaje javnih službi i servisa. U okviru zaštitne zone NP Kopaonik, manji kapaciteti u vikend kućama i privatnom smeštaju ostvareni su i u Gočmancima i Radmanovu. Turističku ponudu motivski i sadržajno obogaćuje Lukovska Banja (na istočnim padinama Kopaonika) pružajući usluge u zdravstvenoj, opštoj i sportskoj rehabilitaciji. Lukovska Banja ima zaokruženu celogodišnju ponudu raznovrsnih turističkih sadržaja, koristi se kao vazdušna banja, ali je bogata i termalnim izvorima pogodnim za lečenje reumatskih i kožnih bolesti. Iako se nalazi na 681 m n.v, što je čini najvišim banjskim mestom u Republici Srbiji, okružena je visovima od preko 1000 m, pa ima prijatnu umerenu klimu. Lukovsku Banju karakterišu obilje izvora mineralnih voda, netaknuta priroda šumovitog Kopaonika i kristalno čist vazduh. Po broju izvora mineralnih voda, različitog sastava i temperature, i njihovoj izdašnosti (preko 100 l/s), spada u najbogatije u zemlji. Pored privatnih smeštajnih kapaciteta postoje dva hotela: Kopaonik i Jelak, koji su u svojoj ponudi objedinili smeštaj, savremene medicinske tretmane i bazene sa termalnom vodom. Hotel Kopaonik je izgrađen 2000. godine i raspolaže sa 51 sobom. U prizemlju hotela se nalazi medicinski blok i topla veza sa bazenom sa termalnom vodom. U sklopu hotela se nalaze restoran i kafe bar. Hotel Jelak je izgrađen 2009. godine i raspolaže sa 64 sobe u delu Jelak A i 20 soba u delu Jelak B. U prizemlju hotela se nalazi đakuzi bazen sa termalnom vodom, sauna, sala za sastanke, restoran, kafe-bar, prodavnica, dok se medicinsko-terapeutski blok nalazi na prvom spratu. Ispred hotela se nalaze dva bazena sa toplom vodom i mlaznicama, letnja bašta i parking.

Kulturna baština nakon adekvatne aktivacije može da predstavlja značajniji turistički potencijal. Pored toga, u slučaju visoko postavljenih naseljenih mesta postoji mogućnost za formiranje kompleksa i tačaka „vazdušnih banja”, a postoje i pogodni uslovi za razvoj kružnih i linearnih putovanja organizacijom planinarskih i biciklističkih staza i povezivanjem sa značajnim međunarodnim rutama. Seoska naselja se uglavnom suočavaju sa dubokom ekonomskom i demografskom krizom i nemaju značajnijih turističkih sadržaja.

3.1.2.3. Demografsko-socijalni aspekt razvoja i mreža naselja

3.1.2.3.1. Stanovništvo

Na području Prostornog plana živi (2002. godine) 4665 stanovnika, odnosno 3349 stanovnika prema rezultatima popisa 2011. godine.

U čitavom posleratnom periodu broj stanovnika je imao kontinuirani trend smanjenja, tako da je u 2002. u odnosu na 1948. godinu smanjen za 61,52%, odnosno 2011. u odnosu na 1948. godinu – 72,38%. Posmatrano po opštinama koje ulaze u obuhvat Prostornog plana, uočeno je značajnije smanjenje broja stanovnika (u periodu 1948-2002. godine) u naseljima na području dela opštine Kuršumlija (70,58%), dok je znatno niže na području dela opštine Brus (49,59%). U istom periodu, broj domaćinstava je povećan za 10,81% (sa 1.600 na 1.773).

Uporedo sa procesom povećavanja broja domaćinstava od 1991. do 2002. godine, odvijao se i proces smanjenja prosečne veličine domaćinstva (sa 7,57 na 2,63 člana po domaćinstvu). Prosečna gustina naseljenosti iznosi 10 st/km2 (2002. godine), što je daleko ispod Republičkog proseka (98 st/km2), s tim što je veća gustina naseljenosti na području katastarskih opština koje pripadaju opštini Brus (12 st/km2), dok je na području naselja koje ulaze u obuhvat Prostornog plana, a pripadaju opštini Kuršumlija, još manja gustina naseljenosti i iznosi svega 8 st/km2.

Tabela 8. Kretanje broja stanovnika, domaćinstava i prosečna gustina naseljenosti

Područje/opština/ naselje

Broj stanovnika

Broj domaćinstava

Gustina naseljenosti

1991

2002

2011

1991

2002

2011

1991

2002

2011

OPŠTINA BRUS

20758

18764

16293

5692 

5840

5378 

34

31

27

Batote

662

498

345

178 

170

138 

22

11

8

Belo Polje

83

50

32

30 

23

17 

73

16

10

Blaževo

210

183

105

59 

61

42 

32

30

17

Bozoljin

172

129

87

55 

52

39 

33

16

10

Boranci

65

45

36

19 

19

14 

11

4

3

Brzeće

246

258

237

60 

81

73 

10

10

9

Vitoše

78

57

37

21 

20

15 

9

6

4

Gornje Leviće

207

138

91

70 

67

46 

32

9

6

Gradac

138

134

136

44 

47

48 

27

24

24

Domiševina

140

104

64

38 

36

28 

46

24

15

Donje Leviće

122

87

52

29 

28

21 

27

13

8

Đerekari

37

23

17

14 

9

35

10

7

Žarevo

172

92

63

61 

46

33 

 

 

 

Iričići

57

40

31

24 

22

16 

37

9

7

Kneževo

73

60

40

28 

25

17 

34

17

11

Kovizla

59

59

45

15 

16

15 

10

9

7

Livađe

185

174

127

48 

53

49 

36

27

20

Ravnište

146

95

84

48 

37

31 

19

10

9

Radmanovo

147

132

125

29 

31

35 

20

18

17

Radunje

112

87

62

25 

25

22 

16

13

9

Sudimlja

91

50

26

36 

26

22 

39

7

4

Čokotar

45

33

28

13 

13

11 

28

12

10

Šošiće

174

109

85

38 

38

32 

17

8

6

Područje prostornog plana opština Brus

3421

2637

1955

982

945

771

25

12

9

OPŠTINA KURŠUMLIJA

23368

21608

19011

7711 

7693

7109 

25

23

20

Babica

138

90

61

41 

38

29 

26

6

4

Vlahinja

121

88

28

50 

45

21 

36

6

2

Dankoviće

265

232

175

100 

87

62 

58

17

13

Donja Mikuljana

87

83

89

28 

26

24 

108

49

53

Žalica

19

12

5

8

18

2

1

Žuč

205

172

160

81 

69

17 

47

17

16

Igrište

89

42

24

39 

22

16 

22

2

1

Lukovo

320

366

260

108 

136

100 

22

14

10

Ljutova

53

37

28

20 

18

11 

27

5

4

Magovo

29

24

14

12 

11

10 

17

4

2

Merćez

33

26

17

12 

11

22

5

3

Mrče

117

93

75

33 

30

28 

19

7

6

Parada

28

16

5

11 

8

27

3

1

Pačarađa

78

41

40

27 

19

16 

25

5

5

Pevaštica

59

35

82

22 

19

32 

25

6

13

Perunika

90

64

30

40 

30

21 

47

8

4

Rastelica

13

0

<3

0

<3 

6

0

0

Selova

132

180

63

55 

80

34 

40

17

6

Seoce

181

115

49

57 

49

24 

26

8

3

Trebinje

105

74

49

40 

33

21 

21

4

3

Trećak

110

62

47

31 

27

24 

25

7

5

Štava

207

176

90

59 

62

41 

20

9

4

Područje prostornog plana opština Kuršumlija

2479

2028

1394

880

828

545

28

8

6

Ukupno područje Prostornog plana

5900

4665

3349

1862

1773

1316

26

10

7

Izvor: Republički zavod za statistiku.

U periodu 1991-2011. godine, stopa prirodnog priraštaja na području Prostornog plana je bila negativna, odnosno, stopa mortaliteta je bila znatno viša od stope nataliteta, tako da se stanovništvo po osnovu nataliteta uvećalo za svega 629 stanovnika, a umanjilo po osnovu mortaliteta za čak 2.149 stanovnika (po osnovu prirodnog priraštaja stanovništvo se umanjilo za 1.520 stanovnika).

Od ukupnog broja stanovnika (4665), 483 stanovnika (10,35%) pripada dnevnim migrantima. Od toga 336 dnevnih migranata (skoro 70%) pripada aktivnom stanovništvu koje obavlja zanimanje, dok 147 (30%) pripada učenicima (139) i studentima (8). Na području Prostornog plana koje pripada opštini Brus 9,29% ukupnog stanovništva pripada dnevnim migrantima (69% aktivnog stanovništva koje obavlja zanimanje i 31% učenika i studenata). Na području Prostornog plana koje pripada opštini Kuršumlija 14% ukupnog stanovništva pripada dnevnim migrantima (70% aktivnog stanovništva koje obavlja zanimanje i 30% učenika i studenata).

Od ukupnog broja naselja, 91% spada u kategoriju veoma malih naselja (do 200 stanovnika) i ona obuhvataju 72,7% ukupne populacije. U kategoriju malih naselja (od 200 do 500 stanovnika) spada ostalih 9% naselja i u njima živi 27,3% populacije. Stanovništvo teritorije Prostornog plana se sastoji od autohtonog stanovništva koje čini 88,0% i doseljenog stanovništva koje čini 12,0% ukupnog stanovništva. U strukturi autohtonog stanovništva (2002. godine) dominira stanovništvo koje od rođenja stanuje u istom mestu (čak 67,01%), dok stanovništvo doseljeno sa teritorije iste opštine učestvuje u ukupnom stanovništvu sa 20,99%. U strukturi doseljenog stanovništva, dominira stanovništvo doseljeno iz drugih opština Centralne Srbije (7,12%), dok je neznatno učešće stanovništva doseljenog iz pokrajina (1,93%) i doseljenog stanovništva iz bivših republika SFRJ (1,89%).

Zapažen je proces starenja stanovništva čije je osnovno obeležje smanjenje učešća stanovništva mlađeg od 19 godina, koje čini svega 14,32% populacije. Populacija stanovništva 60 i više godina učestvuje u ukupnom stanovništvu sa čak 39,29%. Prosečna starost stanovništva iznosi 51,8 godina: za mušku populaciju 49,2, dok za žensku iznosi 54,7. Prema stadijumu demografske starosti teritoriju Prostornog plana karakteriše „najdublja demografska starost”. Polna struktura stanovništva je gotovo ujednačena, ali se uočava nešto veći udeo muškog stanovništva 2.470 (52,95%) u odnosu na žensko 2.195 (47,05%).

Učešće populacije predškolskog uzrasta (0-6 godina) na području Prostornog plana iznosi 3,82%, dok učešće populacije školsko-obaveznog uzrasta (7-14 godina) iznosi 6,26%. Što se tiče delova opština koje ulaze u obuhvat Prostornog plana, učešće populacije predškolskog uzrasta veće je na području dela opštine Brus i iznosi 4,01%, dok na delu opštine Kuršumlija iznosi 3,55%. Učešće populacije školsko-obaveznog uzrasta je, na području obeju opština, gotovo izjednačeno (na delu opštine Kuršumlija iznosi 6,07%, a na delu opštine Brus 6,33%).

Žensko fertilno stanovništvo u ukupnom participira sa 14,10 %. Na području opštine Brus je nešto veće učešće ove populacije u ukupnom (14,52%) u odnosu na opštinu Kuršumlija (13,56%). Ovo je izuzetno bitan obim stanovništva, budući da pokazuje reproduktivnu sposobnost populacije. U poslednjim decenijama 20. veka iako je postojala blaga tendencija porasta nominalnog broja ženskog fertilnog stanovništva na Republičkom nivou, ali je relativan udeo ovog procenta stanovništva u ukupnom kontinuirano opadao. Pored toga sama struktura ovog procenta stanovništva je nepovoljna, jer postoji tendencija opadanja broja žena u najpovoljnijem reproduktivnom periodu (20-29 godina) u ukupnom broju fertilnih žena.

Radni kontigent stanovništva ima tendenciju rasta u posleratnom periodu što je delom posledica procesa starenja stanovništva, a delom posledica migracionih kretanja. Na području Prostornog plana ovaj kontigent stanovništa participira u ukupnom sa 59,99%, pri čemu je nešto veće učešće ovog kotnigenta u ukupnom stanovništvu na području dela opštine Brus 60,45%, u odnosu na opštinu Kuršumlija – 56,16%.

Stanovništvo starosti 65 i više godina ima veliko učešće u ukupnom stanovništvu na području Prostornog plana (29,82%), odnosno skoro trećina stanovništva područja Prostornog plana pripada ovom kontigentu stanovništva. Pri tome je veće učešće ovog kontigenta stanovništva u ukupnom na području dela opštine Kuršumlija (30,77%), dok na delu opštine Brus iznosi 27,87%.

Na području Prostornog plana je 60% stanovnika radno sposobno (2.733), a aktivno je svega 38,76% (1808) ukupnog stanovništva (66,15% radno sposobnog stanovništva). Iz ove analize proizlazi činjenica da demografski potencijal nije bio optimalno iskorišćen u 2002. godini. Od ukupnog broja aktivnog stanovništva 82,58% (1493) spada u aktivno stanovništvo koje obavlja zanimanje.

Poljoprivredno stanovništvo čini (2002. godine) 26% ukupnog stanovništva, pri čemu je veće učešće muškog pola u poljoprivrednom stanovništvu, odnosno 45,92% ukupnog poljoprivrednog stanovništva čine žene, dok je 54,08% muškog poljoprivrednog stanovništva. U strukturi ukupnog poljoprivrednog stanovništva aktivno stanovništvo koje obavlja zanimanje učestvuje sa 74,94% (pri čemu žensko poljoprivredno stanovništvo čini 40,40% aktivnog poljoprivrednog stanovništva), dok izdržavano stanovništvo učestvuje sa 24,73% (od čega 61% izdržavanog poljoprivrednog stanovništva čine žene).

Na području Prostornog plana je registrovano pet etničkih grupa (2002. godine), tako da se može konstatovati da je područje nacionalno-homogeno, naročito ako se pogleda brojnost pojedinih etničkih zajednica i njihova relativna zastupljenost. Najmnogobrojnija je srpska etnička zajednica (99,1%), dok ostale etničke zajednice učestvuju sa svega kumulativno 0,9% stanovništva.

3.1.2.3.2. Mreža naselja

Na području Prostornog plana nalazi se 45 seoskih naselja, i to 23 naselja u opštini Brus i 22 naselja u opštini Kuršumlija. Osnovne karakteristike ruralnog prostora su: nepovoljna demografska i starosna struktura stanovništva, sa izrazitom depopulacijom; mala gustina naseljenosti; neadekvatna i nedovoljna infrastrukturna opremljenost, periferni brdsko-planinski položaj naselja u odnosu na regionalne centre i delom i opštinske centre; neintegrisanost područja Prostornog plana u funkcionalna urbana područja; blizina zone kopnene bezbednosti.

Prema klasifikaciji naselja u odnosu na broj stanovnika, prema rezultatima popisa iz 2011. godine, sva naselja u obuhvatu Prostornog plana pripadaju malim naseljima (imaju manje od 500 stanovnika). Od toga 36 naselja (80%) pripada kategoriji izrazito malih naselja sa manje od 100 stanovnika, pri čemu su 22 naselja (48,89%) u kategoriji naselja do 50 stanovnika, a 14 naselja (31,11%) u kategoriji naselja do 50-100 stanovnika. Kategoriji naselja sa 101-400 stanovnika pripada devet naselja (20%), pri čemu šest naselja (13,33%) ima 101-200 stanovnika, dva naselja 201-300 stanovnika, a jedno naselje pripada kategoriji naselja sa brojem stanovnika 301-400 (Tabela 9).

Tabela 9. Veličinska kategorizacija naselja (popis 2011).

Tip naselja

Broj stanovnika

Broj naselja

Učešće u ukupnom broju naselja (%)

Naselja

Izrazito mala naselja

(patuljasta naselja)

0-100

0-50

36

22

80

48,89

Belo Polje, Boranci, Vitoše, Đerekare, Iričići, Kneževo, Kovizle, Sudimlja, Čokotar, Vlahinja, Žalica, Igrište, Ljutova, Magovo, Merćez, Parada, Pačarađa, Perunika, Rastelica, Seoce, Trebinje, Trećak

51-100

14

31,11

Bozoljin, Gornje Leviće, Domiševina, Donje Leviće, Žarevo, Ravnište, Radunje, Šošiće, Babica, Donja Mikuljana, Mrča, Pevaštica, Selova, Štava

Mala naselja

101-400

101-200

9

6

20

13,33

Blaževo, Gradac, Gočmanci,

Radmanovo, Dankoviće, Žuč

201-300

2

4,44

Brzeće, Lukovo

301-400

1

2,22

Batote

Izvor: Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Republici Srbiji 2011.

U morfološkom pogledu, naselja na području Prostornog plana pripadaju tipu razbijenih sela, koja su izdeljena na zaseoke.

U odnosu na položaj naselja prema nadmorskoj visini, mogu se izdvojiti četiri tipa naselja: planinski tip (>1000 m), 11 naselja; brdsko-planinski tip (700-1000m), najzastupljeniji na području Prostornog plana, 29 naselja; brdski tip (400-700 m), osam naselja i dolinski tip (200-400 m), jedno naselje – Donja Mikuljana.

Područje Prostornog plana je izrazito slabo naseljeno. Prosečna gustina naseljenosti iznosi 6,8 st/km2, što je znatno manje u odnosu na republički prosek. Gustina mreže naselja pokazuje izrazitu neravnomernost, varira od 0,23 st/km2 u KO Rastelica do 53 st/km2 u KO Donja Mikuljana.

U zoni neposredne sanitarne zaštite akumulacije Selova nalaze se delovi naselja Pačarađa i Merćez, u zoni uže sanitarne zaštite su takođe delovi naselja Pačarađa i Merćez, u zoni šire sanitarne zaštite nalazi se 33 naselja, jedino se naselje Igrište nalazi delom u trećoj i delom van zona zaštite i devet naselja nalazi se van zona sanitarne zaštite akumulacije „Selova”.

Naselja na području Prostornog plana nisu integrisana ni u jedno funkcionalno urbano područje. Naselja opštine Brus usmerena su na grad Kruševac kao sedište Rasinskog upravnog okruga. Veze sa Kruševcem ostvaruju se i zbog izlaska na koridor E-75, kruševačke industrije, kao i vodoakumulacije „Ćelije” na Rasini.

Naselja u opštini Kuršumlija usmerena su na grad Prokuplje, kao sedište Topličkog upravnog okruga, preko kojeg ostvaruju izlazak na koridor E-75 i vezu sa gradom Nišem kao centrom međunarodnog značaja.

3.1.2.3.3. Socijalni razvoj

Na području Prostornog plana koji pripada opštini Brus, u naselju Brzeće postoji seoski vrtić sa predškolskim programom, čiji je matični vrtić „Pahuljica” u Brusu. Na delu područja koji pripada opštini Kuršumlija, nisu obezbeđeni kapaciteti za pružanje usluga predškolskog obrazovanja, te je ukupna ocena pokrivenosti ovom osnovnom javnom uslugom nezadovoljavajuća.

Mreža osnovnih škola je, obzirom na negativne demografske trendove, relativno dobro razvijena. Na području Prostornog plana koji pripada opštini Brus, nalazi se pet osnovnih škola. Dve škole su osmogodišnje: matična škola „Vuk Karadžić” u Blaževu i područna škola u naselju Batote, sa matičnom Osnovnom školom „Jovan Jovanović Zmaj” u Brusu. Četvorogodišnje škole nalaze se u naseljima: Donje Leviće (područno odeljenje matične škole u Blaževu) i Brzeće i Šošići (područna odeljenja matične škole „Prvi maj” u Vlajkovcima). Na području Prostornog plana koji pripada opštini Kuršumlija, nalazi se pet škola, kao područnih odeljenja matične OŠ „Miloje Zakić” u Kuršumliji. To su osmogodišnja područna škola u naselju Lukovo i četiri četvorogodišnja područna odeljenja u naseljima: Merćez, Seoce, Žuč i Štava.

Na području Prostornog plana nema srednjih škola. Naselja opštine Kuršumlija usmerena su prvenstveno na srednje škole u Kuršumliji (Ekonomsku školu i Gimnaziju), a naselja opštine Brus na srednju školu u Brusu (dva odeljenja Gimnazije, jedno odeljenje ekonomske škole, jedno odeljenje kuvara, jedno odeljenje poslastičara, jedno odeljenje konobara i jedno odeljenje turističkog tehničara). Za druge profile zanimanja, učenici sa područja Prostornog plana prvenstveno se usmeravaju ka Nišu i Kruševcu.

Radi sticanja višeg i visokog obrazovanja, stanovništvo je upućeno ka Nišu, Brusu, Kosovskoj Mitrovici, Kruševcu i Beogradu.

Osetno je smanjenje ukupnog broja predškolske dece i učenika.

Mreža objekata zdravstva nije dovoljno razvijena. Od ukupno 45 naselja, samo pet ima zdravstvenu stanicu/ambulantu (stepen razvijenosti u proseku devet naselja po punktu). Primarnu zdravstvenu zaštitu stanovnici naselja opštine Brus obavljaju putem zdravstvenih stanica i ambulanti Doma zdravlja u Brusu (zdravstvena stanica u Blaževu i ambulante u naseljima Đerekari i Batote), a stanovnici naselja opštine Kuršumlija putem zdravstvenih stanica i ambulanti Doma zdravlja u Kuršumliji (zdravstvena stanica u Lukovu i ambulanta u naselju Žuč). U Lukovskoj Banji nalazi se specijalizovani zdravstveni centar.

Hospitalizacija bolesnika sa područja Prostornog plana ostvaruje se u Kuršumliji (u okviru Doma zdravlja), Prokuplju, Nišu i Kruševcu.

Na području Prostornog plana nema objekata socijalne zaštite. Plansko područje pokriveno je uslugama socijalne zaštite preko centara za socijalni rad svake od opština. Određen tip usluga stanovnici ostvaruju u Prokuplju, Blacu, Kuršumliji i Nišu.

Usluge socijalne zaštite nisu na adekvatan način dostupne u svim seoskim naseljima.

Sportsko-rekreativne aktivnosti, značajno su usmerene ka zapadnom delu, koji počiva na obroncima planine Kopaonik, kao nacionalnog planinskog turističkog centra. Ski staze, skijališta i kompleksi u okviru KO Brzeće i Ravnište, deo su postojećeg sistema sportsko-rekreativnih objekata u okviru bogate turističke ponude Kopaonika.

Značajno mesto u turističkoj ponudi, u pogledu zdravstvenih usluga, kao i u pogledu sporta i rekreacije, zauzima i Lukovo sa Lukovskom Banjom, sa raznovrsnim sadržajima, udaljeno svega oko deset kilometara od planirane akumulacije na Toplici.

Sportsko-rekreativni objekti u funkciji svakodnevnog opsluživanja stanovništva u okviru seoskih naselja na planskom području, jesu otvoreni tereni i igrališta, uglavnom uz školske objekte. Za njih je karakteristično nedovoljno i neadekvatno održavanje, nedostatak pomoćnih objekata i tehničke opreme.

Naročito važno za rad osmogodišnjih osnovnih škola na planskom području, je izostanak zatvorenih sportskih objekata, neophodnih za odvijanje nastave fizičkog vaspitanja.

Aktivnosti u domenu kulture na planskom području gotovo da izostaju. Posleratni domovi kulture u seoskim naseljima su neuslovni ili se koriste za druge namene. Pojedini kulturni događaji se organizuju u okviru postojećih turističkih sadržaja, prvenstveno u Brzeću i Lukovskoj Banji, kao i u seoskim školama.

Rad organa uprave odvija se u nekoliko seoskih mesnih kancelarija, odvojeno za administrativna područja opština Brus i Kuršumlija.

Postojeći kapaciteti trenutno zadovoljavaju potrebe funkcionisanja organa uprave na planskom području.

3.1.2.4. Saobraćaj i infrastrukturni sistemi

3.1.2.4.1. Saobraćaj

U okviru granica Prostornog plana, nalazi se državni put IIA reda broj 213, deonica od čvora 0601 od stacionaže km 00+000 do čvora 0318 na km 43+723; državni put IIA reda broj 212, deonica od čvora 0600 od km 00+000 do čvora 0601 na km 12+231 i dalje prema AP Kosovo i Metohija i državni put IIA reda broj 211 koji se pruža od čvora 0600 na km 50+442 prema Brusu na severoistočnoj strani i od čvora 0600 prema NP Kopaonik na jugozapadnoj strani i državni put IIB reda broj 414 od čvora 0602 na km 00+000 ka čvoru 0604 prema AP Kosovo i Metohija. Navedene trase državnih puteva II reda, u skladu su sa usvojenom Uredbom o kategorizaciji državnih puteva („Službeni glasnik RS”, br. 105/13 i 119/13). Deonice državnih puteva IIA reda su u relativno zadovoljavajućem stanju iako su saobraćajno opterećene jer predstavljaju glavni pravac do Kopaonika.

Deonica državnog puta IIA reda broj 213 (Blaževo-Merćez-Kuršumlija) je sa asfaltnim kolovoznim zastorom, osim deonice od brane do naselja Merćez koja je u lošem stanju.

Deonica državnog puta IIB reda broj 414 (Merćez-Lukovo-administrativna linija AP Kosovo i Metohija) je sa asfaltnim kolovoznim zastorom do Lukovske Banje, dok je do granice Prostornog plana nasipan tucanikom.

Na području Prostornog plana dominiraju opštinski putevi.

U pogledu gustine putne mreže opštinskih puteva, područje Prostornog plana nalazi se na nivou proseka za Republiku Srbiju, što ukazuje na zadovoljavajuću povezanost naselja.

Veoma mali procenat opštinskih puteva na području Prostornog plana, kojima se naselja međusobno povezuju, je sa savremenim kolovoznim zastorom. Mrežu ovih puteva karakteriše mala širina poprečnog profila, dok elementi podužnog profila delimično zadovoljavaju zakonom propisane parametre.

Horizontalna i vertikalna signalizacija uglavnom ne postoji. Prema podacima nadležnih opštinskih službi za većinu opštinskih puteva istaknuta je potreba za izgradnju ili rekonstrukciju u narednom periodu.

Pored tehničko-eksploatacionih karakteristika, na uslove odvijanja saobraćaja odlučujući uticaj ima i održavanje postojećih putnih pravaca tj. dotrajalost i oštećenja na putevima koja mogu bitno da utiču na smanjenje propusne moći, bezbednost saobraćaja i nivoa usluga.

3.1.2.4.2. Energetika i energetska infrastruktura

Snabdevanje električnom energijom područja Prostornog plana dele dva privredna društva (u daljem tekstu: PD) za distribuciju električne energije i to „Jugoistok” d.o.o. Niš i „Elektrosrbija” d.o.o. Kraljevo. Područje Prostornog plana opremljeno je elektroenergetskom distributivnom mrežom i trafostanicama napona 35 i 10 kV.

U obuhvatu Prostornog plana nalaze se TS 35/10 kV „Selova” i TS 35/10 kV „Brzeće”, a uz njih se potrošači napajaju i iz TS 35/10 kV „Kuršumlija 1” koja se nalazi van obuhvata Prostornog plana.

U obuhvatu Prostornog plana nalazi se dalekovod 35 kV, vlasništvo PD za distribuciju električne energije „JUGOISTOK” d.o.o. Niš: TS 110/35 kV „Kuršumlija” i TS 35/10 kV „Selova”.

Pored ovoga tu je i dalekovod 35 kV vlasništvo PD za distribuciju električne energije „Elektrosrbija” d.o.o. Kraljevo: dalekovod 110kV Aleksandrovac – Brus – Brzeće, koji radi pod naponom od 35 kV.

Sve trafostanice naponskog nivoa 110/35 kV iz kojih se snabdeva distributivna mreža i potrošači u obuhvatu Prostornog plana nalaze se izvan područja Prostornog plana.

Distributivna mreža 10 kV je vazdušna i rađena je kao „antenska” i ne pruža sigurnost u snabdevanju. Trafostanice 10/0,4 kV najčešće su tipa „kula” ili novije tipa „stubne”. Na području Prostornog plana ne postoje objekti gasovodne, kao ni objekti toplovodne mreže.

Problem u korišćenju energetskih potencijala je velika i neracionalna potrošnja energije, kao i mala energetska efikasnost u proizvodnji, prenosu, distribuciji i korišćenju svih tipova energije. Korišćenje električne energije za grejanje i druge potrebe za koje je moguće pronaći alternativu, kao i zastarela tehnologija u svim aspektima potrošnje energije opterećuje elektroenergetski sistem i predstavlja veliki problem neracionalnog korišćenja energije. Primetno je i nedovoljno angažovanje vezano za problem energetske efikasnosti, kao i nedostatak ljudstva i finansijskih sredstava opredeljenih u ovu svrhu.

Obezbeđenje toplotne energije se vrši uglavnom preko individualnih ložišta, a izuzetno mali broj objekata preko lokalnih kotlarnica. Kao energenti se najčešće koriste čvrsto gorivo (drva i ugalj) ili električna energija. Ovo dovodi do prekomerne seče šuma i zagađenja vazduha od emisije štetnih materija prilikom sagorevanja navedenih energenata. Gasifikacija naselja bi umanjila zagađenje životne sredine.

U narednom periodu potrebno je stimulisati razvoj i korišćenje obnovljivih izvora energije, čime bi se pozitivno uticalo na kvalitet života, zaštitu i očuvanje prirode i životne sredine. To su čisti, ekološki prihvatljivi izvori energije koji značajno doprinose smanjenju zagađenja životne sredine. U obnovljive izvore energije spadaju: energija vetra, energija sunca, hidroenergija, geotermalna energija i energija biomase.

Izgrađena je MHE „Kuršumlija” na reci Toplici i trenutno je u funkciji. MHE „Selova” se gradi u sklopu izgradnje same akumulacije „Selova” (brane i pribranskih objekata) i njena funkcija je vezana za funkcionisanje same akumulacije.

U obuhvatu Prostornog plana nema mnogo objekata i infrastrukturnih mreža u funkciji obnovljivih izvora energije. Ne postoje ni ozbiljnija istraživanja koja bi pokazala prave kapacitete ovog područja i isplativost investicija u ove vidove energije, osim analiza iz oblasti izgradnje malih hidroelektrana. Potrebno je uložiti napor kako bi se povećala ulaganja, dala podrška kroz mere fiskalne politike i izvršila potrebna ispitivanja da bi se utvrdili raspoloživi kapaciteti.

3.1.2.4.3. Elektronske komunikacije i poštanski saobraćaj

Javnu mrežu fiksne telefonije na području Prostornog plana čine mrežne grupe 037 Kruševac i Prokuplje 027. Postojeća telekomunikaciona mreža sastoji se od komutacione mreže, transportne mreže i pristupnih mreža.

Mreže su povezane sa telefonskom centralom „Kuršumlija”, ranga čvorne centrale i telefonskom centralom „Brzeće” kao komutacionim centrom. Pored ovoga područje Prostornog plana je pokriveno i sledećim isturenim komutacionim stepenima: Blaževo, Velika Čuka, Špance i Lukovska Banja. Postojeće stanje pristupne mreže uveliko prevazilazi kapacitete pristupnih uređaja.

Bez obzira što u većini naselja u obuhvatu Prostornog plana postoje pristupne mreže, nivo opremljenosti telefonskom mrežom (broj telefonskih priključaka na 100 stanovnika) je ispod proseka u Republici Srbiji. Pretežno se pružaju telefonske usluge uz postojeće saobraćajnice dok je telekomunikaciona infrastruktura na brdsko-planinskom području vrlo slabo razvijena. Pored toga, zbog zastarelih tipova telefonskih centrala postoji veoma veliki broj dvojničkih priključaka što uslovljava i gubitke u telefonskom saobraćaju.

Područje Prostornog plana pokriveno je signalima sva tri operatera mobilne telefonije: Preduzeće za mobilne telekomunikacije „Telekom Srbija” – MTS, „Telenor” i „VIP Mobile”.

Konfiguracija terena uslovljava da je na brdskom području slabija pokrivenost signalima dok na nekim mestima i nema signala. Trenutno u obuhvatu Prostornog plana ili u oblastima naslonjenim na Prostorni plan (koje signalom pokrivaju obuhvat Prostornog plana) postoji 12 lokacija sa postojećim baznim stanicama mobilne telefonije.

Ukupno stanje telekomunikacione mreže na području Prostornog plana nije zadovoljavajuće. Infrastrukturu za navedene telekomunikacione mreže čine: optički i bakarni kablovi, radio-relejne stanice i antenski stubovi, sistemi prenosa, komutacioni centri i pristupne (mesne) mreže.

Radio-televizijska difuzna mreža na području Prostornog plana većinom se emituje sa releja koji se nalaze van zahvata, i to na Gobelji i sa releja koji se nalazi kod Kuršumlije. U okviru obuhvata Prostornog plana postoji samo jedan relej i to na lokaciji Blaževo. Većina naselja, a pogotovu u severozapadnom delu Prostornog plana, zbog konfiguracije terena, ima lokalne repetitore koji nisu u potpunoj funkciji zbog nedovoljne visine obnovljene antene na Gobelji i smanjene snage kojom se emituje televizijski signal sa releja.

U obuhvatu Prostornog plana postoji izgrađena mreža poštanskih objekata i to: Brzeće, Blaževo, Merćez, Lukovska Banja i Žuč. Ova mreža trenutno delimično zadovoljava potrebe korisnika jer je zbog konfiguracije terena i razuđenosti naselja delimično dostupna svim korisnicima koji su u obuhvatu Prostornog plana.

3.1.2.4.4. Komunalna infrastruktura

Teritorija u obuhvatu Prostornog plana pripada regionalnim centrima za upravljanje otpadom br. 22 (Kruševac) i 24 (Prokuplje). Prikupljanje komunalnog otpada sa teritorije Prostornog plana delimično je u nadležnosti opštinskih komunalnih preduzeća Javno komunalno preduzeće „Rasina” iz Brusa i Javno komunalno preduzeće „Toplica” iz Kuršumlije, pri čemu su organizovanim sakupljanjem otpada obuhvaćeni opštinski centri i manji broj naseljenih mesta. Sakupljeni otpad se bez separacije i bilo kakvog prethodnog tretmana odlaže na opštinske deponije koje se nalaze van obuhvata Prostornog plana – opština Kuršumlija koristi deponiju „Lakovski bregovi” u Baćoglavi, a opština Brus deponiju u naseljenom mestu Kobilje. Otpad se prilikom odlaganja na deponije ne meri, pa ne postoje tačni podaci o količini deponovanog otpada. Procenjena količina generisanog otpada u seoskim sredinama je relativno mala, oko 0,4 kg/st.

Najveći broj naseljenih mesta u obuhvatu Prostornog plana je izostavljen iz sistema organizovanog sakupljanja otpada, što za posledicu ima formiranje većeg broja lokalnih smetlišta (divljih deponija). Na planskom području registrovane su veće divlje deponije u blizini naseljenih mesta Selova i Radmanovo (oko 1900 m3 otpada), zatim deponija na oko 1,5 km od naselja Lukovska Banja prema naseljenom mestu Parada (oko 1000 m3 otpada), kao i brojna manja smetlišta pored puteva i vodotokova. U naseljenim mestima se vrši delimična separacija otpada, tako što se organski otpad uglavnom zadržava u ekonomskim dvorištima i koristi za ishranu stoke (zeleni otpad, ostaci od hrane i sl.) i ogrev (granje, lišće, kao i papir i papirna ambalaža), dok se ostali otpad odlaže na divlja smetlišta. Na smetlištima se uglavnom može naći ambalažni otpad, kabasti otpad, opasan otpad iz domaćinstava i sl.

Na teritoriji u obuhvatu Prostornog plana nije zastupljeno odvojeno sakupljanje otpada (osim delimične separacije otpada u okviru seoskih domaćinstava) niti bilo koji oblik tretmana otpada (reciklaža, kompostiranje i dr), već se kao jedini i istovremeno najnepovoljniji oblik tretmana primenjuje deponovanje otpada.

Upravljanje životinjskim otpadom i drugim specifičnim vrstama otpada (opasan otpad) nije regulisano na odgovarajući način i ne primenjuje se odvojeno sakupljanje i pravilno skladištenje ovih vrsta otpada. U naseljenim mestima ne postoje uređena stočna groblja već se leševi uginulih životinja zakopavaju na mestima koja nisu predviđena za to, odlažu se na divlja smetlišta ili završavaju u vodotokovima.

Na području Prostornog plana ne produkuje se opasan otpad, osim opasnog otpada iz domaćinstava (baterije, akumulatori, ambalaža i ostaci hemijskih sredstava koja se koriste u poljoprivredi i sl).

Seoska groblja na području Prostornog plana su brojna i najčešće mala. Često jedan zaselak ili više bliskih zaseoka imaju svoje groblje, tako da se na teritoriji pojedinih KO nalazi veći broj grobalja (Batote – devet; Trebinje – pet; Dankoviće, Trećak – tri; Merćez, Parada, Pevaštica, Iričići, Gornje Leviće, Blaževo – po dva groblja), što dodatno otežava njihovo uređenje i opremanje, kao i obezbeđivanje pristupa grobljima. Poseban problem predstavljaju groblja za naselja Merćez i Pačarađa koja se nalaze u zonama I i II sanitarne zaštite izvorišta za vodosnabdevanje. Upravljanje grobljima nije regulisano na odgovarajući način. U nadležnosti javnih komunalnih preduzeća je upravljanje opštinskim grobljima (groblje u Kuršumliji i novo groblje na teritoriji KO Dankoviće), dok je održavanje seoskih grobalja najčešće u nadležnosti meštana. Groblja nisu komunalno opremljena i često su u lošem stanju, zapuštena i neuređena.

Na teritoriji u obuhvatu Prostornog plana ne postoje uređena stočna groblja.

Seoska naselja nisu opremljena zelenim i stočnim pijacama i veterinarskim stanicama. Zelene pijace nalaze se u opštinskim centrima Kuršumlija i Brus (kvantaška pijaca).

3.1.2.5. Zaštita nepokretnih kulturnih dobara

Spomenički fond je predstavljen pre svega primerima crkvene arhitekture iz turskog doba: crkva Sv. Mine u Štavi, (opština Kuršumlija spomenik kulture od velikog značaja) i crkva Sv. Bogorodice u Borancima (opština Brus). Sliku o graditeljskom nasleđu upotpunjuje i veći broj evidentiranih nepokretnosti od kojih su posebno značajne one u obuhvatu NP Kopaonik. Tu je na osnovu parcijalnih prospekcija evidentiran veći broj arheoloških nalazišta, srednjevekovnih rudišta, stambenih i privrednih objekata narodnog graditeljstva, kao i spomenika iz oslobodilačkih ratova.

Crkva Sv. Mine se nalazi na starom seoskom groblju u naseljenom mestu Štava. Dok jedni tvrde da crkva Sv. Mine potiče još iz 12. veka, drugi smatraju da je podignuta između 1614. i 1647. godine za vreme patrijarha Pajsija, od strane vojvode Mrkše Sićevskog, istaknutog vlastelina srpske despotovine. Narodno predanje svedoči da su preci sadašnjih stanovnika preneli pri doseljavanju svoju slavu Sv. Minu i sagradili crkvu. Na ploči iznad portala u crkvi stoji natpis da je sagrađena i živopisana u 17. veku. Po neuspehu ustanka i druge seobe Srba 1737. godine, Štava je opustela. Crkva svetog Mine se danas prostire na površini od 44 ari i 28 m2. Sačuvana je u izvornom obliku kao jednobrodna građevina od tesanog kamena, pokrivena kamenim pločama, dimenzija 9,35 x 5,80 m, gotovo jedan metar ukopana u zemlju. Najveću vrednost ove crkve predstavlja očuvano slikarstvo. Freske su slikane u vizantijskom stilu sa postojanim bojama. Na malom prostoru oslikani su svi važni događaji iz hrišćanske istorije.

Crkva Sv. Bogorodice u Borancima, na katastarskoj parceli 357/2 KO Borance, sazidana je najverovatnije u prvoj polovini XIX veka. To je jednobrodna građevina dimenzija 10,00 h 5,50 m, sa polukružnom oltarskom apsidom na istočnoj strani. Zidana je od lomljenog kamena dok je oltarska apsida od sige. Fasade su malterisane i poput unutrašnjosti, bez ikakvih dekoracija. Zaštićenu okolinu crkve Sv. Bogorodice čini i katastarska parcela 357/1 KO Borance.

Prema uslovima Zavoda za zaštitu spomenika kulture Kraljevo br. 759/2 od 21. avgusta 2012. godine, na planskom području evidentirane su sledeće nepokretnosti: spomenik Josifu Pančiću, Brzeće; spomenik na Mramoru, Brzeće; ostaci srednjovekovnog rudarenja u dolini reke Duboke, Brzeće; kultno mesto, Metođe, Brzeće; bačije u Dubokoj, Brzeće; vodenice na Brzećkoj reci, Brzeće; arheološki lokalitet Nebeske stolice, Ravnište; vodenica na Dubokoj u Zaplanini, Ravnište; arheološki lokalitet Jela u Donjoj Zaplanini, Ravnište; arheološki lokalitet Crkvine u Donjoj Zaplanini, Ravnište; srednjovekovni rudarsko-topioničarski kompleks u Donjoj Zaplanini, Ravnište; vodenice na Brzećkoj reci, Radmanovo; i arheološki lokalitet Balićka čuka, Gornje Leviće.

Kompleksno sagledavanje potencijala nepokretnih kulturnih dobara otežava nedostatak objedinjene dokumentacije, kao i činjenica da u nekim opštinama dosad nije obavljena sveobuhvatna prospekcija graditeljskog nasleđa. Osim toga, mali broj nepokretnih kulturnih dobara je istražen i prezentovan na način i u meri koji bi omogućio adekvatnu aktivaciju njihovih naučno-obrazovnih, kulturno-istorijskih i turističkih potencijala.

3.1.2.6. Zaštita životne sredine

Životnu sredinu planskog područja određuju prirodni resursi: čista voda, poljoprivredno zemljište srednjeg kvaliteta (koje se nepovratno gubi za primarnu namenu zapuštanjem, usled demografskog pražnjenja područja i starenja stanovništva), šume dobrim delom planski sađene (čijim se delom u društvenom vlasništvu upravlja i zaštita vrši na osnovu šumskih osnova) i stvoreni resursi (uglavnom stambeni i saobraćajni). Područje karakteriše uglavnom dobar kvalitet životne sredine, međutim, zbog antropogenog uticaja pojedini delovi vodotokova se svrstavaju u III i IV kategoriju uglavnom zbog prekomerne količine kadmijuma i prisustva kolimorfnih bakterija. Na području Prostornog plana ovo su retki i usamljeni slučajevi.

Vazduh je relativno dobrog kvaliteta usled nepostojanja značajnijeg izvora zagađenja. Ne postoji nijedno veće industrijsko postrojenje, što direktno utiče na kvalitet vazduha. Negativan uticaj imaju jedino zagađivači u obliku individualnih kućnih ložišta i drumskog saobraćaja. Tokom 2012. godine vršeno je kontinualno merenje prizemnog ozona na Kopaoniku koji je delom zahvaćen Prostornim planom, gde je ustanovljeno da je koncentracija znatno viša sa porastom nadmorske visine. Prema Izveštaju o stanju životne sredine u Republici Srbiji za 2012. godinu, Kopaonik je svrstan u područje sa čistim ili neznatno zagađenim vazduhom gde nisu prekoračene granične vrednosti ni za jednu zagađujuću materiju. Individualna ložišta su sezonski izvori SO2, čađi i sedimentnih materija. Saobraćajem je najopterećeniji važan saobraćajni pravac prema nacionalnom parku i zimskom i letnjem turističkom centru na Kopaoniku, od Kruševca preko Brusa i Brzeća, a saobraćajne aktivnosti predstavljaju izvor NOx, CO, CO2, CxHx, HCHO, oksida olova, čađi. U periodu velikog opterećenja saobraćajnica, naročito onih koje vode do turističkih centara (Lukovska Banja, Brzeće – Kopaonik) može se javiti prekoračenje graničnih vrednosti za neke zagađujuće materije i to u neposrednoj blizini tih putnih pravaca.

Zemljište je jedan od najvažnijih prirodnih resursa. Veći procenat teritorije je pod šumama, pašnjacima i livadama, usled čega se ne može govoriti o prevelikom uticaju poljoprivrednih aktivnosti na kvalitet zemljišta. Zemljište je pošteđeno negativnih uticaja industrije usled slabe razvijenosti ovog područja, a zemljište Nacionalnog parka Kopaonik je zaštićeno od negativnih uticaja zabranom gradnje objekata koji mogu negativno uticati i zabranom aktivnosti koje mogu ugroziti kvalitet zemljišta (Zakon o nacionalnim parkovima, „Službeni glasnik RS”, br. 39/93, 44/93, 48/94 i 101/05). Veoma je važan ekološki kvalitet zemljišta u slivu akumulacije „Selova” zbog kvaliteta vode u budućoj akumulaciji. Prisustvo azota u zemljištu je jako nisko, dok fosfor varira od niske do veoma visoke koncentracije i karakteriše se veoma niskom osetljivošću prema acidifikaciji. Mala je koncentracija Pb, Cd i Zn. Najveći problem predstavlja prisustvo erozije. Nestabilnost terena u vidu klizišta, odrona i jaruga prisutna je na teritoriji katastarskih opština: Domiševina, Gradac, Blaževo, Bozoljin, Ravnište, Đerekare, Čokotar, Belo Polje, Iričići, Sudimlja, Gornje i Donje Leviće, put Brzeće – Kopaonik.

Bukom i vibracijama najugroženija su naselja kroz koja ili u čijoj blizini prolazi neki od puteva sa intenzivnim saobraćajem. Pored saobraćaja kao izvora buke i vibracija prisutni su: kamenolom; mehanizacija koja je angažovana na izgradnji brane i akumulacije; i mehanizacija i motorne testere koji su angažovani na eksploataciji drveta. S obzirom na značaj fenomena buke i vibracija, proističe potreba za stalnom kontrolom nivoa buke kao i potreba za planiranjem zaštite zdravlja ljudi od negativnog dejstva buke.

3.1.2.7. Korišćenje i uređenje prostora od interesa za odbranu zemlje i vanredne situacije

Područje Prostornog plana se sa juga i jugozapada naslanja se na Kosovski (opština Podujevo) i Kosovskomitrovački (opština Leposavić) upravni okrug. Duž ove administrativne linije uspostavljena je Kopnena zona bezbednosti u dubini od 5 km na teritoriji centralne Srbije.

Na području Prostornog plana, u skladu sa Uslovima i zahtevima Ministarstva odbrane Republike Srbije – Sektor za materijalne resurse – Uprava za infrastrukturu, (akt int. br. 2613 – 5 od 9. novembra 2012. godine), nalaze se perspektivni vojni kompleksi: „Brzeće”, „Kopaonik”, baza „Borance”, baza „Mrče” i „Baćoglava” (neposredno uz granicu Prostornog plana, a van njegovog obuhvata) koji su neophodni za funkcionisanje Vojske Srbije.

Ključni infrastrukturni objekat na području Prostornog plana biće akumulaciono jezero „Selova” na Toplici. Brana je nasuta, homogena, visine 70,6 m, dužina u kruni 420 m sa ukupnom zapreminom od 70 500 000 m3, čije je ugrožavanje moguće ratnim razaranjima, prirodnim katastrofama i elementarnim nepogodama sa značajnim posledicama po stanovništvo, naselja, infrastrukturu i stanje životne sredine u nizvodnom delu. Područje Prostornog plana je izloženo potencijalnom riziku od elementarnih nepogoda, u prvom redu od bujičnih poplava, zatim šumskih požara (nekontrolisana antropogena aktivnost u šumi često dovodi do izazivanja požara što samo po sebi nameće potrebu za boljom zaštitom šuma). Požari su česta pojava, a kako je globalna temperatura Planete iz godine u godinu sve viša, opasnost od požara je sve izvesnija. Na ovom prostoru je bilo manjih prizemnih požara i to uglavnom u četinarskim kulturama, koji su na sreću sprečeni bez većih šteta i to isključivo pravovremenom intervencijom nadležnih organa i organizacija, atmosferskih nepogoda, odronjavanja i klizanja zemljišta, zemljotresa i dr. U seizmološkom pogledu za teritoriju Prostornog plana u celini se može reći da spada u red trusnih oblasti na području Republike Srbije. Na karti seizmičkog hazarda područje Prostornog plana je svrstano u zonu 8 MCSº i 9 MCSº, za povratni period od 500 godina.

3.2. Potencijali i ograničenja

3.2.1. Vode, vodna i vodoprivredna infrastruktura

Osnovni potencijali za korišćenje i zaštitu voda i razvoj vodne infrastrukture na području Prostornog plana su: reka Toplica, kao najveći vodotok na području Prostornog plana i ujedno najveća leva pritoka Južne Morave, okosnica budućeg Topličkog regionalnog sistema vodosnabdevanja; izgrađeno nadvišenje brane do konačno planirane kote krune od 527 m n.v, tako da nema opasnosti od prelivanja preko krune pri katastrofalno velikim vodama; potpuno završen optočni tunel, temeljni ispust i slapište kao i vodozahvatna kula; eksproprijacija urađena na 300 ha zemljišne površine; izvedene antierozione pregrade na pritokama Toplice. Toplica nizvodno od brane i Južna Morava nizvodno od ušća Toplice postaju vodeni ekosistemi na kojima se može upravljati protocima u ekološki kriznim periodima u toplom delu godine, kada zbog sinergetskog delovanja malih protoka, visoke temperature i smanjenog sadržaja kiseonika dolazi do velikih ekoloških kriza. Namenskim ispuštanjem čiste vode niže temperature takve krize se mogu sanirati. Pošto brana raspolaže sa snažnim i mobilnim temeljnim ispustom, u slučajevima akcidentnih zagađenja omogućena je vrlo brza intervencija namenskim ispuštanjem vode dobrog kvaliteta iz akumulacije. To omogućava da se u slučaju potrebe interveniše i na čitavom delu toka Južne Morave nizvodno od ušća Toplice. Takve akumulacije se u svetu tretiraju i valorizuju i kao operativna ekološka rezerva velikih rečnih slivova. Voda koja će se ispuštati iz akumulacije, bilo u rečni tok ili za vodosnabdevanje, pre toga bi se iskoristila za proizvodnju električne energije, kao i za razvoj melioracionog sistema nizvodno od brane, čime bi se obezbedilo navodnjavanje I i II klase zemljišta površine oko 3500 ha. U vezi sa pripremom tehničke dokumentacije za novo postrojenje za prečišćavanje vode i magistralni cevovod Selova, potpisan je Sporazum o saradnji (od 1. novembra 2010. godine, Broj: 337-00-256/2010-069) između: Kabineta potpredsednika Vlade za evropske integracije, Ministarstva životne sredine i prostornog planiranja, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Grada Niša, opštine Prokuplje, opštine Kuršumlija, opštine Žitorađa, opštine Merošina i opštine Blace.

Za razvoj vodne infrastrukture na području Prostornog plana postoje i brojna ograničenja, među kojima su najvažnija sledeća: nedostatak finansijskih sredstava za završetak akumulacije i regionalnog sistema za vodosnabdevanje, što je u proteklom periodu bio glavni razlog za prekid radova; velika vremenska neravnomernost voda koje se formiraju na slivu Toplice jako otežava uslove za uređenje, korišćenje i zaštitu voda, a u nekim okolnostima čak i onemogućava njihovo korišćenje bez akumulacija. Posebno su nepovoljni vrlo veliki odnosi između velikih voda verovatnoće 1% (sa kojima se planiraju sistemi zaštite od poplava) i mesečnih malih voda verovatnoće 95% (merodavnih za planiranje mera zaštite kvaliteta voda), koji se penju na preko 1:2000, kao i vrlo duga trajanja malih voda. Sve to čini složenijim i skupljim vodoprivredne sisteme i mere za korišćenje i zaštitu voda i uređenje vodnih režima; globalne klimatske promene, koje se sve izraženije iskazuju i na ovim prostorima posebno će se odraziti na dalje pogoršanje ekstremnih hidroloških fenomena: velike vode postajaće sve veće i naglije, a male sve manje i sa sve dužim trajanjem; loša sanitacija naselja i odsustvo navike žitelja da se okruženje čuva od zagađivanja (pojave divljih deponija na obalama i koritima, i navika ispuštanja otpadnih voda u vodotoke) predstavlja vrlo ozbiljnu smetnju za poželjno hidrotehničko uređenje teritorije i zaštitu voda.

3.2.2. Zaštita prirode, prirodnih vrednosti i predela

Potencijali zaštite i održivog korišćenja prirodnih vrednosti i predela su: specifičnost geološke građe koja se ogleda kroz postojanost stena različitih geoloških perioda; velika razuđenost reljefa i izražena visinska i klimatska zonalnost; uslovno povoljna klima sa kontinentalnim i planinskim karakterom; bogatstvo rezervama podzemnih voda, koje se ogleda u postojanju velikog broja izvora i vrela; geotermalne vode; ekosistemi i predeli posebne vrednosti u pogledu izvornosti i raznovrsnosti flore i faune; postojanje endemskih i zaštićenih i strogo zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta; reprezentativni biološki, geomorfološki, geološki, hidrološki i drugi procesi; područje nacionalne ekološke mreže; EMERALD područje; međunarodno značajno područje za ptice, biljke i leptire; ustanovljen Nacionalni park „Kopaonik” i iskustvo Javnog preduzeća „Nacionalni park Kopaonik” u upravljanju tim područjem i dr; izuzetna atraktivnost ambijentalno-pejzažnih vrednosti predela, obogaćenih jedinstvenim prirodnim sadržajem.

Ograničenja zaštite i održivog korišćenja prirodnih vrednosti i predela su: otežana pristupačnost i nedovoljna opremljenost područja infra i suprastrukturom; pojava erozije i suša; prekomerni pritisak smeštajnih objekata, turističke infrastrukture i njihova bespravna izgradnja na području Brzeća i Lukovske Banje; neadekvatna obaveštenost posetilaca i lokalnog stanovništva o prirodnim vrednostima koja se štite i načinu njihovog očuvanja; nedostatak kadrova i materijalno-finansijskih resursa lokalnih samouprava u uspostavljanju i sprovođenju zaštite prirodnih vrednosti i dobara; teškoće u naplati naknada za korišćenje zaštićenih područja.

3.2.3. Privreda/ekonomski razvoj

Osnovni potencijali za razvoj privrede su: prirodni resursi koji su osnova za razvoj poljoprivrede (ratarstva, stočarstva, voćarstva, vinogradarstva, pčelarstva, uzgoj lekovitog i aromatičnog bilja i sakupljanje šumskih plodova), šumarstva i turizma (planinskog, banjskog, izletničkog, lovnog i seoskog); raspoloživa prirodna i kulturna dobra kao osnova za razvoj tercijalnog sektora, naročito ruralnog turizma; raspoloživi ljudski resursi i bogata tradicija naročito za tradicionalnu poljoprivredu i stočarstvo; slobodan stambeni prostor koji se u dobroj meri može iskoristiti za pokretanje mini porodičnih firmi, u okviru sektora malih i srednjih preduzeća i preduzetništva (u daljem tekstu: MSPP), a kao nukleusa privrednog razvoja, u oblasti poljoprivredne proizvodnje i prerade i u oblasti sektora ruralnog turizma i usluga, što može biti važan činilac demografske revitalizacije područja.

Osnovna ograničenja privrednog razvoja su: nasleđene posledice duboke ekonomske krize u prethodnom periodu izazvane raspadom SFR Jugoslavije (1992. godine) što je dovelo do smanjenja tržišta i imalo velikog uticaja na stanje privrede čitave zemlje, ekonomskim sankcijama (1992-1996. godine) i hiper inflacijom (1993. godine) koja je dovela do enormnih poremećaja svih ekonomskih tokova domaće privrede; šire okruženje područja Prostornog plana nalazi se u fazi stagnacije što za rezultat ima niz negativnih tendencija: pad društvenog proizvoda, porast nezaposlenosti, zastarelost opreme, nisku produktivnost rada i ekonomičnost poslovanja i sl; ekonomska nerazvijenost kao posledica dugogodišnje stagnacije i nedovoljnih ulaganja u ekonomski razvoj; slaba diverzifikacija privrednih aktivnosti čiju osnovu čini tradicionalna poljoprivreda koja ne omogućava poboljšanje životnog standarda i povratak iseljenog stanovništva; nizak nivo životnog standarda lokalnog stanovništva; nepovoljna demografska struktura stanovništva (staračka domaćinstva, mali broj radno-sposobonog stanovništva, mali broj dece i mladih – na teritoriji Prostornog plana je svega 14,32% stanovništva mlađeg od 19 godina); usporena difuzija naučno-tehničkog progresa, savremenih ekoloških standarda, ekonomskih znanja i tržišnih informacija u poljoprivrednu praksu; nedovoljno izgrađena i razvijena saobraćajna infrastruktura, čime se u velikoj meri smanjuje konkurentnost za privlačenje novih investicija i proširenje postojećih kapaciteta; nerazvijena komunalna infrastruktura i bazične usluge (zdravstvene, socijalne, ptt usluge i sl) za ruralno stanovništvo, što nepovoljno utiče na povratak mlađeg i obrazovanog stanovništva koje je u procesu tranzicije ostalo bez posla u okolnim gradovima; nedostatak preduzetničke kulture i preduzetničkog duha; i loša kontrola proizvoda.

3.2.4. Poljoprivreda i poljoprivredno zemljište

Osnovni razvojni potencijali za razvoj poljoprivrede su: povoljni prirodni uslovi (relativno povoljna klima, orografija terena); raspoloživi poljoprivredni resursi (visoko bonitetno poljoprivredno zemljište koje se pruža na proširenim rečnim terasama Toplice i njenih većih i manjih pritoka; povoljni uslovi za organsku proizvodnju voća na terenima do 800 m n.v; veliki deo poljoprivrednih površina pod livadama i pašnjacima, pretežno dobrog florističkog sastava kao osnova za razvoj stočarstva); nepostojanje velikih industrijskih kapaciteta i nezagađena životna sredina, koja predstavlja dobru osnovu za razvoj organske poljoprivrede i proizvodnju zdrave hrane prepoznatljivog geografskog porekla; znatne količine lekovitog bilja i šumskih plodova (borovnice, kupine, maline, lešnik, pečurke, drenjine, šišarke); realni izgledi za institucionalnu podršku održivom razvoju poljoprivrede usled orijentacije agrarne politike Republike Srbije na prihvatanje modaliteta, kriterijuma i standarda Evropske unije (u daljem tekstu: EU), prisustva FAO (Food and Agriculture organization) i drugih međunarodnih organizacija na lokalnom nivou.

Osnovna ograničenja vezana za razvoj poljoprivrede, odnosno očuvanje, zaštitu i adekvatno korišćenje poljoprivrednog zemljišta proističu iz: velike razuđenosti terena; loše iskorišćenosti poljoprivrednog zemljišta i prekomernog korišćenja hemijskih sredstava i veštačkog đubriva; usitnjenosti poljoprivrednih poseda (izuzetno male parcele za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju, prosečne veličine oko 5 ari, dok su gazdinstva prosečne veličine od 3 ha do 5 ha) i nedostatka sredstava za investiranje u ukrupnjavanje poljoprivrednih parcela; korišćenja poljoprivrednog zemljišta suprotno njegovim ekološkim svojstvima; smanjenog nataliteta, izražene migracije i depopulacije stanovništva; teških uslova života i slabe motivisanosti stanovništva, posebno seoske omladine za rad u poljoprivredi i život na selu; slabe opremljenosti gazdinstava savremenim mašinama i uređajima, vrlo malog broja mehanizacije i priključnih mašina, velike zastarelosti iste, kao i nedovoljne upoznatosti poljoprivrednika sa primerima savremene poljoprivredne prakse iz zemalja EU; nezadovoljavajuće rentabilnosti poljoprivredne proizvodnje zbog loše infrastrukture i udaljenosti od opštinskog centra i neplanske izgradnje.

3.2.5. Šume i šumsko zemljište, šumarstvo i lovstvo

Šumski resursi predstavljaju značajan potencijal održivog razvoja s obzirom na povoljne uslove za razvoj autohtonih vrsta sa prioritetno proizvodno-zaštitnom funkcijom, kao i zadovoljavajuće zdravstveno stanje sastojina na većem delu šumskog područja. Posebno je važno očuvanje i aktiviranje ovih potencijala kroz: održivu eksploataciju šumskih proizvoda (pre svega drveta) kao osnove razvoja drvno-prerađivačke industrije; korišćenje šuma za naučno-istraživačke, obrazovno-vaspitne, sportsko-rekreativne, lovne i druge svrhe; turističku valorizaciju šuma koje pripadaju kategoriji zaštićenih prirodnih dobara; organizovano korišćenje ostalih šumskih proizvoda (jestivih gljiva, lekovitog bilja, sakupljanje i otkup šumskih plodova, puževa i dr); poboljšanje brojnosti divljači u lovištima i dr.

Razvoj šumarstva i lovstva relativizuju pojedina ograničenja i to: nepoznavanje potpunog stanja privatnih šuma; nedovoljno regulisan pravni status površina pod šumom; slučajevi neplanskog korišćenja šuma (posebno u perifernim delovima); ekstenzivan odnos prema šumi u fazi nege, zaštite i korišćenja; nedovoljno uvećanje šumskog fonda; nedovoljna kompatibilnost sa sektorskim planovima (iz oblasti vodoprivrede, turizma i dr); nedovoljna institucionalna i kadrovska pokrivenost; nepostojanje strategije razvoja lovstva; sporost u pristupu odgovarajućim fondovima na međunarodnom nivou; neažurnost u treningu sticanja znanja o savremenoj ulozi šume i potrebi njenog intenzivnijeg očuvanja i zaštite.

3.2.6. Korišćenje mineralnih sirovina

Osnovni potencijali zaštite i eksploatacije geoloških resursa su evidentirana ležišta i rudne pojave metaličnih i nemetaličnih sirovina, građevinskog kamena i mineralnih voda; tradicija potkopaoničkog kraja u rudarstvu; turistička valorizacija objekata geonasleđa i ostataka srednjevekovnog rudarenja i dr.

Ograničenja za održivo korišćenje mineralnih sirovina vezana su za moguće kontrolisano i ograničeno korišćenje uz primenu strogih mera zaštite životne sredine i poštovanja režima sanitarne zaštite izvorišta vodosnabdevanja na području planiranom za zaštitu.

3.2.7. Turizam

Osnovni potencijali za razvoj turizma: NP Kopaonik kao prirodno dobro i međunarodna turistička destinacija; nacionalno banjsko turističko mesto Lukovska Banja; lekovite vode u Lukovskoj Banji; raznovrsnost predela, razuđenost reljefa, očuvan pejzaž, biodiverzitet, ekološke i predeone celine, prirodna baština i bogatstvo šumama i vodotokovima; prirodni ambijent obiluje uslovima za rekreativne aktivnosti (trim staze, staze zdravlja i biciklističke staze) i predstavlja veliki potencijal za razvoj lovnog i ribolovnog turizma; antropogene vrednosti prostora (spomenici kulture, arheološki lokaliteti, etnološka baština i folklorni motivi) kao potencijal za razvoj kulturnog turizma i touring-a; postojanje objekata tradicionalne ruralne arhitekture u naseljima i njihova veza sa prirodom, kao potencijal za razvoj seoskog i etno turizma; i opremljenost i uređenost postojećih turističkih i smeštajnih kapaciteta.

Osnovna ograničenja za razvoj turizma: nepovoljna socio-ekonomska situacija; letnja ponuda nije na nivou zimske ponude, naročito na Kopaoniku; nedovoljna zastupljenost sadržaja celogodišnje turističko-rekreativne ponude u prostoru; prostorno neujednačena turistička ponuda (razvoj je skoncentrisan u planinskim turističkim kompleksima, dok je zapostavljen u podplaninskom delu i seoskim naseljima); nerazvijeni komplementarni sadržaji; neplanska izgradnja na teritoriji NP Kopaonik i u okviru turističkih lokaliteta; ograničenja kao posledica zaštitnih mera u obuhvatu NP Kopaonik i zonama sanitarne zaštite planirane akumulacije „Selova”; nekompletan turističko-informacioni sistem u pogledu promocije turizma kao i registracije, kategorizacije i kontrole objekata u funkciji turizma; nizak nivo razvijenosti saobraćajne i komunalne infrastrukture; i nedovršena infrastruktura (posebno kanalizacija) i nerazvijene komunalne službe.

3.2.8. Stanovništvo

Kao osnovne potencijale za razvoj demografije u planskom periodu možemo navesti: mogućnost obnavljanja stanovništva; učešće kontigenta ženskog fertilnog stanovništva u ukupnom (14,44%); mogućnost za povećanje stope aktivnosti povećanim uključenjem radno-sposobnog stanovništva u razvoj poljoprivrede i tercijalnog sektora; neiskorišćeni stambeni fond usled smanjenja broja stanovnika, a koji može biti osnova za razvoj različitih delatnosti – od razvoja turizma do realizacije brojnih poljoprivrednih programa ukoliko se zaustave negativni demografski trendovi.

Osnovni problemi stanovništva se, prema njihovoj prirodi, mogu podeliti na: demografske, ekonomsko-socijalne i prostorne.

Problemi demografske prirode su: smanjenje broja stanovnika usled negativnog prirodnog priraštaja i negativne stope migracija na teritoriji Prostornog plana demografsko starenje ukupnog stanovništva i radne snage (najdublja demografska starost, senilizacija i feminizacija radne snage u poljoprivredi) visoka opšta stopa smrtnosti kao posledica demografskog starenja, a delom i zbog neadekvatne zdravstvene zaštite, odnosno niskog nivoa životnog standarda nepovoljna struktura stanovništva prema aktivnosti u odnosu na republički prosek (na području Prostornog plana je aktivno 38,76%, a u Republici Srbiji 45,32%, ali je i niže učešće izdržavanog stanovništva (31,06% u odnosu na republički prosek 34,28%) loša obrazovna struktura stanovništva velika usitnjenost domaćinstava, odnosno prisutan je trend porasta dvočlanih i jednočlanih, pretežno staračkih domaćinstava.

Problemi ekonomsko-socijalne prirode su pre svega: visoka stopa nezaposlenosti porast starog (65 i više godina) i ostarelog stanovništva (80 i više godina) staračka, često jednočlana i dvočlana domaćinstava bez redovnih prihoda.

Prostorni problemi su posledica spontanih procesa u razmeštaju stanovništva, a čine ih naselja obuhvaćena depopulacijom.

3.2.9. Mreža naselja

Osnovni potencijali razvoja mreže naselja su: diferencirani centraliteti naselja; blizina državnih puteva; blizina opštinskog centra Kuršumlije; blizina koridora E-80; formirani sadržaji društvene infrastrukture; postojeći stambeni fond kao razvojni resurs.

Osnovna ograničenja razvoja mreže naselja su: periferni brdsko-planinski položaj naselja; nekompletna mreža državnih i opštinskih puteva u funkciji povezivanja naselja; ograničenja u pogledu povezanosti naselja zbog morfologije terena; slaba naseljenost prostora; izraženo iseljavanje i starenje stanovništva; periferni položaj naselja u odnosu na opštinske centre; nedovoljna funkcionalna povezanost sa Kruševcom kao centrom funkcionalnog urbanog područja nacionalnog značaja; nastanjena naselja u zoni neposredne sanitarne zaštite.

3.2.10. Socijalni razvoj

Osnovni potencijali za razvoj javnih službi: postojeći kapaciteti kao osnov za formiranje savremene i funkcionalne mreže sadržaja za pružanje javnih usluga, uz povećanje efikasnosti i mobilnosti, adaptaciju i tehničko opremanje; nastavak razvoja prepoznatljivih specifičnih javnih sadržaja, u okviru turističke ponude Kopaonika i Lukovske Banje; udruživanje javnog i privatnog sektora u pružanju javnih usluga (građanska inicijativa, nevladin sektor i sl).

Osnovna ograničenja u pogledu funkcionisanja javnih službi i stanja postojećih kapaciteta: neujednačen kvalitet u pružanju usluga od javnog značaja, odsustvo osnovnih kapaciteta u naseljima sa negativnim demografskim trendom i populacijom manjom od 50 stanovnika (13 naselja na teritoriji opštine Kuršumlija i devet na opštini Brus); loše stanje lokalne putne mreže, što utiče na merodavan aspekt vremenske dostupnosti stanovništva javnim uslugama, kao i na izuzetno lošu pristupačnost naseljima u zimskom periodu; nedovoljna i neadekvatna infrastrukturna i tehnička opremljenost objekata javnih službi.

3.2.11. Saobraćajna infrastruktura

Potencijali razvoja saobraćaja su: povoljan geografski i strateški položaj; postojeći pristupni putevi; zemljani nekategorisani putevi kojima su povezana naseljena mesta i zaseoci; povoljni uslovi za izgradnju novih saobraćajnica; saradnja sa susednim opštinama u angažovanju na modernizaciji i međusobnom povezivanju; razvoj turizma i dr.

Ograničenja razvoja saobraćaja su: pretežno slab kvalitet mreže pristupnih i opštinskih puteva, njena nekompletnost u funkciji međusobnog povezivanja naselja i povezivanja naselja sa sadržajima buduće turističke ponude u prostoru; nepovoljna konfiguracija terena u planinskoj zoni na određenim deonicama i loši klimatski uslovi u zimskom periodu; znatni troškovi finansiranja izgradnje, rekonstrukcije i održavanja putne mreže i dr.

3.2.12. Energetika i energetska infrastruktura

Kao osnovni potencijali u oblasti energetike i energetske infrastrukture izdvajaju se: bogatstvo vodotokova, što pogoduje izgradnji MHE; teritorija Prostornog plana spada u područja sa velikim brojem sunčanih dana u toku godine, što predstavlja potencijal za eksploataciju sunčeve energije; postojeća trafostanica 110/35 kV „Kuršumlija” sa dvostranim napajanjem na naponskom nivou 110 kV, iz pravca TS 110/35 kV „Prokuplje” (TS 110/35 kV „Niš 1”) i iz pravca TS 110/35 kV „Aleksandrovac” (TS 110/35 kV „Kruševac”) što obezbeđuje sigurnost u snabdevanju električnom energijom; MG-11-02 ka Blacu, Kuršumliji i Kosovu (preko teritorije opštine Doljevac, Žitorađa, Prokuplje i Kuršumlija) i razvodni gasovod (u daljem tekstu: RG) Župa, Aleksandrovac, Brus, Kopaonik, Raška, Novi Pazar sa koga će se snabdevati gasom naselja na teritoriji Prostornog plana; mogućnost da se jednim priključkom na gas obezbedi grejanje, priprema tople vode, kuvanje, tehnološke potrebe, hlađenje; komprimovani prirodni gas može da zameni tečna goriva u individualnim vozilima, autobusima i privrednim vozilima, kao i da se koristi za proizvodnju mehaničke i električne energije; veliki broj vodotokova pogoduje izgradnji MHE; područje se odlikuje velikim brojem sunčanih dana u toku godine, kao i dobrom prosečnom dnevnom energijom globalnog sunčevog zračenja; potencijal snage vetra nije veliki, ali se može iskoristiti za izgradnju vetrogeneratora; visoke temperature geotermalnih voda u Lukovskoj Banji; velika površina je pod šumama, što stvara potencijale za korišćenje biomase (plansko korišćenje šumskog fonda, drvnog otpada i ostataka kod prerade).

Kao osnovna ograničenja u oblasti energetike i energetske infrastrukture izdvajaju se: nedovoljan broj i velika dužina izvoda 10 kV, a time i preopterećenje pojedinih izvoda, odnosno gubitaka u prenosu; dotrajalost (dug period eksploatacije) transformatora u trafostanicama; nedostatak gasovodne infrastrukture; nedostatak merenja i podataka o stvarnim potencijalima obnovljivih izvora energije, kao i regulisanje vlasničkih odnosa na zemljištu; konflikti u odnosu na režime zaštite prirodnih dobara i režime zaštite vodoakumulacije; nedostatak sredstava za investiranje u nove tehnologije; nedostatak gasovodne infrastrukture, naročito magistralnih gasovoda; neophodna velika dužina distributivnog gasovoda ka nekim naseljima; visoka investiciona vrednost, kao i visoka cena proizvodnje energije; nedostatak merenja i podataka o stvarnim potencijalima obnovljivih izvora energije, kao i regulisanje vlasničkih odnosa na zemljištu; nerazvijenost infrastrukture kao podrške za korišćenje obnovljivih izvora energije; zauzimanje velikih površina i uzurpiranje poljoprivrednog zemljišta nezgrapnim sistemima i njihovim pripadajućim infrastrukturama za korišćenje obnovljivih izvora energije.

3.2.13. Elektronske komunikacije i poštanski saobraćaj

Osnovni potencijali razvoja elektronskih komunikacija i poštanskog saobraćaja su: mogućnost mobilnih telekomunikacija da pružaju govorne interaktivne međukorisničke usluge, kratke poruke, informacione usluge, usluge prenosa podataka, IPTV itd; u transportnoj mreži je došlo do velikih promena zbog uvođenja optičkih kablova i sistema prenosa, što omogućava povezivanje najvećeg broja komutacija (centrala);

Osnovna ograničenja razvoja elektronskih komunikacija i poštanskog saobraćaja su: konfiguracija terena uslovljava na brdskom području slabiju pokrivenost signalima, te je potrebna „gušća” mreža baznih radiostanica i sa primopredajnicima manjih snaga, što bi doprinelo da se pokrije celokupna teritorija Prostornog plana kvalitetnim signalima sva tri operatera; slaba pokrivenost određenih delova teritorije telefonskom mrežom; nedostatak sredstava za investiranje u nove tehnologije.

3.2.14. Komunalna infrastruktura

Analizom postojećeg stanja ustanovljeni su sledeći potencijali u oblasti komunalne infrastrukture: akcije čišćenja divljih nesanitarnih smetlišta i vodotokova od deponovanog otpada; planirana izgradnja transfer stanica komunalnog otpada na teritoriji opština Brus i Kuršumlija (van obuhvata Prostornog plana); mala generisana količina otpada; nepostojanje izvora opasnog otpada; sagledavanje problema nesanitarnog deponovanja otpada u okviru strategija održivog razvoja opština i planovi za njegovo rešavanje;

Analizom postojećeg stanja ustanovljena su sledeća ograničenja u oblasti komunalne infrastrukture: nepostojanje regionalnih sanitarnih deponija za deponovanje otpada sa planskog područja (odustajanje od izgradnje regionalne deponije za Toplički region za upravljanje otpadom); veliki broj divljih smetlišta; zagađenje zemljišta, površinskih i podzemnih voda usled neadekvatnog postupanja otpadom; neregulisano pitanje prikupljanja i deponovanja otpada sa većeg dela ruralnog područja; nedovoljni kapaciteti i opremljenost javnih komunalnih preduzeća za upravljanje otpadom; nepostojanje organizovanog sistema reciklaže i bilo kakvog drugog načina tretmana otpada; lokacije grobalja u zoni I i II sanitarne zaštite akumulacije; veliki broj malih seoskih grobalja koja su često u lošem stanju i teško pristupačna; neadekvatno održavanje postojećih grobalja i neregulisane nadležnosti javnih preduzeća za upravljanje seoskim grobljima; nepostojanje stočnih grobalja na teritoriji u obuhvatu Prostornog plana.

3.2.15. Zaštita nepokretnih kulturnih dobara

Osnovni potencijali u oblasti zaštite nepokretnih kulturnih dobara su: njihov naučno-obrazovni, kulturno-istorijski i turistički potencijal; koncentracija duž značajnijih komunikacija; očuvana priroda u okruženju većine vangradskih spomenika kulture; postojanje zakonske regulative u oblasti zaštite nepokretnih kulturnih dobara; postojanje stručnog kadra u okviru mreže zavoda za zaštitu spomenika kulture; usvojene međunarodne deklaracije iz oblasti zaštite nepokretnih kulturnih dobara; i mogućnost primena načela integrativne zaštite.

Osnovna ograničenja u oblasti zaštite i korišćenja nepokretnih kulturnih dobara su: sektorski tretman u upravljanju graditeljskim nasleđem; nedovoljna koordinisanost ustanova zaštite sa ostalim akterima prostornog razvoja; nedostatak finansijskih sredstava za sistematske i sveobuhvatne prospekcije; loše stanje saobraćajne infrastrukture, koja otežava aktivaciju i adekvatnu turističku prezentaciju kulturnog nasleđa; uništavanje graditeljskog nasleđa neovlašćenim i nestručnim intervencijama; devastacija ambijenata od značaja za adekvatnu prezentaciju nepokretnih kulturnih dobara; opasnost od nepovratnog nestanka tradicionalne varnekularne arhitekture; i ograničenja koja nameće upotreba neobnovljivih resursa.

3.2.16. Zaštita životne sredine

Potencijali sa aspekta zaštite životne sredine su sledeći: dobro očuvana i nezagađena životna sredina; ne postoji ni jedno veće naselje, industrijsko postrojenje ili neki sličan objekat koji bi predstavljao opterećenje na životnu sredinu; velike površine pod šumama; pogodni klimatski i geografski uslovi za proizvodnju zdrave hrane; dobra provetrenost prostora; kvalitetan vazduh usled nepostojanja značajnih zagađivača; dobar kvalitet podzemnih i površinskih voda; kvalitet zemljišta je uglavnom dobar; povoljni klimatski i geografski uslovi za očuvanje mnogih biljnih i životinjskih vrsta; mogućnost korišćenja obnovljivih vidova energije: biomasa, biogas, solarna energija; definisani uslovi ponašanja u zaštićenim područjima NP Kopaonik, Predela izuzetnih odlika „Ćelije” (u proceduri proglašenja) i zonama i režimima zaštite; kao i nizak nivo buke.

Ograničenja sa aspekta zaštite životne sredine se ogledaju u sledećem: nepostojanje monitoring sistema za praćenje i kontrolu kvaliteta vazduha, voda i zemljišta; nerešeno pitanje deponovanja komunalnog otpada; negativan uticaj na kvalitet zemljišta, kao posledica intenzivne seče šuma i pojava erozije; zagađenje zemljišta divljim deponijama, gomilanje otpada u zonama zaštite; ispuštanje otpadnih voda bez prethodnog tretmana u rečne tokove, nesanitarne septičke jame i napuštene bunare; veliki broj septičkih jama koje ne ispunjavaju osnovne higijensko-sanitarne uslove, ugrožavaju podzemne vode, kontaminiraju bunare odakle se dobar deo stanovništva snabdeva vodom za piće; neizgrađene kanalizacione mreže; ne vrši se merenje nivoa buke.

3.3. SWOT analiza

Na osnovu analize potencijala i ograničenja područja Prostornog plana i sagledavanja koncepcije razvoja posebne namene, izdvojene su osnovne snage, slabosti, mogućnosti i pretnje.

Tabela 10. SWOT analiza

SNAGE

SLABOSTI

Izvorište regionalnog sistema vodosnabdevanja u okviru Donje-južnomoravskog regionalnog sistema – Toplički podsistem, koji će snabdevati vodom Kuršumliju, Blace, Prokuplje, Merošinu, Žitorađu i Niš;

Visok kvalitet voda (I i II kategorija);

Uticaj koji će imati akumulacija „Selova” na prihvatanje i ublažavanje poplavnih talasa, zaštitu od erozije i zadržavanje pronosa i nanosa;

Relativno povoljan geostrateški položaj koji je na zapadu planinskim masivom Kopaonika, odvojen od Donjeg Ibra, Gornjeg Laba i Malog Kosova. Severnu granicu čine Veliki i Mali Jastrebac, iza kojih se pružaju oblasti Župe, Rasine i Aleksinačkog Pomoravlja. Na istoku se nalazi dolina Južne Morave kod Niša, dok južne granice čine planine Vidojevica i Pasjača, kao i područje administrativne linije sa AP Kosovo i Metohija;

Regionalni, nacionalni i međunarodni značaj područja NP Kopaonik i Predela izuzetnih odlika „Ćelije” – u proceduri (biodiverzitet, geološke, geomorfološke, hidrološke i pedološke karakteristike – fosili, kraški oblici reljefa, vrela itd);

Obnovljivi resursi: šumsko bogatstvo, bogatstvo šumskih plodova i lekovitog bilja, bogatstvo poljoprivrednog zemljišta i primarne poljoprivredne proizvodnje bobičastog, jagodastog i ostalog voća, mleka, ratarskih kultura, vodnih resursa, mineralnih izvora, obnovljivih energetskih izvora (hidro i geotermalna energija i energija sunca), biodiverzitet, lov i ribolov;

Značajni neobnovljivi resursi (azbest, volastonit, antimon, živa, olovo, cink, gvožđe, molibden, volfram i bakar);

Industrijska tradicija i izgrađeni privredni kapaciteti za obradu: drveta (pilane), voća, hladnjače i dr;

Organska proizvodnja zdrave hrane, tradicija u proizvodnji stočarskih proizvoda, voća, meda, vina i rakije;

Turistički potencijali (očuvanost područja, atraktivnost prirodnih i kulturnih vrednosti i dr);

Relativno dobra saobraćajna mreža i povezanost područja sliva akumulacije „Selova”;

Očuvana životna sredina;

Kulturna dobra u vidu spomenika kulture (crkve Sv. Mine u Štavi i Sv. Bogorodice u Borancima i dr).

Nerealizovan u potpunosti sistem sanitarne zaštite akumulacije, (koncentrisani zagađivači su sanitarno neuređena seoska naselja);

Velika neravnomernost voda koje se formiraju na slivu Toplice; nepovoljni veliki odnosi između malih i velikih voda;

Oskudnost u vodama, naročito u letnjem periodu;

Nekontrolisano korišćenje prirodnih resursa;

Slaba konkurentnost privrede, nizak standard stanovništva i relativno visoka nezaposlenost;

Nedovoljna i neadekvatna turistička valorizacija i prezentacija prirodnih, kulturnih i stvorenih vrednosti;

Izgradnja stambenih i stihijska izgradnja vikend objekata u zoni Brzeća i Lukovske Banje;

Zaostalost, devastiranost i nerazvijenost područja u odnosu na druge delove Republike Srbije;

Zaostajanje razvoja u ruralnom području, usitnjenost poseda, zastarelost mehanizacije, slaba organizovanost plasmana poljoprivrednih proizvoda;

Nizak nivo konkurentnosti – visoki troškovi poslovanja, niska ekonomičnost i produktivnost;

Nizak nivo preduzetničke kulture i preduzetničkog duha;

Nedovoljno razvijeni kapaciteti lokalnih samouprava za podršku preduzetništvu;

Negativni demografski procesi, broj stanovnika u kontinuiranom padu (negativna prirodna i mehanička komponenta u ukupnom rastu, nepovoljna starosna i obrazovna struktura stanovništva);

Nedovoljna i neadekvatna opremljenost ukupnom infrastrukturom i slabo održavanje;

Nizak nivo komunalne opremljenosti ruralnih područja; neopremljenost seoskih grobalja komunalnom infrastrukturom; nepostojanje stočnih grobalja u naseljima; neopremljenost zelenim i stočnim pijacama i veterinarskim stanicama; odlaganje otpada na divlja nesanitarna smetlišta; loša sanitacija naselja;

Problemi životne sredine zbog zagađivanja voda otpadnim vodama iz naselja;

Nedovoljno korišćenje podsticajnih sredstava iz domaćih i stranih fondova.

Tabela 11. SWOT analiza

MOGUĆNOSTI

PRETNJE

Mogućnost kvalitetnog snabdevanja sanitarno ispravnom vodom za piće konzumenata u lokalnim samoupravama: Kuršumlija, Blace, Prokuplje, Merošina, Žitorađa i Niš;

Mogućnost izgradnje postrojenja za prečišćavanje sirove vode i magistralnog cevovoda;

Mogućnost korišćenja hidropotencijala akumulacije i izgradnja hidroelektrane;

Mogućnost korišćenja ostalih obnovljivih izvora energije (solarna, geotermalna, energija vetra i biomase);

Mogućnost korišćenja akumulacije za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta na delu toka Toplice nizvodno od brane „Selova”;

Mogućnosti realizacije antierozionih radova na celom području sliva akumulacije „Selova” i sprečavanje zasipanja akumulacije;

Mogućnosti očuvanja poljoprivrednog i šumskog zemljišta restriktivnim korišćenjem agrohemijskih sredstava;

Mogućnost da se na delu toka Toplice nizvodno od brane „Selova” stvore akvatorije što bi omogućilo izgradnju ribnjaka, razvoj lova i ribolova, sporta i rekreacije;

Razvoj turističkih aktivnosti na postojećim područjima prirodnih vrednosti i nepokretnih kulturnih dobara, bez ugrožavanja režima zaštite prirodnih dobara i zona sanitarne zaštite akumulacije;

Mogućnosti za unapređenje supra i infrastrukture i komunalne opremljenosti (prevashodno sanitacija naselja i realizacija PPOV), uspostavljanje funkcionalne celovitosti područja i uređenje građevinskog zemljišta u naseljima i zonama planiranim za razvoj;

Razvoj ekološki prikladne multifunkcionalne organske poljoprivredne proizvodnje, u skladu sa režimima sanitarne zaštite akumulacije koja doprinosi očuvanju prirodne sredine, ruralnog nasleđa, pejzažnih vrednosti i drugih lokalno specifičnih agroekoloških dobara, mogućnost razvoja ratarstva, vinogradarstva, voćarstva, stočarstva, pčelarstva, proizvodnja aromatičnog i lekovitog bilja;

Mogućnost razvoja malih i srednjih preduzeća i formiranja manjih prerađivačkih pogona u okviru neiskorišćenog građevinskog fonda naselja (pogoni za proizvodnju zdrave hrane, mini farme specifičnih proizvoda, sušare, hladnjače i dr.) u skladu sa režimima zaštite akumulacije i uz ispunjavanje propisanih ekoloških kriterijuma;

Mogućnost poboljšanja i unapređenja stanja kvaliteta životne sredine uspostavljanjem režima sanitarne zaštite akumulacije.

Dalje prolongiranje završetka izgradnje višenamenske akumulacije i brane „Selova”;

Nerealizacija postrojenja za prečišćavanje sirove vode i magistralnog cevovoda;

Izostajanje finansiranja potencijalnih investitora u izgradnju hidroelektrana i ostalih oblika korišćenja obnovljivih izvora energije;

Globalne klimatske promene, koje se sve izraženije iskazuju i na ovim prostorima posebno će se odraziti na dalje pogoršanje ekstremnih hidroloških fenomena;

Loša sanitacija naselja sa svim posledicama po kvalitet voda;

Dalje nesanitarno deponovanje otpada, neadekvatna evakuacija otpadnih voda iz naselja i neadekvatno odlaganje životinjskih leševa usled nepostojanja stočnih grobalja, što dovodi u pitanje prvenstveno kvalitet vode;

Dalje ugrožavanje i devastiranje prirodnih i kulturnih sistema i resursa (nelegalnom gradnjom i drugim antropogenim aktivnostima);

Dalje ugrožavanje poljoprivrednog, šumskog i vodnog zemljišta procesima erozije, pronosa i nanosa;

Dalje ugrožavanje životne sredine u zonama sanitarne zaštite akumulacije i zonama NP Kopaonik;

Neracionalna potrošnja energenata (slaba promocija primene obnovljivih izvora energije);

Neinformisanost stanovništva o prirodnim i kulturnim vrednostima, koje su od velikog značaja za ukupan razvoj ovog područja;

Izostajanje investicija i održivih izvora finansiranja, ograničeni finansijski resursi, nerazvijeni modaliteti javno-privatnog partnerstva u aktiviranju i korišćenju resursa;

Nedostatak planske, urbanističke i projektne dokumentacije za korišćenje domaćih i stranih namenskih fondova;

Alternative privrednog razvoja koje nisu zasnovane na principima održivog razvoja i stroge zaštite akumulacije „Selova”;

Sporost rasta novih MSPP i privlačenja stranih direktnih investicije (u daljem tekstu: SDI);

Povećanje nezaposlenosti i siromaštva;

Nerazvijena preduzetnička kultura;

Izostajanje finansiranja u razvoj infrastrukturnih sistema.

II.PRINCIPI, CILJEVI I OPŠTA KONCEPCIJA PROSTORNOG

RAZVOJA PODRUČJA POSEBNE NAMENE

1. PRINCIPI PROSTORNOG RAZVOJA

Osnovni principi održivog prostornog razvoja, zaštite, uređenja i unapređenja područja Prostornog plana su:

održiva životna sredina, što podrazumeva zaštitu i unapređenje stanja životne sredine, naročito zaštitu kvaliteta voda na čitavom slivu akumulacije „Selova”;

zaštita i održivo korišćenje prirodnog i kulturnog nasleđa;

unapređenje teritorijalne kohezije;

povećanje uređenosti, konkurentnosti i efikasnosti teritorije;

policentrični teritorijalni razvoj;

ublažavanje i sprečavanje negativnih demografskih procesa i trendova merama ekonomske, socijalne i drugih politika;

unapređenje saobraćajne pristupačnosti i dostupnosti informacijama i znanju;

razvoj kulturnog i regionalnog identiteta;

princip subsidijarnosti i javno-privatnog partnerstva;

permanentna edukacija građana i administracije i učešće javnosti u odlučivanju;

zaštita javnog interesa, javnih dobara i dobara u opštoj upotrebi.

2. OPŠTI I OPERATIVNI CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA

2.1. Opšti ciljevi prostornog razvoja

Na osnovu odredbi Prostornog plana Republike Srbije, Uredbe o utvrđivanju Vodoprivredne osnove Republike Srbije i posebnih namena područja Prostornog plana (izvorište voda, deo NP Kopaonik i primarna turistička destinacija Kopaonik), a u skladu sa preporukama i standardima Evropske unije u oblasti održivog razvoja i politike voda, utvrđuju se sledeći opšti ciljevi zaštite, uređenja i održivog razvoja područja:

završetak svih radova (čišćenje dna budućeg jezera od humusa; izmeštanje državnog puta IIA reda broj 213 i državnog puta IIB reda broj 414, van II zone sanitarne zaštite akumulacije „Selova”; završetak valobrana, ograda, servisnog puta, ugradnje preostale hidromašinske opreme, uređaja za osmatranje i obaveštavanje, komandne zgrade; antierozioni radovi vezani za izgradnju „Vodoprivrednog sistema Selova” koji se sastoji iz: višenamenske akumulacije „Selova”; postrojenja za prečišćavanje sirove vode Selova; i magistralnog cevovoda Selova – Niš, sa kracima do centara jedinica lokalnih samouprava (Kuršumlija, Blace, Prokuplje, Merošina, Žitorađa, Doljevac i Niš) i objektima na njima, kao i privođenje nameni ovog vodoprivrednog sistema;

održivo, izbalansirano i pravedno korišćenje vodnih resursa uz obezbeđenje trajne i integrisane zaštite i unapređenja kvaliteta regionalnog izvorišta akumulacije „Selova” – kao budućeg važnog objekta u sastavu Donje-južnomoravskog regionalnog sistema – Toplički podsistem, iz koje će se obezbeđivati potrebne količine vode za vodosnabdevanje naselja u opštinama: Kuršumlija, Blace, Prokuplje, Žitorađa, Merošina i Doljevac, kao i deo potreba za visokokvalitetnom vodom naselja na teritoriji grada Niša;

utvrđivanje i očuvanje vodnih resursa u pogledu kvaliteta i kvantiteta, kao i njihovo racionalno i održivo upravljanje;

snabdevanje naselja van domašaja regionalnog vodovoda, stvoriti uslove za veću pouzdanost lokalnih vodovodnih sistema i zaštitu lokalnih izvorišta;

odgovorno upravljanje prostornim razvojem, uređenjem i zaštitom izvorišta akumulacije „Selova” i utvrđivanje elemenata za višenamensko korišćenje i zaštitu vodnih resursa na osnovu pravedne i izbalansirane politike usklađivanja nacionalnih/regionalnih interesa za korišćenje voda s dugoročnim interesima i potrebama lokalnih zajednica, posebno opština Brus i Kuršumlija;

obezbeđenje i očuvanje prostora za izgradnju i funkcionisanje vodoprivredne infrastrukture i objekata;

definisanje i uspostavljanje zona sanitarne zaštite izvorišta akumulacije i utvrđivanje režima zaštite, korišćenja i uređenja tih prostora;

uspostavljanje efikasnije kontrole zaštite, korišćenja i izgradnje prostora u zonama zaštite izvorišta akumulacije;

definisanje optimalnog razmeštaja aktivnosti, prostorno-fizičkih struktura i stanovništva u slivu akumulacije, uz obezbeđivanje uslova za dalje funkcionisanje postojećih i planiranih privrednih aktivnosti, infrastrukturnih sistema i naselja, kao i obezbeđenje uslova za njihovo izmeštanje ukoliko je njihova funkcija u suprotnosti sa funkcijom akumulacije i režimima zaštite voda;

stvaranje uslova za kompenzaciju lokalnom stanovništvu, usled značajnih restrikcija, kroz razvoj infrastrukture i objekata, aktivnosti i funkcija od javnog značaja kao i povećanje konkurentnosti privrede kroz stimulaciju postojećih i novih privrednih delatnosti kompatibilnim funkcijama izvorišta i režimima zona zaštite akumulacije;

očuvanje i održivo korišćenje prirodnih dobara i prirodnih vrednosti, lepote i raznolikosti predela, objekata i fenomena geonasleđa, divljeg biljnog i životinjskog sveta;

aktiviranje svih raspoloživih lokalnih prirodnih i stečenih resursa, uz uvažavanje principa održivog razvoja i zaštite životne sredine, u funkciji sveopšteg privrednog razvoja i revitalizacije stanovnovništva;

očuvanje i unapređenje kvaliteta zemljišta za proizvodnju poljoprivredno – prehrambenih proizvoda, kako bi se obezbedila dovoljna količina hrane, za sadašnje i buduće generacije;

podsticati razvoj poljoprivrede s kontinualnim poboljšavanjem materijalnih i socijalnih uslova življenja lokalnog seoskog stanovništva i pružanje podrške razvoju multifunkcionalne poljoprivredne proizvodnje u skladu sa specifičnim zahtevima zaštite izvorišta, očuvanjem prirodne raznovrsnosti, bogatstva biodiverziteta, kulturno-istorijske baštine i ostalih vrednosti u ruralnim sredinama;

– zaštita i održivo gazdovanje šumama i šumskim zemljištem kao dobrom od opšteg interesa, na način i u obimu kojim se trajno održava i unapređuje njihova proizvodna sposobnost, biološka raznovrsnost, sposobnost obnavljanja i vitalnost, kao i njihova ekonomska, ekološka i socijalna funkcija, a da se pri tom ne pričinjava šteta okolnim ekosistemima. Opšti interes podrazumeva očuvanje, zaštitu i unapređenje stanja šuma, korišćenje svih potencijala šuma i njihovih funkcija i podizanje novih šuma u cilju postizanja optimalne šumovitosti, prostornog rasporeda i strukture šumskog fonda a obezbeđuje se: zabranom trajnog smanjivanja površina pod šumama; povećanjem ukupnog šumskog fonda, kao i udela državnog vlasništva u šumama, a naročito u šumama s posebnom namenom; finansiranjem očuvanja, zaštite i unapređivanja stanja postojećih i podizanja novih šuma, izradom planova i programa gazdovanja šumama; donošenjem programa razvoja šumarstva; uspostavljanjem, održavanjem i korišćenjem nacionalnog informacionog sistema u šumarstvu; pružanjem materijalne, stručne i savetodavne podrške sopstvenicima šuma; zabranom otuđivanja šuma u državnoj svojini, osim u slučajevima predviđenim zakonom;

pošumljavanje zemljišta najnižeg proizvodno–ekonomskog potencijala i površina ugroženih erozijom pogotovu na slivu vodoakumulacije;

obezbeđivanje održivog gazdovanja populacijama divljači i njihovih staništa na način i u obimu kojim se trajno održava i unapređuje vitalnost populacija divljači, proizvodna sposobnost staništa i biološka raznovrsnost, čime se postiže ispunjavanje ekonomskih, ekoloških i socijalnih funkcija lovstva.

racionalno korišćenje svih mineralnih (metaličnih i nemetaličnih) sirovina i podsticanje socio-ekonomskog razvoja na lokalnom nivou kroz aktiviranje stanovništva u procese eksploatacije i ostvarivanje prihoda od naknade za korišćenje mineralnih sirovina;

povećanje broja turista i turističkih kapaciteta, objedinjavanjem turističke ponude zasnovane na potencijalima za razvoj turizma i usklađene sa režimima zaštite akumulacije i turističke destinacije Kopaonik, uz uvođenje i poštovanje principa održivog razvoja, prvenstveno u pogledu racionalnog korišćenja prirodnih resursa i očuvanja, zaštite i unapređenja prirodne i kulturne baštine;

ublažavanje daljeg smanjenja broja stanovnika i poboljšanje nepovoljne starosne strukture stanovnika diverzifikacijom ekonomskih aktivnosti, stvaranjem uslova za zapošljavanje i radno angažovanje, revitalizacijom seoskih naselja, povećanjem saobraćajne dostupnosti i kvaliteta življenja;

održivi razvoj naselja, sa osloncem na lokalne razvojne resurse, uz poštovanje definisanih režima zaštite i unapređenje kvaliteta života i rada, kroz pružanje kvalitetnih javnih usluga;

povećana saobraćajna pristupačnost i opremljenost prostora tehničkom infrastrukturom, razvoj i podizanje kvaliteta lokalne putne mreže sa kvalitetnim i efikasnim povezivanjem unutar i van planskog područja sa drugim delovima Republike Srbije;

sigurno, redovno, kvalitetno i pouzdano snabdevanje energijom i energentima svih potrošača, kao i stvaranje uslova za pouzdan i bezbedan rad i održivi razvoj energetskih sistema, uz usklađivanje rada i razvoja energetskih proizvodnih sistema sa potrebama sektora potrošnje energije, kao i racionalizacija potrošnje svih vidova energije;

zaštita prirodne sredine i racionalno korišćenje prirodnih energetskih potencijala koji su obnovljivi i ne zagađuju životnu sredinu, uz povećanje učešća energije proizvedene iz obnovljivih izvora u odnosu na energiju proizvedenu iz konvencionalnih izvora energije;

obezbeđenje uslova za ravnomeran razvoj elektronskih komunikacija na celoj teritoriji, u skladu sa domaćim i međunarodnim standardima, obezbeđivanje dostupnosti usluga svim građanima, uz zadovoljenje potreba specifičnih društvenih grupa, uključujući osobe sa invaliditetom, starije i socijalno ugrožene korisnike, uz permanentno unapređenje kvaliteta usluga i mogućnosti krajnjih korisnika da, prilikom korišćenja javnih komunikacionih mreža i usluga, slobodno pristupaju i distribuiraju informacije, kao i da koriste aplikacije i usluge po svom izboru;

unapređenje upravljanja otpadom u cilju smanjenja zagađenja životne sredine i opremanje naselja potrebnom komunalnom infrastrukturom;

sveobuhvatna i trajna zaštita nepokretnih kulturnih dobara uz korišćenje njihovih kulturno-istorijskih, naučno-obrazovnih i turističkih potencijala za razvoj teritorijalne prepoznatljivosti i unapređenja kvaliteta prostora;

očuvanje postojećeg kvaliteta životne sredine, dobrog kvaliteta vazduha, vode i zemljišta, smanjenje emisije zagađujućih materija iz postojećih i sprečavanje nastanka novih zagađivača, uvođenje monitoring sistema, radi praćenja i kontrole uticaja postojećih i planiranih aktivnosti na životnu sredinu i jačanje ekološke svesti stanovništva;

zaštita od elementarnih i drugih nepogoda i ratnog razaranja; i

definisanje institucionalno-organizacionih i upravno-kontrolnih nadležnosti i obaveza za sprovođenje Prostornog plana.

2.2. Operativni ciljevi prostornog razvoja

Utvrđuju se operativni ciljevi očuvanja i unapređenja vodnog resursa:

uspostavljanje zona sanitarne zaštite lokalnih izvorišta vodosnabdevanja;

utvrđivanje raspoloživih vodnih potencijala i mogućnosti njihovog korišćenja;

trajno obezbeđenje klasa kvaliteta svih vodotoka, što podrazumeva da se svi vodotoci na razmatranom području zadrže u I i IIa klasi kvaliteta;

poboljšanje režima malih voda, a posebno interventno poboljšanje malih voda u kriznim ekološkim i malovodnim situacijama;

zaštita od poplava naselja i priobalja vodotoka, najmanje od pedesetogodišnjih velikih voda;

antieroziona zaštita slivova kao mera uređenja i zaštite prostora, primenom bioloških mera zaštite (pošumljavanje, melioracija pašnjaka);

uređenje slivnog područja, što podrazumeva izgradnju pre svega bujičnih pregrada za zaustavljanje nanosa;

izgradnja kanalizacionih sistema za odvođenje upotrebljenih i atmosferskih voda i njihovo kontrolisano ispuštanje u vodoprijemnike nakon prečišćavanja;

izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za sva veća naselja ili grupe naselja;

edukativna kampanja i povećanje svesti građana da se otpadne vode i materije ne smeju upuštati u vodotoke i okolinu;

korišćenje energetskog vodnog potencijala prelivne vode odnosno vode koja se zahvata iz akumulacije „Selova” za potrebe vodosnabdevanja za izgradnju hidroelektrane nizvodno od brane;

korišćenje energetskog vodnog potencijala pritoka reke Toplice za izgradnju MHE;

definisanje i realizacija dugoročnog plana za održavanje i razvoj vodnog režima na području Prostornog plana, uz racionalno korišćenje voda u okviru integralnog sistema korišćenja voda, zaštite voda i zaštite od voda.

Operativni ciljevi zaštite prirode, prirodnih vrednosti i predela jesu:

istraživanje, očuvanje, prikazivanje i na održiv način korišćenje lokaliteta, prirodnih objekata i pojava koji svojim geološkim, geomorfološkim, hidrografskim ili drugim obeležjima predstavljaju istaknute, retke i privlačne vrednosti geonasleđa;

očuvanje i unapređivanje ukupnih prirodnih vrednosti i resursa od značaja za naučne, kulturno-obrazovne, rekreativne i druge svrhe;

upravljanje razvojem i uređenjem predela integrisano sa zaštitom prirodnih i kulturnih vrednosti i održivim razvojem područja sliva akumulacije „Selova”;

očuvanje genetskog, specijskog i ekosistemskog biodiverziteta;

prostorno širenje populacija retkih, ugroženih i kritično ugroženih (na ivici opstanka) biljnih i životinjskih vrsta;

identifikacija međunarodno značajnih ekoloških područja odnosno staništa od značaja za zaštitu evropske divlje flore i faune po programu NATURA 2000;

sanacija i rekultivacija površina degradiranih ljudskim aktivnostima ili prirodnim procesima i elementarnim nepogodama; i

zaštita voda od zagađenja opasnim i štetnim materijama.

Operativni ciljevi razvoja privrede jesu:

unapređenje institucionalne podrške i pružanje finansijske i nefinansijske podrške razvoju 1) poljoprivredne proizvodnje (sa ciljem stvaranja tržišnih viškova i razvoja organske poljoprivrede u smislu promovisanja značaja i načina proizvodnje visokokvalitetne biološki zdrave hrane), 2) sektoru male privrede – čija sirovinska osnova leži u poljoprivrednim proizvodima lokalnog stanovništva, a uz strogo poštovanje principa zaštite i održivog razvoja, 3) turističke ponude (u smislu pokretanja, poboljšanja i proširenja turističke ponude i kvaliteta pruženih turističkih usluga, obnovom starih zanata i orijentacijom domaćinstava i lokalne zajednice na domaću radinost) i 4) očuvanju životne sredine (u smislu ukazivanja na značaj zdrave životne sredine sa stavljanjem akcenta na činjenicu da zdrava životna sredina treba da bude komparativna prednost područja Prostornog plana, a nikako ograničavajući uslov);

razvoj partnerstva između javnog i privatnog sektora – preko jačanja strukovnih udruženja i klastera;

razvoj i razmeštaj mikrobiznisa i mini porodičnih firmi u centrima zajednice naselja strogo u skladu sa raspoloživim resursima, prostornim potencijalima i ograničenjima i režimima zaštite prirode.

Operativni ciljevi razvoja poljoprivrede jesu:

očuvanje i poboljšanje kvaliteta poljoprivrednog zemljišta uz primenu savremenih hidrotehničkih i agrotehničkih mera, posebno na terenima bez većih reljefnih ograničenja radi zadovoljavanja prehrambenih i drugih potreba stanovništva;

zaštita poljoprivrednog zemljišta, voda i vazduha od zagađenja opasnim i štetnim materijama iz poljoprivrede, divljeg deponovanja otpada, neprečišćenih komunalnih otpadnih voda, kao i voda sa stočnih farmi i osoka;

preduzimanje preventivnih mera zaštite od erozije, bujičnih tokova i drugih vidova degradacije zemljišta izazvanih prirodnim i antropogenim faktorima, s osloncem na uspostavljanju ekološki optimalnih odnosa između poljoprivrednih i šumskih površina, zatravljivanje oranica koje nisu pogodne za ekonomičnu ratarsku proizvodnju i/ili podizanje voćnih zasada i usklađivanje načina obrade poljoprivrednog zemljišta sa nagibom terena i primenu drugih ekološki prikladnih agrotehničkih i zaštitnih mera;

na područjima zaštićenih prirodnih i kulturno-istorijskih dobara obavezno uspostaviti posebne režime korišćenja poljoprivrednog zemljišta;

potencirati obnovu i razvoj rentabilnog planinskog stočarstva, s osloncem na melioraciju pašnjaka i livada, uporedo s unapređivanjem uslova stajskog smeštaja, proizvodnje stočne hrane za zimsku ishranu stoke, veterinarske zaštite i drugih kvalitativnih komponenti stočarske proizvodnje;

zaštita zemljišta od nekontrolisane vikend stambene izgradnje i zauzimanja poljoprivrednih površina za potrebe razvoja turizma, kao i dalja sprečavanja neplanskog zauzimanja poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe;

turističku ponudu upotpuniti usmeravanjem poljoprivredne proizvodnje na proizvodnju zdrave hrane (po standardima Evropske unije) sa robnom markom i prepoznatljivim geografskim poreklom (sir, med, proizvodi od voća i dr) u sadejstvu sa razvojem ruralnog, rekreativnog i kulturnog turizma;

podsticanje poboljšavanja materijalnog i društvenog statusa seoskog stanovništva radi demografskog oporavka ruralnih predela i to povećanjem zaposlenosti i dohodaka seoskog stanovništva posebno u oblasti prerade poljoprivrednih proizvoda, ekološki prihvatljivog turizma i drugih komplementarnih delatnosti, koje su primerene zaštiti izvorišta, lokalno specifičnim prirodnim, demografskim i infrastrukturnim uslovima.

Kao operativni ciljevi i opštekorisne funkcije šuma i šumskog zemljišta izdvajaju se:

opšta zaštita i unapređivanje životne sredine postojanjem šumskih ekosistema;

očuvanje biodiverziteta, očuvanje genofonda šumskog drveća i ostalih vrsta u okviru šumske zajednice;

proizvodnja kiseonika i biomase;

uravnotežavanje vodnih odnosa i sprečavanje bujica i poplavnih talasa, pročišćavanje vode, snabdevanje i zaštita podzemnih tokova i izvorišta pijaćom vodom;

zaštita zemljišta, naselja i infrastrukture od erozije i klizišta;

stvaranje povoljnih uslova za zdravlje ljudi;

estetska funkcija;

obezbeđivanje prostora za odmor i rekreaciju;

razvoj lovnog, seoskog i ekoturizma;

zaštita od buke; i

podrška odbrani zemlje i razvoju lokalnih zajednica.

Operativni ciljevi zaštite divljači i razvoja lovstva jesu:

značajno povećanje brojnosti populacije sitne i krupne divljači, poboljšanje strukture (polne i starosne) populacije krupne divljači i kvaliteta trofeja;

očuvanje retkih i ugroženih vrsta lovne divljači i ostale faune;

racionalno korišćenje populacije ostalih vrsta lovostajem zaštićene divljači; i

očuvanje i unapređenje trajno zaštićenih vrsta divljači.

Operativni ciljevi održivog korišćenja mineralnih sirovina jesu:

valorizacija raspoloživih resursa utvrđivanjem ukupnih rezervi i graničnih kapaciteta eksploatacije mineralnih sirovina;

plansko usmeravanje i kontrola razvoja eksploatacije mineralnih sirovina;

povećanje stepena geološko – metalogenetske istraženosti sa osnovnim ciljem da se aktiviraju nova ležišta mineralnih sirovina, primenom principa BAT (Best available technology) uz maksimalno poštovanje mera zaštite životne sredine;

povećanje iskorišćavanja postojećih mineralnih sirovina u skladu sa režimima zaštite prirodnih dobara i režimima sanitarne zaštite izvorišta, uz obezbeđivanje novih radnih mesta;

razvoj dodatnih proizvodnih objekata za preradu proizvedenih mineralnih sirovina (građevinski materijal i dr) i

rekultivacija i revitalizacija degradiranih površina eksploatacionih polja po završetku ili sukcesivno sa napredovanjem eksploatacije.

Operativni ciljevi razvoja turizma i uređenja turističkih i rekreativnih prostora jesu:

održiv razvoj turizma uz poštovanje propisanih mera zaštite NP Kopaonik i sanitarnih zona zaštite planirane akumulacije „Selova”;

usklađivanje uređenja i opremanja postojećih i novih prostora namenjenih rekreaciji i turizmu sa merama zaštite životne sredine;

racionalno korišćenje prirodnih resursa u skladu sa uslovima očuvanja, zaštite i unapređenja prirode i životne sredine;

usklađivanje turističke ponude sa trendovima svetske i domaće tražnje, socio-ekonomskim interesima i standardima međunarodnog tržišta;

organizovanje sadržajno zaokružene i regionalno integrisane ponude destinacija i kompleksa na osnovu prepoznatljivih motiva i uz integrisanje razvoja turizma sa komplementarnim aktivnostima;

podsticanje razvoja turističkih područja sa najpovoljnijim uslovima za maksimalno produženje turističke sezone;

povećanje stepena iskorišćenosti kapaciteta turističke ponude;

unapređenje sportsko-rekreativnih sadržaja za decu i mlade na Kopaoniku, kao i zdravstvenih sadržaja u okviru banjskog turizma u Lukovskoj Banji;

afirmacija turističkog prostora u podplaninskom delu Kopaonika;

aktiviranje potencijala ruralnog turizma kroz uključivanje lokalnog seoskog stanovništva u kreiranju turističke ponude;

aktiviranje potencijala kulturnog turizma;

obezbeđenje adekvatnog saobraćajnog pristupa glavnim turističkim destinacijama na Kopaoniku i u Lukovskoj Banji iz pravca Kuršumlije, Prokuplja i Niša nakon realizacije projekta akumulacije „Selova” i potapanja deonica državnog puta IIA reda broj 213 i državnog puta IIB reda broj 414; i

zaokruživanje celogodišnje turističke ponude bazirane na postojećim kapacitetima uz razvoj novih, komplementarnih sadržaja.

Planska rešenja je potrebno definisati na način da doprinesu ostvarivanju sledećih operativnih ciljeva u demografskom razvoju, i to:

smanjivanje migracija selo-grad i zadržavanje mladog stanovništva preduzimanjem adekvatnih mera politike demografskog i socio-ekonomskog razvoja u pravcu smanjenja nezaposlenosti stvaranjem mogućnosti za zapošljavanje lokalnog stanovništva u oblasti poljoprivrede, prerade poljoprivrednih proizvoda, turizma i rekreacije;

infrastrukturno opremanje naselja kao jedan od uslova za razvoj privrednih delatnosti, a u cilju demografskog oporavka područja Prostornog plana;

podizanje nivoa obrazovne strukture stanovništva i smanjenje broja nepismenih; i

poboljšanje socijalne i zdravstvene zaštite stanovništva.

Operativni ciljevi razvoja mreže naselja jesu:

jačanje funkcionalnih veza naselja na području Prostornog plana kroz obezbeđenje društvene, saobraćajne i komunalne infrastrukture;

prilagođavanje funkcija naselja režimima zaštite planirane akumulacije „Selova” i režimima zaštite NP Kopaonik; i

povećanje socijalne kohezije na području Prostornog plana.

Operativni ciljevi razvoja javnih službi su:

razmeštaj javnih službi u funkciji ravnopravnog ostvarivanja potreba stanovništva i obezbeđivanja prostorne dostupnosti;

ostvarivanje socijalnih i kulturnih prava svih građana zagarantovanih Ustavom Republike Srbije;

izbor modaliteta javnih službi prema specifičnim potencijalima i mogućnostima pojedinih delova planskog područja, kao i potrebama lokalnih zajednica;

obezbeđivanje potrebnih prostornih, tehničkih i kadrovskih uslova planiranih kapaciteta uz korišćenje i revitalizaciju postojećih; i

obezbeđivanje uslova za aktuelizaciju javnih usluga i uvođenje novih.

Operativni ciljevi razvoja saobraćaja jesu:

izgradnja deonice državnih puteva na odstojanju koje obezbeđuje zaštitu akumulacije od negativnih uticaja saobraćaja;

izgradnja deonica opštinskih puteva koje su neprohodne, u cilju bolje povezanosti naseljenih mesta i zaseoka;

rekonstrukcija postojećih opštinskih puteva u cilju funkcionalnog povezivanja naselja i turističkih lokaliteta;

izgradnja, rehabilitacija, revitalizacija i rekonstrukcija pešačkog i biciklističkog saobraćaja u cilju poboljšanja turističke ponude kompletnog prostora i razvoja izletničkog turizma;

zaustavljanje daljeg propadanja postojeće saobraćajne infrastrukture i pogoršavanja uslova prevoza putnika i roba, kao i formiranje valjane osnove za razvoj saobraćajnog sistema u budućnosti.

Operativni ciljevi razvoja energetike i energetske infrastrukture jesu:

obaveza energetskih subjekata da obezbede sigurnost i redovnost snabdevanja privrede i građana odgovarajućim energentima i da podstiču usklađivanje rada i razvoja energetskih proizvodnih sistema sa potrebama sektora potrošnje energije;

korišćenje prirodnog gasa kao energenta u širokoj potrošnji, kako bi se smanjila potrošnja električne energije i na taj način oslobodili određeni instalisani kapaciteti u elektropostrojenjima za potrebe novih potrošača;

obezbeđenje kvalitetne i sigurne snabdevenosti stanovnika (potrošača) električnom energijom;

unapređenje postojeće elektroenergetske mreže povećanjem bezbednosti rada i pouzdanosti sistema;

uvođenje stalnog monitoringa prenosnih sistema i planiranje tehničko-tehnoloških inovacija iz oblasti distribucije električne energije;

korišćenje električne energije dobijene iz obnovljivih izvora energije (hidropotencijal, energije sunca i vetra, energije biomase) i njihovo racionalno korišćenje, uz povećanje učešća energije proizvedene iz obnovljivih izvora u odnosu na energiju proizvedenu iz konvencionalnih izvora energije;

povećanje energetske efikasnosti u domenu elektro-energetike primenom odgovarajućih standarda, ekonomskih instrumenata i organizacionih mera.

Ciljevi razvoja elektronskih komunikacija i poštanskog saobraćaja jesu:

proširenje kapaciteta prenosne mreže za telefonski saobraćaj;

proširenje i modernizacija postojećih telefonskih centrala, kao i izgradnja novih;

proširenje distributivne telefonske mreže i po potrebi, formiranje novih kablovskih područja;

instaliranje novih telefonskih priključaka i javnih telefonskih govornica; dostizanje standarda od 60 telefonskih pretplatnika na 100 stalnih stanovnika područja Prostornog plana;

povećanje broja mobilnih telefona i ostvarivanje pokrivenosti čitavog područja mobilnim signalima potrebnog kapaciteta;

uvođenje novih vrsta telefonskih informacija;

izgradnja paketskog komutacionog centra za prenos podataka;

instaliranje potrebnog broja portova (korisnika) podataka;

povezivanje sa računskim centrima;

izgradnja mreže optičkih kablova i pristupne mreže naselja, kao i stvaranje uslova za ruralnu telefoniju u naseljenim mestima, u skladu sa dugoročnim konceptom.

Operativni ciljevi razvoja komunalne infrastrukture jesu:

zatvaranje i sanacija divljih smetlišta na teritoriji Prostornog plana, rekultivacija zemljišta radi privođenja planiranim namenama, kao i zaustavljanje spontanog nastajanja novih smetlišta;

proširenje sistema organizovanog sakupljanja otpada na sva naselja u obuhvatu Prostornog plana i uspostavljanje decentralizovanog sistema upravljanja otpadom;

usmeravanje svih tokova otpada ka regionalnim centrima za upravljanje otpadom (Kruševac i Prokuplje) preko transfer stanica za opštine Brus i Kuršumlija;

sakupljanje opasnog otpada iz domaćinstava i njegovo usmeravanje ka regionalnom skladištu za opasan otpad; i

uređenje i komunalno opremanje seoskih grobalja i utvrđivanje nadležnosti za upravljanje seoskim grobljima.

Operativni ciljevi zaštite nepokretnih kulturnih dobara jesu:

očuvanje prostora kao odnosa izgrađenih struktura, prirodnih elemenata, tradicije i potreba svakodnevnog života ljudi;

unapređenje i uvećanje spomeničkog fonda planskog područja;

razvoj ekonomskih aktivnosti zasnovanih na održivom korišćenju kulturnih resursa;

zaštita okoline nepokretnih kulturnih dobara, kao i predela od značaja za njihovu adekvatnu percepciju;

zaštita objekata i lokaliteta od značaja za razumevanje nacionalne istorije, privrednog, socijalnog i kulturnog razvoja;

obezbeđivanje potrebnih tehničkih, materijalnih, organizacionih i drugih uslova za zaštitu i revitalizaciju, istraživanje i prezentaciju nepokretnih kulturnih dobara;

primerena prezentacija nepokretnih kulturnih dobara adekvatnom aktivacijom njihovih turističkih potencijala.

Operativni ciljevi zaštite životne sredine jesu:

očuvanje kvaliteta vazduha, smanjenje emisije zagađujućih materija iz postojećih i sprečavanje nastanka novih zagađivača;

obezbeđivanje dobrog kvaliteta podzemnih i površinskih voda;

viši kvalitet životne sredine i smanjenje rizika od zagađenja i degradacije sliva akumulacije „Selova”, uspostavljanjem zona zaštite i primenom i sprovođenjem uspostavljenih ograničenja na ovom području (radovi i izgradnja objekata koje mogu imati negativan uticaj);

kontrolisana upotreba agrohemijskih sredstava u poljoprivrednoj proizvodnji i očuvanje kvaliteta plodnog poljoprivrednog zemljišta;

obezbeđen monitoring sistem i pristup informacijama o kvalitetu vazduha, vode, zemljišta, o nivou buke i njenom negativnom uticaju na zdravlje stanovništva;

uklanjanje postojećih i sprečavanje nastanka novih divljih deponija i adekvatno upravljanje svim vrstama otpada;

zaštita biljnih i životinjskih vrsta;

jačanje ekološke svesti stanovništva uz obaveznu informisanost o značaju održivog razvoja;

izgradnja nasipa i drugih sistema za zaštitu objekata i poljoprivrednog zemljišta od poplava i erozije;

uvođenje i primena isključivo ekološki povoljnih tehnologija, sadržaja i aktivnosti;

adekvatno opremanje saobraćajnom i tehničkom infrastrukturom (posebno adekvatan tretman otpadnih voda);

predupređenje akcidenata na saobraćajnicama koje ulaze u užu zonu zaštite;

prilagođavanje svih vrsta izgradnje uslovima zaštite;

zadržavanje prostora u „kategoriji zagađenosti” predviđenoj u PPRS (čuvanjem od zagađenja toksičnim materijama i štetnim energijama, zagađenja od industrija, ugrožavanja bukom, neprijatnim mirisima, raznim vrstama otpada).

3. REGIONALNI ASPEKT RAZVOJA PODRUČJA POSEBNE NAMENE I FUNKCIONALNE VEZE I MEĐUODNOSI SA OKRUŽENJEM

Područje Prostornog plana nalazi se u jugozapadnom delu južne Srbije i pripada regionima: Južne i Istočne Srbije (Toplički upravni okrug – opština Kuršumlija) i Središnja i Zapadna Srbija (Rasinski upravni okrug – opština Brus).

Veze sa drugim delovima Republike Srbije ostvaruju se prvenstveno putnim pravcima: na zapadu, državni put IIA reda broj 211 (Stopanja – Vitkovo – Brus – Brzeće – Kopaonik) sa Donjim Ibrom, Gornjim Labom, Malim Kosovom i turističkom destinacijom Kopaonik i na severu sa Velikim i Malim Jastrebcem, iza kojih se pružaju oblasti Župe, Rasine i Aleksinačkog Pomoravlja. Na istoku preko državnog puta IIA reda broj 213 i Državnog puta IB reda broj 35 (državna granica sa Rumunijom – Kladovo – Negotin – Zaječar – Knjaževac – Svrljig – Niš – Prokuplje – Kuršumlija – Podujevo – Priština – Lipljan – Štimlje – Suva Reka – Prizren – državna granica sa Republikom Albanijom), sa dolinom Južne Morave i autoputem E-75 kod Niša (koridor X- Niš-Beograd i Niš-granica Republike Makedonije) i autoputem E-80 (koridor Xc – Niš – granica Republike Bugarske), Pontskim basenom na severoistoku i pravcem ka AP Kosovo i Metohija.

Usled trenutne političke situacije i „zatvaranja” kosovsko-metohijskih saobraćajnica, saobraćajni pravci na teritoriji sliva akumulacije „Selova” dobijaju naglašenu tranzitnu funkciju značajnu u širim regionalnim okvirima. Preko ove teritorije se ostvaruje povezivanje Južnog Pomoravlja sa saobraćajnim komunikacijama u dolini Ibra, Starom Vlahu i Raški i dalje prema južnom Jadranu, naročito frekventni tokom leta u sezoni godišnjih odmora.

Za prostorno-funkcijsku transformaciju područja Prostornog plana najznačajniji su uticaji sledećih centara u okruženju: Beograda (glavnog grada, centar u kategoriji evropskih MEGA); Niša (centra međunarodnog značaja), Kruševca (centra nacionalnog značaja), Prokuplja (lokalni urbani centar i sedište Topličkog upravno okruga) i Brusa, Blaca i Kuršumlije (lokalni urbani centri i sedišta lokalnih samouprava).

Razvoj i zaštita područja Prostornog plana je od izuzetnog regionalnog značaja obzirom na to da je vodoprivredni sistem „Selova” jedan od ključnih objekata „Donje-južnomoravskog regionalnog sistema – Toplički podsistem” iz koga će se obezbeđivati potrebne količine voda za vodosnabdevanje naselja u opštinama: Kuršumlija, Blace, Prokuplje, Žitorađa, Merošina i Doljevac, kao i deo potreba za visokokvalitetnom vodom naselja na teritoriji grada Niša.

Uvažavanjem evropskih dokumenata kojima je definisan održivi razvoj u oblasti politike voda i primena preporuka za integralnu zaštitu voda (uspostavljanje i poštovanje režima zaštite), akumulacija „Selova”, dobija na značaju i otvaraju se mogućnosti integracije u širi regionalni kontekst, koji će omogućiti ostvarivanje saradnje lokalnih samouprava po pitanju voda. S obzirom da se na području Prostornog plana nalazi i deo NP Kopaonik i turistička destinacija Kopaonik, pored voda, mogućnost regionalne saradnje je moguće ostvariti i po pitanju očuvanja prirode, prirodnih resursa i životne sredine, održivog razvoja ruralnih područja, turizma i infrastrukturnih sistema, što otvara mogućnost zajedničkog nastupa kod fondova EU i drugih relevantnih međunarodnih i nacionalnih asocijacija za finansiranje i realizaciju razvojnih programa u zaštićenim područjima i jačanja partnerstva na svim nivoima.

Povezivanje urbanih centara u šire regionalne urbane asocijacije, može se ostvariti: zaštitom izvorišta i prirode, turizmom, razvojem komplementarnih delatnosti (komplementarna privreda – usaglašavanje proizvodnih programa i privrednih kapaciteta, racionalno korišćenje prirodnih i stvorenih resursa, zajednički nastup na tržištu, slobodno kretanje radne snage i dr), uslugama i javnosocijalnom infrastrukturom (saobraćaj, zdravstvo, visoko obrazovanje, informacije i dr).

4. OPŠTA KONCEPCIJA RAZVOJA PODRUČJA POSEBNE NAMENE

Razvoj vodoprivrede na području Prostornog plana podrazumeva racionalno korišćenje voda u okviru integralnog sistema korišćenja voda, zaštite voda i zaštite od voda, pri čemu snabdevanje stanovnika visokokvalitetnom vodom ima prioritet. U tom smislu područje Prostornog plana najvećim delom pripada Topličkom podsistemu Donje-južnomoravskog regionalnog sistema vodosnabdevanja i Južnomoravskom regionalnom sistemu vodotoka, čiju okosnicu čini buduća akumulacija „Selova” na Toplici i manjim delom Rasinskom podsistemu u okviru Rasinsko-moravskog regionalnog sistema za snabdevanje vodom naselja i Zapadnomoravskom rečnom sistemu koji se oslanjaju na postojeću akumulaciju „Ćelije” na reci Rasini u čijim okvirima će se razvijati vodoprivreda. Za funkciju posebne namene prostora ključna je buduća akumulacija „Selova” i u okviru nje izgradnja pratećih vodoprivrednih i ostalih infrastrukturnih objekata koji su u funkciji vodosnabdevanja, tako da će se ovim prostornim planom definisati prvenstveno slivno područje reke Toplice u obuhvatu Prostornog plana. Deo područja koji pripada slivu postojeće akumulacije „Ćelije” (deo KO Batote, Brzeće, Radmanovo, Gočmanci, Žarevo i Šošiće) razmatraće se u okviru posebnog Prostornog plana za koji je doneta Odluka o izradi Prostornog plana područja posebne namene sliva akumulacije „Ćelije” („Službeni glasnik RS”, broj 44/11, u daljem tekstu: PPPPN).

U skladu sa PPRS i VOS, nije dozvoljeno da se prilikom korišćenja voda ugrožavaju propisani vodni režimi odnosno kvalitativne i kvantitativne osobine voda, zatim zdravlje ljudi, biljni i životinjski svet, prirodne i kulturne vrednosti i dobra, kao i racionalne potrebe nizvodnih korisnika. Pored toga, obezbeđuje se da količine i kvalitet voda u vodotokovima i podzemlju (kao delova ukupnih voda) budu usaglašeni sa potrebama potrošača i zaštitom životne sredine.

Uspostavljaju se tri zone sanitarne zaštite svih izvorišta kao i zone zaštite nadzemnih pritoka akumulacije.

4.1. Koncepcijske postavke i opredeljenja

Osnovne koncepcijske postavke i opredeljenja zaštite, uređenja i održivog razvoja područja Prostornog plana jesu:

zaštita sliva akumulacije „Selova” ostvarivaće se uspostavljanjem i poštovanjem I, II i III zone sanitarne zaštite, korišćenja i uređenja izvorišta od regionalnog značaja, na 331,52 km2 ili 67,21% površine područja Prostornog plana, zaštita sliva akumulacije „Ćelije” na 67,97 km2 ili 13,78% površine područja Prostornog plana, što ukupno iznosi 399,49 km2 ili 80,99%. Izvan zona zaštite je 80,01 km2 ili 16,22% površine područja Prostornog plana; očuvanje i unapređenje kvaliteta voda pritoka i akumulacije u I i I/II klasi; uspostavljanje što efikasnije kontrole zaštite, korišćenja i izgradnje prostora u zonama zaštite izvorišta akumulacije uz stvaranje uslova za institucionalno-organizacionu podršku i saradnju svih relevantnih aktera i obezbeđenje uslova za zaštitu voda, razvoj lokalnih zajednica, odmor, rekreaciju, edukaciju i uživanje posetilaca;

formiranje i funkcija mreže zaštićenih i ekološki značajnih područja od nacionalnog i međunarodnog značaja ostvarivaće se zaštita prirodnih vrednosti i dobara (u severozapadnom delu Prostornog plana nalazi se deo NP Kopaonik na 29,734 km2 ili 6,03%); očuvanje zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta divlje flore i faune, fenomena geonasleđa i predela, uz održivi razvoj turizma. Prioritet je sanitacija naselja u slivu i realizacija PPOV (Brzeća i Lukovske Banje) uz stvaranje uslova za institucionalno-organizacionu podršku i saradnju svih relevantnih aktera i obezbeđenje uslova za zaštitu voda, razvoj lokalnih zajednica, odmor, rekreaciju, edukaciju i uživanje posetilaca;

uključivanje lokalnog stanovništva u aktivnosti i poslove vezane za zaštitu, uređenje i prezentaciju akumulacije i zaštićenih područja, postići će se efikasnost u zaštiti izvorišta i prirodnih vrednosti, prevashodno putem kompenzacija ili kompenzacionim programima (prvenstveno zapošljavanjem u turizmu i komplementarnim delatnostima i kroz realizaciju drumske i komunalne infrastrukture) za štete i gubitke koji su prouzrokovani ograničenjima režima zaštite i korišćenja izvorišta i režima zaštite prirodnih i kulturnih vrednosti;

deo primarne turističke destinacije Kopaonik i Lukovska Banja, koje su u obuhvatu Prostornog plana. Turistička ponuda zasnivaće se na integrisanoj celogodišnjoj turističko-rekreativnoj ponudi. Postojeća turistička ponuda biće tehničko-tehnološki i organizaciono unapređena i funkcionalno zaokružena, posebno u pogledu uređenja, opremanja i korišćenja sadržaja ponude u prostoru. Glavne sadržaje činiće turistička ponuda alpskog i nordijskog skijališta, a zatim i letnjih planinarskih i izletničkih staza i drugih letnjih sadržaja uz uključivanje kulturno-istorijskih znamenitosti, podplaninskih naseljenih mesta, lovišta i planiranog jezera. Turizam će biti osnova razvoja prostora koji raspolažu atraktivnim motivima za turističku i rekreativnu tražnju i alternativna delatnost na prostorima pod režimima zaštite planirane akumulacije „Selova” i vid kompenzacije lokalnom stanovništvu za različita ograničenja u razvoju;

privredni razvoj područja Prostornog plana, koji će se ostvarivati podržavanjem održivog privrednog razvoja, a zasnivaće se na postojećoj prostornoj strukturi privrednih aktivnosti u delatnostima komplementarnim zaštiti vodoakumulacije Selova i prirodnih vrednosti. Osnovne privredne grane na kojima će se zasnivati privredni razvoj područja Prostornog plana su šumarstvo, održiva tradicionalna i organska poljoprivreda, održivi turizam i održiva ruralna privreda (razvoj sektora MSPP i preduzetništva u sektoru šumarstva i drvne industrije, poljoprivrede, poljoprivredno-prehrambenih delatnosti, zanatstva i domaće radinosti, turizma i ostalih usluga). Osnovna privredna grana biće i dalje poljoprivreda, pri čemu prioritet mora biti razvoj poljoprivrednih proizvoda posebnih odlika kvaliteta i po tradicionalnim recepturama (stočarski proizvodi, jagodičasto i bobičasto voće), čime se stiču uslovi proizvodnje zdrave hrane poznatog geografskog porekla. Na ovaj način, poljoprivreda može postati konkurentna i grana komplementarna turizmu. Podsticanjem održivog privrednog razvoja pruža se mogućnost poboljšanja kvaliteta života seoskog stanovništva, uz očuvanje prirodnih vrednosti i zdrave životne sredine;

dostupnost i integrisanost područja Prostornog plana sa okruženjem ostvariće se: realizacijom novih opštinskih puteva, kao i osavremenjavanjem i rekonstrukcijom postojećih radi funkcionalne povezanosti naselja i turističkih lokaliteta. Time će se poboljšati turistička ponuda celokupnog područja i omogućiti uspostavljanje „turističkih tura” za bicikliste, planinare izletnike i druge posetioce;

prostorno-funkcijskim odnosima i vezama sa okruženjem područja Prostornog plana biće opredeljen dalji razvoj naselja, prioritetno u koridorima: državnog puta IIA reda broj 211, državnog puta IIA reda broj 212, državnog puta IIA reda broj 213 i državnog puta IIB reda broj 414 poseban značaj imaće energetska infrastruktura i elektronske komunikacije za podizanje standarda stanovništva, privredni razvoj, razvoj mreže naselja i razvoj turizma;

uspostavljanje sistema upravljanja otpadom, zatvaranje svih postojećih nesanitarnih deponija i smetlišta, čišćenje rečnih korita i infrastrukturnih koridora na celokupnom području Prostornog plana i preusmeravanje ukupnih tokova otpada ka planiranim regionalnim deponijama za Rasinski i Toplički upravni okrug imaće apsolutni prioritet u rešavanju komunalnih problema;

potpuna i trajna zaštita uz integrisanje u savremene društvene procese na osnovu metodologije aktivne konzervacije, a u skladu sa načelima održivog razvoja i međunarodnih konvencija, predstavlja osnovnu koncepcijsku postavku u zaštiti nepokretnih kulturnih dobara;

očuvanje kvalitetne i pretežno kvalitetne životne sredine i unapređenje kvaliteta ugrožene životne sredine na celokupnom području Prostornog plana jeste osnovno koncepcijsko opredeljenje.

4.2. Polazišta i principi za relativizaciju konfliktnih interesa

Eksploatacija akumulacije „Selova” izazvala je određene konflikte u prostoru između razvojnih interesa vodoprivrede sa jedne strane i interesa razvoja privrede i lokalnih zajednica sa druge strane, zbog ograničenja koja proizvode režimi zaštite izvorišta.

Na području Prostornog plana mogu se izdvojiti sledeći konfliktni interesi i polazišta sa principima za njihovo rešavanje (relativizaciju):

Tabela 12. Izraženi konflikti i relativizacija konflikata

Konflikt

Principi relativizacije

između zaštite izvorišta i rudarstva

kontrolisana i ograničena eksploatacija mineralnih sirovina uz primenu adekvatnih mera i najboljih dostupnih tehnika;

preduzimanje mera sanacije i zaštite životne sredine;

rekultivacija pojedinih lokacija eksploatacije u kojima je završena ili obustavljena eksploatacija.

između zaštite akumulacije i neplanskog razvoja turizma

razvoj različitih vidova turizma i alternativne seoske ekonomije, koje nisu u suprotnosti sa režimima zaštite izvorišta;

usaglašavanje prostornog razmeštaja turističkih sadržaja i zona sa režimima zaštite akumulacije i prirode;

profit od turizma stvoriće preduslove za realizaciju i finansiranje programa i projekata zaštite i predstavljanja prirodnih vrednosti zaštićenog područja;

adekvatna edukacija i informisanje lokalnog stanovništva i posetilaca o vrednostima i ciljevima zaštite izvorišta i održivog razvoja područja.

između socio-ekonomskog razvoja lokalnih zajednica i očuvanja i zaštite prirode

uklanjanje postojećih i zabrana izgradnje novih objekata koji nisu u funkciji vodoprivrede u zonama I zaštite akumulacije uz poštovanje uslova i pravila izgradnje objekata u skladu sa režimima zaštite;

unapređenje infrastrukturne i komunalne opremljenosti (posebno sanitacija naselja);

ograničen pristup u planiranju proširenja postojećih industrijskih zona i lokaliteta u granicama sliva izvorišta;

striktno poštovanje propisa koji se odnose na zaštitu izvorišta i životne sredine u svim industrijskim postrojenjima;

između zaštite izvorišta i korišćenja poljoprivrednog zemljišta

lokalnom stanovništvu kome je uskraćeno pravo korišćenja sopstvenog poljoprivrednog zemljišta ponuditi odgovarajuću zamenu ili otkup istog;

usled prekida poljoprivredne proizvodnje, koja je većini domaćinstava bila jedini izvor prihoda, obezbediti različite mogućnosti nadoknade i uslove za normalan život.

između zaštite akumulacije i funkcionisanja tranzitnog saobraćaja

unapređenje saobraćajne infrastrukture izgradnjom novih puteva van I i II zone zaštite akumulacije;

između zaštite izvorišta i šumarstva

poboljšanje kvaliteta i stepena obraslosti;

intenzivne mere nege šuma propisane zakonom i drugim aktima i utvrđene šumskim osnovama;

sprovođenjem mera zaštite šuma, posebno sprovođenjem mera protivpožarne zaštite i sprečavanje nelegalne i neplanske seče šuma koje mogu biti uzrok pojačanog intenziteta erozionih procesa;

zabrana seča reliktnih, retkih i ugroženih vrsta drveća.

III.PLANSKA REŠENJA

1. RAZVOJ VODOPRIVREDNE INFRASTRUKTURE I REŽIMI ZAŠTITE, UREĐENJA I KORIŠĆENJA PROSTORA POSEBNE NAMENE

Razvoj vodoprivredne infrastrukture

Vodosnabdevanje

U skladu sa PPRS i VOS dugoročno korišćenje voda na planskom području zasniva se na sledećim postavkama:

Buduća akumulacija „Selova” na Toplici, kao nosilac posebne namene prostora, predstavlja glavni objekat Topličkog podsistema Donje-južnomoravskog regionalnog sistema vodosnabdevanja i Južnomoravskog regionalnog sistema vodotoka. Akumulacija će obezbediti prostornu i vremensku preraspodelu voda, redukciju poplavnog talasa, oplemenjivanje malih voda reke Toplice, minimalno održivi protok nizvodno od brane, zadržavanje nanosa i u sadejstvu sa Vodoprivrednim sistemom „Selova” potrebne količine vode za snabdevanje centara lokalnih samouprava (opština Kuršumlija 273 l/s; opština Blace 133 l/s; opština Prokuplje 401 l/s; opština Merošina 100 l/s; opština Žitorađa 79 l/s; Doljevac 146 l/s i Grad Niš 1.634 l/s) van obuhvata Prostornog plana kao i navodnjavanje poljoprivrednih površina i klase nizvodno od pregrade, lociranih uglavnom van granice Prostornog plana, ukupne površine oko 3500 ha. Naselja na području Prostornog plana koja će se priključiti na ovaj sistem su: Selova, Žuč, Dankoviće, Perunika i Donja Mikuljana.

Kako bi se omogućio razvoj navedenih regionalnih sistema neophodno je pre svega formirati akumulaciju što podrazumeva niz neophodnih aktivnosti:

izvršiti eksproprijaciju preostalih oko 50 ha površine i uklanjanje humusa iz zone potapanja;

uklanjanje objekata iz zone sanitarne zaštite akumulacije „Selova”, odnosno izmeštanje naselja Merćez, zaseoka Adžovići, Bradići i Rankovići;

sanitarno uređenje mesta uklanjanja objekata i njihova konačna razgradnja sa određenom dezinfekcijom prostora;

antieroziona zaštita slivova kao mera uređenja i zaštite prostora, primenom bioloških mera zaštite (pošumljavanje, melioracija pašnjaka);

revizija postojeće tehničke dokumentacije za završetak radova na brani i pribranskim objektima (komandna zgrada, kompenzacioni bazen, osiguranje kosina, pristupni put);

izgradnja regionalnog sistema za vodosnabdevanje (izrada projektne dokumentacije, izgradnja postrojenja za prečišćavanje vode, dovodnog cevovoda, magistralnog cevovoda od postrojenja do prekidne komore „Kuršumlija” i dalje do Niša, izgradnja rezervoara, prekidnih komora i pumpnih stanica van granica Prostornog plana;

hitno uklanjanje svih divljih deponija, sanitacija tih terena i stvaranje organizacije za uredno odnošenje otpada.

Postojeći lokalni i seoski sistemi za vodosnabdevanje, koji su sada u funkciji, zadržaće se sa odgovarajućom zaštitom uz konstantno praćenje kvaliteta vode kroz kontrolu higijenske ispravnosti vode kao i konstantno hlorisanje vode. Lokalni sistemi vodosnabdevanja su:

Brzeće – Gočmanci – Livađe, koji u prvoj fazi koriste kaptirani izvor Bela Reka, a u drugoj fazi, po potrebi, uključuje i vode iz kaptaža vrela Duboka. Može se koristiti i gravitaciona veza postrojenje za prečišćavanje vode Brzećka reka – Brzeće (viškovi prerađene vode);

Kneževo – Ravnište – Bozoljin, koji će koristiti kaptaže izvora iznad Zaplanine, a po potrebi i vrelo Duboka; ovaj sistem se u perspektivi može povezati sa sistemom Brzeće – Livađe i

Banjski vodovod Lukovske Banje, osim lokalnog stanovništva naselja Lukovo sa turistima, predviđa i priključenje još dva obližnja naselja: Trebinje na čijoj teritoriji se nalazi i izvorište ovog sistema, kao i naselje Mrče.

Ostala naselja na planskom području koristiće dosadašnja izvorišta, do racionalnih, ekološki prihvatljivih granica uz njihovu potpunu sanitarnu zaštitu. Neophodno je prethodno detaljno ispitivanje kvantitativnih i kvalitativnih karakteristika postojećih izvorišta izradom Studije vodosnabdevanja.

Svi postojeći sistemi moraju se rekonstruisati tako da se gubici u sistemu svedu na prihvatljivih 18%. U tu svrhu neophodno je i formiranje merno – informacionog sistema potrošnje vode kao i uspostavljanje realne cene vode. Na ovaj način će i specifična potrošnja vode dostići zahtevani nivo od 250 – 300 l/stanovniku na dan.

Voda za tehnološke potrebe i navodnjavanje zahvataće se iz vodotokova korišćenjem za to odgovarajućih akumulacija i obavezno recirkulisati kada se koristi za tehnološke potrebe. Pri tome se mora voditi računa o uslovima tečenja u vodotoku nizvodno od pregrade, uz obavezno obezbeđenje minimalno održivog protoka, tj. biološkog minimuma neophodnog za održavanje biljnog i životinjskog sveta u rečnom toku. Akumulacione prostore za ove potrebe dimenzionisati na obezbeđenost od 97%, odnosno 80% za navodnjavanje.

Navodnjavanje poljoprivrednih površina i klase nizvodno od pregrade, zahteva izradu prethodne studije i potrebne tehničke dokumentacije.

Zaštita voda i zaštita od voda

Kako bi se u potpunosti realizovala funkcija posebne namene prostora neophodna je potpuna zaštita kvaliteta voda, površinskih i podzemnih, od slučajnog ili namernog zagađenja radi zaštite zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog sveta i zaštite životne sredine, očuvanjem i unapređenjem njihovog kvaliteta do stepena koji omogućava njihovo neškodljivo i nesmetano korišćenje za potrebe najzahtevnijih korisnika (tj. kvalitet I, IIa i IIb klase). U tom smislu u svim naseljima, uporedo sa rešavanjem problema vodosnabdevanja, mora se obezbediti: a) organizovan način prikupljanja i odvođenja otpadnih voda – izgradnjom kanalizacionih sistema separatnog tipa i b) tretman otpadnih voda – izgradnjom tipskih postrojenja ili uređaja za prečišćavanje otpadnih voda pojedinačno za svako naselje ili grupu naselja ili za pojedinačna domaćinstva; ispuštanje tretiranih otpadnih voda u prijemnike mora biti uz poštovanje propisa i uz saglasnost republičke sanitarne i vodoprivredne inspekcije. Obavezna izgradnja PPOV je za naselja: Gočmanci, Kneževo, Ravnište i Bozoljin (u slivovima Brzećke, Srebrnačke i Duboke reke), Lukovsku Banju i Lukovo (u slivu Lukovske reke), kao i u slivovima Pavaštice, Rankovice i slivu Magovskog potoka kao direktnim pritokama akumulaciji. Prostorno gledano grupna postrojenja planiraju se za sledeća naselja:

Štava, Mrče, Trebinje, Lukovska Banja i Lukovo – zajedničko postrojenje za oko 700 stanovnika i 1000 turista;

Boranci, Kovizla, Vitoša, Domiševina, Radunje, Gradac, Blaževo, Belo Polje i Iričići – zajedničko postrojenje za oko 600 stanovnika;

Bozoljin, Đerekari, Čokotar i Ravnište – zajedničko postrojenje za oko 200 stanovnika;

Brzeće, Gočmanci i Radmanovo – zajedničko postrojenje za oko 600 stanovnika i 2500 turista;

Selova, Žuč, Vlahinja, Perunika, Dankoviće i Donja Mikuljana – zajedničko postrojenje za oko 800 stanovnika.

Sanitacija ostalih seoskih naselja, koja ne mogu da budu obuhvaćena malim grupnim sistemima sa PPOV, posebno u planinskim područjima (kod disperzovanih i nepristupačnih naselja) obavljaće se po principima ruralne sanitacije – sa odvođenjem otpadnih voda u individualne ili grupne vodonepropusne objekte i kombinaciju sa sekundarnim biološkim prečišćavanjem, uz operativnu organizaciju daljeg postupka sa otpadnim vodama, odnosno, uklanjanja i korišćenja u poljoprivredi na sanitarno bezbedan način, kako ne bi došlo do zagađenja površinskih i podzemnih voda. U slučaju realizacije novih stočnih farmi, moraju se obezbediti uslovi da se osoka, stajsko đubre i otpadne vode sakupljaju u vododrživim rezervoarima i prerađuju u đubrivo za poljoprivredu, tako da ne mogu da dospeju u površinske vode. Izdavanje upotrebnih dozvola za rad PPOV ili uređaja treba usloviti obavezom kontinuiranog merenja količina i kvaliteta vode na izlazu iz postrojenja ili uređaja. Predviđa se uspostavljanje sistema monitoringa i izrada katastra zagađivača.

Sve muljeve nastale posle prečišćavanja otpadnih voda u postrojenjima namenjenim za opsluživanje grupe domaćinstava ili nekoliko naselja sa više domaćinstava i sav sadržaj iz uređaja za prečišćavanje otpadnih voda koje koriste pojedinačna domaćinstva na slivu (rasuti zagađivači), odvoziće se specijalnim vozilima izvan teritorije šire zone zaštite na regionalne deponije Prokuplje i Kruševac, zavisno od teritorijalne pripadnosti. Uređaji koji opslužuju pojedinačna domaćinstva moraju biti vodonepropusni i bez prelivnih organa u okolni teren kako bi se sprečilo zagađivanje podzemnih voda.

Duž državnog puta IIA reda broj 211: Stopanja – Vitkovo – Brus – Brzeće – Kopaonik, državnog puta IIA reda broj 213 – severne obilaznice oko akumulacije „Selova” koja spaja naselja Selovu i Magovo i servisno-gradilišnog puta na severnoj strani akumulacije „Selova” predviđa se izgradnja infrastrukture i uređaja za prikupljanje, odvođenje i sanitarno prihvatljiv tretman zagađenih atmosferskih voda, kao i prijem otpadnih materija u slučaju akcidenata prilikom redovnog saobraćaja.

Sama buduća akumulacija treba pozitivno da utiče na kvalitet površinskih voda nizvodno od brane u malovodnim periodima obezbeđivanjem garantovano održivog protoka, koji za akumulaciju „Selova” iznosi 0,5 m3/s, kao i ispuštanjem potrebnih količina vode u slučaju akcidentnog zagađenja reke Toplice pa čak i Južne Morave nizvodno od ušća Toplice.

Prostor od 17.200.000 m3 u budućoj akumulaciji, između kote normalnog uspora (516,5 m n.v) i kote krune preliva (523,6 m n.v) predviđen je za prijem pedesetogodišnjeg poplavnog talasa (Qmah=290m3/s), tako da sama akumulacija predstavlja objekat od primarnog značaja za aktivnu zaštitu od voda naselja u priobalju Toplice, nizvodno od brane (Kuršumlija, Prokuplje, Žitorađa i Doljevac).

Zaštita od voda naselja na području Prostornog plana vršiće se dvojako: 1) primenom hidrograđevinskih radova koji podrazumevaju izgradnju linijskih nasipa i objekata regulacije vodotokova i 2) neinvesticionim merama koje podrazumevaju zabranu izgradnje stambenih, poljoprivrednih i industrijskih objekata u plavnom području. Regulacija vodotokova kroz turistička naselja (Brzeće i Lukovska Banja) treba da bude tzv. gradskog tipa sa uređenim stazama i šetalištem duž korita dok u ostalim naseljima treba primeniti naturalnu regulaciju. Uređenje korita treba sprovoditi tako da bude uklopljeno u prirodni ambijent što podrazumeva upotrebu prirodnih materijala kao što su zemlja, kamen, pojasevi vegetacije i sl. Zaštita od poplava naselja i priobalja vodotoka, kao i poljoprivrednog zemljišta treba da bude najmanje od pedesetogodišnjih velikih voda.

Planirana zapremina u akumulaciji za zadržavanje nanosa iznosi 4.300.000 m3 i tzv. mrtvi prostor iznosi 7.300.000 m3. Kako ne bi došlo do zasipanja akumulacije nanosom potrebno je nastaviti antierozione radove na slivu Toplice, pre svega na direktnim pritokama akumulaciji: Mala reka, Kačaruša, Đerekarska reka, Pavaštička reka i u gornjem delu sliva Lukovske reke.

Režimi zaštite, uređenja i korišćenja prostora posebne namene

Prostornim planom se utvrđuje prostor za branu i akumulaciju „Selova”, površine 2,60 km2, na području: KO Žalice – 0,01km2, KO Igrište – 0,09 km2, KO Lukovo – 0,03 km2, KO Ljutova – 0,05 km2, KO Merćez – 0,38 km2, KO Pačarađa – 1,65 km2, i KO Selova – 0,41 km2 (opština Kuršumlija). Prostornim planom uspostavljaju se zone sanitarne zaštite akumulacije „Selova” i to: zona I, zona II i zona III akumulacije „Selova”. Režimi sanitarnog nadzora utvrđeni su u skladu sa Rešenjem o određivanju zona sanitarne zaštite izvorišta vodosnabdevanja akumulacije „Selova” (Broj: 350-02-12/2013-10 od 26. avgusta 2013. godine) i Pravilnikom o načinu određivanja i održavanja zona sanitarne zaštite izvorišta vodosnabdevanja. U slučajevima preklapanja zona sanitarne zaštite akumulacije „Selova” i zona zaštite i rezervisanja prostora, ustanovljenih za posebne namene po različitim osnovama (režimi zaštite prirodnih i kulturnih dobara i vojni kompleksi), primenjuju se stroži režim zaštite i korišćenja prostora.

Zona I sanitarne zaštite akumulacije

U zoni I sanitarne zaštite akumulacije „Selova” (ukupne površine oko 2,6 km2), uspostavlja se režim strogog sanitarnog nadzora sa zabranom izgradnje novih i legalizacije postojećih objekata i postrojenja koji nisu u funkciji vodoprivrede, čuvanja i održavanja objekata brane i akumulacije. Na ovom prostoru zemljište će biti pribavljeno u javnu svojinu. Svi objekti koji su nelegalno sagrađeni u zoni I akumulacije biće uklonjeni o trošku vlasnika, a teren sanitarno saniran i zatravljen. Deponije šljunka, peska i zemlje iz iskopa koje se sada nalaze u ovoj zoni biće uklonjene, a teren saniran i zatravljen. Domaćinstva koja se nalaze neposredno kraj budućeg jezera, a koja su ugrožena visokim vodama, biće preseljena na novu lokaciju, van zona I i II sanitarne zaštite akumulacije. U ovoj zoni zabranjuje se odlaganje svih vrsta otpada. Postojeće divlje deponije otpada u obuhvatu zone I sanitarne zaštite će se ukloniti i zemljište sanirati. Izvršiće se čišćenje vodotokova i priobalja od nagomilanog otpada. Groblja koja se nalaze u zoni I sanitarne zaštite neophodno je izmestiti, sanirati zemljište i odrediti nove lokacije za sahranjivanje u skladu sa zonama sanitarne zaštite.

Priobalni pojas u zoni I sanitarne zaštite se može uređivati u smislu pešačkih i biciklističkih staza, odmorišta i vidikovaca, uz prethodno pribavljanje uslova i mišljenja nadležnih republičkih i opštinskih organa – republičkih i lokalnih vodoprivrednih i komunalnih preduzeća, u pogledu sanitarne zaštite i očuvanja kvaliteta vode i organizovanog upravljanja otpadom.

U zoni I sanitarne zaštite ne mogu se graditi ili upotrebljavati objekti i postrojenja, koristiti zemljište ili vršiti druge delatnosti, ako to ugrožava zdravstvenu ispravnost vode na izvorištu, i to:

1) izgradnja ili upotreba objekata i postrojenja, korišćenje zemljišta ili vršenje druge delatnosti: trajno podzemno i nadzemno skladištenje opasnih materija i materija koje se ne smeju direktno ili indirektno unositi u vode; proizvodnja, prevoz i manipulisanje opasnim materijama i materijama koje se ne smeju direktno ili indirektno unositi u vode; komercijalno skladištenje nafte i naftnih derivata; ispuštanje otpadne vode i vode koja je služila za rashlađivanje industrijskih postrojenja; izgradnja saobraćajnica bez kanala za odvod atmosferskih voda; eksploatacija nafte, gasa, radioaktivnih materija, uglja i mineralnih sirovina; nekontrolisano deponovanje komunalnog otpada, havarisanih vozila, starih guma i drugih materija i materijala iz kojih se mogu osloboditi zagađujuće materije ispiranjem ili curenjem; nekontrolisano krčenje šuma; izgradnja i korišćenje vazdušne luke; površinski i podpovršinski radovi, miniranje tla, prodor u sloj koji zastire podzemnu vodu i odstranjivanje sloja koji zastire vodonosni sloj, osim ako ti radovi nisu u funkciji vodosnabdevanja; održavanje auto i moto trka; stambena izgradnja; upotreba hemijskog đubriva, tečnog i čvrstog stajnjaka; upotreba pesticida, herbicida i insekticida; uzgajanje, kretanje i ispaša stoke; kampovanje, vašari i druga okupljanja ljudi; izgradnja i korišćenje sportskih objekata; izgradnja i korišćenje ugostiteljskih i drugih objekata za smeštaj gostiju; produbljivanje korita i vađenje šljunka i peska; formiranje novih grobalja i proširenje kapaciteta postojećih;

2) postavljanje uređaja, skladištenje opreme i obavljanje delatnosti koji nisu u funkciji vodosnabdevanja;

3) kretanje vozila koja su u funkciji vodosnabdevanja van za to pripremljenih saobraćajnica, prilaz vozilima na motorni pogon koja nisu u funkciji vodosnabdevanja, korišćenje plovila na motorni pogon, održavanje sportova na vodi i kupanje ljudi i životinja;

4) napajanje stoke;

5) uzgajanje ribe radi komercijalnog izlovljavanja.

Zona II sanitarne zaštite akumulacije

U zoni II sanitarne zaštite akumulacije „Selova” (ukupne površine oko 11,13 km2), uspostavlja se režim kontrolisanog korišćenja prostora i stalnog sanitarnog nadzora sa zabranom izgradnje objekata koji ugrožavaju zdravstvenu ispravnost vode na izvorištu.

Postojeći stambeni i ekonomski objekti domaćinstava (sa stalnim prebivalištem), koji su postojali pre izgradnje akumulacije zadržavaju ce, odnosno legalizuju, uz obavezu upravljača vodovodnog sistema da u roku od 12 meseci od donošenja Prostornog plana područja posebne namene sliva akumulacije „Selova” obezbedi sanitarno bezbedno prikupljanje i prečišćavanje svih otpadnih voda na građevinskoj (katastarskoj) parceli (vodonepropusne septičke jame sa dve ili tri komore, koje će prazniti javno komunalno preduzeće, bez uticaja vlasnika, kao i pod uslovom bezbednog prikupljanja otoke iz štala kako ne bi nekontrolisano isticala u okruženje).

Omogućava se rekonstrukcija ili zamena postojećih stambenih i ekonomskih objekata za sopstvene potrebe domaćinstava novim objektima istih gabarita.

Zbog pretnje od havarije vozila i dospeća štetnih materija sa kolovoza u jezero (zagađene naftnim derivatima, teškim metalima), na deonici servisno-gradilišnog puta Selova – Magovo čija će funkcija biti servisiranje i održavanje akumulacije prema tehničkoj dokumentaciji koja je urađena za ovaj put, uspostavlja se strogi režim zaštite, uređenja i korišćenja: koji dozvoljava motorni saobraćaj uz ograničenje brzine; sa odbojnicima i povišenim ivičnjacima puta za zaštitu od mogućih havarijskih iskliznuća vozila, sprečavanje ispiranje kolovoza izvan bankina u pravcu jezera; i odvođenje otpadnih voda do taložnika (separatora).

Nove saobraćajnice se ograničavaju na kategoriju opštinskih javnih, poljskih i šumskih puteva. Duž svih postojećih i planiranih puteva obavezno je obezbeđivanje infrastrukture za prikupljanje atmosferskih voda sa separatorima naftnih derivata.

Izgradnja distributivne elektroenergetske i elektronske komunikacione mreže, lokalne vodovodne i kanalizacione infrastrukture, kao i drugih infrastrukturnih sistema usklađuje se sa režimom zaštite akumulacije.

Postojeća struktura poljoprivrednih površina zadržava se uz poštovanje principa obrade i setve u odnosu na nagib i tip zemljišta.

Korišćenje šuma je u funkciji antierozione zaštite, te je dozvoljena samo selektivna seča, uz očuvanje osnovne strukture šumske mase kao zaštitnog elementa terena u ovoj zoni zaštite.

Područje u užoj zoni zaštite može se uređivati u smislu pešačkih i biciklističkih staza, odmorišta i vidikovaca, uz prethodno pribavljanje uslova i mišljenja nadležnih republičkih i opštinskih organa – republičkih i lokalnih vodoprivrednih i komunalnih preduzeća, u pogledu sanitarne zaštite i očuvanja kvaliteta vode i organizovanog upravljanja otpadom.

U zoni II ne mogu se graditi ili upotrebljavati objekti i postrojenja, koristiti zemljište ili vršiti druge delatnosti, ako to ugrožava zdravstvenu ispravnost vode na izvorištu, i to izgradnja ili upotreba objekata i postrojenja, korišćenje zemljišta ili vršenje druge delatnosti: trajno podzemno i nadzemno skladištenje opasnih materija i materija koje se ne smeju direktno ili indirektno unositi u vode; proizvodnja, prevoz i manipulisanje opasnim materijama i materijama koje se ne smeju direktno ili indirektno unositi u vode; komercijalno skladištenje nafte i naftnih derivata; ispuštanje otpadne vode i vode koja je služila za rashlađivanje industrijskih postrojenja; izgradnja saobraćajnica bez kanala za odvod atmosferskih voda; eksploatacija nafte, gasa, radioaktivnih materija, uglja i mineralnih sirovina; nekontrolisano deponovanje komunalnog otpada, havarisanih vozila, starih guma i drugih materija i materijala iz kojih se mogu osloboditi zagađujuće materije ispiranjem ili curenjem; nekontrolisano krčenje šuma; izgradnja i korišćenje vazdušne luke; površinski i podpovršinski radovi, miniranje tla, prodor u sloj koji zastire podzemnu vodu i odstranjivanje sloja koji zastire vodonosni sloj, osim ako ti radovi nisu u funkciji vodosnabdevanja; održavanje auto i moto trka; stambena izgradnja; upotreba hemijskog đubriva, tečnog i čvrstog stajnjaka; upotreba pesticida, herbicida i insekticida; uzgajanje, kretanje i ispaša stoke; kampovanje, vašari i druga okupljanja ljudi; izgradnja i korišćenje sportskih objekata; izgradnja i korišćenje ugostiteljskih i drugih objekata za smeštaj gostiju; produbljivanje korita i vađenje šljunka i peska; formiranje novih grobalja i proširenje kapaciteta postojećih.

Zona III sanitarne zaštite akumulacije

U zoni III sanitarne zaštite akumulacije „Selova” (površine oko 331,52 km2), uspostavlja se režim kontrolisane izgradnje i korišćenja prostora koji obezbeđuje zaštitu kvaliteta voda i zdravstvenu ispravnost vode izvorišta, gde je akcenat na pojačanim merama sanitacije, a ne restrikciji koja bi ugrožavala razvoj naselja.

Korišćenje i uređenje poljoprivrednog i šumskog zemljišta zasnivaće se na programu uređenja poljoprivredno-šumskog zemljišta u zonama zaštite izvorišta voda.

Potrebno je ukloniti postojeće divlje deponije i očistiti vodotokove od nagomilanog otpada. Obezbediće se adekvatna evakuacija otpada iz naselja.

U naseljima i zonama sa stambenim, turističkim i ekonomskim objektima, gde postoji mogućnost da se ugroze izdanske, površinske vode i akumulacija, obezbediće se sanitarno bezbedno prikupljanje i prečišćavanje ili odvođenje otpadnih voda van sliva akumulacije, što uslovljava realizaciju kanalizacionih sistema i odgovarajućih PPOV. Gde zbog konfiguracije terena i razuđenosti, realizacija kanalizacionog sistema nije realna primenjuje se sanitacija na nivou domaćinstava ili grupe kuća, u skladu sa odredbama u poglavlju ΙΙΙ 1.1.2. Zaštita voda i zaštita od voda. Sprovešće se kompletna sanitacija naselja, kao i sanacija postojećih mini farmi, tako da ispunjavaju sve sanitarno-tehničke uslove koji obezbeđuju potpunu sigurnost od zagađivanja voda i tla.

Razvoj i uređenje lokalne saobraćajne i tehničke infrastrukture realizovaće se bez posebnih zahteva u pogledu zaštite akumulacije.

U široj zoni sanitarne zaštite izvorišta podstiče se unapređenje, očuvanje i promovisanje predela, uređivanje vidikovaca uz zaštitu vizura, i održivo korišćenje prostora uz ispunjenje kriterijuma zaštite, gde ozbiljni programi očuvanja, umesto da predstavljaju ograničenje u pogledu privlačenja turista, treba da potpomognu kreiranju turističkog identiteta na ovom prostoru. U ovoj zoni lociraju se punktovi za rečni ribolov i rekreativne aktivnosti, tako da ne predstavljaju opasnost za sanitarnu ispravnost vode u jezeru tj. omogućavaju razvoj turizma u uslovima održivosti, u skladu sa propisanim režimima zaštite. Dozvoljava se uređivanje pešačkih i biciklističkih staza, odmorišta i vidikovaca, uz primenu mera propisanih za ovu zonu zaštite i organizovano upravljanje otpadom.

U delu NP Kopaonik koji pripada široj zoni sanitarne zaštite akumulacije „Selova”, dozvoljava se uređenje i izgradnja prostora u funkciji turizma – skijališta, žičare, odmorišta, komercijalni i ugostiteljski objekti i prateća komunalna i druga infrastruktura, koji su planirani u PPPPN NP Kopaonik, uz primenu mera sanitarne zaštite šire zone izvorišta i organizovano upravljanje otpadom. Naročito treba voditi računa o sanitarnom prikupljanju i prečišćavanju otpadnih voda, i ukoliko je to moguće, odvođenje ovih voda vršiti van sliva akumulacije.

Uređenje i izgradnja turističke zone Lukova i Lukovske Banje, koje takođe pripadaju široj zoni sanitarne zaštite, dozvoljeno je uz poštovanje mera šire zone sanitarne zaštite izvorišta i uspostavljanja sistema za organizovano upravljanje otpadom, naročito u pogledu sakupljanja i prečišćavanja otpadnih voda.

U zoni III ne mogu se graditi ili upotrebljavati objekti i postrojenja, koristiti zemljište ili vršiti druge delatnosti, ako to ugrožava zdravstvenu ispravnost vode na izvorištu, i to: trajno podzemno i nadzemno skladištenje opasnih materija i materija koje se ne smeju direktno ili indirektno unositi u vode; proizvodnja, prevoz i manipulisanje opasnim materijama i materijama koje se ne smeju direktno ili indirektno unositi u vode; komercijalno skladištenje nafte i naftnih derivata; ispuštanje otpadne vode i vode koja je služila za rashlađivanje industrijskih postrojenja; izgradnja saobraćajnica bez kanala za odvod atmosferskih voda; eksploatacija nafte, gasa, radioaktivnih materija, uglja i mineralnih sirovina; nekontrolisano deponovanje komunalnog otpada, havarisanih vozila, starih guma i drugih materija i materijala iz kojih se mogu osloboditi zagađujuće materije ispiranjem ili curenjem; nekontrolisano krčenje šuma; izgradnja i korišćenje vazdušne luke; površinski i podpovršinski radovi, miniranje tla, prodor u sloj koji zastire podzemnu vodu i odstranjivanje sloja koji zastire vodonosni sloj, osim ako ti radovi nisu u funkciji vodosnabdevanja, kao i održavanje auto i moto trka.

Zona poplavnog talasa

Na delu Prostornog plana nizvodno od brane uspostavlja se zona poplavnog talasa određena na osnovu maksimalno mogućih nivoa vodnog ogledala za slučaj totalnog i trenutnog loma brane, i to:

Profil

Kota poplavnog talasa [m n.v]

Leva obala

Desna obala

Selova

510

493,2

Gornji Žuč

474,6

474,6

Donji Žuč

454,4

454,4

Madžunovići

438

438,1

Dugo-Luga

398,1

398,1

Jevtići

392,9

392,9

Donja Mikuljana

384,2

384,2.

Zona se na terenu obeležava metalnim cevima prečnika Ø150 mm ispunjenim betonom, sa crvenom zavojnom linijom širine 5 cm. Na vrhu cevi se crnom bojom vertikalno ispisuje broj belege. Prosečno rastojanje između belega je 300 – 500 m osim u slučaju većeg nenaseljenog područja kada može biti i veće.

U slučaju trenutnog i totalnog rušenja brane državni put IIA reda broj 213 i sva naselja u dolini Toplice do profila Donji Žuč biće poplavljena kao i delovi naselja Madžunovići i Donja Mikuljana, dok će naselja Rašići, Dugo –Lugo, Jevtići i Ružići biti van domašaja. Vrh poplavnog talasa bi do naselja Donji Žuč stigao za dva minuta sa maksimalnim protokom od 79,782 m3/s a do Kuršumlije za 17,5 minuta sa maksimalnim protokom od 32,907 m3/s tako da se evakuacija ne može efikasno sprovesti već se Planom zaštite od udesa predviđa stanje pripravnosti i stanje opšte uzbune.

Stanje pripravnosti i dežurstva na brani uspostavlja se u slučaju:

kada nivo u jezeru dostiže predviđenu KMU od 524,5 m n.v. sa tendencijom daljeg porasta; kada se primete horizontalna pomerenja krune brane; u slučaju zemljotresa;

kada se primeti porast filtracije ispod ili oko brane i u drugim nepredviđenim pojavama kada nadležna služba oceni da je stabilnost brane ugrožena.

Stanje opšte uzbune za nizvodno područje oglašava se u svim slučajevima kada nadležna služba oceni da postoji neposredna opasnost od rušenja brane.

ZAŠTITA, UREĐENJE I KORIŠĆENJE PRIRODNIH SISTEMA

Na teritoriji Prostornog plana, razvijeni su veoma heterogeni tipovi tla različitih bonitetnih vrednosti koja su osnovni resurs za razvoj poljoprivredne proizvodnje. I pored objektivnih prirodnih ograničenja, potencijali poljoprivrede nisu iskorišćeni, posebno ratarstva, voćarstva, vinogradarstva i planinskog stočarstva u brdsko-planinskom delu. Zaštita i korišćenje poljoprivrednog zemljišta zasniva se na integralnom upravljanju slivom akumulacije „Selova”, prirodnim resursima, uz poštovanje principa održivosti poljoprivrednog i ruralnog razvoja, a u cilju opšteg poboljšanja stanja životne sredine, rehabilitacije tla, vode, vazduha, kao i očuvanje flore i faune i njihovih staništa. Zemljište iznad 800 m n.v. koje nije izdvojeno kao pogodno za naseljavanje i poljoprivredu uređivaće se i koristiti kao šumsko zemljište. U prelaznoj zoni, od 600 – 800 m n.v, zemljište se može koristiti i u voćarstvu ukoliko već nije pošumljeno. Na brdsko-planinskom terenu izvršiće se melioracija livada i pašnjaka i njihovo iskorišćavanje od strane planinskog stočarstva. Duž osovina razvoja i glavnih saobraćajnica stimulisati proces zatravljivanja i pošumljavanja marginalnih oranica.

Osnovna karakteristika zemljišta na ovom području je da su mahom plitka i vrlo lako podložna eroziji. Najintenzivniji procesi erozije ispoljavaju se u vidu akumulacionih nanosa u aluvijalnim ravnima, nanosa brdsko-planinskih vodotokova, spiranja s dolinskih strana, a najzastupljeniji su u slivovima Male reke, Kačaruše, Đerekarske reke, Pavaštičke reke i u gornjem delu sliva Lukovske reke. Sistem protiverozione zaštite na području sliva nije završen, te će i akumulacija „Selova” biti ugrožena kako mehaničkim (procesima zasipanja), tako i ekološkim, zbog toga što je erozioni nanos nosilac svih vrsta hemijskog zagađenja. Zbog toga je potrebno da se nastavi sa projektovanjem i izvođenjem neophodnih protiverozionih radova, kao i primenom odgovarajućih administrativnih mera i zabrana, kako bi su u potpunosti završio optimalni sistem protiverozione zaštite. Ovo tim pre što je akumulacija „Selova” namenjena vodosnabdevanju stanovništva.

Zaštita i korišćenje poljoprivrednog zemljišta i razvoj poljoprivrede

Očuvana životna sredina u sinergiji sa ostalim komparativnim prednostima područja Prostornog plana (demografskim potencijalom, lokalnim prirodnim resursima, prirodnim i kulturnim dobrima, iskustvu i tradiciji u poljoprivredi) predstavlja dobru osnovu za razvoj poljoprivrede (kako tradicionalne, tako i organske) i ruralne privrede.

Plansko opredeljenje je održivi ruralni razvoj čiju okosnicu čini razvoj poljoprivredne proizvodnje koji se zasniva na razvoju intenzivne tradicionalne poljoprivrede i razvoju organske poljoprivredne proizvodnje, sa ciljem stvaranja tržišnih viškova, na modernizaciji, komercijalizaciji i specijalizaciji poljoprivrednih gazdinstava, diverzifikaciji ruralne ekonomije i unapređenju kvaliteta života ruralnog stanovništva.

Razvoj poljoprivrede zasniva se na održivom korišćenju poljoprivrednog zemljišta koje podrazumeva ekološki racionalnu upotrebu prirodnih resursa i znanja koja se generacijama prenose unutar poljoprivrednih domaćinstava. To podrazumeva prihvatanje i razvoj konzervativnih metoda obrade poljoprivrednog zemljišta bez upotrebe hemijskih sredstava i uz strogo poštovanje principa zaštite izvorišta vodosnabdevanja u zonama sanitarne zaštite akumulacije (u I i II zoni zaštite akumulacije), odnosno kontrolisanu upotrebu hemijskih sredstava na području III zone zaštite izvorišta vodosnabdevanja. Na ovaj način je moguće pospešiti razvoj tradicionalne poljoprivredne proizvodnje uz istovremeno očuvanje autohtonih sorti biljaka i rasa stoke koje su tipične za područje Prostornog plana, a u cilju postizanja većih prinosa i stvaranju tržišnih viškova poljoprivrednih proizvoda.

Pored tradicionalne poljoprivrede, područje Prostornog plana je pogodno i za razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, naročito u zonama sanitarne zaštite. Na taj način je moguće orijentisati poljoprivrednu proizvodnju na proizvodnju zdrave hrane (po standardima EU) sa robnom markom i geografskim poreklom, što u dobroj meri može upotpuniti turističku ponudu i omogućiti da ova grana privrede postane komplementarna turizmu.

Plansko opredeljenje je uspostavljanje ekološki optimalnih odnosa između poljoprivrednih i šumskih površina; zatravljivanje oranica koje nisu pogodne za ekonomičnu ratarsku proizvodnju; obnova starih i podizanje novih voćnih zasada (jabuke, šljive); povećanje površina pod novim zasadima jagodičastog i bobičastog voća (maline i kupine); melioracije pašnjaka i livada i sprovođenje tehničkih radova na saniranju degradiranih zemljišta i usklađivanje načina obrade poljoprivrednog zemljišta sa nagibom terena i primena drugih ekološki prikladnih agrotehničkih i zaštitnih mera. Plansko opredeljenje razvoja poljoprivrede je i razvoj pašnjačkog stočarstva i izmena rasnog sastava stoke, pre svega pašnjačkog govedarstva (nabavka pasmina „Šarole” i „Limuzin” čiji potomci imaju veći procenat mesa), ali i ovčarstva, kozarstva i svinjarstva, zatim razvoj pčelarstva i povećanje površina pod lekovitim i začinskim biljem, kao i za sakupljanje gljiva i šumskih plodova.

Ruralni razvoj koji se zasniva na zaštiti i održivom korišćenju poljoprivrednog zemljišta, razvoju poljoprivrede i diverzifikaciji ruralne ekonomije moguće je postići reorganizacijom poljoprivredne proizvodnje koja podrazumeva:

stimulisanje procesa ukrupnjavanja poseda i parcela porodičnih gazdinstava i povećanje nivoa tehničko-tehnološke opremljenosti poljoprivrednih domaćinstava (zamena amortizovanih mašina, nabavka priključnih mašina i specijalizovane opreme, opremanje gazdinstava mašinama i opremom koja olakšava rad u uzgoju stoke, otvaranjem niza klanica za otkup i preradu stoke i dr);

uraditi biohemijsku analizu zemljišta i u skladu sa rezultatima iste napraviti plan nabavke i sadnje visokokvalitetnih sorti uz strogo kontrolisanu upotrebu hemijskih sredstava u proizvodnji, proizvodnju organske hrane (bez pesticida);

sprovođenje programa melioracije livada i pašnjaka merama koje štite zemljište od erozije tla i doprinose očuvanju biocenoze zemljišta, doneti program popravke hemijskih osobina zemljišta, đubrenja, uništavanja korova i sl;

razvoj stočarske proizvodnje i osnivanje krupnih stočarskih farmi, po standardima EU adaptacijom napuštenih i izgradnjom novih objekata, sa posebnim akcentom na razvoj pašnjačkog stočarstva u organskom režimu;

razvoj tradicionalne poljoprivredne proizvodnje uz istovremeno očuvanje autohtonih sorti biljaka i rasa stoke koje su tipične za područje Prostornog plana, a u cilju postizanja većih prinosa i stvaranju tržišnih viškova poljoprivrednih proizvoda;

povećanje površina pod lekovitim i začinskim biljem i voćnjacima, kao i otvaranje prerađivačkih kapaciteta za otkup, smeštaj, preradu i distribuciju istog;

razvoj sektora malih i srednjih preduzeća u oblasti agroindustrije naročito u funkciji razvoja proizvodnje zdrave hrane sa poznatim geografskim poreklom;

poboljšanje saobraćajne i komunalne infrastrukture, čime se stvaraju uslovi lakšeg protoka roba i usluga, a u cilju povećanja konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje;

organizovanje kontinuiranih edukacija i upoznavanje poljoprivrednih proizvođača sa značajem zaštite životne sredine i upoznavanje sa strogim principima zaštite izvorišta vodosnabdevanja, sa najnovijim istraživanjima u poljoprivrednoj proizvodnji u cilju primene savremenih agrotehničkih mera, sa značajem i načinom poljoprivredne proizvodnje u organskom režimu i sl.

U skladu sa prirodnim uslovima i resursima i agroekološkim kapacitetom prostora, na području Prostornog plana je moguće izdvojiti sledeće rejone poljoprivredne proizvodnje:

1. Ratarsko – voćarski rejon – obuhvata poljoprivredne površine koje se nalaze u dolini reke Toplice (delove KO: Donja Mikuljana, Dankoviće, Perunika, Vlahinja, Žuč, Selova, Pačarađa i Merćez). U ovom rejonu postoje uslovi za iskorišćavanje vodnog potencijala i dobijanje maksimalnih prinosa, tako da je plansko opredeljenje razvoj ratarstva, povrtarstva i voćarstva. Na ratarskim poljoprivrednim površinama potrebno je proizvodnju orijentisati sa tradicionalnih ratarskih kultura na proizvodnju krmnog, začinskog i lekovitog bilja. Neophodno je dosledno poštovanje režima sanitarne zaštite akumulacije i vodotokova u slivu.

2. Voćarsko – vinogradarski – pašnjački rejon – obuhvata delove poljoprivrednih površina sa nadmorskom visinom između 600 i 800 metara. Uglavnom zahvata područja KO: Batote, Sudimlja, Lukovo, Ljutova, Magovo, Trećak i dr. Rejon karakteriše visoko učešće voćnjaka i vinograda u strukturi poljoprivrednog zemljišta koji su u dobroj meri prošarani livadama i pašnjacima. Plansko opredeljenje u ovom poljoprivrednom rejonu je razvoj voćarstva (obnavljanje starih zasada jabuka, krušaka, šljiva, i povećanje površina pod novim zasadima malina i kupina), vinogradarstva i pašnjačkog stočarstva, ali i razvoj pčelarstva i povećanje površina pod začinskim i lekovitim biljem. Ulaganja je potrebno usmeravati na obnavljanje postojećih i osnivanje novih otkupnih stanica za otkup voća, meda i lekovitog i začinskog bilja, kao i na izgradnju hladnjača, sušara za voće i lekovito i začinsko bilje, ali i u male pogone za preradu voća, po tradicionalnim recepturama, čime se stiče mogućnost proizvodnje zdrave hrane sa poznatim geografskim poreklom (brendiranje proizvoda).

3. Rejon pašnjačkog stočarstva – prostire se na nadmorskim visinama preko 800 metara i ima najveći udeo u ukupnoj poljoprivrednoj površini. Rejon karakteriše visoko učešće šuma, livada i pašnjaka. Plansko opredeljenje u ovom poljoprivrednom rejonu je razvoj pašnjačkog stočarstva, pre svega pašnjačkog govedarstva, ovčarstva, kozarstva i svinjarstva, uz preduzimanje mera za zaštitu livadsko-pašnjačkih i šumskih ekosistema i sprovođenje sistema kontrolisane ispaše. Pored pašnjačkog stočarstva, koncept razvoja poljoprivrede na području ovog rejona je i kontrolisano sakupljanje šumskih plodova i lekovitog bilja. Ulaganja je potrebno usmeravati u pravcu formiranja mini otkupnih stanica za šumske plodove i lekovito bilje i u pravcu mini stočarskih farmi.

Pored režima zaštite i korišćenja prostora, daju se sledeće preporuke korišćenja i uređenja poljoprivrednog zemljišta:

u zoni I akumulacije, zemljište se može ograničeno koristiti u poljoprivredne svrhe, uz zabranu primene mineralnih đubriva, pesticida, osoke i stajnjaka. Dozvoljeno je površinsko đubrenje kompostom;

u zoni II akumulacije, zemljište za potrebe poljoprivredne proizvodnje koristiće se prema uslovima mikrorejonizacije u skladu sa programom uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta;

u zoni III akumulacije, primenjuju se principi racionalnog korišćenja poljoprivrednog zemljišta. Izvršiti pošumljavanje svih poljoprivrednih površina na većim nagibima koje su sklone eroziji kao i pošumljavanje niskoproduktivnih pašnjaka. Poljoprivredne površine na manjim nagibima meliorisati, a zatim zatraviti određenom vrstom trava ili ih pretvoriti u površine za zasad voća. Zemljište rečnih terasa može se koristiti za poljoprivrednu proizvodnju bez ograničenja u obradi tla i zaštiti useva. Sve ove površine trebalo bi đubriti isključivo aktiviziranim zeolitom, a po potrebi i dolomitom. Sejanje useva trebalo bi vršiti mikrobiološki piliranim semenom, a štititi mikrobiološkim i fizičkim preparatima.

Zaštita i korišćenje šuma i šumskog zemljišta i razvoj lovstva

Razvoj šumskog i lovnog područja podrazumeva:

trajno korišćenje šuma na principima održivog razvoja;

pošumljavanje, odnosno povećanje površina pod šumom autohtonim vrstama drveća radi ostvarivanja protiverozione, vodozaštitne i drugih opštekorisnih funkcija;

antierozivne radove na području sliva akumulacije „Selova”, 1) bioloških radova (pošumljavanje i melioracija livada i pašnjaka) koji ukupno obuhvataju oko 34 620 ha (89%) sliva i 2) još 80% od ukupno potrebnih građevinskih radova u bujičnim vodotocima;

u izvorišnom delu sliva Blaževske reke (Boranačka reka), gde pošumljavanje nije uspelo u potpunosti, ponovo sprovesti antierozivne radove – biološke radove;

na terenima kod kojih je prisutna jaka erozija i spiranje materijala, pozajmištima gline i kamena koja su korišćena prilikom izgradnje brane, kao i na klizištima i ogoljenim slivovima bujičnih tokova neophodno je uvođenje takvih vegetacionih formi koje su u stanju da ublaže ove procese;

na mestima koja nisu previše degradirana stimulisati i usmeravati proces samoobnove vegetacije, čime će se omogućiti optimalan razvoj vegetacionih formi, u smislu uklapanja u prirodne specifičnosti datog područja;

intenzivna konverzija postojećih sastojina u izdanačkim šumama i njihovo prevođenje u visoki uzgojni oblik;

unapređenje stanja visokih šuma kroz pravilnu primenu prirodne obnove i blagovreeno i plansko izvođenje mera nege i obnove šuma, uz odgovarajuće povećanje drvne zalihe po ha, kao i tekućeg zapreminskog prirasta;

uvećanje sklopljenosti, obraslosti i biološke stabilnosti;

melioracija izdanačkih degradiranih šuma, zamenom sastojine veštačkim unošenjem iste vrste;

melioracija šikara i šibljaka njihovim uklanjanjem i pošumljavanje staništa odgovarajućim vrstama;

pošumljavanje poljoprivrednog zemljišta koje je bonitetno predisponirano za šumske kulture, uz prethodnu saglasnost i kompenzaciju vlasnicima u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu („Službeni glasnik RS”, br. 62/06 i 41/09) sve plansko zemljište iznad 800 m n.v. koje nije izdvojeno kao pogodno za naseljavanje i poljoprivredu u nagibu većem od 25% treba uređivati i koristiti kao šumsko zemljište. U prelaznoj zoni od 600 – 800 m n.v, ovo zemljište u nagibu većem od 25% može se koristiti i u voćarstvu ukoliko već nije pošumljeno;

kompenzacijama privatnim vlasnicima, od strane države ili korisnika, za ograničenja u korišećenju šuma i šumskih područja ili za umanjene prihode koji na osnovu toga nastaju;

utvrđivanje i primena nacionalnih kriterijuma i indikatora za ustanovljenje delova šumskih ekosistema kao zaštićenih prirodnih dobara, u skladu sa opšteprihvaćenim međunarodnim kriterijumima i indikatorima;

izrada i usaglašavanje programa i osnova gazdovanja šumama i lovnih osnova sa zaštitom u Prostornom planu;

povećanje brojnosti populacije sitne, krupne i pernate divljači u skladu sa bonitetom staništa;

poboljšanje strukture (polne i starosne) populacije krupne divljači;

očuvanje retkih i ugroženih vrsta lovne divljači i ostale faune; i

preduzimanje mera u cilju obezbeđivanja uslova za opstanak i razvoj populacije određene vrste divljači, kao i njenu zaštitu od protivzakonitog korišćenja.

Uspostavljaju se sledeći režimi korišćenja i uređenja šuma i šumskog zemljišta:

u zoni I akumulacije korišćenje i uređenje šuma i šumskog zemljišta imaće isključivo zaštitnu funkciju;

u zoni II akumulacije predviđena je obnova degradiranih šuma i melioracija pašnjaka uz usklađenje mera antierozivne zaštite i očuvanja vodnog režima. Uređenje šuma i šumskog zemljišta takođe će imati prioritetnu funkciju zaštitne šume.

u zoni III akumulacije korišćenje i uređenje šuma i šumskog zemljišta odvijaće se uz poštovanje opštih principa zaštite od erozije i racionalnog gazdovanja.

Šume u funkciji zaštite sliva akumulacije

Na području Prostornog plana šume u funkciji zaštite su zastupljene na površini od oko 128,53 km2. Po osnovu zaštite, razlikuju se šume u funkciji zaštite voda izvorišta vodosnabdevanja koje obuhvataju oko 24,25 km2 i šume u funkciji zaštite zemljišta od erozije, površine od oko 104,28 km2.

Tabela 13: Šume u funkciji zaštite u km2

Šume u funkciji zaštite

voda izvorišta vodosnabdevanja

zemljišta od erozija

Zona II sliva akumulacije „Selova”

5,96

1,91

Zona III sliva akumulacije „Selova”

2,32

99,62

Zona poplavnog talasa akumulacije „Selova”

0,00

0,08

Zona III sliva akumulacije „Ćelije”

15,84

0,00

Van slivova

0,13

2,67

Ukupno

24,25

104,28

Područje Prostornog plana

128,53

U zoni II akumulacije „Selova” (uža zona sanitarne zaštite) zastupljene su šume u funkciji zaštite voda izvorišta vodosnabdevanja u ukupnoj površini od 5,96 km2 na delovima KO: Pevaštica, Merćez, Pačarađa, Lukovo, Ljutova, Igrište i Selova i šume u funkciji zaštite zemljišta od erozija u ukupnoj površini od 1,91 km2 na delovima KO: Magovo, Pevaštica, Merćez, Žalica, Pačarađa, Lukovo, Ljutova, Igrište i Selova.

U zoni III akumulacije „Selova” (šira zona sanitarne zaštite) zastupljene su šume u funkciji zaštite voda izvorišta vodosnabdevanja u ukupnoj površini od 2,32 km2 na delovima KO: Šošiće, Pevaštica, Merćez, Pačarađa, Lukovo, Ljutova, Igrište i Selova i šume u funkciji zaštite zemljišta od erozija u ukupnoj površini od 99,62 km2 na delovima KO: Šošiće, Batote, Kneževo, Ravnište, Gornje Leviće, Donje Leviće, Trećak, Magovo, Bozoljin, Đerekari, Čokotar, Sudimlja, Babica, Žalica, Merćez, Pevaštica, Pačarađa, Selova, Lukovo, Ljutova, Igrište, Blaževo, Belo Polje, Gradac, Iričići, Domiševina, Boranci, Štava, Seoce, Mrče, Trebinje, Parada, Rastelica.

U zoni poplavnog talasa akumulacije „Selova” zastupljene su šume u funkciji zaštite zemljišta od erozija u ukupnoj površini od 0,08 km2 na delovima KO: Selova, Žuč i Perunika.

U zoni III akumulacije „Ćelije” (šira zona sanitarne zaštite) zastupljene su šume u funkciji zaštite voda izvorišta vodosnabdevanja u ukupnoj površini od 15,84 km2 na delovima KO: Brzeće, Gočmanci, Radmanovo, Šošiće, Žarevo i Batote.

Van slivova su zastupljene šume u funkciji zaštite voda izvorišta vodosnabdevanja u ukupnoj površini od 0,13 km2 na delu KO Selova i šume u funkciji zaštite zemljišta od erozija u ukupnoj površini od 2,67 km2 na delovima KO: Selova, Žuč, Rastelica, Vlahinja, Perunika i Dankoviće.

Zaštita i korišćenje mineralnih sirovina

Plansko opredeljenje jeste održivo korišćenje metaličnih i nemetaličnih mineralnih sirovina na teritoriji Prostornog plana, koje će se usklađivati sa opštom koncepcijom korišćenja mineralnih resursa Republike Srbije. Korišćenje i zaštita mineralnih sirovina sprovodiće se na sledeće načine:

eksploatacija mineralnih sirovina vršiće se u skladu sa Pravilnikom o načinu određivanja i održavanja zona sanitarne zaštite izvorišta vodosnabdevanja;

u zonama sa režimom zaštite prirode I, II i III stepena, eksploatisanje mineralnih sirovina vršiće se u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode. U ostalim delovima, eksploatacija mineralnih sirovina je dozvoljena, pod uslovom da je taj postupak utvrđen zakonom i nema negativnih uticaja na životnu sredinu, koji se adekvatnim merama i dostupnim tehnikama ne mogu otkloniti;

intenziviranjem i kompleksnim korišćenjem istraženog i bilansiranog mineralnog bogatstva u postojećim i perspektivnim područjima eksploatacije voda;

intenziviranjem geoloških istraživanja u perspektivnim područjima eksploatacije van sliva akumulacije (olova i cinka, antimona, bazalta i dr);

saniranjem degradirane, zagađene i devastirane površine i razvoj projekata koji minimalno ugrožavaju životnu sredinu, primenom tzv. „zelenog inženjerstva” i „tehnologije bez ili sa minimumom otpadaka”; i

otvaranje zatvorenih rudnika, povećanje iskorišćavanja postojećih mineralnih sirovina i obezbeđivanje novih radnih mesta.

3. UTICAJ POSEBNE NAMENE NA EKONOMIJU I PRIVREDNE SISTEME

Privredni razvoj područja Prostornog plana ostvarivaće se podržavanjem održivog privrednog razvoja, a zasnivaće se na postojećoj prostornoj strukturi privrednih aktivnosti u delatnostima komplementarnim zaštiti vodoakumulacije „Selova” i prirodnih vrednosti. Imajući u vidu komparativne prednosti područja Prostornog plana (demografski potencijal, lokalni prirodni resursi, prirodna i kulturna dobra i iskustvo i tradicija u poljoprivredi i zanatstvu), a uz pretpostavku da će biti ispunjeni osnovni preduslovi privrednog razvoja (izgradnja neophodne saobraćajne i komunalne infrastrukture, poboljšanje bazičnih usluga, stvaranje dinamičnog poslovnog ambijenta uz uvažavanje postojećih potencijala i ograničenja), razvoj privrede zasnivaće se na sledećim strateškim prioritetima razvoja:

– poljoprivreda (tradicionalna i organska) – osnovna privredna grana i dalje će biti poljoprivreda, prilagođena tržišnim uslovima poslovanja, pri čemu prioritet mora biti razvoj poljoprivrednih proizvoda posebnih odlika kvaliteta i po tradicionalnim recepturama (stočarski proizvodi, jagodičasto i bobičasto voće), čime se stiču uslovi proizvodnje zdrave hrane poznatog geografskog porekla. Na ovaj način, poljoprivreda može postati konkurentna i grana komplementarna turizmu. Podsticanjem održivog privrednog razvoja pruža se mogućnost poboljšanja kvaliteta života seoskog stanovništva, uz očuvanje prirodnih vrednosti i zdrave životne sredine;

– razvoj prehrambenog sektora koji podrazumeva izgradnju prerađivačkih kapaciteta za otkup i preradu voća (hladnjače, sušare, mini-fabrike sokova, džemova i sl), mesa, mleka, povrća, aromatičnog i začinskog bilja, preradu i pakovanje meda, otkup i preradu gljiva i šumskih plodova i skladištenje proizvoda. Pri tome je potrebno uspostaviti stroge sisteme kontrole u pogledu poštovanja savremenih standarda kvaliteta hrane uvođenjem sistema HACCP (Hazard Analysis Critical Control Point – Analiza opasnosti i kritične kontrolne tačke) standarda;

– razvoj sektora malih i srednjih preduzeća i preduzetništva i prerađivačke industrije u smislu razvoja održive ruralne privrede – Razvoj ovog sektora je potrebno usmeravati pružanjem podsticaja za osnivanje preduzeća u sektoru šumarstva i drvne industrije, poljoprivrede, poljoprivredno-prehrambenih delatnosti, zanatstva i domaće radinosti, turizma i ostalih usluga. Uspostavljanjem i razvojem održive ruralne privrede, porodičnim poljoprivrednim gazdinstvima se donekle pružaju uslovi za konkurentsko ponašanje na tržištu. Od velikog značaja je i drvoprerađivačka industrija (pilane, proizvodnja drvne galanterije i sl), izgradnja postrojenja za preradu i stavljanje u funkciju fabrike za proizvodnju i flaširanje vode za piće i mineralnih voda;

– razvoj turizama (planinski turizam i rekreacija, banjski, kulturni, seoski i turizam specijalnih interesovanja) – razvijati kao komplementarnu delatnost poljoprivredi i agroproizvodnji. Razvoj turizma bi doprineo razvoju dinamičnog poslovnog okruženja, poboljšanju standarda i zaposlenosti stanovništva, kao i poboljšanju demografskog potencijala (utičući na povratak mladog i radno-sposobnog stanovništva);

– razvoj i diverzifikacija sektora usluga (trgovine, saobraćaja, ugostiteljstva, zanatstva i domaće radinosti i dr) i komunalne privrede;

– razvoj šumarstva i lovne privrede;

– razvoj i izgradnja vodoprivrede.

Pored postojećih lokacija privrednih aktivnosti, buduću prostornu organizaciju usmeravati na nove lokacije u naseljima u kojima postoje pogodni prostorni uslovi (infrastruktura, slobodno zemljište, pogodni uslovi za izgradnju), ali uz strogo poštovanje režima zaštite izvorišta i mera zaštite životne sredine u slivu akumulacije „Selova”. Osnovne elemente buduće prostorne organizacije privrede činiće:

– centri zajednice naselja – Blaževo u opštini Brus i Lukovo u opštini Kuršumlija, sa pojedinim funkcijama prostornih i privrednih centraliteta;

– seoska naselja koja imaju male proizvodne pogone, ili u kojima se planira alokacija budućih privrednih aktivnosti zahvaljujući njihovim prirodnim i stečenim potencijalima – u opštini Brus: Batote (poljoprivreda, prehrambena industrija, sektor usluga), Đerekare (poljoprivreda, prehrambena industrija, sektor usluga); u oštini Kuršumlija: Žuč (poljoprivreda, postojeća hladnjača i sušara, prehrambena industrija), Vlahinja (šumarstvo, prerađivačka, pretežno drvnoprerađivačka industrija), Selova (vodoprivreda) i dr;

– turistički centri (turistička naselja) sa značajnim turističkim sadržajima i uslugama (Kopaoničko područje, Lukovska Banja, područje akumulacije „Selova”);

– seoska naselja u kojima postoji ekonomski potencijal za razvoj poljoprivrede (tradicionalne i organske) u porodičnim gazdinstvima ili izgradnja i razvoj kapaciteta eko ili etno turizma i sl.

Osnovni principi na kojima će se zasnivati razvoj i prostorna struktura privrednih delatnosti na području Prostornog plana su:

– orijentacija na lokalne resurse i njihovo maksimalno iskorišćenje za razvoj poljoprivrede, prehrambene i prerađivačke industrije i turizma;

– strogo poštovanje režima zaštite izvorišta vodosnabdevanja u slivu akumulacije „Selova” prilikom prostornog razmeštaja privrednih aktivnosti;

– zaštita životne sredine (zabrana lociranja ekološki rizičnih tehnologija i sprovođenje kontinuiranih edukacija lokalnog stanovništva u oblasti zaštite izvorišta vodosnabdevanja).

Pri razmeštaju i diverzifikaciji privrednih aktivnosti mora se poći od postojećeg stanja prostornih mogućnosti područja Prostornog plana, realne sirovinske osnove, kadrovskog potencijala i postojećih kapaciteta, a uz poštovanje veoma strogih mera zaštite životne sredine. Razmeštaj prerađivačke i prehrambene industrije i sektora malih i srednjih preduzeća treba usmeriti na grane direktno oslonjene na poljoprivredu, šumarstvo, industriju, turizam i sektor usluga, a potrebe za lokacijama za nove proizvodne kapacitete i MSPP biće realizovane:

– u okviru postojećeg stambenog tkiva naselja uz poštovanje pravila izgradnje i uređenja prostora (u smislu veličine parcele, stepena izgrađenosti, infrastrukturne opremljenosti, pristupa na javni put i sl) i uslova zaštite životne sredine i režima zaštite izvorišta vodosnabdevanja (da izgrađeni sadržaji nemaju negativan uticaj na životnu sredinu – u smislu zagađenja vode, vazduha, zemljišta, buke i vibracija); i

– na zasebnim lokacijama (infrastrukturno i komunalno opremljenim) u centrima zajednice naselja i oko onih naselja koja svojim prirodno-tehnološkim potencijalima garantuju privredni razvoj, površine minimum 1-2 ha.

Usmeravanje razmeštaja industrije i MSPP na planskom području zasnivaće se na sledećim planskim opredeljenjima i principima:

– linearne forme tj. pojase proizvodno-uslužnih delatnosti usmeravati na prostor manje povoljan za poljoprivredu (neproduktivna zemljišta), a nalaze se izvan zona I i II akumulacije „Selova”. Time se stvaraju uslovi za formiranje manjih centara sa obeležjima urbane strukture na ruralnom području što ima za posledicu razvoj i neagrarnih delatnosti;

– razvoj miniprerađivačkih kapaciteta i sektora MSPP bazirati na realnim prirodnim resursima, odnosno lokalnim sirovinama iz poljoprivrede i šumarstva (više faze prerade poljoprivrednih i šumskih proizvoda);

– za sveukupni privredni razvoj, od presudnog značaja je udruživanje proizvođača u klastere, odnosno obezbediti vertikalnu povezanost poljoprivrednih proizvođača sa poljoprivredno-prehrambenim i turističkim sektorom i direktan plasman proizvoda, i horizontalnu povezanost samih proizvođača. Na taj način se lakše dolazi do visokoobrazovanog kadra i do potrebnih teorijskih znanja za razvoj preduzetničkog duha i uvođenje savremenih menadžerskih tehnika u upravljanju, a sve u cilju osavremenjavanja proizvodnje i prelaska sa zanatske na industrijsku proizvodnju;

– unapređenje kvaliteta proizvoda i usluga, uvođenje sistema kvaliteta ISO 9000, HCCP, novih tehnologija i inovacija i povećanje stepena korišćenja kapaciteta;

– podrška lokalne samouprave razvoju sektora MSPP preko podsticajnih mera za smanjenje određenih taksi i naknada, obezbeđenja povoljnih kreditnih aranžmana sa povoljnim kamatnim stopama i odobravanjem „grejs” perioda;

– krediti nadležnih ministarstava i fondova – sektoru MSPP se nude brojni subvencionisani krediti za privredu, krediti za sufinansiranje i „strart-up” krediti (krediti za samozapošljavanje, krediti za podsticaj i razvoj preduzeća i preduzetništva u najnerazvijenijim opštinama, krediti za ublažavanje posledica ekonomske krize i dr);

– unapređenje kvaliteta rada lokalne samouprave predstavlja nefinansijsku podršku sektoru MSPP – lokalnu administraciju je potrebno tako urediti da se na jednom mestu mogu dobiti sve informacije, potrebne dozvole i u jednom danu obaviti sve radnje neophodne za registraciju firme.

4. TURIZAM

Turizam će biti osnova razvoja prostora koji raspolažu atraktivnim motivima za turističku i rekreativnu tražnju i alternativna delatnost na prostorima pod režimima zaštite akumulacije „Selova”. Razvoj turističke ponude baziraće se na postojećim turističkim kapacitetima, uz kompletiranje turističke ponude uvođenjem novih sportsko-rekreativnih sadržaja, sadržaja zdravstvenog i etno turizma, tradicionalnih zanata i sl. Potrebno je kapacitete u postojećim odmaralištima i u privatnom smeštaju proširiti i standardizovati u turističke pansione, od javnih službi unaprediti kulturu, a od servisa trgovinu i ugostiteljstvo. Kulturno-istorijski spomenici i arheološki lokaliteti, iako nedovoljno istraženi, mogu se uključiti kao dopuna primarnim vidovima turizma ili kao „stanice” na turističkim rutama.

Na planskom području biće zastupljeni sledeći vidovi turizma: sportsko-manifestacioni, izletničko-rekreativni, tranzitni, seoski turizam, lov i ribolov, kružna putovanja, turizam specijalnih interesovanja i drugi vidovi turizma pretežno regionalnog značaja.

Sportsko–manifestacioni turizam, na osnovu morfoloških i klimatskih osobenosti omogućuje prvenstveno letnje i zimske sportove na otvorenom prostoru. Letnje sportske aktivnosti, pored standardnih (košarka, odbojka, tenis, mali fudbal, vožnja bicikla, jahanje, pešačke-trening ture na uređenim stazama i vidikovcima), obuhvatiće i razvoj ekstremnih, kao što su biciklistički kros, paraglajding, sportsko letenje, penjanje i sl. Najveći deo zimskih aktivnosti biće usmeren ka sportsko-rekreativnom centru NP Kopaonik (Suvo Rudište, Srebrnac i Brzeće).

Izletničko–rekreativni turizam karakterišu poludnevna, dnevna i vikend turistička kretanja, kao i pasivna i aktivna rekreacija, pretežno domaćih turista. Usmeravaće se na pretežno letnje izletničko-rekreativne aktivnosti na akumulaciji „Selova” i Lukovskoj Banji, kao što su: šetnje, izleti, kupanje i planinarenje do okolnih planinskih masiva i vidikovaca, te kontakti sa seoskim stanovništvom, sakupljanje lekovitog i aromatičnog bilja, a zimi sankanje, skijanje, klizanje i sl. Izletničko-rekreativna turistička kretanja ka lokalitetima Kopaonika („Jaram” – KO Brzeće, Bećirovac – KO Brzeće, Brzeće/Gočmanci -KO Brzeće i KO Gočmanci), Livađe-Radmanovo (KO Livađe i KO Radmanovo), Paljevštica (KO Paljevštica), Kneževo (KO Kneževo) će biti intenzivnija ukoliko se bolje saobraćajno povežu sa okolnim urbanim centrima.

Seoski turizam podrazumeva stacionarni vid turizma u privatnom smeštaju (seoskim domaćinstvima) i da bi postao stabilan vid turizma planinskog područja zavisiće od ukupnog razvoja specijalizovanih oblika poljoprivrede, unapređenja uslova seoskog stanovanja i pronalaženje interesa meštana za pružanje usluga turistima. U skladu sa brojem posetilaca i razvojem pretežno letnje ponude područja prilagođavaće se i njihova uloga u razvoju turističke privrede (smeštaj, tradicionalna proizvodnja, kulinarstvo, proizvodnja hrane i dr).

Lovni turizam bi prema prirodnim uslovima mogao da postane perspektivna i vrlo rentabilna privredno-turistička delatnost, ali pod uslovima da se merama zaštite i obnove populacije divljači poboljša kapacitet lovišta i pripremi uzgoj određene vrste divljači (jelen, srna, zec i dr) u ograđenim lovištima.

Kružna putovanja biće zasnovana na poseti prirodnim i antropogenim znamenitostima područja, atraktivnim vidikovcima i ambijentalnim celinama.

Osnovne funcije kulturnog turizma će biti da promoviše nacionalne, regionalne i lokalne kulturne vrednosti. Napominje se da, pored definisanih dominantnih vidova turizma, postoje indicije i za razvoj banjskog turizma.

Sa stanovišta pogodnosti, raspoloživih prirodnih i antropogenih turističkih resursa, raznovrsnosti i očuvanosti predela, kao turističke zone za organizaciju prepoznatljive turističke ponude izdvojene su: Turistička zona „Kopaonik”, Turistička zona „Selova” i Turistička zona „Lukovska Banja”. Osnove programa i organizacije izdvojenih zona date su respektivno.

Turistička zona „Kopaonik” oslanja se na NP Kopaonik koji predstavlja najveći domaći zimski turistički centar sa težištem turističke ponude u okviru turističkih kompleksa Suvo Rudište, Srebrnac i Brzeće. Turizam će se u okviru ove turističke zone razvijati u funkciji zaštite, revitalizacije i prezentacije prirodnih i kulturnih dobara, jer će obezbediti značajnu ekonomsku podršku uz redovna, osnovna sredstva, koja za nacionalna prirodna i kulturna dobra, obezbeđuje država. Kroz vidove kulturološkog turizma (prvenstveno ekološkog, edukativnog, ekskurzionog i naučno-istraživačkog), prirodna dobra biće komercijalizovana na optimalan način, kako u korist zaštite, revitalizacije i promocije dobara, tako i u korist promocije, kulturnog i socio-ekonomskog razvoja.

Program i organizacija prostora u ovoj glavnoj turističkoj destinaciji utvrđeni su PPPPN NP Kopaonik. Prema njemu, na delu obuhvaćenom planskim područjem, planirano je ukupno 5800 ležajeva. Na teritoriji nacionalnog parka/planinske zone u sastavu primarnog turističkog centra Kopaonik planirani su sledeći sadržaji: turistički podcentar „Jaram” (KO Brzeće) – ukupno 600 ležajeva (200 u pansionima, 200 u etno-selu i 200 u ostalim objektima) i 750 dnevnih izletnika sa javnim službama i servisima, zatim bačište Bećirovac (KO Brzeće) sa 100 dnevnih izletnika i punktovima sa prihvatnim i ugostiteljskim objektima na ulazima u skijališta, međustanicama žičara i čvorištima izlaza žičara. U zaštitnoj/potplaninskoj zoni, planirani su sekundarni opštinski i sekundarni turistički centar Brzeće/Gočmanci (KO Brzeće i KO Gočmanci) sa 1500 stanovnika – ukupno 4500 ležajeva (450 u hotelima, 1200 u turističkim apartmanima, 800 u omladinskom centru „Junior”, 400 u odmaralištima, 1000 u pansionima/vikend kućama i 650 u privatnom smeštaju) i 3000 dnevnih izletnika, sa posrednim ulazima u alpska skijališta Karamana i Gobelje, javnim službama i servisima i sportsko-rekreativnim sadržajima, zatim Livađe-Radmanovo (KO Livađe i KO Radmanovo) sa 600 stanovnika i 600 ležajeva (200 u pansionima i 400 u privatnom smeštaju), Paljevštica (KO Paljevštica) sa 200 stanovnika i 200 ležajeva (u privatnom smeštaju) i Kneževo (KO Kneževo) sa 200 stanovnika i 100 ležajeva (u privatnom smeštaju), uz neophodne javne sadržaje, kao i punktovi sa prihvatnim i ugostiteljskim objektima na ulazima u skijališta, međustanicama žičara i čvorištima izlaza žičara. Najvećim delom u okviru nacionalnog parka i delimično u zaštitnoj zoni, planirani su brojni sadržaji zimske i letnje ponude u prostoru/turističke infrastrukture. Na alpskom/snoubord skijalištu su predviđene 24 nove žičare (sa postojećim ukupno 34) i oko 64 km ski-staza (sa postojećim ukupno oko 89 km), ukupnog kapaciteta od oko 22000 jednovremenih skijaša.

U celoj turističkoj zoni predviđena je mreža planinarskih i izletničkih staza. Od posebnog značaja za turizam su planirani pristupni putevi iz pravca Vrnjačke Banje, Brusa i Kuršumlije, kao i planirani kružni put i šinska saobraćajnica oko područja NP Kopaonik (koji povezuju Krivu Reku, Brzeće i Zaplaninu sa potplaninskim naseljima u opštinama Raška i Leposavić).

U delu NP Kopaonik obuhvaćenom širom zonom sanitarne zaštite akumulacije „Selova”, dozvoljava se uređenje i izgradnja prostora u funkciji turizma (skijališta, žičare, odmorišta, komercijalni i ugostiteljski objekti i prateća komunalna i druga infrastruktura u skladu sa propisanim režimima zaštite), koji su planirani Prostornim planom područja posebne namene NP Kopaonik, a uz primenu mera sanitarne zaštite šire zone izvorišta i organizovano upravljanje otpadom. Naročito treba voditi računa o sanitarnom prikupljanju i prečišćavanju otpadnih voda i, po mogućstvu, njihovom odvođenju van sliva akumulacije.

Razvoj turizma u ovoj turističkoj zoni „Selova” definisan je prema utvrđenim zonama sanitarne zaštite akumulacije.

U zoni neposredne zaštite i u užoj zoni sanitarne zaštite akumulacije (I i II zona zaštite) mogu se formirati pešačke i biciklističke staze, odmorišta i vidikovci, uz prethodno pribavljanje uslova i mišljenja nadležnih republičkih i lokalnih vodoprivrednih i komunalnih preduzeća u pogledu mera sanitarne zaštite i očuvanja kvaliteta vode i organizovanog upravljanja otpadom.

U okviru šire zone sanitarne zaštite akumulacije (III zona zaštite) podsticaće se unapređenje, očuvanje i promovisanje predela, uređivanje vidikovaca uz zaštitu vizura i održivo korišćenje prostora. U ovoj zoni programi očuvanja treba da potpomognu kreiranju turističkog identiteta umesto da kriterijumi zaštite predstavljaju ograničenje u pogledu privlačenja turista. Moguće je lociranje punktova za rečni ribolov i rekreativne aktivnosti tako da ne predstavljaju opasnost za sanitarnu ispravnost vode u jezeru, odnosno tako da omoguće razvoj turizma u uslovima održivosti, u skladu sa propisanim režimima zaštite. Lov i ribolov biće organizovani u skladu sa propisanim merama zaštite NP Kopaonik (u delovima gde se sa njim preklapa) i akumulacije „Selova”. Punktovi za rečni ribolov i rekreativne aktivnosti biće locirani u podbranskom delu akumulacije „Selova” gde ne predstavljaju opasnost za sanitarnu ispravnost vode u jezeru. U ovom prostoru, kao vid kompenzacije rezidentnom stanovništu za ograničenja usled sanitarnih zaštita vodoizvorišta, planira se aktivacija napuštenih kapaciteta u funkciji obezbeđivanja smeštajnih kapaciteta za potrebe turizma. Takođe, dozvoljava se uređivanje pešačkih i biciklističkih staza, odmorišta i vidikovaca, uz primenu mera propisanih za ovu zonu zaštite i organizovano upravljanje otpadom.

Zabranjene aktivnosti definisane su kroz režime sanitarne zaštite vodoakumulacije u poglavlju III 1.2. „Režimi zaštite, uređenja i korišćenja prostora posebne namene” Prostornog plana.

Turistička zona „Lukovska Banja” namenjena je stacionarnom, izletničkom i planinskom turizmu, uz tranzitnu funkciju na turističkom pravcu Lukovska Banja – Kopaonik. Funkcionisanje Lukovske Banje kao njegovog centra uslovljeno je kvalitetom saobraćajnog povezivanja, pa je potrebno rekonstruisati postojeću putnu mrežu u cilju obezbeđivanja adekvatnog pristupa svim naseljima unutar ovog turističkog prostora i unaprediti saobraćajne veze ka Brusu i Leposaviću. Razvoj turizma zasnovan je na izvorima mineralne vode, dva blatna termalna izvora koja su preuređena u otvorene bazene, izvanrednim uslovima za zimske sportove, ali i napuštenom stambenom fondu koji se uz prilagođevanje novoj nameni može smatrati zavidnim potencijalom. Zaokruživanje celogodišnje turističke ponude ove turističke zone baziraće se na održanju nivoa kvaliteta i proširenju postojećih kapaciteta u Lukovskoj Banji, razvoju novih sadržaja, u prvom redu vezanih za zimske sportove, kao i revitalizaciji pripadajućih seoskih naselja kroz aktiviranje ruralnog turizma. U planskom periodu treba proširiti i osavremeniti turističku ponudu savremenim vidovima turizma (spa, wellness), povezati je sa sportsko-rekreativnim turizmom i na taj način je prilagoditi većem broju korisnika. Uređenje i izgradnja turističke zone Lukovska Banja, u delu obuhvaćenom širom zonom sanitarne zaštite akumulacije „Selova”, dozvoljeno je uz poštovanje mera zaštite i uspostavljanje sistema za organizovano upravljanje otpadom, naročito u pogledu sakupljanja i prečišćavanja otpadnih voda. Prema utrđenim režimima zaštite, predviđaju se sledeći vidovi turizma:

– seoski turizam – dopunska aktivnost seoskog stanovništva (ovaj vid turizma tek treba ozbiljno uspostaviti, a domaćinstva za ovaj vid turizma treba opremati u lokalnom etno-stilu);

– izletnički turizam – u smislu celodnevnih i poludnevnih poseta (organizovani izlasci u čistu prirodu, izletničke, pešačke, planinarske, lovačke i ribolovne ture), uz formiranje izletničkih punktova;

– vikend turizam – povremeni boravak stanovnika urbanih naselja;

– ciklo turizam;

– lovni turizam – kao dopunska aktivnost turista u okviru već navedenih vidova turizma;

– ribolovni turizam – kao aktivnost turista u okviru već navedenih vidova;

– skijaški sportovi – kao aktivnost turista u okviru već navedenih vidova.

5. UTICAJ POSEBNE NAMENE NA DEMOGRAFSKE

I SOCIJALNE PROCESE I SISTEME

5.1. Demografski razvoj

Ljudski resurs kao razvojni potencijal je ograničen (nepovoljna starosna struktura i nepovoljna migratorna kretanja), pa je vrlo važno da se preduzmu adekvatne populacione mere sa ciljem obnove stanovništva. Ukoliko dođe do aktiviranja raspoloživih resursa i otvaranja mogućnosti za zapošljavanje i prihodovanje moguće je očekivati oživljavanje demografskih tokova i vitalnih demografskih karakteristika. Kao osnovne planske pretpostavke, pri kreiranju demografske politike, mogu se navesti: pokretanje privrednih aktivnosti, poboljšanje nivoa komunalne i saobraćajne infrastrukture, porast nivoa bazičnih usluga (socijalnih, zdravstvenih, ptt usluga i sl – kao osnova za poboljšanje uslova života i rada stanovništva) i sl. Ispunjenje i realizacija ovih planskih pretpostavki omogućiće zadržavanje stanovništva na području Prostornog plana, uz istovremeno pokretanje pozitivnih migracija mlađeg, radno-sposobnog stanovništva koje je ostalo bez posla u okolnim gradovima i opštinskim centrima.

Ovako postavljenu demografsku politiku nije moguće ostvariti u kratkom roku, već dugoročno i postepeno i to zajedničkim delovanjem ekonomske i socijalne politike uz razvoj infrastrukture i bazičnih usluga, čijim je sinergičkim delovanjem moguće uticati na porast nataliteta, privrednog rasta i zapošljavanja što za krajnji rezultat treba da ima ublažavanje daljeg smanjenja stanovništva 2025. godine.

5.1.1. Projekcija kretanja stanovništva

Projekcija broja stanovnika na području Prostornog plana je urađena na osnovu demografskih potencijala i očekivanih efekata socio-ekonomskih promena u dužem vremenskom periodu. Na osnovu izvršene analize demografskog potencijala i trendova kretanja stanovništva do 2002. godine i projekcijom daljih trendova demografskih kretanja po osnovu nastavljanja trenda kretanja stanovnika 1991-2002. godine, može se očekivati nastavak trenda smanjenja broja stanovnika, tako da će po projekciji, 2025. godine na području Prostornog plana živeti ukupno 2.367 stanovnika, što predstavlja smanjenje u odnosu na 2002. godinu od 49,26%, odnosno smanjenje od 29,32% u odnosu na 2011. godinu.

Tabela 14: Prognoza kretanja broja stanovnika na području prostornog plana do 2025. godine

Područje/naselje

1991.

2002.

2011.

Projekcija

2017.

2022.

2025.

Batote

662

498

345

274

200

125

Belo Polje

83

50

32

5

0

0

Blaževo

210

183

105

146

134

122

Bozoljin

172

129

87

70

51

31

Boranci

65

45

36

18

9

0

Brzeće

246

258

237

274

280

285

Vitoše

78

57

37

28

19

9

Gornje Leviće

207

138

91

44

13

0

Gradac

138

134

136

129

127

125

Domiševina

140

104

64

55

39

22

Donje Leviće

122

87

52

39

23

7

Đerekari

37

23

17

4

0

0

Žarevo

172

92

63

0

0

0

Iričići

57

40

31

17

9

1

Kneževo

73

60

40

42

36

30

Kovizla

59

59

45

59

59

59

deo naselja Livađe

185

174

127

159

154

149

Ravnište

146

95

84

25

2

0

Radmanovo

147

132

125

112

105

98

Radunje

112

87

62

53

42

30

Sudimlja

91

50

26

0

0

0

Čokotar

45

33

28

17

11

6

Šošiće

174

109

85

20

0

0

područje plana na teritoriji opštine Brus

3421

2637

1955

1591

1311

1100

Babica

138

90

61

25

3

0

Vlahinja

121

88

28

43

28

13

Dankoviće

265

232

175

187

172

157

Donja Mikuljana

87

83

89

78

76

74

Žalica

19

12

5

2

0

0

Žuč

205

172

160

127

112

97

Igrište

89

42

24

0

0

0

Lukovo

320

366

260

429

450

471

Ljutova

53

37

28

15

8

1

Magovo

29

24

14

17

15

13

Merćez

33

26

17

0

0

0

Mrče

117

93

75

60

49

38

Parada

28

16

5

0

0

0

Pačarađa

78

41

40

0

0

0

Pevaštica

59

35

82

2

0

0

Perunika

90

64

30

29

17

5

Rastelica

13

0

3

0

0

0

Selova

132

180

63

245

267

289

Seoce

181

115

49

25

0

0

Trebinje

105

74

49

32

18

4

Trećak

110

62

47

0

0

0

Štava

207

176

90

134

120

106

područje plana na ter. opštine Kuršumlija

2479

2028

1394

1449

1334

1266

PODRUČJE PROSTORNOG PLANA

5900

4665

3349

3040

2645

2367

Izvor: Republički zavod za statistiku Srbije.

Na osnovu Popisa 2011. godine, koji svedoči o smanjenju broja stanovnika i u populaciono najvećim naseljima planskog područja, uz efekte primene planskih mera, očekuje se postepeno ublažavanje trenda smanjenja broja stanovnika u lokalnim ruralnim centrima. Važan činilac ovakvih efekata u daljoj budućnosti će biti, pre svega, pozitivan migracioni saldo kao indikator funkcionalne transformacije i oživljavanja naselja. Pri tom, planska pretpostavka je stimulisanje kvalitetnog socio-ekonomskog razvoja sa stvaranjem uslova za razvoj onih privrednih delatnosti koje neće negativno uticati na održavanje kvaliteta vode u akumulaciji „Selova”.

Imajući u vidu izvršenu projekciju trendova kretanja stanovnika, a sa ciljem ublažavanja negativnih demografskih trendova i revitalizacije demografskog potencijala na području Prostornog plana, politika demografskog razvoja treba da se zasniva na kvantitativnim (u smislu zaustavljanja daljeg smanjenja i ravnomeran razmeštaj stanovništva) i kvalitativnim promenama demografskog potencijala (poboljšanje nepovoljne starosne i obrazovne strukture, stimulisanje pozitivnih migracija mladog i obrazovanog stanovništva i sl). Pri tome je bitno donošenje i realizacija, od strane lokalnih samouprava, specifičnih programa i preduzimanje niza mera i aktivnosti čime bi se postiglo povećanje nataliteta, poboljšala starosna struktura seoskog stanovništva i smanjile migracija na relaciji selo-grad.

Tabela 15:Prognoza kretanja broja stanovnika na području prostornog plana do 2025. godine – indeks promene

Područje/opština

/naselje

Indeksi promene broja stanovnika

2017/2002.

2022/2017.

2025/2022.

2025/2002.

Batote

55,02

72,99

62,50

25,10

Belo Polje

10,00

0,00

0,00

0,00

Blaževo

79,78

91,78

91,04

66,67

Bozoljin

54,26

72,86

60,78

24,03

Boranci

40,00

50,00

0,00

0,00

Brzeće

106,20

102,19

101,79

110,47

Vitoše

49,12

67,86

47,37

15,79

Gornje Leviće

31,88

29,55

0,00

0,00

Gradac

96,27

98,45

98,43

93,28

Domiševina

52,88

70,91

56,41

21,15

Donje Leviće

44,83

58,97

30,43

8,05

Đerekari

17,39

0,00

0,00

0,00

Žarevo

0,00

0,00

0,00

0,00

Iričići

42,50

52,94

11,11

2,50

Kneževo

70,00

85,71

83,33

50,00

Kovizla

100,00

100,00

100,00

100,00

deo naselja Livađe

91,38

96,86

96,75

85,63

Ravnište

26,32

8,00

0,00

0,00

Radmanovo

84,85

93,75

93,33

74,24

Radunje

60,92

79,25

71,43

34,48

Sudimlja

0,00

0,00

0,00

0,00

Čokotar

51,52

64,71

54,55

18,18

Šošiće

18,35

0,00

0,00

0,00

Područje plana na teritoriji opštine Brus

60,33

82,40

83,91

41,71

Babica

27,78

12,00

0,00

0,00

Vlahinja

48,86

65,12

46,43

14,77

Dankoviće

80,60

91,98

91,28

67,67

Donja Mikuljana

93,98

97,44

97,37

89,16

Žalica

16,67

0,00

0,00

0,00

Žuč

73,84

88,19

86,61

56,40

Igrište

0,00

0,00

0,00

0,00

Lukovo

117,21

104,90

104,67

128,69

Ljutova

40,54

53,33

12,50

2,70

Magovo

70,83

88,24

86,67

54,17

Merćez

0,00

0,00

0,00

0,00

Mrče

64,52

81,67

77,55

40,86

Parada

0,00

0,00

0,00

0,00

Pačarađa

0,00

0,00

0,00

0,00

Pevaštica

5,71

0,00

0,00

0,00

Perunika

45,31

58,62

29,41

7,81

Rastelica

0,00

0,00

0,00

Selova

136,11

108,98

108,24

160,56

Seoce

21,74

0,00

0,00

0,00

Trebinje

43,24

56,25

22,22

5,41

Trećak

0,00

0,00

0,00

0,00

Štava

76,14

89,55

88,33

60,23

područje plana na teritoriji opštine Kuršumlija

71,45

92,06

94,90

62,43

PODRUČJE PROSTORNOG PLANA

65,17

87,01

89,49

50,74

Izvor: Republički zavod za statistiku Srbije.

I pored činjenice da je planska pretpostavka da će na području Prostornog plana u toku posmatranog perioda doći do smanjenja broja stanovnika, realizacijom planskih rešenja, može se očekivati porast broja stanovnika u najvećim naseljima (Selova, Brzeće i Lukovo), koja ujedno predstavljaju privredne i turističke centre.

Osnovno polazište pri kreiranju budućeg demografskog razvoja područja Prostornog plana je preduzimanje niza ekonomskih mera (finansijskih i nefinansijskih) za pokretanje privrednih aktivnosti (kreditno-finansijske linije podrške razvoju i unapređenju poljoprivredne proizvodnje i privatnog preduzetništva, podrška formiranju mini-porodičnih firmi u oblasti poljoprivrede, agroindustrije, zanatstva i turizma) što posledično dovodi do novih radnih mesta i porasta zaposlenosti kao pokretača pozitivnih migracionih kretanja i povratka mladog i obrazovanog stanovništva.

Druga bitna komponenta demografske politike su mere socijalne politike (usmerene naročito prema posebnim kategorijama stanovništva kao što su: deca, žene, stariji građani (naročito staračka samačka i dvočlana domaćinstva) i druge posebno ugrožene grupe.

Pored mera ekonomske i socijalne politike, potrebno je obnoviti i izgraditi lokalnu saobraćajnu i komunalnu infrastrukturu, poboljšati život u naseljima funkcionalnim sadržajima i poboljšati bazične usluge (poboljšanje sistema obrazovanja, ptt usluga, interneta i sl) u onom nivou koji je dovoljan da smanji privlačnu snagu okolnih gradova. Na ovaj način je moguće stvoriti uslove za zadržavanje mlađeg i ženskog stanovništva (naročito fertilno sposobnog).

Za postizanje demografskog razvoja i demografske revitalizacije na teritoriji Prostornog plana, bitna je i pomoć države merama populacione politike koje bi išle u smeru osavremenjavanja poljoprivredne proizvodnje i razvoja sektora malih i srednjih preduzeća i preduzetnika u sektoru poljoprivrede, agro-industrije, trgovine, zanatstva i turizma.

5.2. Socijalni razvoj

Organizacija javnih službi na planskom području planirana je na osnovu preporuka PPRS za organizaciju javnih službi prema hijerarhijskom nivou naselja (tabela 16), uz poštovanje postojećih javnih sadržaja u naseljima i demografskog aspekta njihovog razvoja.

Tabela 16. Preporuke PPRS za organizaciju javnih službi prema hijerarhijskom nivou naselja

regionalni (funkcionalne oblasti)

oblasni

NUTS 3

opštinski

naselje – lokalna zajednica

I – Socijalna zaštita

Dnevni centri

H

Stacionarni centri (kompleksi) za stare

(H)

(H)

Centri za socijalni rad

H

II – Obrazovanje

Predškolsko obrazovanje

H

H

Osnovno obrazovanje I-IV razred

H

H/HH

Osnovno obrazovanje V –VIII razred

H

H

Srednje obrazovanje

(H)(K)

(H)(K)

Više i visoko obrazovanje

(H)(K)

(H)(K)

(H)(K)

Učenički i studentski domovi

H

H

H

III – Zdravstvena zaštita

Ambulanta, zdravstvena stanica, mobilna zdravstvena služba

H

Dom zdravlja

H

HH

(opšta) bolnica

H

(H)

Apoteke

H

(H)

Veterinarska stanica

H

(H)

IV – Kultura

Multifunkcionalni prostori/objekti za različite vrste kulturnih, obrazovnih i socijalnih programa

H

H

Biblioteke i knjižare

H

(H)

Objašnjenje znakova:

H – obavezno;

HH – ako se ne može organizovati u naselju, jer za to ne postoje potrebni uslovi (potencijalni broj korisnika, građevinski fondovi i sl), obavezno je obezbediti organizovani prevoz do susednog mesta u kome sadržaj postoji (školski autobusi, prilagođen javni prevoz, subvencionisane karte i dr);

(H) – ako postoji interes i ekonomska osnova za organizovanje sadržaja, bilo u okviru javnog ili privatnog sektora vlasništva;

(K) – obaveza organizovanja komplementarnog – pratećeg sadržaja koji osigurava celovito zadovoljenje potreba: na primer, đački ili studentski domovi, đačke ili studentske kuhinje i restorani, biblioteke sa čitaonicom i prostorijama za učenje.

Osnovno plansko rešenje podrazumeva zadržavanje, rekonstrukciju i adaptaciju postojećih kapaciteta na celokupnom planskom području. Zatim, u naseljima u kojima ne postoje osnovne javne usluge i naseljima sa izraženom depopulacijom, kao jedna od mera zadržavanja stanovništva i daljeg opstanka ovih naselja planirani su multifunkcionalni centri u većini naselja, zamišljeni kao jedna ili više prostorija za različite namene, adaptiranih u okviru postojećih kapaciteta (uglavnom zapuštenih školskih objekata) ili novom izgradnjom na istoj lokaciji (ukoliko se utvrdi da troškovi adaptacije nefunkcionalnog objekta prevazilaze troškove izgradnje novog).

Kvalitet planiranih usluga zavisiće od zadovoljenja potrebnih prostornih, tehničkih i kadrovskih uslova, te je neophodno kapacitete javnih usluga adekvatno infrastrukturno i tehnički opremiti (uz mogućnost osavremenjavanja i proširenja kapaciteta za nove sadržaje), kao i primeniti adekvatna kadrovska rešenja (uz mogućnost stručnog usavršavanja kroz stalnu edukaciju – seminari, skupovi, konferencije). Nivo kvaliteta pruženih usluga ne sme biti različit u naseljima različite veličine (sa različitim brojem korisnika usluga) ili u odnosu na planirani stepen centraliteta u mreži naselja.

U cilju podizanja nivoa kvaliteta usluga treba ostvariti i unaprediti saradnju između javnog i privatnog sektora, lokalnih udruženja i nevladinih organizacija, kao i sa republičkim i evropskim institucijama i asocijacijama.

Preduslovi za nesmetano funkcionisanje javnih službi su:

– regulisanje imovinsko-pravnih odnosa za sve lokacije za pružanje javnih usluga i ostvarivanje prava lokalne samouprave/zajednice u upravljanju javnim objektima. Lokacije javnih sadržaja uglavnom koriste postojeće javno zemljište. U slučaju da je zemljište u privatnom vlasništvu, ne mora se nužno vršiti eksproprijacija, već se predlaže partnerstvo javnog i privatnog sektora;

– rekonstrukcija putne mreže i njeno adekvatno održavanje, naročito u zimskom periodu, kao preduslov ostvarivanja prostorne dostupnosti i organizacije javnog prevoza;

Za sve postojeće kapacitete, planirana je mogućnost rekonstrukcije ili proširenja u okviru postojećih lokacija (građevinskih parcela i kompleksa).

Za pojedine usluge planirana je prenamena i adaptacija postojećih objekata javne namene koji su trenutno zapušteni ili su van funkcije (multifunkcionalni centri u okviru nefunkcionalnih školskih objekata, domova kulture, zadružnih domova i sl), odnosno, adaptacija prostora za određenu namenu u okviru postojećih objekata javne namene koji su u funkciji (adaptacija prostora za usluge predškolskog obrazovanja u okviru postojećih škola, usluga socijalne zaštite u okviru postojećih ambulanti i sl).

5.2.1. Planska rešenja po pojedinim oblastima

Osim u Brzeću, gde je organizovan rad predškolske ustanove, na području Prostornog plana je potrebno obezbediti kapacitete za predškolsko obrazovanje i vaspitanje u centrima zajednice naselja Blaževo i Lukovo, kao i u naseljenom mestu Batote, u okviru postojećih školskih objekata ili na drugoj lokaciji.

S obzirom na nepovoljne demografske trendove, u svim naseljima u kojima ima predškolske dece, (za svako dete) potrebno je organizovati mobilne službe dva do tri puta nedeljno, koje bi svoj rad obavljale ili u objektima škole, ili u okviru prostorija planiranih multifunkcionalnih centara.

Osnovno obrazovanje odvijaće se u postojećim objektima, gde neće biti većih promena u smislu novih kapaciteta (osim za predškolsko obrazovanje), već u smislu poboljšanja načina održavanja, komunalnog opremanja i modernizacije uslova rada u ovim objektima. Za naselje Merćez, gde postoji objekat osnovne škole, nakon izgradnje akumulacije, osnovno obrazovanje će se odvijati u okviru multifunkcionalnog centra planiranog na novoj lokaciji.

U naseljima u kojima ima školske dece, osnovno obrazovanje, kao Ustavom obavezujuća kategorija, biće organizovano ili u samom naselju, u okviru planiranih multifunkcionalnih centara, ili uz organizovan prevoz do susednog naselja u kojem postoji osnovna škola ili je planiran multifunkcionalni centar.

Osnovna osmogodišnja nastava odvijaće se u naseljenim mestima Lukovo, Batote i Blaževo. Za đake viših razreda osnovne škole ostalih seoskih naselja, biće organizovan prevoz do ovih naseljenih mesta, a za srednjoškolce do Kuršumlije i Brusa.

Mreža zdravstvenih ustanova planirana je u skladu sa Uredbom o planu mreže zdravstvenih ustanova („Službeni glasnik RS”, br. 42/06, 119/07, 84/08, 71/09, 85/09, 24/10, 6/12, 37/12 i 8/14) i Zakonom o zdravstvenoj zaštiti („Službeni glasnik RS”, br. 107/05, 72/09 – dr. zakon, 88/10, 99/10, 57/11, 119/12, 45/13 – dr. zakon i 93/14).

Osnovno plansko rešenje je zadržavanje, rekonstrukcija, infrastrukturno i tehničko opremanje postojećih ambulanti/zdravstvenih stanica koje pružaju usluge primarne zdravstvene zaštite na celokupnom planskom području, u skladu sa planom organizacije rada Doma zdravlja Brus i Kuršumlija, postojećih stanica i ambulanti u naseljima Đerekari, Blaževo i Batote na području opštine Brus, Žuč i Lukovo na području opštine Kuršumlija. U Brzeću je planirana nova ambulanta, koja je u fazi izgradnje.

U okviru ambulanti/zdravstvenih stanica, u skladu sa planom rada Apotekarske ustanove, potrebno je omogućiti snabdevanje lekovima lokalnog seoskog stanovništva, prvenstveno u Brzeću i Lukovu.

Za ostala seoska naselja, primarnu zdravstvenu zaštitu pružaće mobilne zdravstvene službe, u nedeljnom terminu, odnosno prema potrebama lokalnog stanovništva. S obzirom da se uglavnom radi o staračkom stanovništvu, adaptirane prostorije tzv. multifunkcionalnih centara, potrebne su u svim naseljima koja prevazilaze udaljenost od 2.5 km od najbližih ambulanti/zdravstvenih stanica.

Planirano je ukupno 15 multifunkcionalnih centara/prostorija u naseljenim mestima na teritoriji opštine Brus (Vitoše, Boranci, Domiševina, Radunje, Gradac, Iričići, Sudmilja, Bozoljin, Donje Leviće, Ravnište, Gornje Leviće, Kneževo, Šošiće, Radmanovo, Žarevo) i 16 u naseljenim mestima na teritoriji opštine Kuršumlija (Trećak, Magovo, Babica, Seoce, Pevaštica, Selova, Merćez (nova lokacija), Žalica, Ljutova, Parada, Mrče, Trebinje, Rastelica, Igrište, Perunika, Dankoviće). Ovi centri koristiće postojeće kapacitete domova kulture, tamo gde ih ima, ili druge prostorije koje su ranije bile namenjene delatnostima od javnog značaja (zadružni domovi i sl).

Hospitalizacija bolesnika sa područja Prostornog plana vršiće se i dalje u okružnim i regionalnim centrima pripadajućih okruga, Prokuplju, Kruševcu i Nišu.

Centri za socijalni rad u sedištima opština Kuršumlija i Brus, obavljaće svoju delatnost prvenstveno kroz rad gerontoloških službi, a osim kućnih poseta, za svoj rad koristiće i prostorije multifunkcionalnih centara, planiranih u 29 naselja na području Prostornog plana.

U svim naseljima sa određenim stepenom centraliteta, kao i u primarnim naseljima u kojima se odvija nastava, planira se izgradnja i uređenje sportskih terena/igrališta na otvorenom, kao javnih sadržaja (treba razlikovati od sadržaja koji se nalaze u privatnim turističkim kompleksima i koji nemaju javni režim korišćenja).

U naseljima Batote, Lukovo i Blaževo, u kojima se odvija osnovna osmogodišnja nastava, planirane su fiskulturne sale.

U naseljima Brzeće i Lukovo postoje sportsko-rekreativni kompleksi u funkciji turizma i korišćenja prirodnih potencijala, ali jedan deo tih sadržaja mora biti jasno opredeljen za javno korišćenje od strane lokalnog stanovništva, odnosno, treba izgraditi nove sadržaje (terene, igrališta, sale) isključivo javnog karaktera.

U centrima zajednice naselja, Lukovo i Blaževo, kao i u naselju Brzeće, naselju čiji se centralitet bazira na razvoju turizma, planirana je organizacija kulturnih aktivnosti. Na opštinskim upravama i kulturnim centrima u Brusu i Kuršumliji, je da obezbede prostor za odvijanje ovih aktivnosti, koji može biti trajno opredeljen za ovu namenu (stalni prostor), ili se događaji i manifestacije mogu odvijati u prostorima sa drugom pretežnom namenom (turizam, ugostiteljstvo, sport, obrazovanje i sl), koji mogu, ali ne moraju biti u javnoj svojini (javno/privatno partnerstvo, zakup, iznajmljivanje prostora na određen rok od strane opštine i sl).

Organi uprave jedinica lokalne samouprave na području Prostornog plana nastaviće da svoj rad obavljaju u postojećim seoskim mesnim kancelarijama. Mesna kancelarija u naseljenom mestu Merćez biće izmeštena na lokaciju novog građevinskog područja u okviru pripadajuće katastarske opštine.

S obzirom da je funkcionisanje buduće akumulacije „Selova” pitanje od značaja za obe opštine, potrebno je poboljšati međusobnu saradnju mesnih kancelarija dveju opština.

5.3. Mreža naselja

Mrežu naselja na području Prostornog plana činiće 43 naselja ruralnog tipa. Prema funkcionalnoj diferencijaciji, mrežu naselja činiće tri centra zajednice naselja (Blaževo u opštini Brus i Lukovo i Žuč u opštini Kuršumlija), dva naselja sa ograničenim funkcijama centraliteta (Batote i Đerekare u opštini Brus), Brzeće kao naselje sa specifičnim funkcijama (turističko naselje) i 37 primarnih seoskih naselja (Tabela 17).

Tabela 17. Mreža naselja na području Prostornog plana.

Funkcija naselja

Gravitaciono područje

Opština Brus

Centar zajednice naselja

Blaževo

Bozoljin, Boranci, Vitoše, Gradac, Domiševina, Donje Leviće, Đerekare, Iričići, Kovizle, Radunje, Sudimlja i Čokotar

Naselje sa specifičnim funkcijama

Brzeće

Gočmanci, Kneževo i Ravnište

Naselja sa ograničenim funkcijama centraliteta

Batote

Žarevo

Đerekare

Gornje Leviće

Primarna seoska naselja

Bozoljin, Boranci, Vitoše, Gornje Leviće, Gradac, Domiševina, Donje Leviće, Iričići, Kovizle, Radunje, Sudimlja, Čokotar, Žarevo, Gornje Leviće, Gočmanci, Kneževo, Ravnište, Radmanovo, Šošiće

Opština Kuršumlija

Centar zajednice naselja

Lukovo

Magovo, Žalica, Trećak, Babica, Seoce, Štava, Mrča, Trebinje, Parada, Rastelica, Ljutova

Žuč

Pevaštica, Selova, Igrište, Vlahinja

Primarna seoska naselja

Magovo, Žalica, Trećak, Babica, Seoce, Štava, Mrča, Trebinje, Parada, Rastelica, Ljutova, Pevaštica, Selova, Igrište, Vlahinja, Perunika, Dankoviće i Donja Mikuljana

Prema modelu funkcionalnih urbanih područja, utvrđenim Prostornim planom Republike Srbije, naselja na području Prostornog plana, usmeravaće se ka gradu Kruševcu kao centru FUP-a nacionalnog značaja, a naselja u južnom i istočnom delu obuhvata Prostornog plana usmeravaće se i u okviru FUP-a Niša kao centra međunarodnog značaja.

Funkcionalne veze naselja na području Prostornog plana sa centrima u okviru opština kojima pripadaju odvijaće se na sledeći način:

1. u prvoj hijerarhijskoj ravni nalaziće se Kuršumlija kao opštinski centar kojem će gravitirati centri zajednica naselja Lukovo i Žuč i primarna naselja Perunika, Dankoviće i Donja Mikuljana;

2. u drugoj hijerarhijskoj ravni nalaziće se centri zajednice naselja:

– Blaževo, kao centar zajednice naselja u opštini Brus, kojem će gravitirati Bozoljin, Boranci, Vitoše, Gradac, Domiševina, Donje Leviće, Đerekare, Iričići, Kovizle, Radunje, Sudimlja i Čokotar;

– Lukovo, kao centar zajednice naselja u opštini Kuršumlija, kojem će gravitirati primarna naselja Magovo, Žalica, Trećak, Babica, Seoce, Štava, Mrča, Trebinje, Parada, Rastelica i Ljutova;

– Žuč, kao centar zajednice naselja u opštini Kuršumlija, kojem će gravitirati Pevaštica, Selova, Igrište i Vlahinja;

– Lepenac, kao centar zajednice naselja u opštini Brus (van obuhvata Prostornog plana) kome će gravitirati Batote kao naselje sa ograničenim funkcijama centraliteta;

– Vlajkovci, kao centar zajednice naselja u opštini Brus (van obuhvata Prostornog plana), kome će gravitirati Brzeće, Radmanovo i Šošiće;

3. u trećoj hijerarhijskoj ravni nalaziće se naselja sa ograničenim funkcijama centraliteta:

– Batote, kao naselje sa ograničenim funkcijama centraliteta u opštini Brus, kojem će gravitirati Žarevo;

– Đerekare, kao naselje sa ograničenim funkcijama centraliteta u opštini Brus, kojem će gravitirati primarno naselje Gornje Leviće.

4. Brzeće će se razvijati kao naselje sa specifičnim funkcijama centraliteta u opštini Brus – kao naselje u funkciji turizma. Brzeću će gravitirati Gočmanci, Kneževo i Ravnište.

Izgradnja vodoakumulacije „Selova” uticaće na jačanje međusobnih funkcionalnih veza naselja opština Brus i Kuršumlija i zajedničkog interesa za postizanje ekološke bezbednosti njenog slivnog područja. Funkcionalna povezanost ostvariće se i kroz objedinjavanje turističke ponude na području Prostornog plana (Kopaonik, Lukovska Banja i dr), kao i turističke ponude šireg područja (jezero Ćelije, Kuršumlijska i Prolom banja, Đavolja varoš i dr).

Funkcionalne veze naselja graničnih područja susednih opština ostvariće se na sledeći način:

– Babica, primarno naselje opštine Kuršumlija, gravitiraće Blaževu kao centru zajednice naselja u opštini Brus;

– Magovo, primarno naselje opštine Kuršumlija, gravitiraće naselju Batote, kao naselju sa pojedinim funkcijama centraliteta u opštini Brus.

Primarna naselja u graničnim područjima ostvarivaće međusobne veze u cilju postizanja privredne i drugih oblika saradnje.

Razvoj naselja zasnivaće se na njihovoj privrednoj specijalizaciji, sa osloncem na lokalne razvojne resurse, prema prioritetnim pravcima razvoja, a u skladu sa režimima zaštite akumulacije „Selova”, akumulacije „Ćelije” i režimima zaštite NP Kopaonik:

– u Blaževu, kao centru zajednice naselja, osnovni razvojni pravci biće šumarstvo i stočarstvo sa uslugama, turizmom i poljoprivrednom proizvodnjom kao dopunskim delatnostima;

– Lukovo će se razvijati posebno kao turističko naselje i banjsko lečilište (Lukovska Banja);

– u naselju Žuč, razvijaće se privreda zasnovana na šumarstvu i obradi drveta;

– Brzeće će se razvijati kao turističko naselje;

– naselja Batote i Đerekare, kao naselja sa ograničenim funkcijama centraliteta, pored stanovanja sa uslugama i pansionskim smeštajem za turiste, razvijaće servise i usluge vezane za poljoprivrednu proizvodnju;

– primarna seoska naselja imaće pretežno mešovite funkcije (stanovanje sa uslugama i smeštajem), a naselja Ravnište, Bozoljin i Donje Leviće kao osnovne funkcije razvijaće turizam;

– Selova će se razvijati kao naselje u funkciji vodoprivrede;

– delovi naselja Pačarađa i Merćez, zbog stvaranja akumulacije „Selova”, biće potopljeni i izmešteni u okviru novoplaniranog građevinskog područja na pripadajućim katastarskim opštinama.

6. PROSTORNI RAZVOJ SAOBRAĆAJA I INFRASTRUKTURNIH SISTEMA

6.1. Saobraćajna infrastruktura

Planski razvoj saobraćaja u obuhvatu Prostornog plana podrazumeva dalji razvoj drumskog saobraćaja, sekundarne putne mreže, u cilju zaštite akumulacije „Selova” od negativnih uticaja saobraćaja, poboljšavanje pristupačnosti do svih naselja na planskom području, kao i postojećim i potencijalnim turističkim destinacijama, i to na sledeći način:

– izgradnjom obilaznice oko akumulacije „Selova” sa severne strane, koja spaja naselja Selova i Magovo u orijentacionoj trasi: odvajanje od državnog puta IIA reda broj 213 kod naselja Selova, pruža se postojećom trasom nekategorisanog puta dolinom Velikog potoka, zatim Oreovačkim brdom do Pevaštice, a potom između Đurine lipe i Šiljka do naselja Markovići, a onda prati desnu odnosno levu obalu Magovskog potoka do Magova. Dužina ove obilaznice je oko 16 km. Ova trasa obilaznice predstavljaće najbližu vezu Kuršumlije sa NP Kopaonik. Izgradnja ove deonice planira se sa tehničkim karakteristikama koje zadovoljavaju bezbedno odvijanje saobraćaja;

– izgradnjom servisno-gradilišnog puta oko akumulacije „Selova” kojom bi se omogućilo servisiranje i održavanje akumulacije prema projektno-tehničkoj dokumentaciji i režimom saobraćaja kojim bi se zabranilo odvijanje tranzitnog saobraćaja;

– izgradnjom pristupne saobraćajnice od stacionaže oko km 24+140 na državnom put IIA reda broj 213 kod naselja Selova, do podbranskog platoa na desnoj obali Toplice;

– izgradnjom, rekonstrukcijom, rehabilitacijom i modernizacijom mreže opštinskih puteva kojima bi se poboljšala povezanost između naselja. Kada je u pitanju razvoj opštinske putne mreže treba uzeti u obzir značaj i tehničko stanje postojećih opštinskih puteva, planirani razvoj naselja i njihovih centara i razvoj privrednih i turističkih kapaciteta. Pri planiranju trasa novih opštinskih puteva, težilo se da se u što većoj meri iskoriste trase postojećih nekategorisanih puteva. Prostornim planom je predviđeno i osavremenjavanje postojećih puteva na teritoriji opština, tako da do kraja planskog perioda većina opštinskih puteva bude sa savremenim kolovoznim zastorom;

– formiranjem biciklističkih i pešačkih koridora duž državnih i opštinskih puteva, prema planiranom razvoju turizma, po obodu sliva akumulacije. Na teritoriji Prostornog plana prepoznati su koridori koji se mogu uvrstiti u nacionalne biciklističke rute na pravcima: akumulacija „Ćelije” – Brus – Brzeće sa vezom sa postojećim i novoplaniranim stazama i Botunje-Brus-Brzeće-Blaževo-Merćez sa krakom za akumulaciju „Selova”;

– priobalni pojas, područje u užoj i široj zoni zaštite se može uređivati u smislu pešačkih i biciklističkih staza, odmorišta i vidikovaca, uz prethodno pribavljanje uslova i mišljenja nadležnih republičkih i opštinskih organa – republičkih i lokalnih vodoprivrednih i komunalnih preduzeća, u pogledu sanitarne zaštite i očuvanja kvaliteta vode i organizovanog upravljanja otpadom;

Razvoj vazdušnog saobraćaja uslovljen je izgradnjom lokalnog aerodroma na lokaciji Blaževska dolina na potezu Boraničke reke, u funkciji turizma za potrebe sletanja srednjih i malih letelica, avio-taksi službi i sportskih aviona, kao i za potrebe vatrogasnih službi u slučaju šumskih požara i ambulantnih i urgentnih službi.

6.2. Energetika i energetska infrastruktura

Osnovna strategija daljeg razvoja elektroenergetskog sistema je da stvori optimalno rešenje sigurnog, kvalitetnog i ekonomičnog snabdevanja električnom energijom svih potrošača u obuhvatu Prostornog plana.

Snabdevanje električnom energijom i dalje će se vršiti iz već navedenih postojećih trafostanica 35/10 kV koje su van obuhvata Prostornog plana kao i trafostanica u obuhvatu Prostornog plana:

– TS 35/10 kV „Selova” koja se rekonstruiše na veću snagu;

– TS 35/10 kV „Brzeće” koja se rekonstruiše odnosno prilagođava budućoj transformaciji na nivou 110 kV.

Snabdevanje električnom energijom pored postojećih vršiće se i iz planiranih trafostanica:

– TS 35/10 kV „Lukovska Banja” odgovarajuće snage za potrošače u obuhvatu Prostornog plana;

– TS 110/h kV u Brzeću za potrošače koji su uglavnom van obuhvata Prostornog plana.

Novoplanirana trafostanica 35/10 kV „Lukovska Banja” će se napajati iz trafostanice 110/35 kV „Kuršumlija” odnosno trafostanice 35/10 kV „Selova” preko spojnih razvodnih postrojenja.

Sa povećanjem snage TS 35/10 kV „Selova” biće potrebno da se izvrši rekonstrukcija postojećeg dalekovoda 35 kV kako bi mogao da „podrži” novu snagu.

Za povezivanje nove trafostanice TS 110/h kV „Brzeće” potrebno je prebacivanje postojećeg DV 110 (35) kV Brus – Brzeće, koji radi pod naponom 35 kV na napon 110 kV i njegovo preusmeravanje na buduću lokaciju trafostanice. Na ovaj način se stvaraju uslovi za izgradnju DV od TS 110/h „Brzeće” ka TS 110/h kV „Kopaonik” kao i izgradnja novog DV 35 kV ka planiranoj TS 35/10(20) kV „Kriva Reka” (van obuhvata Prostornog plana).

U delu I zone sanitarne zaštite potrebno je izmestiti sve elektroenergetske objekte i odrediti nove lokacije za njih.

Za potrebe obezbeđenja električne energije za sve korisnike u obuhvatu Prostornog plana izvršiće se dalja dogradnja i rekonstrukcija postojeće elektroenergetske mreže 10 kV (dalekovodi 10 kV i trafostanice 10/0,4 kV) i izgradnja novih izvoda 10 kV iz trafostanica 35/10 kV do objekata ili prostora sa posebnim karakteristikama.

Potrebno je sagledati potrošnju energije u svim aspektima na području Prostornog plana i preduzeti mere za veću energetsku efikasnost i manju potrošnju energenata. Kao stimulans, potrebno je uvesti podsticajne mere za industriju i stanovništvo za primenu mera energetske efikasnosti.

Na području Prostornog plana nije racionalno uvođenje centralizovanog sistema grejanja toplom vodom, te iz tih razloga se ni za jedno naselje ne planira izgradnja sistema toplifikacije.

Na teritoriji opštine Kuršumlija, van obuhvata Prostornog plana, planirana je izgradnja glavne merno regulacione stanice „Kuršumlija” i ostalih potrebnih merno regulacionih stanica na teritoriji opštine. Ukoliko se stvore tehnički uslovi i za tim ukaže potreba, snabdevanje prirodnim gasom naselja u istočnom delu zahvata Prostornog plana planira se iz pravca Kuršumlije, izgradnjom distributivne mreže niskog pritiska, pre svega ka naseljima Mikuljan, Dankoviće i dalje do Žuča i Selove, kao i u pravcu naselja Igrište, Lukovo, Lukovske Banje i Štave.

Severozapadni deo obuhvata Prostornog plana snabdevaće se sa gasovoda Župa – Aleksandrovac – Brus – Kopaonik – Raška – Novi Pazar. Iz pravca Brusa, distributivnim gasovodom će se gasom snabdevati naselja na potezu Brus – Radmanovo – Brzeće.

Uz državni put IIA reda broj 211 Brus – Kopaonik izgradiće se gasovodna mreža srednjeg pritiska iz pravca Brusa za snabdevanje prirodnim gasom korisnika na teritoriji Kopaonika.

„Katastrom malih hidroelektrana na teritoriji SR Srbije van SAP” iz 1987. godine, koji su za potrebe Javnog preduzeća „Elektroprivreda Srbije” izradili „Energoprojekt-Hidroinžinjering” i Institut „Jaroslav Černi” na teritoriji Prostornog plana predviđena je mogućnost izgradnje 18 MHE prikazanih u tabeli 18.

Tabela 18. MHE na teritoriji Prostornog plana

R. br.

Naziv MHE

Vodotok

Procenjena instalisana snaga (kW)

Procenjena godišnja proizvodnja (MWh)

215.

„Kuršumlija”

Toplica, Južna Morava

280

1500

216.

„Selova”

Toplica, Južna Morava

2200

8863

217.

„Magovo”

Toplica, Južna Morava

1207

4850

218.

„Sudimnja”

Toplica, Južna Morava

748

3010

237.

„Ljutova”

Rankovica, Toplica

100

0413

238.

„Merčez”

Lukovska reka, Toplica

413

1668

239.

„Seoce”

Lukovska reka, Toplica

472

1900

240.

„Lukovska Banja”

Štavska reka, Toplica

453

1825

241.

„Mrče”

Štavska reka, Toplica

268

1090

242.

„Štava”

Parduška reka, Toplica

145

0581

243.

„Žarevo”

Mala reka, Toplica

122

0485

244.

„Belo polje”

Blaževska reka, Toplica

404

1606

245.

„Kovizla”

Vitoška reka, Toplica

118

0479

246.

„Stenica”

Đerekarska reka, Toplica

456

1840

247.

„Đerekari”

Đerekarska reka, Toplica

272

1097

248.

„Ravnište”

Duboka reka, Toplica

292

1177

404.

„Pešter”

Graševačka, Brzećka reka

330

1445

405.

„Kresaja”

Graševačka, Brzećka reka

450

1975

Ukupno:

8730

35 804

Iz ovih MHE bi se preko prenosne mreže odgovarajućeg naponskog nivoa električna energija uključivala u elektroenergetski sistem Republike Srbije.

MHE pod rednim brojem 215. „Kuršumlija” na reci Toplici je izgrađena i u funkciji je. Pored navedenih potencijalnih lokacija za izgradnju MHE moguća je izgradnja MHE i na drugim lokacijama u zahvatu Prostornog plana koje zadovoljavaju uslove u skladu sa zakonima i propisima.

Podaci iz katastra MHE često ne odgovaraju u potpunosti stvarnom stanju na terenu i ne bi ih trebalo striktno primenjivati u današnjim uslovima bez tehno-ekonomske i ekološke evaluacije rešenja, kao i raspoloživog potencijala vodotoka. Nakon revizije spiska MHE dobiće se preciznije lokacije i stvoriti bolji preduslovi za dalju realizaciju ovih projekata. Potrebno je izbeći rešenja sa dugim derivacionim kanalima (cevovodima) jer se na taj način velika dužina samog poteza reke ostavlja samo sa ekološkim protokom, a mogu da budu nepovoljna i sa gledišta stanovništva i naseljenih mesta kroz koja protiče reka. Takođe, neophodno je obezbediti minimalni održivi protok, obezbediti adekvatnu lokaciju i tehničko rešenje mašinskih zgrada i obezbediti očuvanje priobalnih i vodenih ekosistema nizvodno od pregrade.

Prosečna godišnja vrednost dnevne energije sunčevog zračenja na teritoriji Prostornog plana iznosi više od 4,2 kWh/m²/dan (horizontalna merna površina), a vrednosti se kreću od 4,6 do 4,8 kWh/m² (merna površina pod uglom 30o prema jugu), tako da područje Prostornog plana spada u područja povoljna za eksploataciju energije sunca.

Neophodno je uraditi studije, tehno-ekonomske analize i merenja koja će pokazati isplativost velikih investicija u ovaj vid obnovljivih izvora energije i najpovoljnije lokacije za izgradnju solarnih elektrana. Korišćenje solarnih kolektora za dobijanje sanitarne tople vode u domaćinstvima, kao i poslovnim i industrijskim objektima jedan je od načina jednostavnog i efikasnog korišćenja energije sunca.

U domenu poljoprivredne proizvodnje energija sunca se može koristiti za grejanje plastenika i staklenika putem solarnih kolektora.

Korišćenje vetra kao alternativnog izvora energije uslovljeno je pre svega snagom vetra na području Prostornog plana, ali i lokacijom i ekonomskom isplativošću transporta te energije do potrošača. Potrebno je izvršiti detaljna merenja intenziteta vetra i uraditi studije koje će pokazati eventualnu isplativost izgradnje vetrogeneratora, kao i najpovoljnije lokacije za izgradnju. Kao neophodan preduslov izgradnje vetroelektrana treba predvideti njihovo priključenje na prenosnu mrežu odgovarajućeg kapaciteta. Vetroparkovi se mogu graditi ukoliko ispunjavaju uslove u skladu sa zakonom i propisima.

Biomasa predstavlja biorazgradiv deo proizvoda i ostataka u poljoprivredi (biljne i životinjske supstance), otpada i ostataka u šumarstvu, kao i biorazgradivi deo gradskog i industrijskog otpada. Podrazumeva se da ovi otpaci ne sadrže štetne i opasne materije u sebi. Zbog troškova transporta biomasu na ovom prostoru treba koristiti uglavnom u neposrednoj blizini nastanka ovih sirovina radi zadovoljavanja energetskih potreba objekata poljoprivredne proizvodnje. Pored ovoga, prerađena biomasa u vidu briketa i peleta može se efikasno koristiti u kotlarnicama kao zamena za druge vrste energenata.

Neadekvatna izolacija stambenih i drugih objekata, kao i loš kvalitet građevinske stolarije utiču na veliku i neefikasnu potrošnju toplotne energije. Korišćenje električne energije za zagrevanje objekata predstavlja dodatni problem elektroenergetskog sistema i neophodno je raditi na obezbeđivanju alternativnih izvora energije potrošačima u obuhvatu Prostornog plana. Potrebno je raditi na povećanju energetske efikasnosti u sektoru građevinarstva, industrije, saobraćaja i komunalnih usluga. Neophodno je obezbediti podatke o trenutnom stanju kako bi se moglo krenuti u definisanje strategija, rešavanje problema i štednju energije, a baza podataka bi omogućila praćenje napretka u svim oblastima.

Neophodno je sagledati potrošnju energije u svim aspektima na području Prostornog plana i preduzeti mere za povećanje energetske efikasnosti i manju potrošnju energenata. Kao stimulans, potrebno je uvesti podsticajne mere za industriju i stanovništvo za primenu mera energetske efikasnosti. Svi novoplanirani objekti, kao i postojeći koji se rekonstruišu, moraju da zadovoljavaju sve propise vezane za energetsku efikasnost objekata shodno odredbama Pravilnika o energetskoj efikasnosti zgrada („Službeni glasnik RS”, broj 61/11) i Pravilnika o uslovima, sadržini i načinu izdavanja sertifikata o energetskim svojstvima zgrada („Službeni glasnik RS”, broj 69/12).

Planira se veće angažovanje na procesu gasifikacije potrošača u obuhvatu Prostornog plana, čime će se smanjiti potrošnja fosilnih goriva i devastacija šuma i smanjiti potrošnja električne energije za grejanje.

6.3. Elektronske komunikacije i poštanski saobraćaj

Osnovna strategija daljeg razvoja javne mreže fiksne telefonije je poboljšanje postojećeg stanja, odnosno zamena postojećih analognih komutacija (centrala) digitalnim (čime se postiže ukidanje dvojnika i poboljšava pristup internetu i mreži za prenos podataka u svim mestima u kojima postoji telefonska mreža), izgradnja novih komutacionih objekata i izgradnja optičkih kablova za njih, instaliranje novih javnih telefonskih govornica kao i izgradnja poligona na celom području za razvoj fiksnog bežičnog pristupa na bazi CDMA (Code division multiple access) tehnologije. U narednom periodu u cilju ostvarivanja strategije razvoja potrebno je izgraditi nove pristupne uređaje na sledećim lokacijama: Perunika, Lukovska Banja (postojeća lokacija), Dankoviće, Žuč i Selova. Ostali delovi zahvata Prostornog plana će se pokriti bežičnom telefonskom mrežom (tehnologija CDMA) sa izgradnjom novih baznih stanica.

Za obračunavanje dugoročnog, graničnog kapaciteta telefonskih priključaka primeniti sledeće normative po vrstama korisnika: za stacionarne turiste i zaposlene jedna veza na šest osoba, za izletnike jedna veza na 30 osoba, a za stalne stanovnike jedna veza po domaćinstvu, uz korekciju broja priključaka (za korisnike kod kojih će biti malo impulsa) uvođenjem dvojnika, a sve u cilju dostizanja standarda od 60 telefonskih pretplatnika na 100 stalnih stanovnika.

Optički kablovi omogućavaju da se telekomunikaciona infrastruktura u svim usputnim mestima osavremeni i omogući pružanje svih vrsta usluga većem broju korisnika. Polaganje optičkih kablova uslovljava da je potrebno da se uz postojeće i planirane saobraćajnice zauzme prostor i za koridore za telekomunikacionu mrežu, kako bi se omogućilo priključenje planiranih objekata na telekomunikacionu mrežu. Prilikom izgradnje optičkih kablova, u isti rov postavljaće se polietilenske (PE) cevi, kroz koje mogu da se uvuku kablovi za kablovski distributivni sistem (KDS), internet i sl. Pored inoviranja postojećih optičkih kablova potrebno je izgraditi i optičke kablove po sledećim trasama: Kuršumlija – Selova, Donja Mikuljana, Dankoviće, Perunika, i Lukovska Banja; Brzeće 2 – Đerekari, Blaževo, Belo Polje, Kovizla, Vitoše, Čokotar i Bozoljin; Blaževo – Stanulovići; Belo Polje – Sudimlja, Donje Leviće; Sudimlja – Gornje Leviće; Šošiće – Žarevo, Batote; Batote – Lepenac; Batote – planirana BS Milenkovići.

Konfiguracija terena koja je brdsko-planinska uslovljava slabu pokrivenost signalom mobilne telefonije, dok na nekim mestima i nema signala mobilne telefonije. Strategija daljeg razvoja mobilne telefonije pre svega treba da se zasniva na razvijanju „gušće” mreže baznih radiostanica i to sa primopredajnicima manjih snaga, što bi onda doprinelo da se pokrije celokupno područje kvalitetnim signalima sva tri operatera. Pored rekonstrukcije postojećih baznih stanica potrebno je odrediti lokacije za nove bazne stanice kroz adekvatnu tehničko-ekonomsku analizu i potvrdu opravdanosti za potencijalnih oko 45 lokacija.

Strategija daljeg razvoja radio-televizijske difuzne mreže zasnivaće se pre svega na nabavci i montaži novih emisionih postrojenja u digitalnoj tehnici (objedinjenih za sve emitere na nacionalnom nivou) i razvoju KDS-a, koji će se graditi isključivo prema tehničkim standardima izdatim od strane Republičke agencije za elektronske komunikacije (RATEL), uz maksimalnu primenu optičkih kablova.

Strategija daljeg razvoja poštanskog saobraćaja mora da se zasniva na inoviranju postojećih poštanskih jedinica a nakon ekonomske analize i potvrde opravdanosti i na otvaranju novih poštanskih jedinica. Pored ovoga potrebno je uvesti servis mobilnih poštanskih šaltera koji bi po određenom rasporedu obilazili udaljena naseljena mesta i time obezbedili adekvatnu uslugu za korisnike, a pre svega za staračka domaćinstva. Dalji razvoj je potrebno planirati i kroz uvođenje novih poštanskih usluga u skladu sa trendovima i strategijama razvoja poštanskog saobraćaja. U turističkim naseljima treba predvideti manje poštanske jedinice u kojima će pored klasičnih poštanskih usluga biti obezbeđeni uslovi i za druge savremene sisteme komunikacije kao što su: slanje faksa, slanje elektronske pošte i korišćenje interneta. Pored ovoga u ovim objektima potrebno je omogućiti i postavljanje javnih telefonskih govornica.

6.4. Komunalna infrastruktura

Prioritet u rešavanju komunalnih problema na području sliva ima zatvaranje i čišćenje postojećih divljih smetlišta, čišćenje vodotokova od deponovanog otpada i sprečavanje nastajanja novih smetlišta uspostavljanjem sistema upravljanja otpadom na Planskom području i preusmeravanjem ukupnih tokova otpada ka planiranim regionalnim centrima za upravljanje otpadom u Prokuplju i Kruševcu.

Upravljanje otpadom na teritoriji Prostornog plana podrazumeva pre svega: uklanjanje postojećih divljih smetlišta, remedijaciju i rekultivaciju zemljišta radi privođenja planiranim namenama i čišćenje vodotokova od deponovanog otpada; kontrolu i sankcionisanje spontanog nagomilavanja otpada (u priobalju, rečnim koritima, duž puteva, u naseljima, kao i na mestima koja su prethodno očišćena), naročito u zonama I i II sanitarne zaštite izvorišta za vodosnabdevanje, kao i sistematsko sakupljanje otpada koji se taloži u akumulaciji i njegovo bezbedno evakuisanje van zona I i II sanitarne zaštite. Neophodno je izvršiti detaljno geološko i hidrotehničko istraživanje i analizu kvaliteta podzemnih voda u neposrednoj blizini smetlišta zbog procene ekološke ugroženosti voda akumulacije.

U cilju trajnog rešavanja problema upravljanja otpadom neophodno je proširiti sistem organizovanog sakupljanja otpada na sva naselja u obuhvatu Prostornog plana. U skladu sa Strategijom upravljanja otpadom, regionalnim i lokalnim planovima, komunalni otpad sa planskog područja će se, preko transfer stanica za opštine Brus i Kuršumlija, evakuisati na buduće regionalne sanitarne deponije u Prokuplju i Kruševcu. Lokacije transfer stanica su određene ili će biti određene prostornim planovima opština Brus i Kuršumlija. Radi efikasnijeg evakuisanja otpada sa planskog područja, moguće je locirati transfer stanice u naseljima koja se nalaze u obuhvatu Prostornog plana, van zona sanitarne zaštite izvorišta za vodosnabdevanje i zona zaštite NP Kopaonik.

U zonama I i II sanitarne zaštite izvorišta za vodosnabdevanje, kao i u okviru režima zaštite I i II stepena NP Kopaonik nije dozvoljena izgradnja objekata za upravljanje otpadom. U naseljima koja se nalaze u okviru zone III sanitarne zaštite, sakupljanje komunalnog otpada obavljaće se uz pomoć zelenih ostrva (vodonepropusnih platoa sa kontejnerima za odvojeno sakupljanje otpada) ili putem mobilnih stanica za sakupljanje otpada (kamioneta sa odvojenim sudovima za različite vrste otpada). Mobilne stanice za sakupljanje otpada mogu izuzetno obilaziti i naselja u okviru zone II sanitarne zaštite. Zelena ostrva je potrebno pozicionirati pored glavnih puteva, kako bi se obezbedio lakši pristup vozilima pri sakupljanju otpada i ograditi, kako bi se sprečilo raznošenje eventualno prosutog otpada, odnosno uklonio loš vizuelni utisak. Određivanje broja zelenih ostrva i dimenzionisanje posuda za sakupljanje otpada vršiće se prema broju stanovnika i dinamici odvoženja otpada. Takođe je neophodno organizovati selektivno sakupljanje otpada koji se ne može mešati sa komunalnim otpadom (kabasti otpad, građevinski šut, dotrajala vozila i sl) u određenim vremenskim intervalima. U okviru zone III sanitarne zaštite, moguća je prerada organskog otpada radi dobijanja komposta u okviru domaćinstava (samostalno kompostiranje „u svom dvorištu”).

U naseljima sa ograničenim funkcijama centraliteta: Batote, Brzeće i Žuč (van zona sanitarne zaštite) planira se izgradnja reciklažnih dvorišta, u kojima će se vršiti strogo kontrolisano sakupljanje, privremeno skladištenje i separacija otpada na organske i neorganske komponente. Organske komponente će se dalje odvoziti na kompostiranje u regionalne centre za kompostiranje, dok će se neorganske komponente odvoziti do mesta konačne prerade van područja Prostornog plana. Lokacije reciklažnih dvorišta moraju da zadovolje nekoliko osnovnih uslova, odnosno da se nalaze: na obodima naselja sa pristupom na javnu saobraćajnicu; najmanje 500 m udaljene od zona zaštite kulturno-istorijskih spomenika ili zona zaštite prirode; van tokova površinskih ili podzemnih voda koje prihranjuju akumulaciju, na suvom i ocednom terenu van depresija, van zaštitnih i poplavnih područja, kao i van šumskih područja sa zaštitnom funkcijom. Mogu biti na lokacijama divljih smetlišta ukoliko lokacije zadovoljavaju zadate kriterijume.

Na ovaj način otpad sa planskog područja usmerava se na regionalni sistem sakupljanja, prerade i konačnog odlaganja na regionalne sanitarne deponije u Prokuplju i Kruševcu, nakon njihove izgradnje.

Opasan otpad iz domaćinstava (baterije, akumulatori, otpadna ulja, otpadni električni i elektronski aparati i dr), sakupljaće se u okviru reciklažnih dvorišta i putem mobilnih stanica i usmeravati ka centralnom regionalnom skladištu opasnog otpada na teritoriji Nišavskog upravnog okruga. Otpad iz poljoprivredne proizvodnje koji sadrži tragove hemijskih preparata (herbicidi, pesticidi i sl) mora biti evakuisan van granica slivnog područja.

Odnošenje i odlaganje mulja iz vodoakumulacija je u nadležnosti upravljača vodoakumulacijom i obavljaće se u strogo kontrolisanim uslovima. Lagerovanje mulja predviđa se na opštinskoj/regionalnoj deponiji van uže zone zaštite vodoakumulacije.

Za sahranjivanje umrlih na Planskom području koristiće se postojeća groblja uz neophodno proširenje, sanitarno opremanje i uređenje, kao i određivanje novih lokacija za sahranjivanje ukoliko nije moguće proširenje postojećih grobalja. Potrebno je utvrditi nadležnost javnih komunalnih preduzeća u upravljanju i održavanju seoskih grobalja.

Upravljanje grobljima mora biti u skladu sa propisanim zonama zaštite izvorišta za vodosnabdevanje:

– groblja koja se nalaze u okviru u zone I sanitarne zaštite (naselja Merćez i Pačarađa) izmestiti i odrediti nove lokacije za sahranjivanje.

– postojeća groblja u okviru zone II sanitarne zaštite (naselja Merćez i Pačarađa) zatvoriti bez izmeštanja grobnica (konzervirati). U zoni II sanitarne zaštite nije dozvoljeno proširenje postojećih i formiranje novih grobalja, tako da je neophodno nove lokacije za sahranjivanje predvideti van ove zone.

– proširenje postojećih ili formiranje novih naseljskih grobalja moguće je u zoni III sanitarne zaštite, u skladu sa merama zaštite. Prilikom određivanja potencijalnih novih lokacija za sahranjivanje uzeti u obzir režime zaštite NP Kopaonik. Za potrebe proširenja postojećih grobalja ili formiranja novih grobalja neophodna je izrada plana detaljne regulacije.

Upravljanje otpadom životinjskog porekla podrazumeva bezbedno uklanjanje životinjskog otpada u regionalnim centrima za preradu i spaljivanje, van obuhvata Prostornog plana. Do uspostavljanja efikasnog sistema upravljanja otpadom životinjskog porekla, potrebno je obezbediti komunalno uređene lokacije za stočna groblja/jame van zona sanitarne zaštite i prostora sa uspostavljenim režimima zaštite. Lokacije stočnih grobalja/jama biće definisane prostornim planovima jedinica lokalne samouprave, u skladu sa Pravilnikom.

Formiranje manjih zelenih pijaca moguće je u okviru građevinskog područja primarnih turističkih centara, dok se u ostalim naseljima na planskom području ne planira izgradnja pijaca. Lokacije za pijace moraju biti utvrđene u skladu sa režimima zaštite izvorišta za vodosnabdevanje.

7. ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE, PREDELA, PRIRODNOG I KULTURNOG NASLEĐA

7.1. Zaštita životne sredine

Plansko opredeljenje, u oblasti zaštite životne sredine, zasniva se na postizanju optimalnog i racionalnog korišćenja prirodnih resursa i unapređenju prirodnih i stvorenih vrednosti, kao i integrisanju aspekta životne sredine u planska rešenja u vezi sa namenom, uređenjem i izgradnjom prostora, privrednim i turističkim razvojem, upravljanjem otpadom i obezbeđivanjem održivog razvoja područja.

7.1.1. Kategorizacija kvaliteta životne sredine

Prostornim planom utvrđuju se kategorije životne sredine prema stanju kvaliteta životne sredine, a na osnovu kategorizacije utvrđene u Prostornom planu Republike Srbije, i to:

1) Područja zagađene i degradirane životne sredine – lokaliteti sa prekoračenjem granične vrednosti zagađivanja, sa negativnim uticajima na čoveka, biljni i životinjski svet i kvalitet života. U ovoj kategoriji zagađenosti se nalazi državni put IIA reda broj 213 sa trasom severne obilaznica oko akumulacije „Selova” jer postoji rizik od ispuštanja polutanata u vazduh, vodu i zemljište i direktnog zagađivanja vode u akumulaciji; eksploatacija mineralnih sirovina – KO Dankoviće eksploatacija kvarca u proceduri potvrđivanja, pozajmišta za glinu i kamen za izgradnju brane i KO Vitoše eksploatacija bazalita;

2) Područje ugrožene životne sredine – ovoj kategoriji pripadaju naselja sa intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom u aluvijalnoj ravni reke Toplice, postojeća groblja u zoni III zaštite akumulacije, eksploatacije mineralnih sirovina u procesu potvrđivanja – KO Vitoše bazalit i antimon, KO Radunje topioničarska šljaka i KO Blaževo zona geološkog istraživanja olova, cinka i antimona, kao i postojeća naselja u blizini eksploatacija rude. Za ovu kategoriju bi trebalo sprovesti odgovarajuće mere unapređenja kvaliteta životne sredine i odrediti najadekvatniji način korišćenja prirodnih resursa;

3) Područje kvalitetne životne sredine, gde je u maloj meri došlo do promene životne sredine, obuhvata šumsko područje, područje obuhvaćeno EMERALD mrežom i IPA područje, turističke zone kontrolisanog razvoja i ruralne sredine u III zoni zaštite akumulacije. Za ovu kategoriju bi trebalo obezbediti rešenja kojima se umanjuju postojeći negativni, a povećavaju pozitivni uticaji kao komparativna prednost u planiranju razvoja;

4) Područje veoma kvalitetne životne sredine je područje sa skoro neizmenjenim karakteristikama životne sredine. U ovu kategoriju spadaju zaštićena prirodna dobra, uz napomenu da neka od ovih područja ubrzano gube prerogative neophodne za NP Kopaonik usled bespravne izgradnje, zatim, područja zaštićena međunarodnim konvencijama, planinski vrhovi i teško pristupačni tereni i vodotoci I klase. To je područje NP Kopaonik sa skoro neizmenjenim karakteristikama životne sredine. Treba obezbediti takva rešenja kojima se zadržava postojeće stanje kvaliteta životne sredine.

Utvrđivanje zona sa režimima zaštite akumulacije i sprovođenje uspostavljenih ograničenja za razvoj specifičnih aktivnosti na ovom području, kao i objekata i radova koji mogu imati uticaja na zagađivanje vode akumulacije, obezbediće viši kvalitet životne sredine i direktno smanjiti rizik od zagađivanja akumulacije „Selova” i njenog sliva.

Za nezagađena područja i područja sa malim stepenom zagađenosti predviđaju se mere za održavanje i uvećanje pozitivnog uticaja postojećeg stanja kvaliteta životne sredine, a za ostala područja trebalo bi sprovesti planske mere unapređenja kvaliteta životne sredine usmerene ka optimalnijem načinu korišćenja prirodnih resursa.

7.1.2. Mere zaštite životne sredine

Koncepcija zaštite životne sredine se zasniva na sprovođenju koncepta održivog razvoja na planskom području i ostvaruje se sprovođenjem sledećih mera zaštite prirodnih resursa i životne sredine:

– u domenu zaštite voda i korišćenja voda predviđa se zaštita kvaliteta voda do nivoa propisanih klasa kvaliteta površinskih voda i potpuna zaštita kvaliteta podzemnih voda, u skladu sa odredbama iz poglavlja ΙΙΙ-1.1.2. Zaštita voda i zaštita od voda;

– zaštita zemljišta ostvaruje se: uklanjanjem svih divljih deponija i zabranom nekontrolisanog deponovanja svih vrsta otpada; sprovođenjem programa stroge kontrole i zaštite priobalja i vodotokova; kontrolom upotrebe agrohemijskih sredstava u cilju smanjivanja zagađenja zemljišta iz poljoprivrede i očuvanjem zemljišta koje se odlikuje visokim poljoprivrednim vrednostima. U zoni I sanitarne zaštite zabranjuje se upotreba hemijskog đubriva, tečnog i čvrstog stajnjaka, upotreba pesticida, herbicida i insekticida; potrebno je ispitati zagađenost poljoprivrednog zemljišta; osmisliti program ispitivanja zagađenosti zemljišta u zaštićenim prirodnim dobrima, u zonama rekreacije i pored značajnih saobraćajnica; izgradnjom nepropusnih septičkih jama; ograničavanjem širenja naselja i privrednih delatnosti na kvalitetnim poljoprivrednim zemljištima; a potrebno je i obustaviti sve površinske i podpovršinske radove, miniranje tla, prodor u sloj koji zastire podzemnu vodu i odstranjivanje sloja koji zastire vodonosni sloj, osim ako ti radovi nisu u funkciji vodosnabdevanja;

– zaštita vazduha podrazumeva ograničenje ili smanjenje emisija zagađujućih materija i to prvenstveno: striktno ograničavanje emisija zagađujućih materija iz saobraćaja i domaćinstava, dalji razvoj sistema gasifikacije i toplifikacije i podsticanje energetske efikasnosti u smislu što racionalnijeg korišćenja energije; određenim merama stimulisati građane sa individualnim ložištima na prelazak na alternativne izvore zagrevanja; korišćenje alternativnih energetskih izvora sunčeve i geotermalne energije, energije biomase i otpada; obezbeđenjem maksimalnog očuvanja postojećih šumskih područja i ostale prirodne vegetacije, kao i njihovo unapređenje i zaštitu od dalje degradacije, zagađivanja i prenamene; plansko ozelenjavanje javnih površina i podizanje zelenih koridora duž rečnih tokova i saobraćajnica; zasnovati katastar zagađivača vazduha sa podacima o svim stacionarnim izvorima zagađenja vazduha; obezbediti automatsko praćenje pokazatelja kvaliteta vazduha radi adekvatne reakcije u slučaju akcidentnih zagađenja; razvoj informacionog sistema kvaliteta vazduha preko Ekobiltena i internet prezentacija sa dostupnom bazom podataka o aktuelnom i desetogodišnjem stanju kvaliteta vazduha;

– antropogenim ili prirodnim uticajem dolazi do promena uslova opstanka i razvoja u prirodi i do izmene celokupnog biodiverziteta. Radi očuvanja biljnog bogatstva potrebno je sprovesti određenu ekološku sanaciju i potpunu zaštitu. Veoma je važno regulisati zabranu aktivnosti koje mogu ugroziti dalji rast i razvoj flore i faune. U zoni I sanitarne zaštite zabranjuje se uzgajanje, kretanje, ispaša i napajanje stoke i uzgajanje ribe radi komercijalnog izlovljavanja. Zaštita živog sveta obezbeđuje se pri: izvođenju građevinskih radova (posebno obezbeđenju ekoloških koridora i zona oko objekata infrastrukture magistralnog značaja); transportu potencijalno štetnih materija (goriva i drugih zapaljivih i opasnih supstanci); adekvatnoj (neškodljivoj) primeni hemijskih sredstava u poljoprivrednoj proizvodnji; lovu i ribolovu – locirati punktove za rečni ribolov i rekreativne aktivnosti tako da ne predstavljaju opasnost za sanitarnu ispravnost vode u jezeru; a zaštitu, gajenje i lov (korišćenje) divljači sprovoditi tako da njihov broj bude primeren prirodnim uslovima lovišta.

7.2. Zaštita prirodnih vrednosti i predela

Osnovno plansko opredeljenje zaštite prirodnih vrednosti i dobara zasniva se na uvažavanju, potvrđivanju obuhvata i režima očuvanja i korišćenja postojećih zaštićenih područja, kao i na rezervisanju prostora za ustanovljenje novih zaštićenih područja i utvrđivanju ekološki značajnih područja nacionalne i evropske ekološke mreže.

Postojeća zaštićena područja zadržavaju svoj prostorni obuhvat i propisane režime zaštite, i to:

– NP Kopaonik, na površini od 2.880,74 ha, od čega je 442,80 ha u zoni sa režimom zaštite I stepena (delovi KO Ravnište 415,63 ha i Brzeće 27,17 ha), 639,43 ha u zoni sa režimom zaštite II stepena (delovi KO: Ravnište 4,19 ha, Brzeće 634,43 ha, Gočmanci 0,73 ha i Bozoljin 0,073 ha) i 1.798,51 ha (delovi KO: Bozoljin 82,99 ha, Ravnište 525,35 ha, Brzeće 1.063,72 ha, Gočmanci 89,97 ha; i Kneževo 36,70 ha) u zoni sa režimom zaštite III stepena; i

– Spomenik prirode Hrast Cara Lazara kao značajno prirodno dobro (III kategorija).

Za ustanovljenje zaštićenih područja rezerviše se prostor u jugozapadnom delu Prostornog plana od NP Kopaonik uz granicu obuhvata Prostornog plana prema jugoistoku do Kučavičkog potoka i Garinske čuke (KO Mrče) i dalje prema severu do Lukovske Banje, Seoca, Babice i Đerekara. Prostor ukupne površine 15.449,38 ha obuhvata deo teritorije opštine Brus, cele katastarske opštine Bezoljin, Gradac, Domiševina, Boranci, Radunje, Kovizla i Vitoše i delove katastarskih opština Radmanovo 91,73 ha, Gočmanci 220,91 ha, Kneževo 70,01 ha, Brzeće 2.305,10 ha, Ravnište 831,19 ha, Đerekari 160,55 ha, Čokotar 25,01 ha, Blaževo 478,29 ha, Belo Polje 93,06 ha i Iričići 336,67 ha i deo teritorije opštine Kuršumlija, celu katastarsku opštinu Štava, kao i delove katastarskih opština Babica 587,37 ha, Seoce 920,03 ha, Lukovo 178,93 ha i Mrče 840,24 ha. Ovaj prostor predstavlja deo nacionalne ekološke mreže, utvrđene Uredbom o ekološkoj mreži kao ekološki značajno područje Republike Srbije, sa značajnim prirodnim, ekološkim i estetskim vrednostima značajnih sa stanovišta primene Bernske konvencije u Republici Srbiji (RS0000002), međunarodno značajno područje za ptice (IBA- Important Bird Areas) u Srbiji (RS032IVA) i odabrano područje za dnevne leptire (RVA-Prime Butterfly Areas in Serbia) (RVA-Kopaonik 16).

Na području Prostornog plana, ukupna površina zaštićenih prirodnih dobara je 2.880,74 ha, što uz rezervisan prostor od 15.449,38 ha za područje planirano za zaštitu prirodnih dobara, čini 18.330,12 ha, tj. oko 37,16 % područja Prostornog plana.

Vrste divlje flore i faune koje imaju poseban zaštitni status na nacionalnom nivou utvrđene su Pravilnikom o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva („Službeni glasnik RS”, br. 5/10 i 47/11). Zaštita se sprovodi zabranom korišćenja, uništavanja i preduzimanja aktivnosti kojima se mogu ugroziti vrste i njihova staništa, kao i preduzimanjem mera na upravljanju populacijama. Izuzetno, te vrste mogu se koristiti pod uslovima i na način propisan Zakonom o zaštiti prirode i na osnovu dozvole ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode.

Osnovno plansko opredeljenje zaštite predela ogleda se u očuvanju karaktera, strukture i raznovrsnosti predela i obezbeđenju nesmetanog funkcionisanja prirodnih pojava i procesa u prirodnim predelima, kao i unapređenju, uređenju i zaštiti kulturnog i ruralnog predela.

Usled devastirajućih i degradirajućih aktivnosti u šumarstvu, lovstvu, eksploataciji mineralnih sirovina i poljoprivrednoj proizvodnji, revitalizacija, rekultivacija i obnova predela, predstavljaće prioritet na planskom području.

Osnovni kriterijumi za održivi razvoj i uređenje predela i očuvanja identiteta prirodnih i kulturnih vrednosti su:

– zadržavanje postojeće strukture i funkcionalne povezanosti staništa;

– primenjivanje mera za umanjenje štetnih uticaja u slučajevima kada nije moguće izbeći negativne uticaje;

– sprovođenje mera za unapređenje, zaštitu i očuvanje svih predela na teritoriji Prostornog plana.

7.3. Režimi zaštite prirode

Na proglašenim zaštićenim područjima (NP Kopaonik i Spomenik prirode Hrast Cara Lazara) primenjuju se režimi zaštite I i/ili II i/ili III stepena, koji su prostorno utvrđeni aktom o proglašenju odnosno, Prostornim planom područja posebne namene NP Kopaonik, do donošenja zakona o tom nacionalnom parku.

Delovi prostora od NP Kopaonik uz granicu obuhvata Prostornog plana prema jugoistoku do Kučavičkog potoka i Garinske čuke (KO Mrče) i dalje prema severu do Lukovske Banje, Seoca, Babice i Đerekara, koji su u obuhvatu ovog prostornog plana, rezervišu se za zaštitu do donošenja akta o njihovom proglašenju za zaštićeno područje. Primenjuju se režimi zaštite u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, kojim je propisan sadržaj mera u okviru režima zaštite III stepena.

Za ove prostore definišu se pravila uređenja i građenja koja odgovaraju režimu zaštite III stepena.

U III stepenu zaštite mogu se vršiti upravljačke intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unapređenja zaštićenog područja, razvoj sela i unapređenje seoskih domaćinstava, uređenje objekata kulturno-istorijskog nasleđa i tradicionalnog graditeljstva, očuvanje tradicionalnih delatnosti lokalnog stanovništva, selektivno i ograničeno korišćenje prirodnih resursa i prostora uz potrebnu infrastrukturnu i drugu izgradnju.

Režim zaštite III stepena: 1) zabranjuje izgradnju rafinerija nafte i objekata hemijske industrije, metalurških i termoenergetskih objekata, skladišta nafte, naftnih derivata i prirodnog gasa, unošenje invazivnih alohtonih vrsta i obrazovanje deponija; i 2) ograničava izgradnju drugih industrijskih i energetskih objekata, asfaltnih baza, objekata turističkog smeštaja i javnih skijališta, infrastrukturnih objekata, skladišta industrijske robe i građevinskog materijala, vikendica, eksploataciju i primarnu preradu mineralnih sirovina, obrazovanje objekata za upravljanje otpadom, izgradnju naselja i širenje njihovih građevinskih područja, lov i ribolov, formiranje šumskih i poljoprivrednih monokultura, primenu hemijskih sredstava i druge radove i aktivnosti koji mogu imati značajan nepovoljan uticaj na prirodne i druge vrednosti zaštićenog područja.

Režimi zaštite i granice delova zaštićenog područja sa različitim režimima zaštite utvrđuju se aktom o proglašenju zaštićenog područja na osnovu studije zaštite.

Režim zaštitne zone zaštićenog područja zabranjuje i ograničava radove i aktivnosti za koje se (u postupku utvrđenim zakonom i drugim propisima) utvrdi da mogu imati značajan nepovoljan uticaj na biološku raznovrsnost, vrednosti geonasleđa i predela tog zaštićenog područja.

Vlada bliže propisuje režime zaštite, postupak i način njihovog određivanja i objekte, radove i aktivnosti koji su zabranjeni ili ograničeni.

U nacionalnom parku mogu se, u skladu sa posebnim zakonom, zabraniti radovi i aktivnosti koji su režimima zaštite ograničeni.

Ovim prostornim planom obuhvat i granice zone sa režimom zaštite III stepena su okvirno date za prostor koji se rezerviše za ustanovljenje zaštićenog područja prirodnih dobara. Aktom o proglašenju ovog zaštićenog područja, obuhvat i granice zona sa odgovarajućim režimom zaštite biće preciznije definisane. Shodno odredbama člana 42. Zakona o zaštiti prirode, akt o proglašenju zaštićenih područja će se doneti u saradnji sa Zavodom za zaštitu prirode Srbije, budućim upravljačem zaštićenog prirodnog dobra i jedinicama lokalnih samouprava, koje će aktivno učestvovati u pripremi predloga konačne granice zaštićenog područja na njihovoj teritoriji. Planska preporuka je da granica zaštićenog područja prirodnog dobara, gde je to moguće, prati spoljne granice parcele u državnom vlasništvu, ne deli parcele, odnosno da se na terenu što jasnije mogu uočiti prateći markantni fizičko-geografski objekti ili infrastrukturni sistemi.

7.4. Zaštita nepokretnih kulturnih dobara

Postojeći spomenički fond, a posebno primeri crkvene arhitekture iz turskog doba: crkvu Sv. Mine u Štavi, opština Kuršumlija (spomenik kulture od velikog značaja) i crkvu Sv. Bogorodice u Borancima, opština Brus, treba posmatrati u kontekstu spomeničkog fonda regiona i prirodnog okruženja, naročito u obuhvatu NP Kopaonik, gde postoji veći broj evidentiranih arheoloških nalazišta, srednjevekovnih rudišta, stambenih i privrednih objekata narodnog graditeljstva, kao i spomenika iz oslobodilačkih ratova. Postojanje očuvanih objekata tradicionalnog narodnog graditeljstva u okviru autentičnog prirodnog ambijenta otvara mogućnost revitalizacije u cilju prezentacije kulturne baštine. Kompleksno sagledavanje potencijala u oblasti nepokretnih kulturnih dobara otežava nedostatak objedinjene dokumentacije o nepokretnim kulturnim dobrima i evidentiranim nepokretnostima, kao i činjenica da u nekim opštinama dosad nije obavljena sveobuhvatna prospekcija graditeljskog nasleđa.

Tretman nepokretnih kulturnih dobara zasnivaće se na osnovu propozicija i mera zaštite iz akta o utvrđivanju nepokretnog kulturnog dobra, uslova nadležne službe zaštite i rešenja ovog Prostornog plana. Na planskom području je nadležan Zavod za zaštitu spomenika kulture Niš, osim za deo planskog obuhvata na teritoriji opštine Brus, gde je na osnovu teritorijalne organizacije nadležan Zavod za zaštitu spomenika kulture Kraljevo. Nepokretna kulturna dobra se štite zajedno sa prostorom u kome se nalaze i objektima koji su od uticaja na njihov izgled, istraživanje, zaštitu i prezentaciju, a tamo gde su integrisana u prirodni prostor zajedno sa prirodnim okruženjem. Zaštita nepokretnih kulturnih dobara vršiće se konzervatorsko-restauratorskim i drugim odgovarajućim metodama, a pre svega revitalizacijom i uključivanjem u dalje razvojne tokove. Afirmacija njihovih vrednosti vršiće se adekvatnim društvenim odnosom i ulaganjem u obnovu, zaštitu i adekvatnu turističku prezentaciju. U cilju utvrđivanja potencijala u ovoj oblasti predviđa se izrada studije sa valorizacijom graditeljskog nasleđa planskog područja. Na osnovu njenih rezultata biće evidentirane nepokretnosti od posebnog kulturno-istorijskog značaja i u skladu sa odredbama člana 29. Zakona o kulturnim dobrima („Službeni glasnik RS”, br. 71/94, 52/11 – dr. zakon, 52/11 – dr. zakon i 99/11 – dr. zakon) uvedene u postupak za utvrđivanje za nepokretna kulturna dobra.

7.4.1. Mere i uslovi zaštite nepokretnih kulturnih dobara

Za nepokretna kulturna dobra, evidentirane nepokretnosti, kao i dobra koja nakon prospekcije budu uvedena u proceduru za utvrđivanje za nepokretna kulturna dobra utvrđuju se sledeće mere i uslovi zaštite:

– nosioci prava, obaveza i odgovornosti u pogledu korišćenja, upravljanja i raspolaganja nepokretnim kulturnim dobrom nemaju prava da koriste i upotrebljavaju nepokretno kulturno dobro u svrhe koje nisu u skladu sa njegovom prirodom, namenom i značajem, niti da ruše, prepravljaju, preziđuju ili vrše bilo kakve radove koji mogu dovesti do oštećenja nepokretnog kulturnog dobra ili narušiti njegova svojstva;

– nosioci prava, obaveza i odgovornosti u pogledu korišćenja, upravljanja i raspolaganja nepokretnom kulturnim dobrom dužni su da čuvaju, održavaju nepokretno kulturno dobro i sprovode utvrđene mere zaštite i da neodložno obaveštavaju nadležni organ zaštite o pravnim i fizičkim promenama nastalim u vezi sa nepokretnom kulturnim dobrom;

– radovi na konzerviranju, restauriranju, rekonstrukciji, revitalizaciji i prezentaciji nepokretnih kulturnih dobara, radovi u njihovoj zaštićenoj okolini kao i drugi radovi kojima se mogu prouzrokovati promene oblika ili izgleda nepokretnog kulturnog dobra ili povrediti njihova svojstva, mogu se preduzimati nakon što se pribave uslovi i saglasnost nadležnog zavoda za zaštitu spomenika kulture, kao i uslovi i odobrenja na osnovu propisa o planiranju prostora i izgradnji objekata;

– saglasno odredbama člana 29. Zakona o kulturnim dobrima, mere zaštite u pogledu izdavanja rešenja o uslovima za preduzimanje mera tehničke zaštite primenjuju se i na nepokretnosti koje su evidentirane da uživaju prethodnu zaštitu. Ukoliko u roku od tri godine od dana evidentiranja ne budu proglašena za nepokretna kulturna dobra, na njih se neće primenjivati mere zaštite;

– zabranjuje se izgradnja i postavljanje objekata trajnog i privremenog karaktera koji svojim izgledom, gabaritom, karakterom ili namenom mogu da kompromituju spomenička svojstva nepokretnog kulturnog dobra ili degradiraju izgrađene i prirodne elemente njegove zaštićene okoline;

– zabranjuje se izvođenje radova koji mogu poremetiti statičku stabilnost nepokretnog kulturnog dobra;

– u blizini nepokretnog kulturnog dobra zabranjuje se izgradnja industrijskih pogona koji štetnim produktima (vibracije, pepeo, gasovi i dr) mogu ugroziti kulturno dobro bez primene mera u cilju eliminacije ili umanjenja štetnih dejstava po dobro;

– zabranjuje se privremeno ili trajno deponovanje otpada, ispuštanje otpadnih voda i otvaranja pozajmišta zemlje i drugog materijala u obuhvatu zaštićene okoline nepokretnog kulturnog dobra;

– zabranjuje se uništavanje, prekopavanje, zaoravanje arheoloških lokaliteta, zatim izvođenja zemljanih radova na dubini većoj od 30 cm, izgradnja svih vrsta objekata i infrastrukture, neovlašćeno iskopavanje, odnošenje kamena i zemlje i prikupljanje pokretnog arheološkog materijala u okviru arheoloških lokaliteta bez saglasnosti nadležne ustanove zaštite, prethodnih arheoloških istraživanja i adekvatne prezentacije nalaza;

– ako se u toku izvođenja građevinskih i drugih radova naiđe na arheološka nalazišta ili arheološke predmete, izvođač radova je dužan da o tome obavesti nadležni zavod za zaštitu spomenika kulture i preduzme mere da se nalaz ne uništi i ne ošteti i da se čuva na mestu i položaju u kome je otkriven.

7.4.1.1. Posebne mere zaštite nepokretnih kulturnih dobara

Ambijentalne celine izraženih spomeničkih vrednosti – kao područja na kojima je skoncentrisan veći broj spomenika kulture, u pogledu tretmana zahtevaju doslednost u očuvanju ambijenta i njegovog estetskog kontinuiteta. Radi uspostavljanja harmoničnog odnosa sa nasleđenom građevinskom strukturom primenjivaće se tipološka rekonstrukcija porušenih kuća uz komunalno opremanje u skladu sa potrebama savremenog života, a eventualna nova izgradnja biće u duhu tradicionalne arhitekture, gabaritom i namenom usklađena sa postojećim objektima ne narušavajući siluetu i osnovne vizure. Primarno, objekti će se čuvati u izvornoj nameni a u slučaju revitalizacije uvođenjem novih funkcija neophodno je voditi računa da se izborom funkcija ne vulgarizuje njihov karakter i ne naruše ambijentalna i spomenička svojstva. Kao model za revitalizaciju objekata i prostora koji su ostali van funkcije primenjivaće se uvođenje sadržaja iz oblasti kulturnog života u okviru distrikta kulture i muzeja na otvorenom.

Sakralni spomenici kulture – crkve, manastiri i manastirski konaci, kao prostori izuzetnih estetskih karakteristika i svedočanstva stvaralačkih dometa, štitiće se, rekonstruisati i obnavljati zajedno sa širom okolinom u izvornoj nameni, uz infrastrukturno opremanje u skladu sa potrebama savremenog života. Prilikom uvođenja novih sadržaja njihovim izborom ne sme se kompromitovati postojeća namena.

Turistička aktivacija nepokretnih kulturnih dobara – U cilju obezbeđivanja primarne infrastrukture neophodne za adekvatnu prezentaciju nepokretnih kulturnih dobara predviđa se uređenje i obeležavanje pristupnih puteva do svih neopkretnih kulturnih dobara. Infrastrukturu i objekte privremenog i stalnog karaktera neophodne za turističku prezentaciju planirati u skladu sa konzervatorskim uslovima, prvenstveno na prostorima van obuhvata zaštićene okoline i to tako da svojim položajem, gabaritom i arhitekturom ne remete vizuru niti pejzažne karakteristike prostora od značaja za adekvatan doživljaj nepokretnog kulturnog dobra.

7.5. Režimi zaštite nepokretnih kulturnih dobara

Zaštićena okolina nepokretnog kulturnog dobra je prostor oko tog dobra sa objektima od uticaja na njegov izgled, istraživanje, zaštitu i korišćenje i uživa zaštitu kao nepokretno kulturno dobro. Radi sprečavanja potencijalnih povreda u prostoru, do definisanja obuhvata zaštićene okoline za nepokretna kulturna dobra za koja u aktu o utvrđivanju ona nije jasno definisana, kao i do okončanja postupka za utvrđivanje evidentiranih nepokretnosti, primenjivaće se planerska, preliminarna zaštićena okolina sa istim tretmanom kao i zaštićena okolina nepokretnog kulturnog dobra. Preliminarnom, planerskom zaštićenom okolinom smatraće se katastarske parcele koje se graniče ili se nalaze u neposrednoj okolini parcela na kojima se nalazi nepokretno kulturno dobro ili evidentirana nepokretnost, po potrebi. U prostoru zaštićene okoline moguće je uređenje prostora u funkciji istraživanja, zaštite i prezentacije nepokretnog kulturnog dobra u skladu sa uslovima nadležnih službi zaštite. Očuvanje, unapređenje, kompleksno uređenje i prezentacija ambijenta i pejzaža oko nepokretnih kulturnih dobara vršiće se uz njihovo uključivanje u savremene društvene procese na osnovu metodologije aktivne konzervacije. U delovima planskog područja gde se predviđa dalja razrada preko urbanističkih planova ili urbanističkih projekata, njihovom granicom se ne mogu menjati niti seći granice obuhvata zaštićene okoline nepokretnog kulturnog dobra.

8. ZAŠTITA OD AKCIDENATA, ELEMENTARNIH NEPOGODA I OBEZBEĐENJE INTERESA ZA ODBRANU ZEMLJE

8.1. Mere zaštite

Kao posebne planske mere kojima se povećava „otpornost” prostora za potrebe odbrane zemlje i zaštite od elementarnih nepogoda izdvajaju se:

Osnovne mere zaštite od ratnih razaranja:

– funkcionalno zoniranje prostora;

– obezbeđivanje slobodnog prostora u naseljima, koji su zaštićeni od ruševina i požara i međusobno su povezani sa saobraćajnicama i vodotokovima;

– obezbeđivanje alternativnih saobraćajnih pravaca za evakuaciju i spasavanje;

– shodno zarušavanju i mogućnošću prilaza objektima u fazi spasavanja zatrpanih lica adekvatno definisati širine saobraćajnica;

– elektrosnabdevanje naselja vršiti prstenastim razvodima i izgradnjom manjih sistema koji nezavisno funkcionišu u posebnim i ratnim uslovima;

– očuvanje alternativnih izvora snabdevanja vodom za piće (bunari, izvori i sl);

– izgradnja zaštitnih objekata (skloništa). Sklanjanje stanovništva vršiće se u zaštitnim objektima, podrumskim prostorijama i rovovskim zaklonima, koji se u skladu sa zakonom grade u slučaju neposredne ratne opasnosti.

Osnovne mere zaštite od poplava i uticaja poplavnog talasa iz akumulacije „Selova” usled probijanja brane:

– proces zaštite od agresivnog dejstva bujičastih potoka i reka vršiće se izgradnjom kaskada, kineta, skraćivanjem meandra, pošumljavanjem i stabilizacijom zemljišta;

– zaštitu od poplava sprovoditi optimalnom kombinacijom investicionih mera u vidu hidrograđevinskih radova i objekata kojima se štite ugrožena područja;

– pojava ruševnih obala usled fluvijalne erozije, saniraće se pomoću obaloutvrda od kamenog nabačaja ili primenom biotehničkih mera zaštite (primenjuju se u novije vreme i sprečavaju rušenje obala i vrše njihovu stabilizaciju);

– iseljenje neposredno iza akumulacije „Selova” oko trideset domaćinstava;

– na delu postojećih građevinskih područja u naseljima Selova, Žuč, Vlahinja, Perunika, Dankoviće i Donja Mikuljana, koje su u zoni pod uticajem poplavnog talasa iz akumulacije „Selova” usled akcidentnog probijanja brane i proticaja kod havarijskog pražnjenja akumulacije uspostavlja se režim ograničene gradnje. U delovima građevinskih područja ovih naselja koja su u zoni pod uticajem poplavnog talasa izgradnja novih objekata moguća je isključivo kao zamena postojećih objekata, odnosno kao rekonstrukcija i adaptacija objekata u gabaritima postojećih. Zabranjeno je širenje delova građevinskih područja navedenih naselja u zoni pod mogućim uticajem poplavnog talasa. Moguća je izgradnja ribnjaka, turističkih, sportsko-rekreativnih i infrastrukturnih objekata u ovoj zoni.

– smanjenje rizika od poplavnog talasa i proticaja kod havarijskog pražnjenja akumulacije u slučaju urušavanja brane obezbediće se redovnim i vanrednim oskultacionim osmatranjem i sistematskom kontrolom vodozahvatnih objekata i brane, izradom studije rizika sa analizama mogućih seizmičkih deformacija terena i unapređenjem infrastrukture za obaveštavanje, uzbunjivanje i evakuaciju stanovništva.

Osnovne mere zaštite od požara:

– prilikom izrade osnova gazdovanja šumama, neophodno je da se šumske zone i kompleksi ispresecaju protivpožarnim putevima, pojasevima i prosekama koje će onemogućiti prostorno širenje požara i na taj način smanjiti štetne posledice;

– u šumama treba podizati mešovite sastojine i biološke protivpožarne pruge, a pogotovu u čistim četinarskim šumama;

– izletišta obezbediti od požara i snabdeti ih vodom, opremom i sredstvima za gašenje požara i dr;

– aktere koji učestvuju u eksploataciji šuma, obavezati da obezbede prohodnost i odgovarajući kvalitet šumskih puteva u cilju bržeg i efikasnijeg dolaska do mesta izbijanja požara;

– zabranjeno je loženje otvorene vatre u šumi i na udaljenosti manjoj od 200 m od ruba šume, izuzev na određenim i za to vidno obeleženim mestima, u skladu sa propisanim merama zaštite od požara;

– u većim naseljima je obavezno organizovanje dobrovoljne vatrogasne službe i sistema kontrole i praćenja u slučaju požara, dok u manjim naseljima ovu ulogu može da obavlja i autohtono stanovništvo;

– vodovodna mreža treba da bude dimenzionisana za eventualna gašenja požara i opremljena uličnim hidrantima i priključcima za vodu u blizini osetljivih zona i objekata;

– sa aspekta izgradnje treba se opredeljivati za materijale koji imaju veći stepen vatrootpornosti;

– saobraćajnom mrežom obezbediti maksimalnu pristupačnost delovima naselja i objektima koji su ugroženi od požara;

– oformiti bezbednosne pojaseve između objekata kojima se sprečava širenje požara;

– u naseljima, u slučaju da požar zahvati veći broj objekata, poželjno je da se na pristupačnim i pogodnim mestima postave ili ukopaju priručni tankovi za vodu.

Osnovne mere zaštite od klizišta:

izrada katastra klizišta i karte stabilnosti terena;

stroga zabrana neplanske seče šuma na pokrenutim kliznim terenima;

strogo ograničavanje doticanja vode iz domaćinstava u rastresite i nagnute padine i obezbediti kanalisano odvođenje otpadnih voda do prirodnog recipijenta;

– u zonama klizišta ograničiti namene površina za širenje naselja i izgradnju stambenih, javnih, privrednih i infrastrukturnih objekata i uskladiti ih sa stepenom razvijenosti klizišta, dok je kod poljoprivrednog zemljišta u ugroženim zonama od klizišta potrebno zabraniti ratarsku proizvodnju.

Osnovne mere zaštite od zemljotresa:

tehničke norme o izgradnji objekata (aseizmička izgradnja);

izbor lokacije za izgradnju;

zaštita od zemljotresa, treba da predstavlja kontinuiran proces koji obuhvata:

prostorno i urbanističko planiranje (generalno i detaljno), arhitektonsko i građevinsko projektovanje i izgradnju objekata;

građenje objekata treba usmeriti u pravcu usklađivanja sa seizmogeološkim

osobinama terena kako bi se smanjio nivo povredljivosti objekata i seizmičkog rizika, a time i šteta od eventualnog zemljotresa;

zaštita ljudi od posledica udara kinetičke energije u tlu, kao i materijalnih

dobara sprovodiće se kroz statičke proračune na 8° i 9° MSS, kao i putem elastičnih veza i prenosnika.

Štab civilne zaštite i drugi subjekti odgovorni za zaštitu od ratnih razaranja i elementarnih nepogoda, treba detaljno da razmotre i razrade predložene mere u posebnom planu zaštite od ratnih razaranja i elementarnih nepogoda.

8.2. Režimi zaštite kompleksa specijalne namene

Na području Prostornog plana nalaze se perspektivni vojni kompleksi: „Brzeće”, „Kopaonik”, baza „Borance”, baza „Mrče” i „Baćoglava” koji su neophodni za funkcionisanje Vojske Srbije.

Komplekse specijalne namene potrebno je štititi propisanim zonama zaštite oko kompleksa i to: „Brzeće” – zona sanitarne zaštite 500 m; „Kopaonik” – zona zabranjene gradnje 200 m (podrazumeva zabranu bilo kakve gradnje) i zona ograničene gradnje 300 m (zabranjena je gradnja objekata visokogradnje i obavezna je saglasnost Ministarstva odbrane); baza „Borance” – zona zabranjene gradnje 100 m; baza „Mrče” – zona zabranjene gradnje 100 m i Kopnena zona bezbednosti koja podrazumeva kontrolisanu gradnju 5 km od administrativne linije sa AP Kosovo i Metohija.

9. NAMENA PROSTORA I BILANS POVRŠINA POSEBNE NAMENE

(Referalna karta br. 1. „Posebna namena prostora”)

Osnovna namena prostora na području Prostornog plana (493,24 km2) imala je 2013. godine sledeću strukturu: poljoprivredno zemljište 131,40 km2 (26,64 %); šume i šumsko zemljište 316,34 km2 (64,14 %); građevinsko zemljište 6,51 km2 (1,32%); i vodno i ostalo zemljište 2,47 km2 (0,50 %).

Bilans namene prostora po zonama II i III sanitarne zaštite u slivu akumulacije „Selova” i zoni poplavnog talasa akumulacije „Selova” do 2025. godine ima sledeću strukturu:

Tabela 19. Prikaz bilansa namene prostora po zonama II i III sanitarne zaštite u slivu akumulacije „Selova” i zoni poplavnog talasa akumulacije „Selova” u km2

Zona

Poljoprivredno zemljište

Šume i šumsko zemljište

Građevinsko zemljište

Zona II sliva akumulacije „Selova”

0,53

10,28

0,06

Zona III sliva akumulacije „Selova”

83,63

216,70

3,34

Zona poplavnog talasa akumulacije „Selova”

4,10

0,44

0,70

Tabela 20. Osnovna namena prostora na području Prostornog plana

Katastarska opština /područje

Poljoprivredno zemljište

Šume i šumsko zemljište

Građevinsko zemljište

Vodno i ostalo zemljište

Komlleks spec. namene

Ukupno

2013 km2

(-) km2

2025 km2

2013 km2

(+) km2

2025 km2

2013 km2

(+) km2

(-) km2

2025 km2

2013 km2

(+) km2

2025 km2

km2

%

Batote

15,87

 

15,87

29,20

 

29,20

0,56

 

 

0,56

0,03

 

0,03

 

45,97

9,32

Belo Polje

2,34

 

2,34

0,75

 

0,75

0,10

 

 

0,10

0,00

 

0,00

 

3,20

0,65

Blaževo

2,24

 

2,24

3,66

 

3,66

0,18

 

 

0,18

0,03

 

0,03

 

6,17

1,25

Bozoljin

2,41

 

2,41

2,02

3,65

5,67

0,14

 

 

0,14

0,02

 

0,02

 

8,30

1,68

Boranci

1,16

 

1,16

9,29

1,18

10,48

0,08

 

 

0,08

0,04

 

0,04

0,02

11,80

2,39

Brzeće

4,43

0,02

4,41

14,25

4,87

19,12

0,59

0,02

 

0,61

0,16

 

0,16

1,15

26,07

5,29

Vitoše

1,42

 

1,42

3,98

4,00

7,98

0,06

 

 

0,06

0,01

 

0,01

 

9,50

1,93

Gornje Leviće

5,71

 

5,71

8,02

0,62

8,64

0,23

 

 

0,23

0,10

 

0,10

 

14,65

2,97

Gradac

1,68

 

1,68

3,45

0,32

3,76

0,17

 

 

0,17

0,01

 

0,01

 

5,64

1,14

Domiševina

1,82

 

1,82

2,15

0,19

2,33

0,13

 

 

0,13

0,02

 

0,02

 

4,32

0,88

Donje Leviće

3,32

 

3,32

2,48

0,70

3,18

0,10

 

 

0,10

0,01

 

0,01

 

6,62

1,34

Đerekari

0,72

 

0,72

1,41

0,19

1,60

0,05

 

 

0,05

0,01

 

0,01

 

2,37

0,48

Žarevo

5,24

 

5,24

8,43

 

8,43

0,18

 

 

0,18

0,01

 

0,01

 

14,79

3,00

Iričići

2,15

 

2,15

2,10

1,59

3,68

0,05

 

 

0,05

0,01

 

0,01

 

4,47

0,91

Kneževo

1,51

 

1,51

1,87

 

1,87

0,06

 

 

0,06

0,02

 

0,02

 

3,48

0,71

Kovizla

1,63

 

1,63

4,62

 

4,62

0,04

 

 

0,04

0,01

 

0,01

0,06

6,34

1,29

Gočmanci

1,57

 

1,57

0,89

0,93

1,83

0,06

 

 

0,06

0,01

 

0,01

 

3,46

0,70

Ravnište

2,40

 

2,40

5,33

1,59

6,92

0,21

 

 

0,21

0,01

 

0,01

 

9,58

1,94

Radmanovo

2,49

 

2,49

4,61

 

4,61

0,11

 

 

0,11

0,03

 

0,03

 

7,26

1,47

Radunje

1,02

 

1,02

5,36

0,28

5,64

0,07

 

 

0,07

0,01

 

0,01

 

6,76

1,37

Sudimlja

3,59

 

3,59

2,85

0,18

3,03

0,12

 

 

0,12

0,01

 

0,01

 

6,77

1,37

Čokotar

1,08

 

1,08

1,26

0,27

1,53

0,05

 

 

0,05

0,01

 

0,01

 

2,67

0,54

Šošiće

5,59

 

5,59

8,14

0,26

8,40

0,10

 

 

0,10

0,04

 

0,04

 

14,16

2,87

Babica

4,21

 

4,21

9,93

0,81

10,74

0,13

 

 

0,13

0,14

 

0,14

 

15,17

3,08

Vlahinja

3,28

 

3,28

9,95

 

9,95

0,32

 

 

0,32

0,11

 

0,11

 

13,63

2,76

Dankoviće

6,68

 

6,68

6,51

 

6,51

0,46

 

 

0,46

0,18

 

0,18

 

13,71

2,78

Donja Mikuljana

0,60

 

0,60

0,33

 

0,33

0,11

 

 

0,11

0,03

 

0,03

 

1,68

0,34

Žalica

0,84

 

0,84

4,28

 

4,28

0,03

 

 

0,03

0,01

 

0,01

 

5,21

1,06

Žuč

2,07

 

2,07

7,77

 

7,77

0,27

 

 

0,27

0,09

 

0,09

 

10,14

2,06

Igrište

4,81

 

4,81

15,63

 

15,63

0,14

 

 

0,14

0,05

0,09

0,14

 

20,71

4,20

Lukovo

5,76

0,05

5,71

18,85

0,39

19,24

0,31

0,05

 

0,36

0,05

0,03

0,08

 

25,54

5,18

Ljutovo

1,72

 

1,72

5,31

 

5,31

0,05

 

 

0,05

0,02

0,05

0,07

 

7,13

1,45

Magovo

1,65

 

1,65

4,30

 

4,30

0,05

 

 

0,05

0,06

 

0,06

 

6,05

1,23

Merćez

0,79

0,01

0,78

4,40

 

4,40

0,05

0,01

0,02

0,05

0,10

0,38

0,48

 

5,28

1,07

Mrče

1,86

 

1,86

9,85

0,68

10,54

0,08

 

 

0,08

0,06

 

0,06

0,02

12,56

2,55

Parada

2,13

 

2,13

7,32

0,90

8,22

0,04

 

 

0,04

0,03

 

0,03

 

10,46

2,12

Pačarađa

1,32

0,02

1,30

5,85

0,04

5,90

0,08

0,02

0,07

0,03

0,12

1,65

1,77

 

8,60

1,74

Pevaštica

2,35

 

2,35

3,67

 

3,67

0,07

 

 

0,07

0,02

 

0,02

 

6,12

1,24

Perunika

3,89

 

3,89

4,25

 

4,25

0,15

 

 

0,15

0,09

 

0,09

 

8,28

1,68

Rastelica

1,04

 

1,04

11,15

0,47

11,62

0,01

 

 

0,01

0,03

 

0,03

 

12,77

2,59

Selova

2,29

0,04

2,25

7,97

 

7,97

0,32

0,04

0,10

0,26

0,11

0,41

0,52

 

10,69

2,17

Seoce

3,89

 

3,89

11,53

1,94

13,48

0,12

 

 

0,12

0,07

 

0,07

 

17,55

3,56

Trebinje

3,27

 

3,27

12,42

1,95

14,36

0,10

 

 

0,10

0,07

 

0,07

 

17,85

3,62

Trećak

2,35

 

2,35

6,75

0,11

6,86

0,10

 

 

0,10

0,29

 

0,29

 

9,37

1,90

Štava

3,19

 

3,19

22,18

4,72

26,90

0,11

 

 

0,11

0,13

 

0,13

 

30,39

6,16

Prostorniplan

131,40

0,14

131,25

316,34

32,85

349,19

6,51

0,14

0,18

6,47

2,47

2,61

5,08

1,25

493,24

100

%

26,64

0,03

26,61

64,14

6,66

70,79

1,32

0,03

0,04

1,31

0,50

0,53

1,03

0,25

100

100

Promene u korišćenju prostora nastaće pretvaranjem poljoprivrednog u vodno, građevinsko i šumsko zemljište, kao i pretvaranjem građevinskog u vodno zemljište.

Planirane promene u korišćenju prostora do 2025. godine odraziće se na vodno zemljište koje će se povećati za 2,61 km2 (oko 0,53%) i iznosiće oko 5,08 km2 ili 1,03% područja Prostornog plana (na delovima KO: Selova, Lukovo, Ljutova, Merćez, Pačarađa i Igrište), zatim, šume i šumsko zemljište koje će se povećati za 32,85 km2 (oko 6,66%) i iznosiće oko 349,19 km2 ili 70,79% područja Prostornog plana (na delovima KO: Bozoljin Boranci, Brzeće, Vitoše, Gornje Leviće, Gradac, Domiševina, Donje Leviće, Đerekari, Iričići, Gočmanci, Ravnište, Radunje, Sudimlja, Čokotar, Šošiće, Babica, Lukovo, Mrče, Parada, Pačarađa, Rastelica, Seoce, Trebinje,Trećak i Štava). Poljoprivredno zemljište smanjiće se u korist građevinskog i vodnog zemljišta za oko 0,14 km2 (oko 0,03%) i iznosiće oko 131,25 km2 ili 26,61% područja Prostornog plana (na delovima KO: Brzeće, Selova, Merćez, Lukovo i Pačarađa). Deo građevinskog zemljišta ima tendenciju smanjenja za račun vodnog zemljišta, s obzirom da će se izgradnjom akumulacije delovi naselja Merćez i Pačarađa u aluvijalnoj ravni reke Toplice potopiti, a deo naselja Selova, neposredno iza same akumulacije, iseliti jer se nalazi u zoni pod uticajem poplavnog talasa. Deo građevinskog zemljišta ima tendenciju povećanja kao vid kompenzacije potopljenim delovima naselja Merćez i Pačarađa, pa je rezervisan prostor na račun poljoprivrednog zemljišta za novoformirane delove ovih naselja van I i II zone sanitarne zaštite, na teritoriji istoimenih katastarskih opština, kao i u zonama turističkih naselja Brzeće i Lukovska Banja. Ukupno građevinsko zemljište na teritoriji Prostornog plana smanjiće se za oko 0,04 km2 i iznosiće oko 6,47 km2 ili 1,31% područja Prostornog plana. Kompleksi specijalne namene obuhvataju 1,25 km2 ili 0,25% područja Prostornog plana (na delovima KO: Boranci, Brzeće, Kovizla i Mrče).

Izgradnja saobraćajnih infrastrukturnih objekata obuhvataće izgradnju severne obilaznice oko vodoakumulacije i izgradnju servisne saobraćajnice u funkciji održavanja akumulacije. Pored ovih predviđene su i manje transformacije poljoprivrednog i šumskog zemljišta u izgrađeno potencijalnim razvojem dispergovanih turističkih kapaciteta, kao i prateće infrastrukture.

IV.PRAVILA UPOTREBE ZEMLJIŠTA, PRAVILA UREĐENJA I PRAVILA GRAĐENJA

Uređenje prostora i izgradnja na području Prostornog plana odvijaće se u skladu sa zonama sanitarne zaštite akumulacije „Selova”, kao i ostalim uspostavljenim režimima zaštite na planskom području (zone sanitarne zaštite akumulacije „Ćelije” i zone zaštite NP Kopaonik).

Pravila uređenja i građenja utvrđena Prostornim planom su obavezujuća za izdavanje lokacijske dozvole na području direktne primene plana u zoni II sanitarne zaštite i zoni poplavnog talasa. Pravila koja se odnose na režime zaštite, uređenja i korišćenja u zonama sanitarne zaštite izvorišta i zoni poplavnog talasa obavezujuća su za izradu i donošenje prostornih planova jedinica lokalnih samouprava i urbanističkih planova na delovima teritorija opština u obuhvatu granice sliva akumulacije „Selova”, kao i za usklađivanje donetih planova. Ostala pravila su usmeravajuća za izradu prostornih planova jedinica lokalnih samouprava i urbanističkih planova na preostalom delu područja Prostornog plana.

Prostornim planom naznačena su:

– postojeća građevinska područja naselja u zoni II sanitarne zaštite i zoni poplavnog talasa, bez mogućnosti širenja. Lokacijska dozvola može se izdati na osnovu planskih rešenja i pravila uređenja i građenja ovog prostornog plana samo za izgradnju novih objekata u gabaritima postojećih objekata;

ostala postojeća građevinska područja naseljenih mesta koja obuhvataju izgrađene građevinske površine sa okućnicama i okolnim obradivim zemljištem i šumama, pogodnim za potencijalno širenje naselja i izgradnju objekata u funkciji alternativne seoske ekonomije, komunalnih objekata i sadržaja u oblasti sporta, rekreacije i turizma. Izgradnja se prvenstveno usmerava na neizgrađen prostor u okviru postojećeg građevinskog područja uz očuvanje ambijentalnih vrednosti. Dozvoljava se umereno proširenje građevinskog područja vodeći računa o zaštiti poljoprivrednog zemljišta I – V bonitetne klase radi smanjenja segmentarnosti ukupnog izgrađenog područja i racionalnijeg opremanja građevinskog zemljišta infrastrukturom. Proširenje građevinskog područja i pravila uređenja i građenja će biti bliže definisana prostornim planovima jedinica lokalnih samouprava;

planirana građevinska područja naseljenih mesta za koje je predviđena dalja razrada planovima generalne regulacije (Lukovska Banja, Brzeće sa Gočmancem);

planirana građevinska područja za koje je predviđena dalja razrada planovima detaljne regulacije (KO Merćez i Pačarađa).

Izgradnja van zone I i II sanitarne zaštite akumulacije i van građevinskih područja naselja odvijaće se u okviru građevinskih područja turističkih lokaliteta, građevinskih područja saobraćajne i druge infrastrukture, kao i građevinskih područja naselja za povremeno stanovanje van obuhvata granice sliva, ukoliko su, kao takva, određena prostornim planovima jedinica lokalnih samouprava.

Utvrđuju se pravila zaštite, uređenja i izgradnje na području Prostornog plana (u daljem tekstu: Pravila) za sledeće celine: zone sanitarne zaštite sliva akumulacije „Selova”; zonu poplavnog talasa; zone zaštite prirodnih dobara; zone zaštite kulturnih dobara; zone zaštite kompleksa specijalne namene; naselja/građevinska područja naselja, zaselaka i dispergovanih grupacija domaćinstava na području sliva akumulacije „Selova” (osim naselja za koja je predviđena dalja urbanistička razrada); i zone turističkih naselja/punktova.

Prostornim planom područja posebne namene Nacionalnog parka Kopaonik bliže su utvrđeni režimi zaštite prirode i pravila razvoja turističkih naselja i infrastrukture u granicama obuhvata tog planskog dokumenta (obuhvaćene KO: Brzeće, Bozoljin, Gočmanci, Kneževo, Ravnište).

U okviru područja NP Kopaonik i zaštitne zone NP Kopaonik, izdvajaju naselja i zone za novo, stalno naseljavanje stanovništva, dok će se ostala naselja rekonstruisati ili sanirati.

Prostornim planom opštine Brus („Službeni list opštine Brus”, broj 3/13), bliže su utvrđena pravila uređenja i građenja na području opštine Brus koja moraju biti u skladu sa režimima sanitarne zaštite definisanim ovim prostornim planom i drugim uspostavljenim režimima zaštite.

Građevinsko područje KO Batote i KO Radmanovo se nalaze van granica sliva akumulacije „Selova”, u obuhvatu zone III sanitarne zaštite akumulacije „Ćelije”. Za ovo područje primenjuju se pravila uređenja i građenja definisana Nacrtom prostornog plana područja posebne namene sliva akumulacije „Ćelije”.

1. PRAVILA UREĐENJA I GRAĐENJA ZA ZONE SA POSEBNIM REŽIMOM ZAŠTITE

Zone sanitarne zaštite izvorišta vodosnabdevanja

Izgradnja i uređenje zona zaštite sliva akumulacije „Selova” utvrđeni su propozicijama u delu III 1.2. „Režimi zaštite, uređenja i korišćenja prostora posebne namene” Prostornog plana. Pored sliva akumulacije „Selova” kao regionalnog izvorišta, za ostala postojeća lokalna i planirana regionalna izvorišta vodosnabdevanja utvrđuju se zone sanitarne zaštite u skladu sa Pravilnikom o načinu određivanja i održavanja zona sanitarne zaštite izvorišta vodosnabdevanja i Nacrtom prostornog plana područja posebne namene sliva akumulacije „Ćelije”.

Zaštita vodnog zemljišta sprovodi se na način koji je definisan Prostornim planom Republike Srbije i Zakonom o vodama. Za neregulisane vodotoke se do završetka kartiranja svih zona koje se plave velikim vodama verovatnoće do 1% uspostavlja vodno zemljište na pojasu širine 10 m duž obala vodotoka. Za vodno zemljište duž vodotoka utvrđuju se sledeća pravila uređenja i izgradnje prostora:

– može koristiti za ribnjake, poljoprivrednu proizvodnju, plantažne zasade (šume, voćnjaci, vinogradi) i sportsko-rekreativne otvorene površine. Zabranjena je gradnja bilo kakvih stalnih objekata i legalizacija postojećih objekata, osim hidrotehničkih objekata;

– položaj trase saobraćajnih i infrastrukturnih sistema prilikom podužnog vođenja uslovljava se izvođenjem linijskih odbrambenih sistema za zaštitu od poplavnih voda verovatnoće 0,1% (tzv. stogodišnja velika voda);

– objekti linijskih i komunalnih infrastrukturnih sistema (saobraćajnice, objekti za prenos energije, cevovodi) prilikom prelaska preko plavnih zona moraju se visinski izdići i dispoziciono rešiti da budu zaštićeni od poplavnih voda verovatnoće 0,1% (tzv. stogodišnja velika voda).

1.1.1. Pravila građenja infrastrukturnih sistema i objekata posebne namene

Postrojenje za prečišćavanje vode (fabrika vode)

Lokacija postrojenja je neposredno ispod višenamenske akumulacije „Selova”, 250 m nizvodno, na levoj obali. Visinska kota je uslovljena kotom vode u akumulaciji, odakle se preuzima sirova voda. Visina postrojenja je takva da opštine Kuršumlija i Prokuplje i grad Niš dobijaju vodu prirodnim gravitacionim padom. Kota ulaska vode u postrojenje je 481 m n.v. Kapacitet postrojenja je oko 2700 L/s pri čemu treba omogućiti faznu izgradnju (3×900 l/s). Tehnologiju prečišćavanja usvojiti na osnovu analize kvaliteta vode u slivu akumulacije i prognozi kvaliteta vode u akumulaciji tokom vremena. Postrojenje se sastoji od: komandno-laboratorijskog centra; zgrade za skladištenje i doziranje hlora; razdelnog okna; hemijske zgrade sa objektom za bistrenje i predozonizaciju; filterske zgrade sa servisnim blokom; rezervoara čiste vode; kompenzacionog bazena sa taloženjem; tretmana mulja i rezervoara sopstvene potrošnje. U okviru kompleksa, pored objekata vezanih za tehnologiju prečišćavanja vode, nalazi se i portirnica i energetski blok.

Prostorni razmeštaj objekata je takav da hidraulički gubici budu što manji i da između svih objekata postoji puna funkcionalnost i tehnička povezanost.

Prilaz postrojenju mora se obezbediti sa javne površine. Građevinska linija mora biti udaljena minimalno 10 m od regulacione linije. Nadzemne delove objekata arhitektonski treba uklopiti u okolni ambijent.

Vodovodna mreža

Priključne veze za objekte treba da zadovolje potrebne količine za sanitarnom i protivpožarnom vodom. Od šahta za vodomer, koji treba postaviti na 1,5 m od regulacione linije ka objektu, nezavisno projektovati mreže za: sanitarnu vodu stambenog dela, sanitarnu vodu poslovnog dela i protivpožarnu vodu. Instalacije za sanitarnu vodu projektovati tako da svaka tržišna celina ima sopstveni vodomer, smešten tako da u svakom trenutku bude dostupan stručnoj službi preduzeća za distribuciju vode u cilju očitavanja potrošnje.

Vrsta i klasa cevnog materijala za vodovodnu mrežu, treba da ispuni sve potrebne uslove u pogledu očuvanja fizičkih i hemijskih karakteristika vode, pritiska u cevovodu i njegove zaštite od spoljnih uticaja, kako u toku samog polaganja i montaže, tako i u toku eksploatacije. Izbor građevinskog materijala od koga su načinjene cevi, pad cevovoda i ostale tehničke karakteristike, prepuštaju se projektantu na osnovu hidrauličkog proračuna ali ne mogu biti manjeg preseka od Ø100 mm za javnu mrežu. Izgradnju i rekonstrukciju javne vodovodne mreže, treba uskladiti sa izgradnjom planiranih saobraćajnica, odnosno rekonstrukcijom postojećih. Položaj mreže obično je u kolovozu na horizontalnom odstojanju od 0,5-1 m u odnosu na ivicu kolovoza. Ukoliko postojeća mreža izlazi iz regulacione širine saobraćajnice, odnosno menja pravac u okviru postojeće, odnosno planirane regulacije, potrebno je prilikom rekonstrukcije mreže ili kolovoza položiti novi cevovod u skladu sa ovim pravilima a postojeći ukinuti. Minimalna debljina nadsloja zemlje iznad gornje ivice cevi ne sme biti manja od 1 m. Planiranu vodovodnu mrežu u zoni postojeće i planirane regulacije vodotokova izvoditi u mostovskoj konstrukciji sa adekvatnom zaštitom.

Montažu cevovoda izvršiti prema projektu sa svim fazonskim komadima i armaturom. Nakon montaže izvršiti ispitivanje cevovoda na probni pritisak. Pre puštanja u eksploataciju izvršiti ispiranje i dezinfekciju cevovoda. Šahte za smeštaj armature i fazonskih komada uraditi na za to potrebnim mestima od betona MV 30, na osnovu statičkog proračuna.

Broj i raspored protivpožarnih hidranata odrediti na osnovu Zakona o zaštiti od požara i Pravilnika o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara.

Prilikom paralelnog vođenja cevovoda ili njegovog ukrštanja sa postojećim objektima infrastrukturnih mreža treba poštovati međusobna horizontalna i vertikalna odstojanja.

Pre izrade projektne dokumentacije za pojedinačne objekte neophodno je pribaviti uslove nadležnog komunalnog preduzeća za vodovod i kanalizaciju.

Rezervoari za vodosnabdevanje

Objekat rezervoara treba da obezbedi snabdevanje korisnika sanitarnom i protivpožarnom vodom. Rezervoarski prostor može biti višekomorni, tako da se omogućava i fazna izgradnja zavisno od potreba. Komore moraju biti ukopane. Prilaz rezervoarskom prostoru mora se obezbediti sa javne površine. Građevinska linija mora biti udaljena minimalno 10 m od regulacione linije. Nadzemni deo objekta arhitektonski treba uklopiti u okolni ambijent. Zapreminu rezervoara računati sa normom potrošnje od 300 l/stan/dan. Slobodne površine zasađuju se dekorativnim zelenilom, koje nema duboki koren. Kosine nasipa oko rezervoara potrebno je zatraviti u cilju održavanja stabilnosti. Za odvođenje prelivnih i ispusnih voda iz rezervoara planirati kanalizaciju koja će ove vode odvesti do najbližeg uličnog atmosferskog kolektora ili vodotoka.

Potrebno je obezbediti potreban broj telefonskih priključaka za praćenje rada sistema za vodosnabdevanje.

Kanalizaciona mreža

Kanalizacionu mrežu za upotrebljene vode polagati u osovini saobraćajnica, a za atmosferske vode u osovini kolovozne trake suprotne od trake za vodovodnu mrežu. Izbor građevinskog materijala od koga su načinjene cevi, pad cevovoda i ostale tehničke karakteristike, određuju se na osnovu hidrauličkog proračuna.

Za kontrolu rada kanalizacije i mogućnost blagovremene intervencije, na mestu vertikalnog preloma cevovoda, promene horizontalnog pravca pružanja cevovoda i uliva bočnog ogranka, predvideti revizione silaze.

Radove oko iskopa rova, razupiranja zidova rova, polaganja i međusobnog povezivanja cevi, zatrpavanja cevovoda i rova peskom i iskopanim materijalom, ispitivanja cevovoda i puštanja u rad, trebalo bi izvršiti na osnovu važećih tehničkih propisa i uslova za ovu vrstu radova i instalacija.

Prilikom paralelnog vođenja cevovoda ili njegovog ukrštanja sa postojećim objektima infrastrukturne mreže treba poštovati međusobna horizontalna i vertikalna odstojanja.

Zabranjeno je upuštanje upotrebljenih voda u kanalizaciju za atmosferske vode.

Pre izrade projektne dokumentacije za pojedinačne objekte neophodno je pribaviti uslove nadležnog komunalnog preduzeća za vodovod i kanalizaciju kojima će se definisati tačno mesto priključka na javnu mrežu.

Za područja gde ne postoji organizovano odvođenje otpadnih voda dozvoljava se izgradnja vodonepropusne septičke jame sa organizovanim pražnjenjem.

Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda

Postrojenja za prečišćavanje graditi sa takvim stepenom prečišćavanja da se ne ugrozi kvalitet propisane klase vodotoka koji služi kao recipijent.

Prilaz postrojenju mora se obezbediti sa javne površine.

Predvideti uređaje za merenje i registrovanje količina otpadnih voda pre i posle tretmana na postrojenju sa odgovarajućim analizama kvaliteta otpadnih i prečišćenih voda;

Koncepciju postrojenja prilagoditi savremenim i racionalnim tehnologijama uz sagledavanje uticaja posebnih zagađivača na njihov rad.

Projektnu dokumentaciju izlivne građevine za upuštanje prečišćenih otpadnih voda u recipijent uskladiti sa regulacijom vodotoka koji služi kao recipijent.

Omogućiti faznu izgradnju.

Septičke jame

Mesto septičke jame koja je u sastavu objekta određuje se na način kojim se sprečava štetan uticaj septičke jame na higijensko stanje u objektu, higijensko stanje njegovog neposrednog okruženja i omogućava nesmetan pristup jami potreban za njeno redovno pražnjenje i čišćenje.

Septičke jame moraju biti izgrađene bez ispusta i preliva u okolni teren s vodonepropusnim dnom i zidovima, o čemu treba priložiti atest pravnog lica koje upravlja javnom kanalizacijom.

Atmosferske i površinske vode ne smeju se ispuštati u septičke jame.

Pražnjenje septičkih jama vrši, odgovarajućom opremom, pravno lice koje upravlja javnom kanalizacijom ili lice registrovano za obavljanje ovih poslova (ovlašćeno lice). Ovlašćena lica dužna su da vode evidenciju vlasnika i korisnika septičkih jama i da ih redovno prazne.

Sadržaj septičkih jama ispušta se na za to određena mesta, uz saglasnost pravnog lica koje upravlja javnom kanalizacijom.

Regulacija vodotokova

Uređenje korita treba sprovoditi tako da bude uklopljeno u prirodni ambijent što podrazumeva upotrebu prirodnih materijala kao što su zemlja, kamen, zeleni pojasevi zelene vegetacije i sl. Zaštita od poplava naselja i priobalja vodotoka, kao i poljoprivrednog zemljišta treba da bude najmanje od pedesetogodišnjih velikih voda.

Uređenje vodotokova van naselja, vršiti primenom naturalne regulacije. Sva ukrštanja saobraćajnica sa vodotokovima, sprovesti tako da zazor od kote velike vode, verovatnoće pojave Q 1%, do donje ivice konstrukcije bude minimalno h=1,0 m. Kod podzemnih ukrštanja pojedinih infrastrukturnih objekata ca vodotocima i jarugama, gornja ivica cevi mora biti minimum 1 m ispod postojećeg dna korita.

Na mestima ukrštaja sa planiranim saobraćajnicama treba obezbediti neophodan proticajni profil ispod trupa saobraćajnica, tako da donja ivica konstrukcije saobraćajnice bude minimum 0,7 m iznad kote merodavne računske velike vode.

Planirane izlive atmosferske kanalizacije predvideti projektnom dokumentacijom.

Ukoliko se radovi na regulaciji vrše fazno, na kraju trase regulisane deonice predvideti građevinu koja će biti tako oblikovana da ne izaziva štetne posledice na neregulisanoj deonici nizvodno, kao i na same regulisane građevine.

U slučaju da se javlja dubinska i bočna erozija u zoni mostovskih stubova ili oslonaca, predvideti rešenje kojim će se osigurati oslonci i stubovi i stabilizovati rečno dno.

Projektovati uzdužnu dispoziciju regulacije (padovi dna regulisanog korita) i poprečni profil korita tako da režim vode i nanosa bude stacionaran tako da nema erozije dna i obala, odnosno zasipanja korita.

Projektom organizacije radova na izgradnji regulacije obezbediti uslove kojima se neće ugroziti stabilnost i funkcionisanje građevinskih objekata u neposrednoj blizini vodotoka.

Sva eventualna oštećenja nastala u toku izgradnje, moraju se sanirati i dovesti u prvobitno funkcionalno stanje na teret investitora.

Detaljno čišćenje korita svih vodotokova od nanosa i ostalog materijala na delu izvedene regulacije i duž celog prirodnog, neregulisanog korita u naselju predstavlja prioritet i osnovu za uredno odvođenje voda.

Zone zaštite prirodnih dobara

Uređenje i izgradnja područja zaštićenih prirodnih dobara i prirodnih dobara predviđenih za zaštitu tretiraće se u skladu sa odredbama iz glave III. 7.3. Režimi zaštite prirode ovog prostornog plana.

Zone zaštite kulturnih dobara

Uređenje i izgradnja područja zaštićenih kulturnih dobara i njihove zaštićene okoline tretiraće se u skladu sa odredbama iz glave III. 7.5. Režimi zaštite nepokretnih kulturnih dobara ovog prostornog plana.

Zone zaštite kompleksa specijalne namene

Uređenje i izgradnja kompleksa specijalne namene tretiraće se u skladu sa odredbama iz glave III. 8.2. Režimi zaštite kompleksa specijalne namene ovog prostornog plana.

Osnovna pravila građenja u okviru građevinskog područja naselja i pravila građenja objekata javne i privredne namene

Pravila građenja primenjuju se: u zoni I sanitarne zaštite za objekte u funkciji osnovne namene; u zoni direktne primene plana (zona II sanitarne zaštite i zona poplavnog talasa); za postojeće građevinsko područje naselja i delova naselja van zone II i zone poplavnog talasa do donošenja Prostornog plana opštine Kuršumlija i usklađivanja Prostornog plana opštine Brus sa ovim prostornim planom; i kao usmeravajuća pravila u daljoj urbanističkoj razradi.

Osnovna pravila građenja utvrđuju se za građevinska područja naselja, građevinska područja zaselaka i dispergovanih grupacija domaćinstava na području sliva akumulacije „Selova”. U okviru građevinskog područja prioritet je obezbeđenje sanitarne zaštite izvorišta vodosnabdevanja. Sanitacija naselja podrazumeva gradnju komunalnih objekata za eliminisanje tečnih i čvrstih otpadnih materija u skladu sa uspostavljenim režimima zaštite; sanitaciju đubrišta, bazena za osoku, poljskih klozeta i sl, kao i gašenje lokanih grobalja koja se nalaze u zoni II sanitarne zaštite akumulacije „Selova”. Kod sanitacije prioritet imaju naselja i domaćinstava u zoni II sanitarne zaštite akumulacije. Rekonstrukcija i izgradnja stambenih i ekonomskih objekata moguća je pod uslovom da ispunjavaju propisane sanitarno-higijenske i dr. komunalne uslove i da nisu u suprotnosti sa uspostavljenim režimima zaštite. Preporučuje se korišćenje okućnica postojećih domaćinstava i gradnja objekata u postojećim gabaritima (u zoni II sanitarne zaštite i zoni poplavnog talasa samo rekonstrukcija postojećih objekata ili izgradnja u postojećim gabaritima).

Van postojećih građevinskih područja naselja mogu se formirati nove površine za stanovanje i druge namene na osnovu rešenja prostornih planova jedinica lokalnih samouprava i urbanističkih planova koja su usklađena sa planskim rešenjima i režimima zaštite utvrđenim ovim prostornim planom, Nacrtom prostornog plana područja posebne namene sliva akumulacije „Ćelije” i PPPPN NP Kopaonik. Formiranje novih građevinskih površina moguće je u naseljima koja se nalaze van zone II sanitarne zaštite akumulacije i zone poplavnog talasa.

Uređenje i izgradnja naselja, komunalnih i objekata druge namene bliže će se definisati prostornim planovima jedinica lokalnih samouprava i odgovarajućim urbanističkim planovima. Do njihovog donošenja ili usklađivanja sa ovim prostornim planom, utvrđuju se sledeća pravila:

u okviru postojećih građevinskih površina u naseljima i delovima naselja (građevinske parcele i katastarske parcele ili njihovi delovi sa izgrađenim objektima) moguća je: a) adaptacija/rekonstrukcija postojećih stambenih objekata (i pratećih objekata u funkciji domaćinstva: vajati, mlekare, koševi i dr) sa okućnicom i izgradnja novih stambenih objekata u postojećim gabaritima; b) izgradnja novih objekata u funkciji turizma van zone II i zone poplavnog talasa, u okviru postojećih domaćinstava, za najviše 12 ležajeva, i to: „gostinske smeštajne jedinice” (optimalno oko 40 m2 za dve sobe sa po tri ležaja i zajedničkim kupatilom i po mogućnosti sa zasebnim ulazom) i „gostinske kuće” (optimalno oko 50-60 m2 za objekat sa dve sobe sa po tri ležaja, dnevnim boravkom i kupatilom). Gabariti novoizgrađenih objekata mogu biti do 50% veći u odnosu na izvorne objekte. Prilikom izgradnje objekata primenjivati sledeća pravila: najveći dozvoljeni indeks zauzetosti – 30%; najveća dozvoljena spratnost objekata – P+Pk; minimalno rastojanje regulacione linije od građevinske linije utvrđuje se na osnovu pozicije većine izgrađenih objekata (preko 50%). Rastojanje osnovnog gabarita slobodnostojećeg objekta na delu bočnog dvorišta severne orijentacije i linije susedne građevinske parcele je 2,5 m. Za izgrađene stambene objekte čije je rastojanje do granice građevinske parcele manje od navedenih vrednosti ne mogu se na susednim stranama predviđati otvori stambenih prostorija. Međusobna udaljenost novih spratnih seoskih stambenih objekata je 6 m, a prizemnih slobodnostojećih 5 m. Za izgrađene seoske objekte koji su međusobno udaljeni manje od 3 m ne mogu se na susednim stranama predviđati otvori stambenih prostorija. Parking prostor predvideti u okviru građevinske parcele i to za svaki stan jedno parking mesto. Preporučuje se tradicionalan način organizacije i uređenja parcela i izgradnja objekata u tradicionalnom stilu uz korišćenje lokalnih građevinskih materijala;

proširenje postojećih i formiranje novih seoskih grobalja moguće je isključivo van zona I i II sanitarne zaštite akumulacije i zone poplavnog talasa, odnosno van zona zaštićenih prirodnih i kulturnih dobara, i u skladu sa propisima relevantnim za ovu oblast. Kapacitet grobalja određuje se za period od minimum 20 godina, uz obaveznu izradu urbanističkog projekta/plana detaljne regulacije (urbanistički projekat ukoliko su rešeni imovinsko-pravni odnosi i postoji izlaz na javnu površinu, u suprotnom izrada plana detaljne regulacije);

stočna groblja/jame se mogu formirati isključivo van zona sanitarne zaštite akumulacije i prostora sa uspostavljenim režimima zaštite prirodih i nepokretnih kulturnih dobara. Takođe se moraju nalaziti van naseljenog mesta i područja koje je urbanističkim planom predviđeno za izgradnju stambenih objekata, industrijskih objekata i objekata za proizvodnju, držanje i promet životinja, na zemljištu koje nije vodoplavno, podvodno. Dno stočnog groblja mora biti najmanje jedan metar iznad najvišeg nivoa podzemnih voda. Do stočnog groblja mora postojati prilazni put, a groblja moraju biti ograđena tako da se onemogući ulazak životinja. Za potrebe formiranja stočnog groblja obavezna je izrada urbanističkog projekta, odnosno plana detaljne regulacije. Uslovi za formiranje stočnog groblja/jame definisani su Pravilnikom;

reciklažna dvorišta se mogu locirati u građevinskom području seoskog naselja (van zona I i II sanitarne zaštite akumulacije i zone poplavnog talasa) uz uslov da imaju zaseban betonski plato i ogradu visine 1,5 m. Funkcionalna celina centra za sakupljanje i postrojenja za upravljanje komunalnim i drugim otpadom sastoji se od sledećih celina (zona): prijemno–otpremna zona (ulazna kapija i rampa, čuvarska kućica, prostor za parkiranje vozila i opciono kolska vaga); hala za smeštaj plastike, PET ambalaže i papira; nadstrešnica za električni i elektronski otpad, kao i kabasti otpad; kontejnersko ostrvo za separatno sakupljanje otpada; prostor za prikupljanje automobilskih guma, otpadnih ulja, akumulatora i ambalaže od kućne hemije, boja i lakova i zona za tretman otpadnih voda. Reciklažna dvorišta se dimenzionišu prema broju stanovnika, količini otpada i frekvenciji odnošenja otpada. Pristupne staze i površine moraju biti izvedene bez prostornih barijera za osobe sa invaliditetom. Za izgradnju reciklažnih dvorišta predviđa se izrada urbanističkog projekta/plana detaljne regulacije (urbanistički projekat ukoliko su rešeni imovinsko-pravni odnosi i postoji izlaz na javnu površinu, u suprotnom izrada plana detaljne regulacije).

zelena ostrva (betonske platoe za smeštaj kontejnera), postavljati uz saobraćajnicu sa koje se lako pristupa vozilima za pražnjenje kontejnera i ograditi kako bi se sprečilo raznošenje eventualno prosutog otpada, odnosno uklonio loš vizuelni utisak. Potrebnu površinu betonskih platoa odrediti prema planiranom broju kontejnera za odvojeno sakupljanje otpada;

skladištenje tečnog goriva (lož ulje i sl) i drugih naftnih derivata moguće je van zona sanitarne zaštite i zona zaštite prirodnih i kulturnih dobara i mora biti sanitarno obezbeđeno za slučaj nekontrolisanog isticanja ili prolivanja;

za privredne i druge aktivnosti koje mogu ugroziti izvorište, odnosno narušiti kvalitet životne sredine u celini, obavezna je analiza uticaja na životnu sredinu i obezbeđenje odgovarajućih mera zaštite;

poslovni objekti koji su kompatibilni sa stanovanjem i nemaju negativan uticaj na životnu sredinu mogu se graditi u okviru građevinskog područja (van zona I i II sanitarne zaštite i zone poplavnog talasa akumulacije, u skladu sa drugim uspostavljenim režimima zaštite na planskom području);

objekti javne namene mogu se graditi u okviru građevinskog područja, kao i na postojećim i planiranim parcelama za javne namene utvrđenim odgovarajućim urbanističkim planom. Za potrebe izgradnje novih ili rekonstrukcije postojećih objekata javne i privredne namene obavezna je izrada planova detaljne regulacije, odnosno urbanističkih projekata.

1.6. Osnovna pravila uređenja i izgradnje turističkog prostora

Pravila uređenja turističkog prostora utvrđuju se:

– kao preporučujuća, za turističke sadržaje u okviru naselja i koncentrisane ponude u prostoru za koje je predviđena razrada urbanističkim planovima, urbanističkim projektima i šematskim prikazima naselja i

– neposredno primenljiva, za ostale manje turističke sadržaje dispergovane ponude u prostoru.

Na području donetih prostornih i urbanističkih planova primenjuju se pravila uređenja i građenja definisana njima.

Usmeravajuća pravila uređenja turističkih sadržaja u okviru naselja i koncentrisane ponude u prostoru za koje je predviđena razrada urbanističkim planovima ili urbanističkim projektima sadrže sledeće odredbe:

– javne službe i servise treba prilagoditi turističkim potrebama, posebno u pogledu zdravstva, kulture, rekreacije, ugostiteljstva, trgovine i tehničkih servisa, sa posebnim sadržajima za potrebe tranzitnih turista;

– lokacije novih centara treba predvideti na pogodnim, geološki stabilnim atraktivnim terenima, nagiba do 20%, osunčanim, zaklonjenim od vetra, uz šumu i dr, u III zoni zaštite;

– u izgradnji suprastrukture treba pretežno primenjivati koncentrisani koncept radi ostvarivanja energetske efikasnosti izgradnje i omogućavanja većih rekreativnih i zelenih površina;

– bruto gustina izgrađenosti turističkog smeštaja treba da se kreće od 70 do 120 ležajeva po hektaru;

– srazmerno broju ležajeva treba predvideti odgovarajuće sadržaje javnih službi i servisa (zdravstva, kulture, administracije, sporta i rekreacije, ugostiteljstva, trgovine, tehničkih servisa, javnog saobraćaja, parkinga, garaža i dr);

– smeštaj treba odvojiti zelenilom ili mirnim pešačkim zonama od buke glavnih saobraćajnica, zabavnih i rekreativnih sadržaja;

– svi centri biće opremljeni propisnim pristupnim putevima (uz mogućnost dvostranog prilaza), sistemima vodovoda, kanalizacije (sa uređajima za prečišćavanje otpadnih voda), elektroenergetske i elektronske komunikacione mreže;

– uređenje alpskih skijališta uslovljeno je pažljivom valorizacijom prirode i zaštitom prirodnih vrednosti, izborom pretežno severnih ekspozicija na visinama iznad 900 m n.v, uz izbegavanje kvalitetne šume, stenovitih, nestabilnih i erodiranih terena i korišćenje najpovoljnijih morfometrijskih oblika za ski-staze i žičare;

– pri uređenju skijališta predviđene su minimalne intervencije u terenu, a u letnjem periodu održavanje staza zaštitom od erozije i obnavljanjem travnog pokrivača;

– u podnožjima izdvojenih skijališta treba predvideti ulaze sa parkingom, ugostiteljskim sadržajima i tehničkom bazom, a sva skijališta snabdeti opremom za veštački sneg;

– u zonama turističke namene dozvoljava se izgradnja turističkih nestacionarnih objekata klupskog tipa (za potrebe rekreacije i sporta, druženja i zabave turista): ribolovni klub sa specijalitetima od ribe, etno klub, biciklistički klub, dečiji klub, lovački klub sa specijalitetima od divljači, sportski klubovi i dr. Pravila uređenja i građenja za ovaj tip turističkih objekata su: minimalna površina parcele je 40 a; objekat se postavlja na obodu slobodnog zelenog prostora; maksimalna bruto razvijena građevinska površina iznosi 300 m2; maksimalna visina objekta je 7 m. Tip objekta je brvnara sa delovima od kamena i sa krovom od šindre. Pristup parceli se obezbeđuje direktnim izlazom na javni put, minimalne širine 5 m. Parkiranje se obezbeđuje na sopstvenoj građevinskoj parceli;

– na području turističke zone „Lukovska Banja” pored postojećih sadržaja moguće je graditi i smeštajne kapacitete kao eko-bungalov (ekolodge), kamp (planira se ukupni kapacitet bungalova i kampa od 200 posetilaca), restoran, sportske terene za rekreaciju, objekte u funkciji turizma (npr. cikloturizam), biciklistički klub, ribolovni klub sa specijalitetima od ribe, lovački klub sa specijalitetima od divljači, sportski klubovi i edukacije, pristupni put, parking prostor i ostale infrastrukturne sadržaje, što će se razrađivati kroz izradu plana generalne regulacije;

– izgradnju turističkih objekata vršiti uz poštovanje principa integracije ekoloških i turističkih aktivnosti sa komercijalnim, principa bio-klimatske arhitekture, ekoloških kriterijuma sa malim stepenom uticaja na sredinu, korišćenja obnovljivih izvora energije i naprednih tehnika gradnje koje koriste sunce za grejanje i vetar za klimatizaciju, upotrebe lokalnih građevinskih materijala, usaglašenosti sa pejzažom, a uz uslov odvođenja svih otpadnih voda van sliva akumulacije.

Za delove planskog područja u obuhvatu opštine Brus, van obuhvata NP Kopaonik, uslovi uređenja i izgradnje disperznih turističkih sadržaja van naselja i koncentrisane ponude u prostoru, za koje se ne rade urbanistički planovi i urbanistički projekti, sadrže sledeće odredbe:

– disperzne nordijske ski-staze su širine od najmanje 3,0 m i maksimalnog nagiba do 20% i postavljaju se pretežno na postojećim šumskim i poljskim putevima i stazama;

– izletničke i planinarske staze za pešake, konjanike i planinske bicikliste koristiće prvenstveno postojeće šumske i poljske puteve i staze, uz uređenje novih deonica, bez ugrožavanja terena i šume, sa markacijom i pratećim objektima;

– na terenima gde nisu neposredno ugroženi turisti, divljač i priroda, mogu se organizovati i staze za džipove i kros-motocikle;

– izletničke i planinarske staze za pešake, konjanike i planinske bicikliste su minimalnog profila od 2 m i nagiba do 60%, a staze za džipove i kros-motocikle su profila od 4 m i nagiba do 60%;

– ribolovne staze i reviri na većim vodotocima podrazumevaju naturalno uređenje delova obale sa neophodnim pratećim objektima, uz povezivanje sa odgovarajućim izletničkim i planinarskim stazama, u skladu sa odgovarajućim ribolovnim osnovama;

– ribolovne staze i reviri na ostalim većim vodotocima su profila od 2,0 m, sa pristupima obali i malim prizemnim rustičnim objektima skloništa;

– uređenje lovišta obuhvata organizovanje lovnih rezervata sa hranilištima i skloništima za divljač i uređenje lovnih terena sa lovačkim objektima, u skladu sa odgovarajućim lovnim i šumskim osnovama. Objekte lovišta u funkciji uzgoja i zaštite divljači, lova i smeštaja lovaca graditi, od lokalnih, prirodnih materijala, uklopljene u prirodni ambijent;

– u zonama zaštite prirodnih i nepokretnih kulturnih dobara zabranjuje se izgradnja, osim izgradnje u cilju prezentacije njihovih vrednosti u skladu sa definisanim merama zaštite. Zadržavaju se postojeće vikend kuće bez mogućnosti prenamene i dogradnje.

Za delove planskog područja u obuhvatu NP Kopaonik, uslovi uređenja i izgradnje disperznih turističkih sadržaja van naselja i koncentrisane ponude u prostoru, za koje se ne rade urbanistički planovi i urbanistički projekti, sadrže sledeće odredbe:

– razvoj turističkih prostora će biti funkcionalno podređen i prilagođen zahtevima zaštite, očuvanja, revitalizacije i korišćenja prirode, prirodnih vrednosti, životne sredine i nepokretnih kulturnih dobara;

– razvoj turističkih kompleksa odvijaće se u okviru utvrđenih uslova i režima zaštite, revitalizacije i korišćenja prirodnih i kulturnih dobara, kao i utvrđenih parametara ekološkog, kulturološkog i turističko-rekreativnog kapaciteta NP Kopaonik;

– postojeći i novi kompleksi u obuhvatu NP Kopaonik, kao i veća postojeća naselja u zaštitnoj zoni po njegovom obodu, razvijaće se, izgrađivati i rekonstruisati kao sekundarni turistički centri, a manja naseljena mesta kao seosko-turistička naselja;

– ostala naselja u zaštitnoj zoni, dalje od granice NP Kopaonik, razvijaće se posredno u funkciji turizma (smeštaj zaposlenih u turizmu, proizvodnja za neposredno turističko tržište i dr);

– staze nordijskih skijališta predviđene su na visinama ispod 1500 m n.v. i uređuju se uz minimalne intervencije u šumi i na terenu pri izgradnji novih deonica, dok se za ostale deonice koriste postojeći šumski i poljski putevi i staze.

Za delove planskog područja u obuhvatu opštine Kuršumlija, uslovi uređenja i izgradnje disperznih turističkih sadržaja van naselja i koncentrisane ponude u prostoru, za koje se ne rade urbanistički planovi i urbanistički projekti, sadrže sledeće odredbe:

– izletničke i planinarske staze za pešake, konjanike i planinske bicikliste koristiće prvenstveno postojeće šumske i poljske puteve i staze, uz uređenje novih deonica, bez ugrožavanja terena i šume, sa markacijom i pratećim objektima;

– na terenima gde nisu neposredno ugroženi turisti, divljač i priroda, mogu se organizovati i staze za džipove i kros-motocikle;

– izletničke i planinarske staze za pešake, konjanike i planinske bicikliste su minimalnog profila od 2 m i nagiba do 60%, a staze za džipove i kros-motocikle su profila od 4 m i nagiba do 60%;

– ribolovne staze i reviri podrazumevaju naturalno uređenje delova obale sa neophodnim pratećim objektima, uz povezivanje sa odgovarajućim izletničkim i planinarskim stazama u skladu sa odgovarajućim ribolovnim osnovama;

– ribolovne staze i reviri su profila od 2 m sa pristupima obali i malim prizemnim objektima skloništa;

– uređenje lovišta obuhvata organizovanje lovnih rezervata sa hranilištima i skloništima za divljač i uređenje lovnih terena sa lovačkim objektima, u skladu sa odgovarajućim lovnim i šumskim osnovama. Objekte lovišta u funkciji uzgoja i zaštite divljači, lova i smeštaja lovaca graditi, od lokalnih, prirodnih materijala, uklopljene u prirodni ambijent.

Osnovna pravila uređenja i građenja ostalih infrastrukturnih sistema

1.7.1. Saobraćaj

Osnovna pravila uređenja i građenja saobraćajne infrastrukture su:

zaštitni pojas državnih puteva II reda iznosi deset metara;

zaštitni pojas opštinskih puteva iznosi pet metara;

širine zaštitnih pojasa, primenjuju se i u naseljima, osim ako nije drugačije određeno prostornim, odnosno urbanističkim planom;

– u zaštitnom pojasu pored javnog puta zabranjena je izgradnja građevinskih ili drugih objekata, otvaranje rudnika, kamenoloma i deponija otpada i smeća kao i postavljanje postrojenja, uređaja i instalacija, osim izgradnje saobraćajnih površina pratećih sadržaja javnog puta, postrojenja, uređaja i instalacija koji služe potrebama javnog puta i saobraćaja na javnom putu;

– u zaštitnom pojasu može da se gradi, odnosno postavlja, vodovod, kanalizacija, toplovod, železnička pruga i dr. slični objekti, kao i telekomunikacioni i elektro vodovi, instalacije, postrojenja i sl, po prethodno pribavljenoj saglasnosti upravljača javnog puta koja sadrži saobraćajno-tehničke uslove;

– reklamne table i panoi, uređaji za slikovno ili zvučno obaveštavanje ili oglašavanje mogu se postavljati pored državnog puta II reda na minimalnoj udaljenosti od sedam metara, pored opštinskog puta na minimalnoj udaljenosti od pet metara, mereno sa spoljne strane od ivice kolovoza;

– ograde, drveće i zasade pored javnih puteva podizati tako da ne ometaju preglednost javnog puta i ne ugrožavaju bezbednost odvijanja saobraćaja;

– profile državnih puteva II reda u naseljenim mestima obezbediti kao naseljske saobraćajnice sa elementima uličnog profila koji omogućuje segregaciju motornog (dinamičkog) i nemotornog saobraćaja – obostrane pešačke staze sa zelenim pojasom između površina i po mogućstvu odvojenom biciklističkom stazom. U zavisnosti od obima saobraćaja u centrima naselja, predvideti i druga rešenja u cilju zaštite naseljskih funkcija (mere usporavanja saobraćaja i sl);

– u delu naseljenih mesta obavezno je sprovođenje mera zaštite od buke, vibracija i zagađenja vazduha svih postojećih stambenih objekata;

– ukrštaje državnih puteva II reda i ostalih javnih puteva međusobno rešiti ukrštanjima u nivou sa odgovarajućom preglednošću i ostalim bezbednosnim merama;

– opštinske puteve projektovati po ustaljenim trasama atarskim putevima sa minimizacijom novog zauzimanja poljoprivrednog i šumskog zemljišta, ali sa obezbeđenjem potrebnih elemenata za bezbedna kretanja;

– pristupni putevi do turističkih sadržaja se vode kroz utvrđene koridore, a dimenzije i izgrađenost kolovoza (zemljani, tvrdi ili savremeni zastor) utvrđuju se u zavisnosti od očekivanog saobraćaja;

– zbog pretnje od havarije vozila i dospeća štetnih materija sa kolovoza u jezero (zagađenje naftnim derivatima i teškim metalima), na deonici „servisno-gradilišnog puta” Selova – Magovo, čija će funkcija biti servisiranje i održavanje akumulacije prema tehničkoj dokumentaciji koja je urađena za ovaj put, uspostavlja se strog režim zaštite, uređenja i korišćenja, koji dozvoljava motorni saobraćaj uz ograničenje brzine; sa odbojnicima i povišenim ivičnjacima puta za zaštitu od mogućih havarijskih iskliznuća vozila, sprečavanje ispiranje kolovoza izvan bankina u pravcu jezera; i odvođenje otpadnih voda do taložnika (separatora);

– duž svih postojećih i planiranih puteva (nove saobraćajnice se ograničavaju na kategoriju opštinskih javnih, poljskih i šumskih puteva) u priobalnom pojasu i području uže zone zaštite obavezno je obezbeđivanje infrastrukture za prikupljanje atmosferskih voda sa separatorima naftnih derivata.

– obavezna je izrada Procene uticaja na životnu sredinu novoprojektovanih (planiranih) saobraćajnica u skladu sa „Uredbom o utvrđivanju Liste projekata za koje je obavezna procena uticaja i Liste projekata za koje se može zahtevati procena uticaja na životnu sredinu” („Službeni glasnik RS”, broj 114/08) – studijom o proceni uticaja na životnu sredinu izvršiće se analiza i procena negativnih uticaja i predložiće se mere zaštite.

1.7.2. Telefonska mreža

Trase kablova pretplatničke telekomunikacione mreže određene su regulacijom saobraćajnica i nalaze se u prostoru trotoara na 1 m od ivičnjaka ili regulacione linije zavisno od postojećih infrastrukturnih mreža u saobraćajnici.

Na delovima gde nije izvršena regulacija saobraćajnica po urbanističkoj dokumentaciji polaganje kablova vršiće se u regulacionoj širini saobraćajnica i to na rastojanju 0,5 m od ograda dvorišta, tj. od regulacione linije saobraćajnice, sa obavezom da se isti zaštite ili izmeste o trošku investitora kod realizacije saobraćajnica po urbanističkoj dokumentaciji.

Dubina polaganja kablova pretplatnike telekomunikacione mreže je 0,8 – 1 m od kote postojećeg terena.

Kablovsku telekomunikacionu kanalizaciju sa minimalno četiri otvora graditi pod sledećim uslovima:

– dubinu rova odrediti prema profilu kanalizacije, s tim da zaštitni sloj zemlje u trotoaru nad blokovima bude najmanje 0,60 m, dok zaštitni sloj zemlje nad blokovima u kolovozu bude najmanje 0,80 m;

– za izradu kablovske telekomunikacione kanalizacije upotrebiti PV cevi spoljnjeg prečnika 110 mm, preko peska do 0,1 m. PV cevi postavljati na PV držačima;

– niveleta gornje betonske ploče i poklopca kablovskog okna biće jednaka niveleti površine na kojoj je izgrađen (trotoar, kolovoz);

– kablovska okna izgraditi od opeka unutrašnjih dimenzija 2,0 h 1,5 h 1,8 m;

– optički kabl se može polagati u isti rov sa pretplatničkim kablovima. Dimenzije rova za polaganje optičkog kabla iznose 0,4 h 0,8 m;

– kapacitet pretplatničke telefonske mreže, tj. pretplatničkih kablova sračunati tako da zadovolji postojeće i planirane potrebe naselja i za zadovoljavanje navedenih potreba. Instaliraće se deo kapaciteta pretplatničke mreže kao „žive” parice u postojećem delu naselja, a u rezervi će ostati određen broj parica radi zadovoljenja budućih potreba;

širina rova za polaganje kablova je dimenzija 0,4 h 0,8 m;

na mestima prelaska kablova preko saobraćajnica postaviti polietilenske cevi prečnika 110 mm, a dužine – širina kolovoza plus 0,60 m, kroz koje će se položiti kabl. Dubina polaganja polietilenskih cevi iznosi 1,20 metara od kote terena;

izvode graditi samostojećim izvodno-razvodnim ormanima i unutrašnjim izvodima u objektima;

samostojeći ormani su na betonskom postolju gabarita ne većeg od 50 h 40 cm i dubine do 0,6 m postavljeni na granici trotoara i stambenih parcela (na granici regulacione linije), tako da se ne ometa prilaz objektima;

Kod projektovanja i izgradnje pristupne (pretplatničke) telefonske mreže moraju se poštovati sledeći uslovi:

pri paralelnom vođenju telefonskih i energetskih kablova minimalno rastojanje je 0,3m za vodove 1 kV, odnosno 0,5 m za vodove 10 i 35 kV. Kod ukrštanja, elektroenergetski kabl se polaže ispod telefonskog kabla sa minimalnim rastojanjem od 0,5 m. Najmanji ugao ukrštanja telefonskog i elektroenergetskog kabla iznosi 45˚;

pri paralelnom polaganju telefonskih kablova sa vodovodnom i kanalizacionom mrežom minimalno horizontalno rastojanje je jedan metar. Kod ukrštanja telefonskih kablova sa vodovodnom i kanalizacionom mrežom, telefonski kabl se polaže iznad vodovodne i kanalizacione mreže sa minimalnim rastojanjem od 0,2 m od temena vodovodne ili kanalizacione cevi, s tim što se telefonski kabl polaže u zaštitnu cev postavljenu upravno na trasu vodovoda ili kanalizacije u dužini najmanje od po jedan metar levo i desno od cevi i

prelazak telefonskih kablova preko asfaltiranih ulica vršiti bušenjem trupa ulica, sa postavljanjem PE cevi prečnika 110 mm na dubini od 1,2 m od kote kolovoza.

1.7.3. Elektroenergetska mreža

Zaštitna zona dalekovoda za naponski nivo 110 kV iznosi 60 m (2×30,0 m od ose dalekovoda) za nenaseljena područja, odnosno 50 m (2×25,0 m od ose dalekovoda) za naseljena područja.

Zaštitna zona dalekovoda naponskog nivoa 35 kV iznosi: za jednostruki vod zaštitna zona je širine 15,0 m (2h7,5 m od ose dalekovoda), a za dvostruki vod zaštitna zona je širine 16,0 m (2h8,0 m od ose dalekovoda).

U koridoru (zaštitnoj zoni) dalekovoda ne dozvoljava se podizanje objekata visokogradnje kao ni podizanje zasada viših od 3 m. U delu voda gde postoje objekti visokogradnje i na prelazima saobraćajnica, moraju se zadovoljiti propisana horizontalna i vertikalna odstojanja, a sam vod mora imati pojačanu mehaničku i električnu zaštitu.

U skladu sa Pravilnikom o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 do 400 kV („Službeni list SFRJ”, broj 65/88 i „Službeni list SRJ” broj 18/92), izgradnja objekata (koji nisu namenjeni za trajni boravak ljudi) i druge infrastrukture u koridoru zaštitnog i izvođačkog pojasa dalekovoda je po pravilu moguća. Obaveza investitora je da u fazi planiranja, projektovanja i izgradnje objekta ili infrastrukture pribavi uslove, saglasnost i po potrebi obezbedi nadzor od strane elektroprivrednog preduzeća nadležnog za izgradnju/gazdovanje dalekovodom.

Novoplanirane elektroenergetske kablove polagati po planiranim trasama i po trasama postojećih elektroenergetskih vodova prema tehničkim propisima, gde se broj kablova po trasi ne ograničava s tim da širina rova nije veća od 0,8 metara.

Trase elektroenergetskih kablova određene su regulacijom saobraćajnica i nalaze se u prostoru trotoara.

Širina rova za polaganje kablova iznosi 0,6 – 0,8 m, a dubina 0,8 – 1 m.

Na prelazima saobraćajnica postavljati PV cevi prečnika 100 mm, dužine zavisno od regulacione širine saobraćajnice.

Pri ukrštanju ili paralelnom vođenju kabla sa infrastrukturnim instalacijama predvideti odstojanja i zaštitu istih od kabla i obrnuto, u dužini prema važećim propisima, odnosno prema uslovima vlasnika instalacija:

pri paralelnom vođenju horizontalno rastojanje energetskog kabla od cevovoda vodovoda i kanalizacije treba da iznosi najmanje 0,3 m;

pri ukrštanju energetskog kabla sa vodovodnom i kanalizacionom mrežom kabl može biti ispod ili iznad cevi vodovoda ili kanalizacije sa minimalnim rastojanjem 0,3 m, a u slučaju da ne može da se ispoštuje ovaj uslov kabl uvući u zaštitnu cev;

pri paralelnom vođenju sa telekomunikacionim kablovima minimalno rastojanje treba da iznosi 0,5 m;

ukrštanje energetskih i telekomunikacionih kablova vrši se na rastojanju od 0,5 m. Ugao ukrštanja treba da bude što bliži pravom uglu, ali ne manji od 45 stepeni. Energetski kabl se po pravilu postavlja ispod telekomunikacionog kabla;

ukrštanje gasovoda sa elektroenergetskim podzemnim visokonaponskim kablovima izvešće se tako da se gasovod polaže ispod elektroenergetskog kabla sa minimalnim rastojanjem od 0,5 m od elektroenergetskog kabla do vrha cevi gasovoda;

pri paralelnom vođenju gasovoda i visokonaponskih ili niskonaponskih kablova odstojanje treba da iznosi 0,5 m.

Prelazak elektroenergetskih kablova preko asfaltiranih ulica vršiti bušenjem trupa ulica, sa postavljanjem PE cevi prečnika 110 mm, na dubini od 1,20 m od kote kolovoza.

Zbog potreba intervencija i revitalizacije elektroenergetskog sistema u postojećim koridorima elektroenergetske infrastrukture mogu se obavljati radovi na održavanju, sanaciji, adaptaciji i rekonstrukciji.

1.7.4. Gasifikacija

Merno-regulacione stanice

Prilikom izgradnje merno-regulacionih stanica (u daljem tekstu: MRS), potrebno je obezbediti zone opasnosti, i to:

1) Zona opasnosti 1 – zona u kojoj se pri normalnom radu mogu pojaviti zapaljive ili eksplozivne smeše vazduha i gasa – poluprečnika 1m od elemenata gasnih instalacija MRS.

2) Zona opasnosti 2 – zona u kojoj se mogu pojaviti zapaljive ili eksplozivne smeše vazduha i gasa u vanrednim uslovima – poluprečnika 3m od elemenata gasnih instalacija MRS.

Okvirne dimenzije merno-regulacionih stanica su 10 m x 15 m. Sve radove izvoditi u skladu sa Pravilnikom o uslovima za nesmetan i bezbedan transport prirodnog gasa gasovodima pritiska većeg od 16 bar („Službeni glasnik RS”, broj 37/13) i drugim važećim propisima.

Gasovodna mreža srednjeg pritiska

Za trasu gasovoda prvenstveno koristiti zeleni pojas u trotoaru. U slučaju da to nije moguće koristi se slobodni koridor u kolovoznoj površini. Dubina ukopavanja gasovoda je minimum 0,8 m, mereno od gornje ivice cevi do površine tla, a na kratkim deonicama može biti i do 0,6 m.

Minimalno dozvoljeno rastojanje gasovoda (od bliže ivice cevi gasovoda do bliže ivice temelja) za gasovod srednjeg pritiska (6-12 bar) iznosi 3,0 m.

Minimalno dozvoljeno rastojanje pri ukrštanju i paralelnom vođenju gasovoda sa drugim gasovodom i tehničkim infrastrukturama dato je u tabeli 21.

Tabela 21. Minimalno dozvoljeno rastojanje pri ukrštanju i paralelnom vođenju gasovoda

Objekat

Minimalno dozvoljeno rastojanje ( m )

ukrštanje

paralelno vođenje

Gasovodi međusobno

0.2

0.6

Od gasovoda do daljinskih magistralnih toplovoda, vodovoda i kanalizacije

0.2

0.3

Od gasovoda do prohodnih kanala magistralnih

toplovoda

0.5

1.0

Od gasovoda do niskonaponskih i visokonaponskih

elektro kablova

0.3

0.6

Od gasovoda do telefonskih kablova

0.3

0.5

Od gasovoda do vodova hemijske industrije i

tehnoloških fluida

0.2

0.6

Od gasovoda do benzinskih pumpi

5.0

Od gasovoda do šahtova i kanala

0.2

0.3

Od gasovoda do visokog zelenila

1.5

Vertikalna rastojanja između gasovoda i drugih cevovoda i električnih vodova pri njihovom mimoilaženju moraju biti:

– do cevovoda pri prečniku do DN300 – ne manje od prečnika gasovoda, ali ne

manje od 100 mm; pri prečniku gasovoda iznad DN300 – ne manje od 300 mm;

– do vazdušnih linija električnih vodova pri najvećem ugibu: do 1kV- ne manje

od 1 m, 1 – 35kV – ne manje od 3 m, 35-110 kV – ne manje od 4 m, do 380 kV – ne manje od 6 m.

Prelazi gasovoda preko reka, kanala i drugih vodenih prepreka mogu biti podvodni i nadvodni, prema uslovima nadležne vodoprivredne organizacije. Gasovodi se mogu polagati na mostovima armirano-betonske, metalne i kamene konstrukcije. Na obalama se moraju postaviti zaporni organi. Dubina polaganja gasovoda ispod plovnih reka mora biti najmanje 1 m, a kod neplovnih vodenih prepreka najmanje 0,5 m, računajući od gornje ivice cevi do stabilnog dna ili prema uslovima koje odredi nadležna vodoprivredna organizacija.

Kada se gasovod postavlja ispod javnih puteva, kada se ukršta sa javnim putem i železničkim prugama ili kada se polaže u regulacionom pojasu javnih puteva, isti mora biti zaštićen (zaštitna cev, betonski kanal i sl. ili druga odgovarajuća i bolja zaštita).

Pri ukrštanju gasovoda sa javnim putevima, gasovod se vodi po pravilu pod uglom od 90° u odnosu na osu koloseka. Samo izuzetno se taj ugao može smanjiti do ugla od 75° (eventualno i 60°), uz dokumentovano obrazloženje. Pri ukrštanju gasovoda sa javnim putevima, potrebna je saglasnost nadležnih organizacija.

Minimalna dubina ukopavanja gasovoda pri ukrštanju sa javnim putevima ili izuzetno pri vođenju ispod kolovozne površine, mora se odrediti prema debljini kolovozne konstrukcije i saobraćajnom opterećenju, i dubina između gornje površine kolovoza i gornje površine zaštitne cevi ne sme biti manja od 1,0 m. Minimalne dubine na ukrštanju sa gradskim autoputevima odrediće se posebno za svaki slučaj u uslovima nadležne radne organizacije.

Pri ukrštanju gasovoda sa javnim putevima, krajevi zaštitne cevi moraju biti van područja ili zone objekta za najmanje 1 m sa svake strane.

Distributivna gasovodna mreža niskog pritiska

Distributivni gasovod ne polaže se ispod zgrada i drugih objekata visokogradnje.

Pri paralelnom vođenju ili ukrštanju sa cevovodima koji služe za transport toplih fluida, distributivni gasovod postavlja se na rastojanju kojim se obezbeđuje da temperatura polietilenske cevi ne bude veća od 20˚C. Pri paralelnom vođenju distributivnog gasovoda sa podzemnim vodovima, minimalno svetlo rastojanje iznosi 40 cm, a u izuzetnim slučajevima može biti najmanje 20 cm. Pri ukrštanju distributivnog gasovoda sa podzemnim vodovima minimalno svetlo rastojanje iznosi 20 cm, a pri vođenju gasovoda pored temelja 1 m.

U područjima u kojima može da dođe do pomeranja tla koje bi ugrozilo bezbednost distributivnog gasovoda, primenjuju se odgovarajuće mere zaštite.

Distributivni gasovod polaže se u kanal pod uslovom da se kanal prirodno provetrava ili da se prostor oko polietilenske cevi potpuno ispuni peskom, odnosno da se distributivni gasovod postavi u zaštitnu cev koja mora da bude ozračena.

Dubina ukopavanja distributivnog gasovoda iznosi od 0,6 m do 1 m (u zavisnosti od uslova terena). Izuzetno dubina ukopavanja može biti i 0,5 m, mereno od gornje ivice cevi do kote terena, pod uslovom da se preduzmu dodatne tehničke mere zaštite.

Ukrštanje gasovoda sa saobraćajnicama vrši se polaganjem gasovoda u zaštitnu cev, odnosno kanal. Izuzetno ukrštanje se vrši i bez zaštitne cevi, tj. kanala, ukoliko se prethodnim proračunskom proverom utvrdi da je to moguće. Zaštitna cev na prolazu ispod puta mora biti duža za minimum 1 m sa jedne i sa druge strane krajnjih tačaka poprečnog profila puta.

Trasa gasovoda se vidljivo obeležava oznakama sa tablama opomenicama. Gasovod je u rovu na dubini od 30 – 40 cm u odnosu na kotu terena obeležen upozoravajućom trakom žute boje sa natpisom „GAS”.

Sve radove izvoditi u skladu sa Pravilnikom o tehničkim normativima za projektovanje i polaganje distributivnog gasovoda od polietilenskih cevi za radni pritisak do 4 bara („Službeni list SRJ”, broj 20/92) i drugim važećim zakonima i propisima.

Zaštitna zona za primarnu gradsku gasovodnu mrežu iznosi 3 m sa obe strane, mereno od ivice gasovoda, a zona zaštite za sekundarnu (distributivnu) mrežu niskog pritiska (do 4 bara) je 1 m sa obe strane. U ovim zonama je zabranjena izgradnja objekata suprastrukture.

1.7.5. Obnovljivi izvori energije

Postojeći zakonski okvir koji se neposredno odnosi na pripremu dokumentacije i izgradnju postrojenja obnovljivih izvora energije (u daljem tekstu: OIE) čine propisi iz područja energetike, vodoprivrede, poljoprivrede, uređenja prostora i izgradnje objekata, zaštite životne sredine, imovinsko-pravnih odnosa.

Za sve projekte vezane za izgradnju postrojenja OIE neophodno je, u skladu sa Uredbom o utvrđivanju liste projekata za koje je obavezna procena uticaja i Liste projekata za koje se može zahtevati procena uticaja na životnu sredinu i drugim propisima vezanim za zaštitu životne sredine, utvrditi da li postoji potreba za izradu studije o proceni uticaja na životnu sredinu.

Pored navedenih potencijalnih lokacija za izgradnju MHE moguće su i druge lokacije na vodotocima u obuhvatu Prostornog plana ukoliko zadovoljavaju određene uslove na osnovu hidroloških merenja i proračuna energetskih efekata, a u skladu sa smernicama PPRS, Vodoprivredne osnove Srbije, odgovarajućim strategijama i planova za izgradnju MHE.

Izgradnja MHE uslovljena je stepenom i uslovima zaštite prostora u kome su iste locirane, jer one nisu ekološki prihvatljive i ograničava se njihova izgradnja u delovima Prostornog plana sa režimom zaštite II stepena, a zabranjuje se u delovima sa režimom I stepena.

Dozvoljava se izdavanje lokacijske i građevinske dozvole za izgradnju malih hidroelektrana na osnovu tehničke dokumentacije izrađene od strane ovlašćenog projektanta (u skladu sa zakonom i smernicama PPRS) uz pribavljanje svih neophodnih uslova iz domena zaštite prirode, vodoprivrede, energetike i svih drugih oblasti propisanih zakonom.

Objekti MHE moraju se graditi tako da:

posle iskorišćene energije voda bude vraćena istog kvaliteta u vodotok;

ne umanjuju stepen zaštite i ne otežavaju sprovođenje mera zaštite od štetnog dejstva voda;

ne pogoršava uslove sanitarne zaštite;

ne ugrožavaju minimalni održivi protok u vodotoku;

maksimalna spratnost objekta mašinske zgrade u funkciji MHE je „P”, uz mogućnost izgradnje podzemnih etaža;

visina objekta će se odrediti na osnovu projektne dokumentacije, u zavisnosti od tehnologije;

zabranjeno je direktno ispuštanje otpadnih voda u vodotok;

parking prostor predvideti u okviru građevinske parcele.

Neophodno je izbegavati rešenja sa dugim derivacionim kanalima i njihovu dužinu svesti na neophodni minimum.

U slučaju gradnje većeg broja MHE na istom vodotoku treba ispitati njihov kumulativni uticaj na životnu sredinu.

Kriterijume energetske efikasnosti treba uvažiti kod projektovanja i izbora opreme postrojenja, a kasnije i prilikom korišćenja i održavanja objekata MHE.

Ukoliko nije moguće direktno sprovođenje iz Prostornog plana, za potrebe izgradnje objekata MHE snage veće od 1 MW predviđena je dalja razrada Prostornog plana planovima detaljne regulacije. Za objekte MHE snage manje od 1 MW, predviđena je razrada urbanističkim projektima.

Prilikom određivanja lokacija za izgradnju vetroparkova naročito posvetiti pažnju riziku po životnu sredinu (buka i uticaj na životinjski svet) i proceni prihvatljivosti tog rizika sa stanovišta domaćih propisa u oblasti zaštite prirode i životne sredine. Nije dozvoljena izgradnja vetroparkova u I i II režimu zaštite zaštićenog područja, kao i unutar granica IBA područja bez obzira na režim zaštite.

Vetroparkovi se mogu graditi na svim za to pogodnim lokacijama u obuhvatu Prostornog plana, ukoliko se nakon merenja i analiza utvrdi da su pogodne za izgradnju i ispunjavaju sve uslove iz oblasti zaštite prirodne sredine. Režimom zaštite III stepena, ograničeni su radovi i aktivnosti za izgradnju vetrogeneratora i to samo na izgradnju u značajno izmenjenim antropogenim područjima u graničnim zonama spoljašnjih granica III stepena zaštite.

Lokacije solarnih elektrana će se odrediti naknadno, nakon daljih istraživanja, ispitivanja i utvrđivanja ekonomske isplativosti. Dozvoljena je izgradnja solarnih elektrana na svim lokacijama u obuhvatu Prostornog plana koje ispunjavaju uslove u skladu sa zakonom, osim u zonama zaštite prostora sa režimom I stepena, gde je izgradnja zabranjena i II stepena, gde je ograničena. Preporučuje se da se za izbor zemljišnih lokacija solarnih elektrana koriste devastirane površine i zemljišta koja se ne mogu koristiti za poljoprivrednu proizvodnju.

Lokacije za objekte predviđene za korišćenje biomase u obuhvatu Prostornog plana utvrdiće se na osnovu tehnoekonomskih analiza, i moguće ih je graditi na svim lokacijama koje ispunjavaju uslove za to, a u skladu sa zakonom i važećim propisima. Režimima zaštite II i III stepena, ograničeni su radovi i aktivnosti za elektrane na biogas maksimalno instalisane snage do ukupno 1 MW za II stepen zaštite i 5 MW za III stepen zaštite.

Za potrebe izgradnje objekata vetrogeneratora i solarnih fotonaponskih postrojenja (solarnih elektrana) i postrojenja za biomasu, predviđena je dalja razrada Prostornog plana planovima detaljne regulacije. Za objekte snage manje od 1 MW, moguća je razrada urbanističkim projektima.

Kriterijume energetske efikasnosti treba uvažiti kod projektovanja i izbora opreme postrojenja, a kasnije i prilikom korišćenja i održavanja svih objekata obnovljivih izvora energije.

1.7.6. Pravila uređenja i građenja za zonu MHE „Selova”

1.7.6.1. Obuhvat, granica i podela prostora

Zona male hidroelektrane „Selova” je denivelisani plato u podbranskom delu vodoakumulacije „Selova” na desnoj obali reke Toplice, između potpornog zida izgrađenog duž njenog regulisanog korita i pristupne saobraćajnice koja ide od stacionaže oko km 24+140 državnog put IIA reda broj 213 kod naselja Selova, do podbranskog platoa na desnoj obali Toplice (u daljem tekstu: pristupne saobraćajnice). Zona obuhvata deo područja posebne namene na teritoriji opštine Kuršumlija, površine oko 3.500,00 m2 (Detaljna karta za sprovođenje Prostornog plana za zonu MHE „Selova” br. 1. „Namena površina kompleksa zone MHE sa regulacijom, nivelacijom i analitičko-geodetskim elementima”, u daljem tekstu: Detaljna karta br.1).

Granicom zone MHE obuhvaćeni su delovi katastarskih parcela br. 1252/2, 712 i 711 KO Selova (kompleks mašinske zgrade sa pripadajućim objektima) i delovi katastarskih parcela br. 464/1 i 1252/2 KO Selova (pristupne saobraćajnice sa dovodnim cevovodom). Granica prostorne celine (Zona MHE „Selova”) definisana je i analitički, koordinatama tačaka od tačke broj 1 do tačke broj 35 (prilog uz Detaljnu kartu br. 1).

Građevinsko područje predstavlja celo područje obuhvaćeno granicom zone MHE.

1.7.6.1.1. Planirana namena prostora i podela na uže celine

Organizacija prostora i koncept uređenja Zone MHE „Selova” zasniva se na funkcijskom i tehničko-tehnološkom principu i uspostavljanju celina i režima korišćenja prostora prema planiranim namenama (vodni objekti i lokacija MHE) i prema etapnosti ostvarivanja planskih rešenja (planirani i izvedeni objekti).

Zona MHE „Selova” sastoji se iz sledećih fizičkih, funkcijskih i tehničko-tehnoloških celina i objekata: prekidne komore i dovodnih cevovoda; mašinske zgrade i odvodne vade; saobraćajnih i zelenih površina. Zona MHE „Selova” (Detaljna karta br. 1) podeljena je na dve prostorne celine:

Celina A1: Kompleks mašinske zgrade sa pripadajućim objektima, i

Celina A2: Pristupne saobraćajnice sa dovodnim cevovodom.

Celina A1 tj. kompleks mašinske zgrade sa pripadajućim objektima grad se i na delovima katastarskih parcela br. 1252/2, 712 i 711 KO Selova i određen je analitički koordinatama tačaka 2, 3, 4, 5, 6, 7, 36. i 37. (prilog uz Detaljnu kartu br. 1). Ovaj kompleks ima namenu energetskog objekta za proizvodnju električne energije. U okviru ove celine gradiće se: mašinska zgrada; aneks za smeštaj razvodnog postrojenja; prostor za smeštaj trafoa; i odvodna vada.

Celina A2 tj. pristupne saobraćajnice sa dovodnim cevovodom gradi se na delovima katastarskih parcela br. 464/1 i 1252/2 KO Selova i određen je analitički koordinatama tačaka 8-35, 1, 2, 37. i 36. (prilog uz Detaljnu kartu br. 1). U okviru ove celine gradiće se: prekidna komora; dovodni cevovod; pristupne saobraćajnice i zelene površine.

1.7.6.2. Pravila uređenja Zone MHE „Selova”

Zona MHE „Selova” uređuje se kao površina javne namene za izgradnju vodoprivrednih objekata, korišćenje i održavanje tih objekata, uključujući i njihovu eventualnu rekonstrukciju, kao i za izgradnju energetskog objekta MHE „Selova”.

1.7.6.2.1. Pravila uređenja kompleksa mašinske zgrade sa pripadajućim objektima

Kompleks mašinske zgrade sa pripadajućim objektima (celina A1) je morfološki i tehničko-tehnološki karakteristična celina u okviru zone MHE i gradi se sa sledećim objektima: mašinska zgrada; aneks za smeštaj razvodnog postrojenja; prostor za smeštaj trafoa; i odvodna vada.

Mašinska zgrada MHE „Selova” trebalo bi da bude izgrađena u skladu sa tehnološkim i funkcionalnim zahtevima tako da se predvidi odgovarajući broj agregata. Spratnost objekta je Po+P (podrum+prizemlje), a visina će se odrediti projektom, u zavisnosti od funkcije i tehnoloških potreba. Takođe, u okviru zgrade treba biti predviđen i prostor koji će se koristiti za montažu i demontažu opreme i održavanje. Podzemna etaža (ukopani deo objekta) je prostor u kome se nalaze turbine, a nadzemna etaža je prostor u kome se nalazi elektrooprema, oprema za upravljanje radom elektrane i kran za manipulaciju opremom.

Turbinski agregati trebaju biti tipski agregati u kompletu sa odgovarajućim generatorom i regulatorom. Normalno startovanje i zaustavljanje agregata kao i regulacija protoka kroz agregat vrši se otvaranjem ili zatvaranjem sprovodnog aparata turbine. U normalnoj eksploataciji se otvaranje i zatvaranje zatvarača vrši u mirnoj vodi. Jedino se u slučaj eventualnog otkaza na sprovodnom aparatu zatvaranje zatvarača vrši pri punom protoku vode. Za generator se mora postaviti uslov da može da izdrži rad sa brzinom obrtanja pri pobegu u trajanju od minimum dva minuta. Voda koja je prošla kroz turbinske agregate odvodi se izlivnim kanalima. Sifon svakog agregata uronjen je u poseban kanal. Oblikom kanala omogućiti da izliv turbinskog odvoda u svim režimima rada, kao i pri startu, bude potopljen.

Aneks za smeštaj razvodnog postrojenja je prostor uz prostor mašinske zgrade u kome će biti smešteno razvodno postrojenje. Razvodno postrojenje MHE će se sastojiti od modularnih, metalom oklopljenih tipski atestiranih ćelija, nazivnog napona 10 kV. Pristup razvodnom postrojenju biće moguć samo sa prednje strane.

Prostor za smeštaj trafoa je prostor neposredno uz aneks. Za transformaciju generatorskog napona na mrežni priključni napon predvideti određen broj transformatora koji se određuje projektnom dokumentacijom i brojem potrebnih agregata prema projektovanom protoku. Oni treba da budu transformatori predviđeni za spoljašnju ili unutrašnju montažu. Pored ovih transformatora, biće postavljen još jedan transformator za sopstvenu potrošnju elektrane. Transformator sopstvene potrošnje, obezbediće napajanje potrošača unutar elektrane.

Odvodna vada je prostor gde se voda iz turbina izliva i ona se nalazi neposredno nizvodno od slapišta optočnog tunela.

1.7.6.2.2. Pravila uređenja pristupne saobraćajnice sa dovodnim cevovodom

Pristupna saobraćajnica sa dovodnim cevovodom je celina u okviru zone MHE i gradi se sa sledećim objektima: prekidna komora; dovodni cevovod; pristupne saobraćajnice; i zelene površine.

Prekidna komora je prostor koji je već izgrađen i služi za umirenje vode. Komora je u osnovi kvadratnog oblika, dimenzija 4,4 x 4,4 m. Predstavlja već izgrađeni objekat do koga se dovodi napojni cevovod MHE.

Dovodni cevovod je napojni cevovod MHE i nastavak je postojećeg tunelskog dovoda vode za buduću malu elektranu koji se polaže od prekidne komore. Ukupna dužina novog cevovoda je oko 120 m. Cevovod se polaže kao ukopan u zemljanom rovu.

Na prvom delu trase cevovod se polaže duž pristupnog puta objektu prekidne komore. Zatim se upravno u odnosu na objekat mašinske zgrade spušta niz kosinu i ispred mašinske zgrade cevovod prolazi ispod pristupnog puta.

Ispred ulaza u mašinsku zgradu dovodni cevovod se račva prema svakom od potrebnih agregata.

Prostor neposredno uz cevovod u kome se utvrđuju posebna pravila korišćenja i uređenja za potrebe izgradnje cevovoda definisan je kao radni pojas. Širina radnog pojasa cevovoda iznosi osam metara (po četiri metra sa svake strane osovine cevovoda).

Trasa planiranog cevovoda definisana je koordinatama prelomnih tačaka osovine cevovoda od broja 45 do 50 (prilog uz Detaljnu kartu br. 1).

U radnom pojasu cevovoda obezbeđuje se prostor za polaganje cevovoda, službenog prolaza za potrebe izvođenja radova, nadzor i redovno održavanje instalacija cevovoda. Pribavljanje zemljišta u javno vlasništvo (potpuna eksproprijacija odnosno pravo trajnog zauzeća) ne sprovodi se u delu radnog pojasa.

Pristupne saobraćajnice u zoni MHE do celine A1 je širine šest metara, a ostale interne saobraćajnice su promenljivih dimenzija do šest metara i prilagođene su razmeštaju opreme odnosno pretežnoj nameni (servisna i dr). Saobraćajne površine do celine A1 graditi za težak motorni saobraćaj. Trase saobraćajnica definisane su koordinatama prelomnih tačaka osovina saobraćajnica od broja 38 do 43 (prilog uz Detaljnu kartu br. 1).

1.7.6.2.3. Priključenje na elektroenergetski sistem

Priključenje na elektroenergetski sistem izvršiće se u TS 35/10kV „Selova” na naponskom nivou 10 kV. Priključenje izvršiti polaganjem novih kablovskih 10 kV vodova u rov po trasi pristupne saobraćajnice koja ide od stacionaže oko km 24+140 državnog puta IIA reda broj 213 kod naselja Selova i dalje po trasi državni puta IIA reda broj 213 do TS 35/10kV „Selova”.

Za priključenje MHE na elektroenergetski sistem, potrebno je ispuniti uslove koje definiše Tehnička preporuka br.16 – „Osnovni tehnički zahtevi za priključenje malih elektrana na distributivni sistem” (drugo izdanje internog standarda Javnog preduzeća „Elektroprivreda Srbije”, Direkcija za distribuciju električne energije Srbije) i potrebno je obezbediti uslove i mišljenja od privrednog društva za distribuciju električne energije „JUGOISTOK” DOO Niš.

1.7.6.2.4. Mere zaštite

Radi zaštite od požara objekti moraju biti realizovani prema odgovarajućim tehničkim protivpožarnim propisima, standardima i normativima:

– objekti moraju biti realizovani u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara („Službeni glasnik SRS”, broj 111/09);

– objektima mora biti obezbeđen pristup za vatrogasna vozila u skladu sa Pravilnikom o tehničkim normativima za pristupne puteve, okretnice i uređenje platoa za vatrogasna vozila u blizini objekta povećanog rizika od požara („Službeni list SRJ”, broj 8/95);

– objekti moraju biti realizovani u skladu sa Pravilnikom o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona („Službeni list SFRJ”, br. 53/88 i 54/88 i „Službeni list SRJ”, broj 28/95) i Pravilnikom o tehničkim normativima za zaštitu objekata od atmosferskog pražnjenja („Službeni list SRJ”, broj 11/96);

– izgradnja elektroenergetskih objekata i postrojenja, mora biti realizovana u skladu sa Pravilnikom o tehničkim normativima za zaštitu elektroenergetskih postrojenja i uređaja od požara („Službeni list SFRJ”, broj 74/90) i Pravilnikom o tehničkim normativima za zaštitu niskonaponskih mreža i pripadajućih transformatorskih stanica („Službeni list SFRJ”, broj 13/78 i „Službeni list SRJ”, broj 37/95);

– obezbediti potrebnu otpornost na požar konstrukcije objekta (zidova, međuspratne tavanice i čeličnih elemenata), shodno SRPS U.J1 240;

– predvideti upotrebu materijala i opreme za koju se mogu obezbediti izveštaji i atestna dokumentacija domaćih akreditovanih laboratorija i ovlašćenih institucija za izdavanje atesta;

– primeniti odredbe Pravilnika o tehničkim normativima za projektovanje i izvođenje završnih radova u građevinarstvu („Službeni list SFRJ”, broj 21/90);

– obezbediti sigurnu evakuaciju upotrebom negorivih materijala (SRPS U.J1.050) u obradi enterijera i konstrukcijom odgovarajuće otpornosti na požar, postavljanjem vrata sa odgovarajućim smerom i načinom otvaranja.

Prema Zakonu o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu („Službeni glasnik RS”, br. 135/04 i 88/10) u okviru Strateške procene uticaja na životnu sredinu Prostornog plana područja posebne namene sliva akumulacije „Selova” sagledana je zona MHE „Selova”.

1.7.6.3. Pravila građenja Zone MHE „Selova”

1.7.6.3.1. Pravila građenja kompleksa mašinske zgrade sa pripadajućim objektima

U prostoru kompleksa mašinske zgrade sa pripadajućim objektima (celina A1) je dozvoljena izgradnja objekata koji su u funkciji namene energetskog objekta MHE.

Građevinska parcela za izgradnju objekata obuhvata delove katastarskih parcela br. 1252/2, 712 i 711 KO Selova i određena je analitički koordinatama tačaka 2, 3, 4, 5, 6, 7, 36. i 37. (prilog uz Detaljnu kartu za sprovođenje Prostornog plana za zonu MHE „Selova” br. 1. „Namena površina kompleksa zone MHE sa regulacijom, nivelacijom i analitičko-geodetskim elementima”).

Položaj planiranih objekata mašinske zgrade, aneksa za smeštaj razvodnog postrojenja, prostora za smeštaj trafoa i odvodne vade je uslovljen tehnološkim i tehničkim rešenjem. U načelu od južne granice parcele građevinska linija je udaljena tri metra (Detaljna karta za sprovođenje Prostornog plana za zonu MHE „Selova” br. 1. „Namena površina kompleksa zone MHE sa regulacijom, nivelacijom i analitičko-geodetskim elementima”).

Najveći dozvoljeni indeks zauzetosti iznosi 60%.

Spratnost objekta je R0+R (podrum+prizemlje), a visina će se odrediti projektnom dokumentacijom u zavisnosti od funkcije i tehnoloških potreba. Visina drugih objekata definisaće se projektom, a uslovljena je tipom uređaja.

Pored navedenih objekata na istoj građevinskoj parceli moguća je izgradnja objekata u funkciji glavnog objekta (mreže infrastrukture) – prateći objekti.

Pristup parceli obezbeđuje se preko pristupne saobraćajnice koja je definisana regulacionim i nivelacionim podacima.

Postavljanje ograde nije obavezno po granici parcele, ali je njenu dispoziciju potrebno usaglasiti sa projektom građevinskog i elektromontažnog dela.

1.7.6.3.2. Pravila građenja pristupne saobraćajnice sa dovodnim cevovodom

Prekidna komora je prostor koji je već izgrađen i služi za umirenje vode. Komora je četvrtastog preseka, dimenzija 4,4 x 4,4 m. Predstavlja već izgrađeni objekat do koga se dovodi napojni cevovod MHE.

Dovodni cevovod je čelični cevovod MHE i nastavak je postojećeg tunelskog dovoda vode za buduću malu elektranu. Prema predviđenom garantovanom protoku i projektnoj dokumentaciji biće određen prečnik dovodnog cevovoda. Ukupna dužina novog cevovoda je oko 120 m. Cevovod će se izvesti od podužno zavarenih cevi. Materijal cevovoda je Č.0361. Cevovod se polaže kao ukopan u zemljanom rovu.

Na prvom delu trase cevovod se polaže duž pristupnog puta za objekat prekidne komore. Zatim se upravno u odnosu na objekat mašinske zgrade spušta niz kosinu pod nagibom od 35˚. Na nizvodnom delu trase cevovod je horizontalan. Ispred mašinske zgrade cevovod prolazi ispod pristupnog puta.

Ispred ulaza u mašinsku zgradu dovodni cevovod se račva prema svakom od predviđenih agregata na projektovani broj manjih cevovoda.

Radovi na izgradnji cevovoda obuhvataju pripremne, glavne i završne radove. U svim etapama se sprovode mere predviđene propisima u vezi zaštite na radu, internim pravilnicima izvođača radova i uputstvima investitora, isporučioca opreme i nadzornog organa. Sve etape radova se pravovremeno prijavljuju nadležnim službama, organizacijama koje su uslovile nadzor, organima lokalne samouprave i drugim korisnicima prostora u blizini cevovoda.

Pristupne saobraćajnice u zoni MHE su planirane. Trenutno na prostoru na kom se planira izgradnja MHE „Selova” postoje interni i gradilišni putevi do podbranskog platoa. Kompleks MHE „Selova” priključuje se na mrežu javnih saobraćajnica na stacionaži oko km 24+140 Državnog puta IIA reda broj 213.

Do postrojenja MHE planirana je saobraćajnica širine 6 m za teški teretni saobraćaj. Do prekidne komore je planirana saobraćajnica širine 6 m za laki teretni saobraćaj koja je pre svega servisne namene. Saobraćajnice su bez trotoara osim u delu postrojenja, uz koje je planiran manipulativni plato za službena vozila.

V. IMPLEMENTACIJA

1. INSTITUCIONALNI OKVIR IMPLEMENTACIJE I UČESNICI U IMPLEMENTACIJI

Institucionalni okvir podrazumeva institucionalnu organizaciju i odgovornost u smislu upravljanja područjem u skladu sa odredbama Zakona o vodama, uz poštovanje relevantnih međunarodnih dokumenata koja se odnose na zaštitu voda.

Za potrebe izgradnje vodoprivrednih objekata (brane, šahtnog preliva, optočnog tunela koji se kasnije pretvara u odvodni tunel šahtnog preliva, a u koji se uliva temeljni ispust, vodozahvatne kule) 1985. godine, formirana je Radna organizacija „Selova” sa sedištem u Kuršumliji, čija uloga je bila rukovođenje projektom izgradnje. Radna organizacija „Selova” restrukturirana je u Društveno preduzeće za vodosnabdevanje područja Toplice i Niša sa sedištem u Kuršumliji. Na osnovu Sporazuma o saradnji u vezi sa pripremom tehničke dokumentacije za postrojenje za preradu vode i cevovod Selova (od 1. novembra 2010. godine, Broj: 337-00-256/2010-069), opština Kuršumlija obavezala se da osnuje javno preduzeće koje će biti odgovorno za sprovođenje projekta izgradnje regionalnog sistema za vodosnadbevanje „Selova”.

Ključni učesnici u implementaciji Prostornog plana, pored Društvenog preduzeće za vodosnabdevanje područja Toplice i Niša jesu:

ministarstvo nadležno za poslove vodoprivrede i Republička direkcija za

vode: bave se politikom vodoprivrede i uređenjem vodnih režima;

Ministarstvo nadležno za zdravlje: donosi Rešenje o uspostavljanju zona sanitarne zaštite vodoakumulacije Selova na osnovu elaborata;

nadležna ministarstva sa odgovarujućim direkcijama i upravama za poslove vodoprivrede, zdravlja, poljoprivrede, šumarstva, životne sredine, saobraćaja, izgradnju objekata i dr;

nadležna javna preduzeća za poslove vodoprivrede;

jedinice lokalne samouprave (opština Brus, opština Kuršumlija, grad Niš, opština Prokuplje, opština Žitorađa, opština Merošina, opština Doljevac i opština Blace) sa svojim direkcijama za urbanizam i komunalnim preduzećima.

2. SMERNICE ZA IZRADU URBANISTIČKIH PLANOVA I DRUGE RAZVOJNE DOKUMENTACIJE ZA PODRUČJE PROSTORNOG PLANA

Prostorni plan će se sprovoditi na sledeći način:

1) indirektno:

– primenom planskih rešenja u drugim prostornim planovima područja posebne namene čiji se obuhvat delom preklapa sa područjem ovog prostornog plana, i to: a) Prostornog plana područja posebne namene Nacionalnog parka Kopaonik; i b) Prostornog plana područja posebne namene sliva akumulacije „Ćelije” na severnom delu u obuhvatu ovog Prostornog plana koji se odnosi na režime zaštite akumulacije „Ćelije” (KO Radmanovo, Gornje Leviće, Šošiće, Žarevo i Batote u opštini Brus);

– primenom i razradom planskih rešenja ovog prostornog plana u prostornim planovima jedinica lokalnih samouprava za teritorije opština Brus i Kuršumlija;

– razradom planskih rešenja urbanističkim i sektorskim planovima; i

2) direktno:

– izdavanjem informacije o lokaciji i lokacijskih uslova na osnovu planskih rešenja i propozicija ovog prostornog plana u zoni njegove direktne primene, za objekte u funkciji vodoprivrede koji se nalaze u delu zone I akumulacije „Selova” (jezero do kote maksimalnog uspora 524,5 m n.v. i branu);

– izdavanjem informacije o lokaciji i lokacijskih uslova na osnovu planskih rešenja i propozicija ovog prostornog plana u zoni njegove direktne primene, za Zonu MHE „Selova”.

2.1. Sprovođenje i razrada prostornog plana prostornim i urbanističkim planovima, urbanističko-tehničkom dokumentacijom i programima

Prostorni plan područja posebne namene NP Kopaonik usklađen je sa ovim prostornim planom i sprovodi se u granicama obuhvata tog planskog dokumenta. Nacrt prostornog plana područja posebne namene sliva akumulacije „Ćelije” usklađen je sa ovim prostornim planom i sprovodi se u granicama obuhvata tog planskog dokumenta koji se odnosi na režime sanitarne zaštite sliva akumulacije „Ćelije”.

Skupština opštine Brus i Skupština opštine Kuršumlija uskladiće u celosti prostorne planove opština i urbanističke planove na obuhvaćenom delu teritorije svojih opština sa planskim koncepcijama, rešenjima i propozicijama ovog prostornog plana pre njihovog donošenja, odnosno donete prostorne i urbanističke planove u roku od 12 meseci od dana stupanja na snagu ovog planskog dokumenta. Do usklađivanja sa ovim prostornim planom, prostorni planovi obuhvaćenih jedinica lokalne samouprave i urbanistički planovi mogu se sprovoditi u delovima koji su usklađeni sa planskim koncepcijama, rešenjima i propozicijama ovog prostornog plana.

Na osnovu ovog prostornog plana, skupštine opština Brus i Kuršumlija doneće u periodu do 2017. godine sledeće urbanističke planove:

Plan generalne regulacije za Lukovsku Banju;

Plan detaljne regulacije za novoformirane delove građevinskih područja naselja Merćez i Pačarađa;

Plan detaljne regulacije za naselje Selova;

Plan detaljne regulacije za kompleks postrojenja za prečišćavanje vode „Selova”;

Plan detaljne regulacije za koridor magistralnog cevovoda;

Plan detaljne regulacije obilazne deonice državnog puta IIA reda broj 213 sa severne strane akumulacije „Selova”, koji povezuje naselja Selovu i Magovo;

Plan detaljne regulacije pristupne saobraćajnice od stacionaže oko km 24+140 na Državnom putu IIA reda broj 213 kod naselja Selova, do podbranskog platoa na desnoj obali Toplice;

Planove detaljne regulacije za planirane linijske i komunalne infrastrukturne sisteme za koje je potrebno utvrđivanje javnog interesa;

– Planove detaljne regulacije za potrebe izgradnje objekata hidroelektrana, MHE, vetrogeneratora i solarnih fotonaponskih postrojenja (solarnih elektrana), postrojenja za biomasu kao i za male hidroelektrane ukoliko su snage veće od 1 MW, osim u slučajevima kada ima dovoljno elemenata za direktno sprovođenje iz ovog prostornog plana. Definisati pravila uređenja i građenja kao i neophodne mere zaštite životne sredine, dispoziciju objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora kao i mesto priključka na elektroenergetski sistem Republike Srbije;

– Plan detaljne regulacije za potrebe izgradnje objekata trafostanica 110/x kV i 35/10 kV. Definisati pravila uređenja i građenja kao i neophodne mere zaštite životne sredine, dispoziciju objekata za transformaciju električne energije kao i mesto priključenja na elektroenergetski sistem Republike Srbije;

– Plan detaljne regulacije za potrebe izgradnje objekata dalekovoda naponskog nivoa 110 kV i 35 kV. Definisati pravila uređenja i građenja kao i neophodne mere zaštite životne sredine, utvrditi tačnu trasu stubova i objekata dalekovoda za prenos električne energije kao i mesto priključenja na elektroenergetski sistem Republike Srbije;

– Plan detaljne regulacije planiranog aerodroma „Blaževo”;

– Plan detaljne regulacije ili urbanistički projekat, po proceni lokalne samouprave za: turističke punktove Blaževo, Žarevo, Bozoljin i privredni kapacitet Blaževo;

– Urbanistički projekat za lokacije za izgradnju objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, osim onih za koje je definisana razrada planovima detaljne regulacije.

Do donošenja planova generalne i detaljne regulacije iz prethodnog stava, nadležan organ može da izda informaciju o lokaciji i lokacijsku dozvolu za rekonstrukciju ili zamenu postojećih novim objektima na osnovu režima zaštite, rešenja i pravila ovog prostornog plana. Na osnovu planskih rešenja i propozicija utvrđenih ovim prostornim planom, nadležan organ izdavaće informaciju o lokaciji i lokacijsku dozvolu za izgradnju novih objekata u gabaritu postojećih u zoni II akumulacije „Selova”, za čije delove nije predviđena izrada odgovarajućih urbanističkih planova.

U periodu posle 2017. godine, nadležne skupštine opština doneće po potrebi odgovarajuće urbanističke planove za potrebe proširenja postojećih i eventualnog formiranja novih grobalja u zoni III i van sliva akumulacije „Selova”.

Na osnovu Zakona o zaštiti životne sredine (čl. 35. i 36.) i Zakona o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu, u toku implementacije Prostornog plana preporučuje se izrada strateških procena uticaja na životnu sredinu za navedene urbanističke planove, uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnog organa za poslove zaštite životne sredine.

2.2. Sprovođenje prostornog plana u sektorskim planovima i programima

Sprovođenje i razradu u sektorskim planovima i programima u skladu sa zakonom obezbeđuju:

– ministarstvo nadležno za vodoprivredu, tj. Republička direkcija za vode, u saradnji sa Javnim vodoprivrednim preduzećem „Srbijavode” i VPC „Morava”; usklađivanjem i sprovođenjem programa antierozione zaštite sliva akumulacije i programa monitoringa kvaliteta vode u slivu Toplice;

– ministarstvo nadležno za zdravlje izdavanjem rešenja o određivanju zona sanitarne zaštite izvorišta vodosnabdevanja akumulacije „Selova” po zahtevu organa jedinica lokalnih samouprava opštine Brus i opštine Kuršumlija (uporedo sa izradom ovog prostornog plana i Izveštaja o strateškoj proceni uticaja Prostornog plana područja posebne namene sliva akumulacije „Selova” na životnu sredinu, obrađivač – Javno preduzeće Zavod za urbanizam Niš je uradio Elaborat o zonama sanitarne zaštite akumulacije „Selova” u skladu sa članom 26. Pravilnika o načinu određivanja i održavanja zona sanitarne zaštite izvorišta vodosnabdevanja. Na osnovu Elaborata i predloga komisije za utvrđivanje uslova o određivanju i održavanju zona sanitarne zaštite, ministar zdravlja Republike Srbije određuje zone sanitarne zaštite izvorišta vodosnabdevanja akumulacije „Selova”, na osnovu člana 77. stav 6. Zakona o vodama).

– novoosnovano javno preduzeće biće nadležno za održavanje i upravljanje akumulacijom „Selova” u saradnji sa Republičkom direkcijom za vode, izradom i sprovođenjem programa kojim će se precizirati primena mera sanitarno bezbednog prikupljanje i prečišćavanja svih otpadnih voda, u skladu sa režimima datim ovim prostornim planom;

– skupštine obuhvaćenih jedinica lokalne samouprave donošenjem srednjoročnih i godišnjih programa razvoja vodovodne i kanalizacione infrastrukture; planova upravljanja otpadom; plana proglašenja erozivnih područja i operativnog plana zaštite od poplava za vode II reda;

– skupštine obuhvaćenih jedinica lokalne samouprave, u saradnji sa ministarstvom nadležnim za poljoprivredu i šumarstvo, asocijacijama poljoprivrednih proizvođača i vlasnicima zemljišta, donošenjem integralnih programa uređenja poljoprivrednog zemljišta u zonama II i III akumulacije „Selova”, programa revitalizacije pašnjačkog stočarenja i programa razvoja organske proizvodnje hrane;

– Javno preduzeće za gazdovanje šumama „Srbijašume” u saradnji sa vlasnicima zemljišta, izradom programa gazdovanja šumama i revizijom osnova gazdovanja šumama za gazdinske jedinice koje su obuhvaćene ovim prostornim planom;

– Javno preduzeće „Putevi Srbije” nadležno za upravljanje državnim putevima, u saradnji sa nadležnim upravama opština, usklađivanjem srednjoročnih i godišnjih programa izgradnje, rehabilitacije i održavanja državnih puteva;

– skupštine obuhvaćenih jedinica lokalne samouprave, uz pomoć nadležnog ministarstva, turističkih organizacija, nevladinih i dr. organizacija, donošenjem programa održivog razvoja turizma i programa izgradnje i uređenja turističke infrastrukture i turističkih prostora;

– uprave obuhvaćenih jedinica lokalne samouprave, u saradnji sa ministarstvom nadležnim za zaštitu životne sredine, usklađivanjem i realizacijom lokalnih akcionih programa zaštite životne sredine (LEAP);

– skupštine obuhvaćenih jedinica lokalne samouprave donošenjem i sprovođenjem lokalnih planova upravljanja otpadom u saradnji sa drugim lokalnim samoupravama i regionalnih planova upravljanja otpadom;

– skupštine obuhvaćenih jedinica lokalne samouprave donošenjem programa i plana monitoringa životne sredine (vazduha, buke, zemljišta i dr) i programa praćenja dokumentacije o strateškim procenama uticaja planova i procenama uticaja projekata na životnu sredinu;

– upravljači zaštićenih područja donošenjem i sprovođenjem planova i godišnjih programa upravljanja zaštićenim područjem prirodnih vrednosti.

3. PRIORITETNA PLANSKA REŠENJA I PROJEKTI

Polazeći od planskih ciljeva i rešenja, prioritetne aktivnosti na implementaciji Prostornog plana utvrđuju se za prvu fazu implementacije do 2017. godine i obuhvataju:

Razvoj, uređenje i zaštitu vodoprivrednog objekta „Selova” i regionalnih vodoprivrednih sistema

Plansko rešenje 1:

Formiranje akumulacije i privođenje prostora nameni

Prioritetne aktivnosti

Završetak radova na brani i pribranskim objektima (komandna zgrada, kompenzacioni bazen, osiguranje kosina, pristupni put);

Eksproprijacija preostalih oko 50 ha površine i uklanjanje humusa iz zone potapanja;

Uklanjanje objekata iz i zone sanitarne zaštite akumulacije „Selova”, odnosno izmeštanje naselja Merćez, zaseoka Adžovići, Bradići i Rankovići;

Sanitarno uređenje mesta uklanjanja objekata i njihova konačna razgradnja sa određenom dezinfekcijom prostora;

Izmeštanje, tj. izgradnja nove deonice državnog puta IIA reda broj 213 sa severne strane akumulacije „Selova”, van i zone sanitarne zaštite akumulacije „Selova”, koji povezuje naselja Selova i Magovo;

Početak punjenja akumulacije koje će se nastaviti i u drugoj fazi realizacije (ukupno pet godina).

Plansko rešenje 2:

Izgradnja regionalnog sistema za vodosnabdevanje

Prioritetne aktivnosti

Izgradnja postrojenja za prečišćavanje vode sa dovodnim cevovodom;

Izgradnja magistralnog cevovoda od postrojenja do prekidne komore „Kuršumlija” i dalje do Niša;

Izgradnja rezervoara, prekidnih komora i pumpnih stanica van granica Prostornog plana.

Plansko rešenje 3:

Zaštita sliva akumulacije

Prioritetne aktivnosti

Uspostavljanje i obeležavanje zona I i II sanitarne zaštite akumulacije „Selova” na osnovu Elaborata o zonama sanitarne zaštite izvorišta za vodosnabdevanje;

Antieroziona zaštita slivova kao mera uređenja i zaštite prostora, primenom bioloških mera zaštite (pošumljavanje, melioracija pašnjaka) na direktnim pritokama akumulaciji: Mala reka, Kačaruša, Đerekarska reka, Pavaštička reka i u gornjem delu sliva Lukovske reke;

Izgradnja sistema za organizovano sakupljanje otpadnih voda na području sliva akumulacije Selova, prvenstveno za naselja locirana na direktnim pritokama akumulaciji (Lukovo, Lukovska Banja, Magovo, Ljutova, Igrište) i obavezna izgradnja PPOV za naselja: Gočmanci, Kneževo, Ravnište i Bozoljin (u slivovima Brzećke, Srebrnačke i Duboke reke), Lukovsku Banju i Lukovo (u slivu Lukovske reke), kao i u slivovima Pavaštice, Rankovice i slivu Magovskog potoka kao direktnim pritokama akumulaciji;

Hitno uklanjanje svih divljih deponija, sanitacija tih terena i stvaranje organizacije za uredno odnošenje otpada.

Zaštita životne sredine i izvorišta vodosnabdevanja

Plansko rešenje 1:

Očuvanje kvaliteta životne sredine i upravljanje kvalitetom vode u slivu

Prioritetne aktivnosti

Izgradnja centralnih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i prateće infrastrukture, realizacija mera prikupljanja i bezbednog uklanjanja otpadnih voda iz domaćinstava u naseljima u slivu akumulacije „Selova”;

Uvođenje sistema biološkog prečišćavanja otpadnih voda za manja naselja, stočne farme, mlekare, preradu voća i slične delatnosti.

Zaštita i korišćenje mineralnih sirovina

Plansko rešenje 1:

Geološka istraživanja i eksploatacija mineralnih sirovina u utvrđenim perspektivnim područjima

Prioritetne aktivnosti

Modernizacija, revitalizacija i re-inženjering tehnoloških procesa;

Modernizacija opreme;

Otvaranje zatvorenih rudnika i povećanje iskorišćavanja postojećih mineralnih sirovina;

Pripremne aktivnosti na intenziviranju geoloških istraživanja u utvrđenim perspektivnim područjima (olova i cinka, gvožđa, molibdena, volframa, bakra, volastonita, antimona, žive i azbesta);

Zaštita životne sredine u blizini ležišta.

Plansko rešenje 2:

Saniranje površina oko postojećih rudarskih objekata i razvoj projekata koji minimalno ugrožavaju životnu sredinu

Prioritetne aktivnosti

Preduzeti sve zakonske i tehničko-tehnološke mere da se degradiranje i uništavanje životne sredine svede na prihvatljiv nivo u svim fazama tretiranja mineralnih sirovina (eksploatacija, priprema, prerada, transport);

Obezbeđivanje integralnog upravljanja otpadom koji se formira u svim proizvodnim procesima i tehnološkim fazama u mineralno-sirovinskom kompleksu.

Korišćenje i zaštita poljoprivrednog i šumskog zemljišta i šuma

Plansko rešenje 1:

Održivo korišćenje i zaštita poljoprivrednog zemljišta

Prioritetne aktivnosti

Uspostaviti monitoring kvaliteta zemljišta;

Primena projekata za obnovu oštećenog i uništenog zemljišta;

Na terenima oštećenim procesima erozije sprovesti odgovarajuće radove i mere zaštite zemljišta;

Obezbediti pošumljavanje slabo produktivnog poljoprivrednog zemljišta i degradiranih pašnjaka;

Povećati stručnu edukaciju poljoprivrednika;

Podsticati ulaganja mladih poljoprivrednika u proširenje poljoprivrednog poseda.

Plansko rešenje 2:

Održivo korišćenje i zaštita šumskog zemljišta

Prioritetne aktivnosti

Sanacija najugroženijih površina šuma i šumskog zemljišta u skladu sa opštom šumskom osnovom i posebnom šumskom osnovom za predmetno područje;

Pošumljavanje goleti i antierozivni biološki radovi;

Zaštita šumskog zemljišta i najatraktivnijih delova predela od stambene, vikend i druge neplanske gradnje.

Plansko rešenje 3:

Održivi razvoj lovstva

Prioritetne aktivnosti

Očuvanje i unapređenje raznovrsnosti lovne faune, posebno retkih i ugroženih vrsta lovne divljači; poboljšanje stanja i fonda sitne divljači (zeca i jarebice) i krupne divljači (srne i divlje svinje) u skladu sa kapacitetom lovno produktivne površine na osnovu lovnih i šumskih osnova, koja obezbeđuje normalan razvoj šumskih ekosistema; organizovanje lovnog turizma i edukacija lovnih stručnjaka i lovaca sa ciljem zaštite i uzgoja divljači.

Poboljšanje putne infrastrukture i dostupnosti područja

Plansko rešenje 1:

Izgradnja obilaznice oko akumulacije „Selova” kao najbliža veza Kuršumlije sa NP Kopaonik u dužini oko 16km

Prioritetne aktivnosti

Istraživanje mogućnosti i opravdanosti realizacije potencijalne obilaznice;

Hidrološko-geološka ispitivanja;

Izrada prostorno – planske, urbanističke i tehničke dokumentacije;

Obezbeđivanje sredstava za realizaciju.

Plansko rešenje 2:

Izgradnja servisno-gradilišnog puta sa severne strane akumulacije „Selova”.

Prioritetne aktivnosti

Hidrološko-geološka ispitivanja;

Izrada prostorno – planske i urbanističke dokumentacije;

Obezbeđivanje sredstava za realizaciju.

Plansko rešenje 3:

Izgradnja pristupne saobraćajnice od stacionaže oko km 24+140 na državnom putu II reda broj 213 kod naselja Selova, do podbranskog platoa na desnoj obali Toplice

Prioritetne aktivnosti

Izrada urbanističke i tehničke dokumentacije;

Obezbeđivanje sredstava za realizaciju.

Plansko rešenje 4:

Realizacija novih opštinskih puteva u cilju povezivanja naselja i turističkih lokaliteta.

Prioritetne aktivnosti

Rekonstruisanje i rehabilitacija deonica opštinskih puteva.

Razvoj privrednih aktivnosti

Plansko rešenje 1:

Unapređenje poljoprivredne proizvodnje

Prioritetne aktivnosti

Razvoj stočarske proizvodnje (u prvom redu pašnjačkog govedarstva, ali i ovčarstva, kozarstva i svinjarstva) usklađene sa uspostavljenim režimima zaštite izvorišta vodosnabdevanja;

Razvoj ostalih vidova poljoprivredne proizvodnje, u prvom redu planinskog voćarstva (jabuka, šljiva, bobičastog i jagodičastog voća), ali i razvoj pčelarstva, povećanje površina pod začinskim i lekovitim biljem i za kontrolisano sakupljanje šumskih plodova;

Izgradnja plastenika u okolini Lukovske Banje na bazi korišćenja termalnih voda posle upotrebe (izlazna temperatura 40°S).

Izrada i sprovođenje plana za uspostavljanje, razvoj i promociju organske poljoprivredne proizvodnje;

Osnivanje efikasne savetodavne poljoprivredne službe, osavremenjavanje rada veterinarske službe, kao i organizovanje permanentne obuke poljoprivrednih proizvođača (naročito u pogledu značaja i načina proizvodnje poljoprivrednih proizvoda u organskom režimu, adekvatnog smeštaja i ishrane stoke, načina upotrebe savremenih agrotehničkih mera i sl.) i udruživanju poljoprivrednih proizvođača u klastere radi zatvaranja proizvodnog kruga, povećanja konkurentnosti i zajedničkog nastupa na tržištu;

Podrška ubrzanoj registraciji poljoprivrednih gazdinstava, uz preduzimanje mera za ukrupnjavanje poseda, porast nivoa specijalizacije i komercijalizacije, kao i porast nivoa tehničko-tehnološke opremljenosti istih;

Podrška programima prerade poljoprivrednih proizvoda usklađenih sa uspostavljenim režimima zaštite izvorišta vodosnabdevanja; osnivanje mini/mikro pogona na selu za otkup, smeštaj i preradu poljoprivrednih sirovina (podrška formiranju centara za otkup i preradu lekovitog i začinskog bilja, gljiva, šumskih plodova i sl, otvaranju kapaciteta za otkup i preradu voća, za izgradnju i opremanje mini farmi i klanica i pogona za preradu mesa i sl).

Plansko rešenje 2:

Diverzifikacija privrednih aktivnosti i razvoj ruralne ekonomije

Prioritetne aktivnosti

Postizanje sporazuma između lokalnih samouprava (Brusa i Kuršumlije) i vodoprivrednog preduzeća koje će gazdovati akumulacijom o kompenzaciji lokalnim samoupravama zbog uspostavljenih zona sa režimima zaštite proporcionalno njihovim površinama;

Izrada programa razvoja privrede;

Podrška diverzifikaciji privrednih aktivnosti unapređenjem postojećih i razvojem novih ekološki prihvatljivih privrednih delatnosti (prerađivačke industrije, turizma, ugostiteljstva, starih zanata itd) i njihov ravnomeran razmeštaj u sladu sa uspostavljenim režimima zaštite izvorišta vodosnabdevanja;

Podrška razvoju mikro/mini proizvodnih pogona u oblasti proizvodnje, otkupa i prerade poljoprivrednih i šumarskih proizvoda, turizma, usluga i starih zanata u seoskim domaćinstvima sa ciljem komercijalizacije istih i obezbeđivanja dopunskih izvora prihoda lokalnog stanovništva;

Podrška porastu zaposlenosti lokalnog stanovništva u pružanju turističkih usluga, proizvodnji, otkupu i preradi poljoprivrednih i šumarskih proizvoda, kontrolisanoj proizvodnji, otkupu i preradi začinskog i lekovitog bilja, kontrolisanom sakupljanju šumskih plodova i sl;

Obezbeđenje prostornih, saobraćajnih i infrastrukturnih uslova kao stimulacija razvoju mikro/mini pogona unutar poljoprivrednih gazdinstava i diverzifikacija ekonomskih aktivnosti u sladu sa uspostavljenim režimima zaštite izvorišta vodosnabdevanja.

Plansko rešenje 3:

Razvoj turizma u funkciji zaštite i prezentacije prirodnih i kulturnih dobara

Prioritetne aktivnosti

Podsticanje razvoja seoskog turizma;

Izgradnja i održavanje lovno tehničkih i drugih objekata u lovištima;

Plansko rešenje 4:

Razvoj turističkih prostora u skladu sa utvrđenim zonama sanitarne zaštite

Prioritetne aktivnosti

Rekonstrukcija i izgradnja smeštajnih kapaciteta;

Podrška adaptaciji seoskih domaćinstava u cilju stvaranja uslova za turističku kategorizaciju;

Učestvovanje u organizaciji i promociji turističkih aranžmana objedinjavanjem sa turističkom ponudom regiona.

Razvoj komunalnih sistema i objekata

Plansko rešenje 1:

Sanitarno bezbedno upravljanje komunalnim otpadom

Prioritetne aktivnosti

Hitno uklanjanje divljih deponija sa područja Prostornog plana i čišćenje vodotokova od deponovanog otpada;

Proširenje sistema organizovanog sakupljanja otpada na sva naselja na teritoriji Prostornog plana;

Izgradnja zelenih ostrva i reciklažnih dvorišta i uspostavljanje sistema mobilnih stanica za sakupljanje otpada.

Plansko rešenje 2:

Sanitarno bezbedno upravljanje opasnim otpadom

Prioritetne aktivnosti

Odvojeno sakupljanje opasnog otpada iz domaćinstava u okviru reciklažnih dvorišta i sistemom mobilnih stanica i transport na centralno regionalno skladište opasnog otpada.

Plansko rešenje 3:

Sahranjivanje u skladu sa sanitarnim propisima

Prioritetne aktivnosti

Određivanje komunalno uređenih lokacija za nova groblja (van zona I i II sanitarne zaštite i prostora sa uspostavljenim režimima zaštite) i utvrđivanje nadležnosti za upravljanje grobljima;

Obezbeđivanje komunalno uređenih lokacija za stočna groblja/jame van zona sanitarne zaštite i prostora sa uspostavljenim režimima zaštite.

Razvoj energetskih sistema i objekata

Plansko rešenje 1:

Rekonstrukcija TS 35/10 kV „Selova” na veću snagu kako bi mogla da prihvati očekivano povećanje broja korisnika

Prioritetne aktivnosti

Energetska analiza u smislu novoplaniranih namena i korisnika i novoplaniranih OIE koja bi dala energetski bilans i odredila snagu novoplaniranih transformatora koji bi zamenili postojeće. Za ovaj korak je bitno pružanje pouzdanih i potpunih informacija o energetskim potencijalima od strane jedinice lokalne samouprave, kao i saradnja svih nadležnih ministarstva, agencija i javnih preduzeća iz domena energetike, energetske efikasnosti, zaštite životne sredine, poljoprivrede, zaštite voda i šuma, kao i dr. učesnika u realizaciji projekata proizvodnje energije iz obnovljivih izvora.

Plansko rešenje 2:

Izgradnja planirane TS 35/10 kV „Lukovska Banja” odgovarajuće snage za potrošače u obuhvatu Prostornog plana

Prioritetne aktivnosti

Energetska analiza u smislu novoplaniranih namena i korisnika i novoplaniranih OIE koja bi dala energetski bilans i odredila snagu novoplaniranih transformatora. Za ovaj korak je bitno pružanje pouzdanih i potpunih informacija o energetskim potencijalima od strane jedinice lokalne samouprave, kao i saradnja svih nadležnih ministarstva, agencija i javnih preduzeća iz domena energetike, energetske efikasnosti, zaštite životne sredine, poljoprivrede, turizma, zaštite voda i šuma kao i svih drugih učesnika u realizaciji projekata proizvodnje energije iz obnovljivih izvora kao i učesnika vezanih za razvoj turizma;

Izgradnju objekata u kompleksu trafostanice.

Plansko rešenje 3:

Izgradnja novog dalekovoda za povezivanje nove trafostanice 35/10 kV „Lukovska Banja” na elektroenergetski sistem do trafostanice 110/35 kV „Kuršumlija”

Prioritetne aktivnosti

Izrada energetske analize vezane za izgradnju TS 35/10 kV „Lukovska Banja”

Obnovljivi izvori energije

Plansko rešenje 1:

Izgradnja objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora

Prioritetne aktivnosti

Detaljna merenja intenziteta energije vode i sunca u zahvatu Prostornog plana, ispitati mogućnost i blizinu priključka na prenosnu mrežu EPS na datim lokacijama;

Pružanje pouzdanih i potpunih informacija o energetskim potencijalima od strane jedinice lokalne samouprave, kao i saradnja svih nadležnih ministarstva, agencija i javnih preduzeća iz domena energetike, energetske efikasnosti, zaštite životne sredine, poljoprivrede, zaštite voda i šuma, kao i svih drugih učesnika u realizaciji projekata proizvodnje energije iz obnovljivih izvora;

Ispitivanje potencijalnih lokacija, procena potencijala za proizvodnju električne energije, izrada studije prostornog razmeštaja na teritoriji Prostornog plana, kao i mogućnost integracije u energetski sistem Republike Srbije;

Revizija spiska lokacija MHE predviđenih Katastrom MHE u obuhvatu Prostornog plana (preispitivanje svih lokacija u postojećem „Katastru malih hidroelektrana na teritoriji SR Srbije van SAP”).

Poboljšanje rada javnih službi

Plansko rešenje 1:

Revitalizacija seoskih naselja, kao jedne od mera za ublažavanje negativnih demografskih trendova i podsticanja socijalnog razvoja

Prioritetne aktivnosti

Revitalizacija seoskih naselja, sa izgradnjom multifunkcionalnih centara – punktova u naseljima za pružanje osnovnih javnih usluga (primarne zdravstvene i socijalne zaštite, predškolskog i osnovnog obrazovanja).

Plansko rešenje 2:

Poboljšanje stanja postojećih kapaciteta javnih službi, koji se Planom zadržavaju

Prioritetne aktivnosti

Redovno održavanje i upotreba objekata u funkciji pružanja javnih usluga u seoskim naseljima;

Modernizacija i osavremenjivanje opreme postojećih kapaciteta javnih službi.

Plansko rešenje 3:

Obezbeđenje javnih usluga u okviru novih građevinskih područja, koja se, usled izgradnje akumulacije i potapanja delova naselja, planiraju na teritoriji KO Merćez i Pačarađa

Prioritetne aktivnosti

U okviru planiranih građevinskih područja na teritoriji KO Merćez i KO Pačarađa, u koja se izmeštaju domaćinstva iz delova naselja koja se potapaju, izgraditi multifunkcionalne centre/punktove, za pružanje osnovnih javnih usluga.

Poboljšanje mreže naselja

Plansko rešenje 1:

Izmeštanje delova naselja Pačarađa i Merćez u okviru novoplaniranog građevinskog područja u KO Pačarađa i Merćez.

Prioritetne aktivnosti

Izgradnja javne komunalne infrastrukture;

Obezbeđenje priključka na infrastrukturne mreže.

Demografski razvoj

Plansko rešenje 1:

Ublažavanje negativnih demografskih trendova i obnova stanovništva

Prioritetne aktivnosti

Smanjenje negativnih i stimulisanje pozitivnih migracionih kretanja poboljšanjem kvaliteta života na selu kako mladog, tako i ostarelog stanovništva, preduzimanjem mera ekonomske (kreditno-finansijska podrška samozapošljavanju i sl) i socijalne politike;

Ublažavanje visokih stopa negativnog prirodnog priraštaja vođenjem adekvatne pronatalitetne politike;

Poboljšanje uslova socijalnog statusa određenih kategorija stanovništva preduzimanjem mera ekonomske i socijalne politike od strane lokalnih samouprava, šire društvene zajednice i države za poboljšanje položaja marginalnih društvenih grupa – odraslih osoba bez obrazovanja, dece, žena, starih i dr. posebno ugroženih grupa;

Razvoj sistema socijalnog stanovanja (stavljanjem u funkciju i korišćenjem slobodnog stambenog fonda).

Plansko rešenje 2:

Razvoj ljudskih resursa

Prioritetne aktivnosti

Izrada programa i sprovođenje aktivnosti u cilju podizanja nivoa obrazovanja, razvoja znanja i specijalnih veština radne snage putem organizovanja programa prekvalifikacije i dokvalifikacije;

Izrada programa i sprovođenje permanentnih obuka/edukacija lokalnog stanovništva o značaju i načinu razvoja dopunskih/alternativnih izvora prihoda poljoprivrednih gazdinstava u oblastima unapređenja pružanja turističkih usluga, u proizvodnji, otkupu i preradi poljoprivrednih i šumarskih proizvoda, kontrolisanoj proizvodnji, otkupu i preradi začinskog i lekovitog bilja, kontrolisanom sakupljanju šumskih plodova i sl;

Sprovođenje permanentnih obuka/edukacija lokalnog stanovništva u oblasti zaštite životne sredine, zaštite voda i značaja uspostavljanja sistema održivog ruralnog razvoja.

Zaštita prirodnih i kulturnih dobara

Plansko rešenje 1:

Očuvanje, uređenje i prezentacija postojećih i ustanovljenje novih zaštićenih prirodnih dobara i područja

Prioritetne aktivnosti

Praćenje promena dinamike osnovnih fizičko-hemijskih i bakterioloških pokazatelja kvaliteta vode površinskih voda;

Proglašenje zaštite prostora koji su ovim prostornim planom rezervisani za zaštitu prirodnih vrednosti.

Plansko rešenje 1:

Kontinuirana i sveobuhvatna zaštita nepokretnih kulturnih dobara

Prioritetne aktivnosti

Nastavak rekognisciranja planskog područja;

Završetak radova na konzervaciji i prezentaciji arheoloških lokaliteta.

Plansko rešenje 2:

Aktivacija kulturno-istorijskih, naučno-obrazovnih i turističkih potencijala nepokretnih kulturnih dobara

Prioritetne aktivnosti

Adekvatna prezentacija nepokretnih kulturnih dobara na osnovu metodologije aktivne konzervacije u autentičnoj ili adekvatnoj nameni koja neće ugroziti spomeničke vrednosti;

Uređenje i obeležavanje pristupnih puteva do svih nepokretnih kulturnih dobara cilju obezbeđivanja primarne infrastrukture neophodne za adekvatnu prezentaciju;

Organizovana turistička prezentacija nepokretnih kulturnih dobara u okviru unapređenja turističke ponude područja.

Zaštita od elementarnih nepogoda i uslovi odbrane

Plansko rešenje 1:

Zaštita stanovništva, flore i faune, supra i infrastrukture u zoni poplavnog talasa i proticaja usled havarijskog pražnjenja akumulacije „Selova”

Prioritetne aktivnosti

Realizacija mera i aktivnosti na zaštiti nizvodnog područja u zoni poplavnog talasa i proticaja usled havarijskog pražnjenja akumulacije „Selova”

Plansko rešenje 2:

Otklanjanje posledica NATO agresije iz 1999. godine

Prioritetne aktivnosti

Uklanjanje neeksplodiranih bojnih sredstava na području Prostornog plana (potencijalno u zoni III akumulacije i širem rejonu Pančićevog vrha na području NP i TC „Kopaonik”).

4. MERE I INSTRUMENTI ZA IMPLEMENTACIJU

Za planska rešenja u oblasti vodoprivrede:

Ekonomsko-finansijske mere:

obezbeđenje finansijskih sredstava iz nacionalnih i IPA fondova za izgradnju regionalnog sistema za vodosnadbevanje;

obezbeđenje finansijskih sredstava u budžetima jedinica lokalne samouprave za izgradnju sistema za vodosnabdevanje proporcionalno količini vode koja će se koristiti.

Organizacione mere:

osnivanje javnog preduzeća koje će biti odgovorno za sprovođenje projekta.

Plansko-programske mere:

revizija postojeće tehničke dokumentacije i izrada nedostajuće dokumentacije za završetak radova na brani i pribranskim objektima i izvođenje radova (komandna zgrada, kompenzacioni bazen, osiguranje kosina, pristupni put);

izrada programa i projekata dopunskih kontrolnih ispitivanja u cilju utvrđivanja kvaliteta svih izvedenih radova;

izrada urbanističke dokumentacije za postrojenje za prečišćavanje vode sa dovodnim cevovodom;

izrada urbanističke dokumentacije za magistralni cevovod od postrojenja do prekidne komore „Kuršumlija” i dalje do Niša.

Normativno-pravne mere:

zaključenje ugovora sedam jedinica lokalne samouprave (grad Niš, opština Prokuplje, opština Kuršumlija, opština Žitorađa, opština Merošina, opština Doljevac i opština Blace) vezanog za kvalitet, kvantitet i cenu vode iz budućeg „Topličkog” podsistema vodosnabdevanja „Selova”.

Za planska rešenja u oblasti zaštite prirode, prirodnih vrednosti i predela:

Ekonomsko-finansijske mere:

uvođenje naknade za korišćenje prirodnih vrednosti i sanacije i rekultivacije degradiranog prostora.

Plansko-programske mere:

donošenje programa zaštite, uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta;

izrada projekata rekultivacije poljoprivrednog zemljišta;

izrada projekata za obnovu oštećenog i uništenog zemljišta;

donošenje programa gazdovanja šumama;

istraživanje i izrada studija zaštite za prostore koji su ovim prostornim planom rezervisani za zaštitu prirodnih vrednosti.

Normativno-pravne mere:

donošenje akata o proglašenju zaštite prostora koji su ovim Prostornim planom rezervisani za zaštitu prirodnih vrednosti.

Za planska rešenja u oblasti privrednog razvoja:

Ekonomsko-finansijske mere:

obezbeđenje budžetske podrške (Fonda za razvoj Republike Srbije, Nacionalnog investicionog plana, lokalnih budžeta i sl) uvođenjem direktnih subvencija i podsticaja za ruralni razvoj u cilju razvoja poljoprivredne proizvodnje, naročito organske poljoprivredne proizvodnje;

obezbeđenje uslova za povoljnu kreditnu podršku za programe zaštite i uređenja poljoprivrednog i šumskog zemljišta u skladu sa režimima zaštite prirodnih vrednosti i izvorišta, programe razvoja organske poljoprivredne proizvodnje, programe razvoja pašnjačkog stočarstva i planinskog voćarstva, programe razvoja ruralne ekonomije i uspostavljanje dopunskih/alternativnih delatnosti poljoprivrednih domaćinstava;

obezbeđivanje poreskih mera sektoru MSPP u cilju diverzifikacije ruralne privrede poreske olakšice u vidu oročenog oslobađanja plaćanja poreza za otvaranje mikro/mini pogona u okviru poljoprivrednih gazdinstava za otkup i preradu poljoprivrednih i šumskih proizvoda, za otvaranje novih radnih mesta, za izgradnju turističkih objekata i pružanje deficitarnih usluga, kao i za obnovu starih zanata;

obezbeđenje direktnih državnih ulaganja iz budžeta Republike Srbije, kao i budžeta opština u obuhvatu Prostornog plana, Nacionalnog investicionog plana i drugih fondova, razvojni krediti i subvencije za izradu i sprovođenje programa razvoja turizma, razvoj turističke infra i suprastrukture, pribavljanje i uređenje građevinskog zemljišta, oslobađanje ili smanjenje poreza na dobit, oslobađanje ili smanjenje poreza na novozaposlene, penali za izgradnju neadekvatnih kapaciteta na prioritetnim turističkim lokacijama, ubrzana amortizacija, koncesija, niže carine na uvoz opreme i dr.

Plansko-programske mere:

izrada plana za razvoj stočarske proizvodnje (u prvom redu pašnjačkog govedarstva, ali i ovčarstva, kozarstva i svinjarstva) usklađene sa uspostavljenim režimima zaštite izvorišta vodosnabdevanja;

izrada plana za razvoj ostalih vidova poljoprivredne proizvodnje, u prvom redu planinskog voćarstva (jabuka, šljiva, bobičastog i jagodičastog voća), ali i za razvoj pčelarstva, za povećanje površina pod začinskim i lekovitim biljem i za kontrolisano sakupljanje šumskih plodova;

izrada plana za uspostavljanje, razvoj i promociju organske poljoprivredne proizvodnje;

donošenje programa razvoja turizma;

izrada projekata razvoja i uređenja turističkih lokaliteta;

izrada programa izgradnje planiranih smeštajnih kapaciteta;

izrada programa edukacije stanovništva koji vrši prihvat turista u okviru seoskog turizma.

Organizacione mere:

organizovanje i podrška permanentnih obuka/edukacija lokalnog stanovništva u oblasti zaštite voda i uspostavljanja sistema održivog ruralnog razvoja:

formiranje baze podataka o prirodnim i antropogenim turističkim vrednostima.

Normativno-pravne mere:

donošenje odgovarajućih odluka o izradi programa i planova razvoja vezanih za turizam i održivo korišćenje turističkih prostora od posebnog značaja za razvoj turizma, licenciranje i utvrđivanje standarda i dr.

prilagođavanje evropskim standardima i direktivama EU i unapređenje kvaliteta proizvoda i usluga uvođenjem sistema kvaliteta ISO 9000, HCCP i sl.

Za planska rešenja u oblasti demografsko-socijalnog aspekta razvoja i mreže naselja:

Ekonomsko-finansijske mere:

poreske olakšice i subvencije za obavljanje tradicionalnih delatnosti;

obezbeđivanje pristupa domaćim i stranim fondovima;

uključivanje različitih izvora finansiranja (sponzorstvo, zadužbinarstvo, participacija korisnika);

obezbeđenje materijalnih sredstava za redovno održavanje i upotrebu objekata u funkciji pružanja javnih usluga u seoskim naseljima;

obezbeđenje sredstava za modernizaciju i osavremenjivanje opreme postojećih kapaciteta javnih službi.

Plansko-programske mere:

izrada plana revitalizacije seoskih naselja, sa planom multifunkcionalnih centara – punktova u naseljima za pružanje osnovnih javnih usluga (primarne zdravstvene i socijalne zaštite, predškolskog i osnovnog obrazovanja);

izrada projektne dokumentacije za izgradnju multifunkcionalnih centara, odnosno adaptaciju postojećih objekata za ovu namenu, na osnovu plana revitalizacije seoskih naselja;

izrada planova detaljne regulacije za izmeštanje delova naselja Pačarađa i Merćez u okviru novoplaniranog građevinskog područja u KO Pačarađa i Merćez.

Organizacione mere:

uspostavljanje javno-privatnog partnerstva u organizovanju usluga od javnog

interesa;

osnivanje efikasne savetodavne poljoprivredne službe;

organizovanje permanentne obuke poljoprivrednih proizvođača (naročito u pogledu značaja i načina proizvodnje poljoprivrednih proizvoda u organskom režimu, adekvatnog smeštaja i ishrane stoke, načina upotrebe savremenih agrotehničkih mera i sl);

sprovođenje permanentnih obuka/edukacija lokalnog stanovništva u oblasti zaštite životne sredine, zaštite voda i značaja uspostavljanja sistema održivog ruralnog razvoja;

udruživanje poljoprivrednih proizvođača u klastere radi zatvaranja proizvodnog kruga, povećanja konkurentnosti i zajedničkog nastupa na tržištu.

Za planska rešenja u oblasti saobraćaja i infrastrukturnih sistema:

Ekonomsko-finansijske mere:

udruživanje sredstava za razvoj mreže državnih puteva iz budžeta Republike Srbije, Javnog preduzeća „Putevi Srbije” i kreditnih sredstava međunarodnih asocijacija i dr;

udruživanje sredstava javnih prihoda opština Brus i Kuršumlija i privatnog sektora, uz konkurisanje za korišćenje sredstava pretpristupnih programa EU, za razvoj lokalne komunalne infrastrukture;

obezbeđivanje direktnih ulaganja Elektroprivrede Srbije odnosno „Jugoistok” d.o.o. Niš;

obezbeđivanje direktnih ulaganja distributera prirodnog gasa (Javno preduzeće Srbijagas);

obezbeđivanje direktnih ulaganja privatnog sektora i/ili državnog sektora (Javnog preduzeća „Elektroprivreda Srbije”, ministarstva nadležnog za energetiku i ministarstva nadležnog za zaštitu životne sredine) za korišćenje OIE;

udruživanje sredstava javnih prihoda opština Brus i Kuršumlija i privatnog sektora, uz konkurisanje za korišćenje sredstava pretpristupnih programa EU i sredstava Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Svetske banke za investicione programe i drugih kreditnih i sredstava iz donacija za sanitarno bezbedno deponovanje komunalnog otpada.

Organizacione mere:

nabavka potrebnih vozila i kontejnera, izgradnja stanica za sakupljanje i organizovanje komunalne službe na turističkim lokalitetima;

nabavka potrebnih mobilnih stanica za sakupljanje otpada;

nabavka potrebnih vozila za rad mobilnih veterinarskih stanica.

Plansko-programske mere:

izrada planske i projektne dokumentacije za realizaciju novih opštinskih puteva;

izrada urbanističke dokumentacije za izgradnju novoplanirane TS Lukovska Banja;

izrada projektne dokumentacije za izgradnju-rekonstrukciju objekata trafostanice;

izrada urbanističke dokumentacije za izgradnju-rekonstrukciju objekata trafostanice ukoliko postojeći prostori zbog novoplanirane snage prevazilaze potrebne planirane kapacitete sa TS „Selova”;

izrada urbanističke dokumentacije za izgradnju objekata odnosno određivanje trase stubova i objekata dalekovoda za prenos električne energije sa svim elementima;

izrada projektne dokumentacije za izgradnju dalekovoda za prenos električne energije;

izrada projektne dokumentacije za izgradnju gasovoda srednjeg pritiska;

izrada projekata sanacije i rekultivacije smetlišta (sa prethodnom procenom rizika, definisanim načinom remedijacije i utvrđenim prioritetima za sanaciju);

izrada studija o mogućnosti korišćenja biomase i drugih kapaciteta OIE lokalnog karaktera;

izrada urbanističke dokumentacije za izgradnju objekata za korišćenje OIE;

izrada projektne dokumentacije za izgradnju objekata za korišćenje OIE.

Za planska rešenja u oblasti zaštite životne sredine i zaštite nepokretnih kulturnih dobara:

Ekonomsko-finansijske mere:

uvođenje naknade za zagađivanje životne sredine;

obezbeđenje i udruživanje sredstava iz budžeta Republike Srbije, prihoda opština Brus i Kuršumlija i sredstava privatnog sektora za realizaciju zaštite nepokretnih kulturnih dobara.

Organizacione mere:

određivanje lokacija i postavljanje mernih stanica za praćenje i kontrolu kvaliteta vazduha, vode, zemljišta i nivoa buke;

organizacija službe osmatranja i obaveštavanja na većim vodotocima, radi blagovremenog obaveštavanja o opasnostima od poplava;

osposobljavanje građana za zaštitu i spasavanje od poplava, kroz ličnu i uzajamnu zaštitu.

Plansko-programske mere:

donošenje programa zaštite životne sredine za područja jedinica lokalnih samouprava;

donošenje programa monitoringa kvaliteta životne sredine za područja jedinica lokalnih samouprava;

izrada studije graditeljskog nasleđa sa valorizacijom spomeničkih vrednosti, definisanjem granica zaštite i zaštićene okoline i utvrđivanjem uslova i mera zaštite za sva dobra pod prethodnom zaštitom.

Normativno-pravne mere:

donošenje akata o proglašenju evidentiranih nepokretnosti za kulturna dobra.

VI. ZAVRŠNE ODREDBE

Ministarstvo nadležno za prostorno planiranje, u saradnji sa republičkim i lokalnim upravama, agencijama i javnim preduzećima, pratiće primenu Prostornog plana i podnosiće Vladi godišnji izveštaj o sprovođenju Prostornog plana. Sastavni deo ovog izveštaja je ocena sprovođenja Prostornog plana, sa eventualnim predlogom za njegove dopune i izmene.

Na osnovu izveštaja iz prethodnog stava, Vlada će utvrditi dopune i izmene Prostornog plana.

Ostavite komentar