Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o izvozu i uvozu robe dvostruke namene

O B R A Z L O Ž E Nj E

I. USTAVNI OSNOV ZA DONOŠENjE ZAKONA

Ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u odredbama člana 97. stav 1. tač. 4. i 6. Ustava Republike Srbije, kojima je, između ostalog, predviđeno da Republika Srbija uređuje i obezbeđuje bezbednost Republike Srbije i njenih građana kao i sistem u oblasti ekonomskih odnosa sa inostranstvom.

II. RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA

Zakonom o izvozu i uvozu robe dvostruke namene („Službeni glasnik RSˮ, broj 95/13- u daljem tekstu: Zakon) sistem kontrole izvoza je usklađen sa evropskim zakonodavstvom, kao i sa međunarodnim standardima. U izradi Zakona učestvovali su eksperti Evropske unije koji su još tada skretali pažnju da je evropskim zakonodavstvom propisano, a da je takva i međunarodna praksa, da se kontroliše izvoz robe dvostruke namene kao i pružanje brokerskih usluga i usluga tehničke pomoći, dok se uvoz ove robe ne kontroliše. U tom momentu smatrali smo da nema uslova za ukidanje kontrole uvoza ove robe. Eksperti Evropske unije su naglašavali da je važno da se uskladimo sa odredbama obavezujuće Regulative 428/2009 u smislu definicija i procedure izdavanja dozvola, a da je unutrašnja stvar zemlje da li će kontrolisati više od onoga što je navedenom Regulativom propisano. U tom momentu to je bila praksa i u zakonodavstvu većine zemalja u okruženju.

U međuvremenu, Republika Srbija je praktično ostala jedina zemlja u Evropi koja kontroliše, odnosno izdaje dozvole za uvoz robe dvostruke namene. Naime, zemlje u okruženju su svoje zakonodavstvo u tom smislu već izmenile (Hrvatska, Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Albanija). Potrebom dobijanja dozvola za uvoz robe dvsostruke namene naša privredni subjekti su dodatno opterećeni administrativnim procedurama (prikupljanjem dokumentacije, podnošenjem zahteva, plaćanjem takse i konačno čekanjem na izdavanje dozvole-postupak traje oko 30 dana). Na taj način smanjuje se konkurentnost naše privrede i povećavaju troškovi poslovanja privrednih subjekata. Sa druge strane, strani ulagači koji su investirali u proizvodne kapacitete kod nas su na ovaj način destimulisani, jer, pošto dobiju dozvole za izvoz iz zemalja članica Evropske unije (npr. za uvoz pojedinih mašina ili delova neophodnih za proizvodnju koje spadaju u tzv. robu dvostruke namene), moraju da se izlažu dodatnim troškovima i čekaju na dozvolu nadležnih srpskih organa za uvoz te robe.

Imajući navedeno u vidu predložene su izmene Zakona u smislu brisanja odredbi koje se odnose na kontrolu uvoza i izdavanje dozvola za uvoz robe dvostruke namene. Napominjemo da iz teksta Zakona (član 3.) nisu brisane definicije koje odnose na pojam „uvoz” i „uvoznik” kako bi se zadržala obaveza privrednih subjekata da vode evidenciju o obavljenim poslovima izvoza ali i uvoza robe dvostruke namene i dostave je po potrebi nadležnim organima na uvid (član 23. Zakona), kao i obezbedila mogućnost kontrole obavljanja poslova privrednih subjekata vezanih za robu dvostruke namene od strane za to nadležnih organa (član 28. Zakona) zbog same prirode te robe.

III. USAGLAŠENOST SA EVROPSKIM ZAKONODAVSTVOM

I POTVRĐENIM MEĐUNARODNIM KONVENCIJAMA

Predlog zakona u potpunosti je usaglašen sa odredbama člana 3. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i njihovih država članica, sa jedne strane, i Republike Srbije sa druge strane, kao i, Uredbom Saveta (EK) Br. 428/2009 od 5. maja 2009. godine i 388/2012 Evropskog parlamenta i Saveta od 19. aprila 2012. godine, o uspostavljanju režima Zajednice o izvoznoj kontroli, transferu, brokeringu i tranzitu robe dvostruke namene – COUNCIL REGULATION (EC) No 428/2009, kao i EU Zajedničkom pozicijom o posredovanju u izvozu oružja, koja se primenjuju i na robu dvostruke namene u cilju sprečavanja izvoza ove robe u vojne svrhe.

Predlog zakona nije isključio obavezu izdavanja dozvole za robu koja se nalazi na Listi 1, Listi 2 i Listi 3 Konvencije o zabrani razvoja proizvodnje, skladištenja i upotrebe hemijskog oružja i njegovom uništavanju (Hemijska konvencija).

Ukazujemo posebno da navedena EU Regulativa (428/2009) spada u oblast „Zajedničke trgovinske politike EU” (Poglavlje 30) i pravno je obavezujuća za sve države članice-dakle direktno se primenjuje.

IV. OBJAŠNjENjE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA I

POJEDINIH REŠENjA

Članom 1. Predloga zakona se iz definicije osnovnih pojmova u članu 3. stav 1. tačka 11) briše odredba po kojoj je za robu sa Nacionalne kontrolne liste robe dvostruke namene neophodna dozvola za uvoz.

Članom 2. Predloga zakona propisano je da se roba na Listi 1, Listi 2 i Listi 3 Konvencije o zabrani razvoja, proizvodnje, skladištenja i upotrebe hemijskog oružja i njegovom uništavanju („Službeni glasnik RS-Međunarodni ugovori”, broj 2/00-u daljem tekstu: Hemijska konvencija) i dalje uvozi na osnovu dozvole.

Članom 3. Predloga zakona se uređuje da dozvolu za robu iz člana 4. st. 1. i 3. ovog zakona izdaje Ministarstvo.

Član 4. Predloga zakona uređuje da, u postupku izdavanja dozvole, ako jedan od nadležnih organa uskrati saglasnost o izdavanju dozvole odlučuje Vlada, a ako dva ili više organa uskrate saglasnost dozvola se ne može izdati.

Članom 5. Predloga zakona menja se član 16. Zakona, tako što se utvrđuje da će Ministarstvo po posebnoj proceduri izdati dozvolu za izvoz i uvoz robe dvostruke namene kada su u pitanju sajamski, muzejski ili izložbeni eksponati. Postupak izdavanja, kao i izgled i sadržinu dozvole propisuje Ministarstvo. Istim članom propisuju se slučajevi na koje se ne primenjuju odredbe zakona.

Članom 6. Predloga zakona uređuje se obaveza izvoznika da izveštava Ministarstvo o izvršenom uvozu robe dvostruke namene koja je utvrđena u Nacionalnoj kontrolnoj listi robe dvostruke namene, odnosno obaveza uvoznika da izveštava Ministarstvo o izvršenom uvozu robe dvostruke namene koja je utvrđena u Listi 1, Listi 2 i Listi 3 Hemijske konvencije.

Članom 7. Predloga zakona se uređuje prekršajna odgovornost za pravno lice i preduzetnika koji krši odredbe ovog zakona prilikom obavljanja poslova izvoza robe dvostruke namene, odnosno poslova uvoza robe koja je utvrđena u Listi 1, Listi 2 i Listi 3 Hemijske konvencije.

Članom 8. Predloga zakona se uređuje da primena ovog zakona neće uticati na preuzete obaveze Republike Srbije po osnovu međunarodnih ugovora, uključujući obaveze koje proističu iz Hemijske konvencije.

Članom 9. Predloga zakona predviđeno je stupanje na snagu ovog zakona.

V. OCENA FINANSIJSKIH SREDSTAVA POTREBNIH ZA

SPROVOĐENjE OVOG ZAKONA

Za sprovođenje ovog zakona nije potrebno obezbediti finansijska sredstva u budzetu Republike Srbije.