Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o vojnoj, radnoj i materijalnoj obavezi

ANALIZA EFEKATA

Koji su problemi koje zakon treba da reši?

Zakonom o vojnoj, radnoj i materijalnoj obavezi („Službeni glasnik RS“, br. 88/09 i 95/10), koji se primenjuje od 1. januara 2011. godine, uređuje se vojna obaveza; regrutna obaveza; obaveza služenja vojnog roka i dobrovoljno služenje vojnog roka sa oružjem; rezervni sastav; putovanje i boravak vojnih obveznika u inostranstvu; pravo na naknade za vršenje vojne obaveze; evidencija vojnih obveznika; radna obaveza u državnim organima i pravnim licima od značaja za odbranu; radna obaveza u jedinicama radne obaveze; materijalna obaveza građana, privrednih društava, drugih pravnih lica i preduzetnika u vanrednom i ratnom stanju, kao i druga pitanja od značaja za vojnu, radnu i materijalnu obavezu.

Za pet godina od kako je donet Zakon o vojnoj, radnoj i materijalnoj obavezi, a na bazi dosadašnjeg iskustva, ukazala se potreba za izmenama i dopunama zakona, sa željom da se preciznije definišu pojedine odredbe koje će učiniti jasniju, a samim tim i efikasniju i precizniju primenu ovog zakona od strane nadležnih organa.

Predloženim izmenama i dopunama rešavaju se problemi koji su u toku primene Zakona utvrđeni, i to:

Propisuje se pravni osnov da drugi državni organi obezbede prostor i tehničke uslove za rad teritorijalnih organa i preuzmu njihovo obezbeđenje: dokumenta sa oznakom državna tajna i dr. podaci čije oticanje bi imalo nesagledive posledice po bezbednost države – bliže uređuje Uredba o posebnim merama fizičko-tehničke zaštite tajnih podataka („Službeni glasnik RS“, broj 97/11).

Obezbeđuje se pravni osnov za formiranje kurirsko-pozivarskog sistema, odnosno kurirsko-pozivarske jedinice, kao privremenog sastava, koja se obrazuje od obveznika radne obaveze kojima nije određen ratni raspored, a za potrebe pozivanja rezervnog sastava obveznika radne obaveze i vlasnika stvari iz popisa.

Regulisano je da regrutna komisija ocenjuje sposobnost za vršenje vojne službe, pored regruta, i lica u rezervnom sastavu. Isto tako stvoren je pravni osnov da ocenu sposobnosti za vršenje vojne službe regrutna komisija može dati vojnom obvezniku za koga je utvrđeno da boluje od neizlečive bolesti ili da ima telesnu manu i nedostatak bez izgleda za izlečenje, na osnovu medicinske dokumentacije, iz razloga što zbog prirode zdravstvenog stanja nije u mogućnosti da se odazove za vršenje lekarskih i drugih pregleda i psiholoških ispitivanja u ovlašćenoj zdravstvenoj ustanovi.

Stvoren je pravni osnov za regulisanje naknade putnih i drugih troškova u vezi sa vršenjem vojne obaveze.

Zakonski se reguliše obrada podataka o ličnosti kao što su svrha obrade, vrsta podataka koji se obrađuju, način korišćenja tih podataka i rokovi čuvanja. Prilikom prikupljanja i obrade podataka o ličnosti i vođenja evidencije o prikupljenim podacima vojnih obveznika, teritorijalni organ u obavezi je da postupa u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, a što se dodatnom odredbom vrši.

Sve ovo iz razloga što je obezbeđenje podataka o ličnosti jedan od ključnih elemenata zaštite podataka o ličnosti. U predloženom članu zakonodavac želi da istakne koje su zakonske obaveze koje mora ispoštovati rukovalac evidencije vojnih obveznika. Rukovalac i obrađivač dužni su da preduzmu tehničke, kadrovske i organizacione mere zaštite podataka, u skladu sa utvrđenim standardima i postupcima, a koje su potrebne da bi se podaci zaštitili od gubitka, uništenja, nedopuštenog pristupa, promene, objavljivanja i svake druge zloupotrebe, kao i da utvrde obavezu lica koja su zaposlena na obradi da čuvaju tajnost podataka.

Zakon uređuje da pored vojnih obveznika koji su regulisali služenje vojnog roka i imaju raspored u rezervnom sastavu, da se obrazovanje, vaspitanje i sticanje praktičnih znanja i veština za potrebe odbrane zemlje vrši i za druge kategorije građana.

Zakon sada stavlja radnu obavezu u pravne okvire iz razloga što nije bila u funkcionalnoj nadležnosti teritorijalnih organa i Uprave za obaveze odbrane, kada je donesen zakon (bila u nadležnosti Uprave za vanredne situacije MO i područnih organa Ministarstva odbrane). Zakon preciznije definiše nadležnosti za donošenje planova popune po osnovu radne obaveze.

Propisan je pravni osnov za donošenje podzakonskog propisa kojim se određuje način i postupak vođenja evidencije obveznika radne obaveze kao i način dostavljanja podataka iz evidencije o obveznicima radne obaveze.

Stvoren je pravni okvir za formiranje jedinica radne obaveze za izvršenje zadataka teritorijalnih organa koji se odnose na pozivanje vojnih obveznika putem kurirsko- pozivarskog sistema, za izmeštanje teritorijalnih organa na rezervne ratne lokacije i utvrđivanje sposobnosti za vojnu službu u ratnom stanju formiranjem lekarskih ekipa.

Utvrđuje se obaveza vlasnika stvari da se odazove pozivu teritorijalnog organa radi saopštavanja rasporeda i pregleda stvari i omogućava se preduzimanje mera protiv vlasnika stvari koji ne izvršavaju zakonsku obavezu po pitanju materijalne obaveze.

izvršeno je usaglašavanje kaznenih odredbi zakona sa Zakonom o prekršajima („Službeni glasnik RS”, br. 65/13 i 13/16), koji je na snazi od 2.08.2013. godine, sa početkom primene od 1.03.2014. godine.

Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o vojnoj, radnoj i materijalnoj obavezi nalazi se u Planu rada Vlade Republike Srbije za 2017. godinu.

Koji su željeni ciljevi donošenja zakona?

Izmenama i dopunama Zakona o vojnoj, radnoj i materijalnoj obavezi obezbeđuje se pravni okvir za organizovanje i sprovođenje vojne, radne i materijalne obaveze u jasno podeljenim nadležnostima i odgovornostima između organizacione jedinice Ministarstva odbrane nadležne za poslove vojne, radne i materijalne obaveze i njoj potčinjenih teritorijalnih organa, preko kojih Ministarstvo odbrane obezbeđuje i sprovodi ostvarivanje vojne obaveze.

Izmenama i dopunama predmetnog zakona stvaraju se obaveze organa autonomnih pokrajina i organa jedinica lokalne samouprave da na teritoriji svoje nadležnosti, za potrebe izvršavanja obaveza odbrane, obezbede prostorne i tehničke uslove za rad teritorijalnih organa kao i njihovu zaštitu i obezbeđenje.

Takođe, u miru se organizuje kurirski sistem pozivanja radi planskog, organizovanog pozivanja lica iz rezervnog sastava, obveznika radne obaveze i vlasnika stvari iz popisa u ratnom i vanrednom stanju.

Dopunom odredbi koje regulišu naknade putnih i drugih troškova u vezi sa vršenjem vojne obaveze, izvršena je preraspodela, odnosno drugačija raspodela predmetnih troškova u odnosu na važeći zakon.

Stavlja se radna obaveza u pravne okvire. Stvoren je pravni osnov za donošenje podzakonskog propisa kojim se određuje način i postupak vođenja evidencije obveznika radne obaveze kao i način dostavljanja podataka iz evidencije o obveznicima radne obaveze.

Stvara se obaveza vlasnika stvari da se odazove pozivu teritorijalnog organa radi saopštavanja rasporeda i pregleda stvari i omogućava se preduzimanje mera protiv vlasnika stvari koji ne izvršavaju zakonsku obavezu po pitanju materijalne obaveze

Vrši se usaglašavanje kaznenih odredbi zakona sa važećim Zakonom o prekršajima.

Zašto je donošenje akta najbolji način za rešavanje problema?

Donošenje Zakona o izmenama i dopunama Zakona o vojnoj, radnoj i materijalnoj obavezi je najbolji način za rešavanje problema, odnosno jasno podeljenim nadležnostima i odgovornostima između organizacione jedinice Ministarstva odbrane nadležne za poslove vojne, radne i materijalne obaveze i njoj potčinjenih teritorijalnih organa, preko kojih Ministarstvo odbrane obezbeđuje i sprovodi ostvarivanje vojne obaveze, iz razloga što je zakon obavezujući akt i što njegovo neprimenjivanje ima za posledicu sankciju.

Na koga će uticati predložena rešenja?

Predložena rešenja u Zakonu o izmenama i dopunama Zakona o vojnoj, radnoj i materijalnoj obavezi pozitivno će uticati na građane – vojne obveznike prilikom ostvarivanja njihovih prava i obaveza po pitanju vojne obaveze, kao i na rad teritorijalnih organa Ministarstva odbrane (centri MO za lokalnu samoupravu i regionalni centri MO), odnosno na lakšu i efikasniju primenu zakona zahvaljujući preciznijim odredbama.

Kakve troškove će primena zakona izazvati građanima i privredi, a naročito malim i srednjim preduzećima?

Primena zakona neće izazvati troškove građanima i privredi, niti malim i srednjim preduzećima, ili će izazvati neznatne troškove organima državne uprave (obaveze organa autonomnih pokrajina i organa jedinica lokalne samouprave da na teritoriji svoje nadležnosti, za potrebe izvršavanja obaveza odbrane, obezbede prostorne i tehničke uslove za rad teritorijalnih organa kao i njihovu zaštitu i obezbeđenje).

Da li su pozitivne posledice donošenja zakona takve da opravdavaju troškove koje će on stvoriti?

Da, primenom predloženog zakona će dati efikasniju i precizniju primenu ovog zakona od strane nadležnih organa, a troškova gotovo da nema ili su neznatni u odnosu na pozitivne posledice njegovog donošenja.

Da li se zakonom podržava stvaranje novih privrednih subjekata i tržišna konkurencija?

Ne.

Da li su zainteresovane strane imale priliku da se izjasne o zakonu:

U postupku izrade radnog teksta Zakona o izmenama i dopunama Zakona o vojnoj, radnoj i materijalnoj obavezi, nosilac izrade prikupio je i u tekst ugradio prihvatljive stavove i mišljenja potčinjenih teritorijalnih organa Ministarstva odbrane, kao i nadležnih organizacionih jedinica Ministarstva odbrane i Vojske Srbije.

Posledicedonošenja zakona:

Pozitivne posledice donošenja zakona takve su da nije potrebno obezbediti dodatna sredstva u budžetu Republike Srbije, jer se njegovom promenom ne stvaraju dodatne obaveze za budžet Republike Srbije.