Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o uređenju sudova

PREDLOG ZAKONA

O IZMENAMA I DOPUNAMA

ZAKONA O UREĐENjU SUDOVA

Član 1.

U Zakonu o uređenju sudova („Službeni glasnik RS“, br. 63/01, 42/02, 27/03, 103/03 i 29/04), u članu 10. stav 3. posle reči: „Viši trgovinski sud“ dodaju se zapeta i reči: „prekršajni sudovi, Viši prekršajni sud,“.

Član 2.

U članu 12. posle reči: „Viši trgovinski sud“ dodaju se zapeta i reči: „Viši prekršajni sud“.

Član 3.

U članu 13. posle stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi:

„Prekršajni sud osniva se za teritoriju jedne ili više opština“.

U dosadašnjem stavu 4. koji postaje stav 5. posle reči: „apelacionih“ reč „i“ zamenjuje se zapetom, a posle reči: „trgovinskih“ dodaju se reči: „i prekršajnih“.

Član 4.

U članu 14. u stavu 1. posle reči: „Viši trgovinski sud“ dodaju se zapeta i reči: „Viši prekršajni sud“.

U stavu 2. posle reči: „trgovinski sud“ i zapete dodaju se reči:“Viši prekršajni sud je neposredno viši sud za prekršajne sudove,“.

Član 5.

Posle člana 25. dodaju dva nova odeljka-5a i 5b, i novi članovi 25a i 25b koji glase:

„5a Nadležnost prekršajnog suda

Član 25a

Prekršajni sud u prvom stepenu sudi u prekršajnim postupcima ako nije nadležan organ uprave i vrši druge poslove određene zakonom.

5b Nadležnost Višeg prekršajnog suda

Član 25b

Viši prekršajni sud odlučuje o žalbama na odluke prekršajnih sudova, o žalbama na odluke koje u prekršajnom postupku donose organi uprave, o sukobu i prenošenju mesne nadležnosti prekršajnih sudova i vrši druge poslove određene zakonom.“

Član 6.

U članu 33. stav 2. posle reči: „apelacionog suda“ briše se reč: „i“ i dodaje zapeta, a posle reči: „Višeg trgovinskog suda“ dodaju se reči: „i Višeg prekršajnog suda“.

Član 7.

Posle člana 36. dodaje se novi odeljak 3a i novi član 36a koji glasi:

„3a Odeljenja Višeg prekršajnog suda

Član 36a

Viši prekršajni sud ima odeljenja u Novom Sadu, Kragujevcu, Nišu i Prištini.“

Član 8.

U članu 38. stav 2. posle reči: „Višeg trgovinskog suda“ dodaju se zapeta i reči: „Višeg prekršajnog suda“.

Član 9.

U članu 48. stav 1. posle reči: „izvršenje krivičnih“ dodaju se reči: „i prekršajnih“.

Član 10.

U članu 53. stav 1. posle reči: „Viši trgovinski sud“ dodaju se zapeta i reči: „Viši prekršajni sud“.

Član 11.

U članu 61. stav 2. posle reči: „okružni“ briše se reč: „i“ i dodaje se zapeta, a posle reči: „trgovinski sud“ tačka se zamenjuje zapetom i dodaju se reči: „prekršajni i Viši prekršajni sud“.

Član 12.

Posle člana 80. dodaje se novi nadnaslov iznad i novi član 80a koji glasi:

„Nastavak rada postojećih organa za prekršaje

Član 80a

Veća za prekršaje i opštinski organi za prekršaje nastavljaju da rade u skladu sa Zakonom o prekršajima („Službeni glasnik SRS“, broj 44/89 i „Službeni glasnik RS“, br. 21/90, 11/92, 6/93, 20/93, 53/93, 67/93, 28/94, 16/97, 37/97, 36/98, 44/98, 62/01, 65/01 i 55/04) i Odlukom o obrazovanju Opštinskih organa za prekršaje i utvrđivanju broja sudija u organima za prekršaje („Službeni glasnik RS“, br. 72/93, 9/94, 30/94, 5/95, 12/95, 50/95, 27/96, 47/96, 9/97, 3/98, 6/98, 17/98, 41/98, 91/02, 37/03, 76/03 i 115/03) do 31. decembra 2006. godine.“

Član 13.

U nadnaslovu iznad član 81. posle reči:“ Početak rada Tgovinskog suda u Novom Pazaru“ dodaju se reči: „Početak rada prekršajnih sudova i Višeg prekršajnog suda“.

U članu 81. dodaje se stav 3. koji glasi:

„Prekršajni sudovi i Viši prekršajni sud počinju da rade 1. januara 2007. godine.“

Član 14.

Posle člana 82. dodaju se dva nova nadnaslova i dva nova člana 82a i 82b koji glasi:

„Preuzimanje predmeta

Član 82a

Predmete koji po ovom zakonu prelaze u nadležnost prekršajnih sudova u kojima do 31. decembra 2006. godine ne bude doneta prvostepena odluka, nadležni prekršajni sudovi preuzimaju od do tada nadležnih organa za prekršaje.

Nadležnost prekršajnih sudova za preuzimanje predmeta iz stava 1. ovog člana utvrđuje se prema zakonu koji uređuje sedišta i područja sudova i javnih tužilaštava.

Predmete u kojima nije okončan postupak pred Većima za prekršaje do 31. decembra 2006. godine preuzeće Viši prekršajni sud.

Ako posle 1. januara 2007. godine Viši prekršajni sud odlučujući o pravnom sredstvu predmet vrati na ponovni postupak predmet preuzima prekršajni sud u čiju nadležnost spada prema zakonu kojim se uređuje sedište i područja sudova i javnih tužilaštava.

Preuzimanje sredstava za rad, opreme, arhive i zaposlenih

Član 82b

Potrebna sredstva za rad, opremu, arhivu i zaposlene koju koriste postojeći opštinski organi za prekršaje i veća za prekršaje preuzeće prekršajni sudovi i Viši prekršajni sud u skladu sa zakonom koji uređuje sedišta i područja sudova i javnih tužilaštava.“

Član 15.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije“ a primenjivaće se od 1. januara 2007. godine.

4912005.299.doc/5

P R E G L E D

ODREDABA ZAKONA O UREĐENjU SUDOVA

KOJE SE MENjAJU ODNOSNO DOPUNjUJU

Član 10.

Sudska vlast u Republici Srbiji pripada sudovima opšte nadležnosti i posebnim sudovima.

Sudovi opšte nadležnosti jesu opštinski sudovi, okružni sudovi, apelacioni sudovi i Vrhovni sud Srbije.

Posebni sudovi su trgovinski sudovi, Viši trgovinski sud, PREKRŠAJNI SUDOVI, VIŠI PREKRŠAJNI SUD i Upravni sud.

Član 12.

Viši trgovinski sud, VIŠI PREKRŠAJNI SUD i Upravni sud osnivaju se za teritoriju Republike Srbije, sa sedištem u Beogradu.

Član 13.

Opštinski sud osniva se za teritoriju jedne ili više opština, a okružni sud za teritoriju više opština.

Apelacioni sud osniva se za područje više okružnih sudova.

Trgovinski sud osniva se za teritoriju više opština.

PREKRŠAJNI SUD OSNIVA SE ZA TERITORIJU JEDNE ILI VIŠE OPŠTINA.

Osnivanje, sedišta i područja opštinskih, okružnih, apelacionih, i trgovinskih I PREKRŠAJNIH i odeljenja opštinskih sudova uređuju se posebnim zakonom.

Član 14.

Vrhovni sud Srbije je neposredno viši sud za apelacione sudove, Viši trgovinski sud, VIŠI PREKRŠAJNI SUD i Upravni sud.

Viši trgovinski sud je neposredno viši sud za trgovinski sud, VIŠI PREKRŠAJNI SUD JE NEPOSREDNO VIŠI SUD ZA PREKRŠAJNE SUDOVE a apelacioni sud je neposredno viši sud za okružni i za opštinski sud.

U odnosu na pitanja unutrašnjeg uređenja sudova i primene Zakona o sudijama neposredno viši sud za opštinski sud jeste okružni sud.

Član 25.

5A NADLEŽNOST PREKRŠAJNOG SUDA

ČLAN 25A

PREKRŠAJNI SUD U PRVOM STEPENU SUDI U PREKRŠAJNIM POSTUPCIMA AKO NIJE NADLEŽAN ORGAN UPRAVE I VRŠI DRUGE POSLOVE ODREĐENE ZAKONOM.

5B NADLEŽNOST VIŠEG PREKRŠAJNOG SUDA

ČLAN 25B.

VIŠI PREKRŠAJNI SUD ODLUČUJE O ŽALBAMA NA ODLUKE PREKRŠAJNIH SUDOVA, O ŽALBAMA NA ODLUKE KOJE U PREKRŠAJNOM POSTUPKU DONOSE ORGANI UPRAVE, O SUKOBU I PRENOŠENjU MESNE NADLEŽNOSTI PREKRŠAJNIH SUDOVA I VRŠI DRUGE POSLOVE ODREĐENE ZAKONOM.

Član 33.

Na sednici sudskog odeljenja razmatraju se rad odeljenja, pravna pitanja, načini poboljšanja rada i stručnosti sudija, sudijskih pomoćnika i sudijskih pripravnika i sve drugo što je značajno za odeljenje.

Odeljenja okružnog suda, apelacionog suda, Višeg trgovinskog suda I VIŠEG PREKRŠAJNOG SUDA razmatraju i pitanja važna za rad područnih sudova.

Član 36.

U okružnim i apelacionim sudovima postoje odeljenja za krivična dela protiv privrede i jedinstva jugoslovenskog tržišta i odeljenja za radne sporove.

U apelacionom sudu postoji odeljenje za hitno postupanje u stvarima u kojima zakon određuje da je postupak po žalbi hitan.

3A ODELjENjA VIŠEG PREKRŠAJNOG SUDA

ČLAN 36A

VIŠI PREKRŠAJNI SUD IMA ODELjENjA U NOVOM SADU, KRAGUJEVCU, NIŠU I PRIŠTINI.

Član 38.

Na sednici svih sudija razmatraju se izveštaji o radu suda i sudija, odlučuje o pokretanju postupka za ocenu stavnosti zakona i zakonitosti propisa i drugih opštih akata, predlažu kandidati za sudije porotinike i odlučuje o svim drugim pitanjima važnim za ceo sud.

Sednice svih sudija Višeg trgovinskog suda i, VIŠEG PREKRŠAJNOG SUDA i Upravnog suda razmatraju primenu propisa i daju mišljenje o nacrtima zakona i druigh propisa kojima se uređuju pitanja iz nadležnosti posebnih sudova.

Sednicom svih sudija rukovodi predsednik suda, a saziva je po sopstvenom nahođenju, na zahtev sudskog odeljenja ili najmanje četvrtine svih sudija.

Član 48.

Sudsku upravu čine poslovi koji služe vršenju sudske vlasti, pre svega: uređivanje unutrašnjeg poslovanja u sudu; pozivanje i raspoređivanje sudija porotnika; poslovi vezani za veštake i stalne sudske tumače, stečajne i likvidacione upravnike; razmatranje pritužbi i predstavki; vođenje statistika i izrada izveštaja; izvršenje krivičnih I PREKRŠAJNIH sankcija; finansijsko i materijalno poslovanje suda i overa isprava namenjenih upotrebi u inostranstvu.

Sudska uprava detaljnije se uređuje Sudskim poslovnikom.

Član 53.

Apelacioni sud, Viši trgovinski sud, VIŠI PREKRŠAJNI SUD I Upravni sud imaju sekretara suda.

Sekretar može imati i sud sa više od dvadeset sudija.

Sekretar suda pomaže predsedniku suda u sudskoj upravi i samostalan je u poslovima koji su mu povereni.

Sekretara suda iz reda sudijskih pomoćnika postavlja predsednik suda.

Član 61.

Za sudijskog pripravnika prima se lice koje je završilo pravni fakultet i ispunjava opšte uslove za rad u državnim organima.

Sudijski pripravnik prima se u opštinski, okružni i, trgovinski sud, PREKRŠAJNI I VIŠI PREKRŠAJNI SUD.

Prvenstvo imaju kandidati koji su pravni fakultet završili sa visokom prosečnom ocenom.

Član 80.

Sudovi obrazovani zakonom o sudovima („Službeni glasnik Republike Srbije“, br.46/91, 60/91, 18/92 i 71/92) nastavljaju da rade.

Privredni sudovi obrazovani zakonom iz stava 1. ovog člana dobijaju naziv trgovinski sudovi, a Viši privredni sud dobija naziv Viši trgovinski sud.

NASTAVAK RADA ORGANA ZA PREKRŠAJE

ČLAN 80A

VEĆA ZA PREKRŠAJE I OPŠTINSKI ORGANI ZA PREKRŠAJE NASTAVLjAJU DA RADE U SKLADU SA ZAKONOM O PREKRŠAJIMA („SLUŽBENI GLASNIK RS“, BR. 21/90, 11/92, 6/93, 20/93, 53/93, 67/93, 28/94, 16/97, 37/97, 36/98, 44/98, 62/01, 65/01 I 55/04) I ODLUKOM O OBRAZOVANjU OPŠTINSKIH ORGANA ZA PREKRŠAJE I UTVRĐIVANjU BROJA SUDIJA U ORGANIMA ZA PREKRŠAJE („SLUŽBENI GLASNIK RS“, BR. 72/93, 9/94, 30/94, 5/95, 12/95, 50/95, 27/96, 47/96, 9/97, 3/98, 6/98, 17/98, 41/98, 91/02, 37/03, 76/03 I 115/03) DO 31. DECEMBRA 2006. GODINE.

Početak rada apelacionih sudova i Upravnog suda

Početak rada Trgovinskog suda u Novom Pazaru

POČETAK RADA PREKRŠAJNIH SUDOVA I VIŠEG PREKRŠAJNOG SUDA

Član 81.

Apelacioni sudovi i Upravni sudovi počinju da rade 1. januara 2007. godine.

Trgovinski sud u Novom Pazaru počinje da radi 1. juna 2003. godine.

PREKRŠAJNI SUDOVI I VIŠI PREKRŠAJNI SUD POČINjU DA RADE 1.JANUARA 2007. GODINE.

„PREUZIMANjE PREDMETA

ČLAN 82A

PREDMETE KOJI PO OVOM ZAKONU PRELAZE U NADLEŽNOST PREKRŠAJNIH SUDOVA U KOJIMA DO 31. DECEMBRA 2006. GODINE NE BUDE DONETA PRVOSTEPENA ODLUKA, NADLEŽNI PREKRŠAJNI SUDOVI PREUZIMAJU OD DO TADA NADLEŽNIH ORGANA ZA PREKRŠAJE.

NADLEŽNOST PREKRŠAJNIH SUDOVA ZA PREUZIMANjE PREDMETA IZ STAVA 1. OVOG ČLANA UTVRĐUJE SE PREMA ZAKONU KOJI UREĐUJE SEDIŠTA I PODRUČJA SUDOVA I JAVNIH TUŽILAŠTAVA.

PREDMETE U KOJIMA NIJE OKONČAN POSTUPAK PRED VEĆIMA ZA PREKRŠAJE DO 31. DECEMBRA 2006. GODINE PREUZEĆE VIŠI PREKRŠAJNI SUD.

AKO POSLE 1. JANUARA 2007. GODINE VIŠI PREKRŠAJNI SUD ODLUČUJUĆI O PRAVNOM SREDSTVU PREDMET VRATI NA PONOVNI POSTUPAK PREDMET PREUZIMA PREKRŠAJNI SUD U ČIJU NADLEŽNOST SPADA PREMA ZAKONU KOJIM SE UREĐUJE SEDIŠTE I PODRUČJA SUDOVA I JAVNIH TUŽILAŠTAVA.

PREUZIMANjE SREDSTAVA ZA RAD, OPREME, ARHIVE I ZAPOSLENIH

ČLAN 82B

POTREBNA SREDSTVA ZA RAD, OPREMU, ARHIVU I ZAPOSLENE KOJU KORISTE POSTOJEĆI OPŠTINSKI ORGANI ZA PREKRŠAJE I VEĆA ZA PREKRŠAJE PREUZEĆE PREKRŠAJNI SUDOVI I VIŠI PREKRŠAJNI SUD U SKLADU SA ZAKONOM KOJI UREĐUJE SEDIŠTA I PODRUČJA SUDOVA I JAVNIH TUŽILAŠTAVA.“

ČLAN 15.

OVAJ ZAKON STUPA NA SNAGU OSMOG DANA OD DANA OBJAVLjIVANjA U „SLUŽBENOM GLASNIKU REPUBLIKE SRBIJE“, A PRIMENjIVAĆE SE OD 1. JANUARA 2007. GODINE.

4912005.299.doc/6

O B R A Z L O Ž E Nj E

I. USTAVNI OSNOV ZA DONOŠENjE ZAKONA

Ustavni osnov za donošenje Zakona o izmenama i dopunama Zakona o uređenju sudova sadržan je u odredbama čl. 72. stav 1. tačka 11. i člana 102. stav 1. Ustava Republike Srbije, kojima je propisano da Republika Srbija uređuje i obezbeđuje organizaciju, nadležnost i rad republičkih organa, odnosno da se organizacija, osnivanje, nadležnost i sastav sudova i postupak pred sudovima uređuju zakonom.

II. RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA

I OBRAZLOŽENjE OSNOVNIH REŠENjA

Razlog za donošenje ovog zakona je promena statusa organa koji vode prekršajni postupak, odnosno organa za prekršaje i njihovo organizovanje kao posebnih sudova. Obzirom na to da se prekršajni postupak izmenama Zakona o prekršajima organizuje kao sudski postupak oslobođen od svih predmeta za koje su nadležni organi uprave i koji se rešavaju izvan sudskog postupka. Predlogom zakona o izmenama i dopunama Zakona o uređenju sudova, obrazuju se prekršajni sudovi, kao prvostepeni i Viši prekršajni sud kao drugostepeni sud. Prekršajni sudovi osnivaju se za teritoriju jedne ili više opština, a posebno je značajno to što se ovim predlogom zakona osniva jedan drugostepeni organ, odnosno Viši prekršajni sud za teritoriju Republike Srbije, što će doprineti ujednačavanju prakse prekršajnih sudova a time i obezbediti jednakost građana pred zakonom.

III. OBRAZLOŽENjE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA

I POJEDINAČNIH REŠENjA

Članom 1. Predloga Zakona o izmenama i dopunama Zakona o uređenju sudova, kao posebni sudovi obrazuju se prekršajni sudovi i Viši prekršajni sud.

Članom 3. Predloga propisana je mesna nadležnost prekršajnih sudova i Višeg prekršajnog suda, a član 5. Predloga zakona uređuje stvarnu nadležnost.

Predlogom zakona o izmenama i dopunama Zakona o uređenju sudova, članom 7. osnivaju se odelenja Višeg prekršajnog suda i to u Novom Sadu, Kragujevcu, Nišu i Prištini.

Članom 12. Predloga zakona, propisan je nastavak rada organa za prekršaje i to do 31. decembra 2006. godine, kada počinje i primena ovog zakona, a članom 13. propisan je početak rada prekršajnih sudova i Višeg prekršajnog suda – 1. januar 2007. godine.

Član 14. propisuje preuzimanje predmeta, sredstava za rad, opreme, arhive i zaposlenih iz opštinskih organa za prekršaje i veća za prekršaje u prekršajne sudove i Viši prekršajni sud u skladu sa zakonom koji uređuje sedišta i područja sudova i javnih tužilaštava.

IV. SREDSTVA POTREBNA ZA SPROVOĐENjE ZAKONA

Za sprovođenje Zakona o izmenama i dopunama Zakona o uređenju sudova, nije potrebno izdvojiti posebna sredstva u budžetu Republike Srbije.

V. ANALIZA EFEKATA ZAKONA

Donošenjem ovog propisa konačno će se organi za prekršaje, kao organi nadležni za rešavanje predmeta koji nisu u nadležnosti organa uprave inkorporirati u sistem posebnih sudova u Republici Srbiji.

Naročiti efekat donošenja ovog akta ogleda se i u usklađivanju prekršajne materije sa propisima Evropske unije a posebno Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i sloboda.

VI. RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA

PO HITNOM POSTUPKU

Razlog za donošenje ovog zakona po hitnom postupku je potreba da se oblast prekršajnog prava sveobuhvatno i jedinstveno uredi kroz donošenje novog Zakona o prekršajima, kao i izmene i dopune Zakona o sudijama i Zakona o uređenju sudova.

Posebno važan razlog za hitno donošenje ovog zakona je usklađivanje prekršajnog prava i postupka sa pravom Evropske unije, a naročito sa Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i sloboda i potrebe da kaznu zatvora izriču sudije u redovnom sudskom postupku, a ne organi koji su na granici između sudova i organa uprave.

4912005.299.doc/7

Ostavite komentar