Strategija za smanjenje preopterećenosti smeštajnih kapaciteta u zavodima za izvršenje krivičnih sankcija u Republici Srbiji do 2020. godine

Na osnovu člana 45. stav 1. Zakona o Vladi („Službeni glasnik RS”, br. 55/05, 71/05 – ispravka, 101/07, 65/08, 16/11, 68/12 − US, 72/12, 7/14 − US i 44/14),

Vlada donosi

STRATEGIJU

za smanjenje preopterećenosti smeštajnih kapaciteta u zavodima za izvršenje krivičnih sankcija u Republici Srbiji do 2020. godine

I. UVOD

Razlozi za donošenje Strategije

Broj lica lišenih slobode (zadržanih u pretkrivičnom postupku, pritvorenih tokom krivičnog postupka, osuđenih na kaznu zatvora zbog izvršenja krivičnog dela ili prekršaja i lica prema kojima su izrečene mere bezbednosti povezane sa lišenjem slobode) povećava se iz godine u godinu u celom svetu. Prema podacima sa Svetske liste zatvorske populacije za 2013. godinu, broj lica lišenih slobode je iznosio 10,2 miliona, a stopa zatvaranja 144. Povećanje stope zatvaranja prati rast svetske populacije (stopa zatvaranja je porasla za 25-30%, ali je i rast svetske populacije iznosio više od 20%). Situacija u Republici Srbiji je 1. januara 2015. godine sasvim odgovarala svetskom proseku: broj lica lišenih slobode je iznosio 10.288, a stopa zatvaranja je 144,6, što je značajno poboljšanje u odnosu na ranije stanje. Prema izveštaju Saveta Evrope za 2012. godinu, 1. septembra 2010. godine, Republika Srbija se našla među državama u kojima postoji brojna zatvorska populacija (stopa zatvaranja je bila 153,2), a pored toga je zauzela prvo mesto među članicama Saveta Evrope sa velikom gustinom naseljenosti u zatvorima od 172,3. Kasniji statistički pokazatelji, prema stanju na dan 1. septembra 2012. godine pokazali su neznatne promene u stopi zatvaranja (153,4) i nedovoljno, opadanje gustine naseljenosti (159,3). Broj lica lišenih slobode je 1. januara 2015. godine iznosio 10.288, a ukupni smeštajni kapaciteti su 9.340 mesta, pa je gustina naseljenosti bila 110,1 što predstavlja značajno poboljšanje u odnosu na ranije stanje. Prenaseljenost se svodi u prihvatljive okvire, najviše zahvaljujući smanjenju broja pritvorenih lica i primeni alternativnih sankcija i mera, ali se i dalje uočava problem velikog broja osuđenih lica na kaznu zatvora i prenaseljenost u zatvorenim odeljenjima zavoda za izvršenje krivičnih sankcija (u daljem tekstu: zavod).

Smanjenje preopterećenosti koje se beleži prema statističkim pokazateljima svakako je rezultat sprovedenih mera i zadataka predviđenih Strategijom za smanjenje preopterećenosti smeštajnih kapaciteta u zavodima za izvršenje krivičnih sankcija u Republici Srbiji u periodu od 2010. do 2015. godine („Službeni glasnik RS”, br. 53/10 i 65/11) i Akcionim planom za sprovođenje te strategije. Strategijom za smanjenje preopterećenosti smeštajnih kapaciteta u zavodima za izvršenje krivičnih sankcija u Republici Srbiji u periodu od 2010. do 2015. godine (u daljem tekstu: Strategija za period od 2010. do 2015. godine) i Akcionim planom za njeno sprovođenje bili su postavljeni kratkoročni, srednjeročni i dugoročni ciljevi, razrađeni na konkretne zadatke, čijim je ostvarenjem trebalo postići smanjenje preopterećenosti smeštajnih kapaciteta u zavodima. Strategija za period od 2010. do 2015. godine ostvarivala se sa ciljevima razvoja sistema izvršenja krivičnih sankcija, koji su postavljeni u Strategiji razvoja sistema izvršenja krivičnih sankcija u Republici Srbiji do 2020. godine.

Kako su pokazala iskustva iz ranijih godina, praćenje kretanja broja lica lišenih slobode, promena u strukturi tih lica i pravovremeno reagovanje na sprečavanje prenaseljenosti u zavodima mora biti stalan zadatak Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (u daljem tekstu: Uprava), što je i u skladu sa obavezama koje je Republika Srbija prihvatila kao članica Saveta Evrope i uslov za delotvorno funkcionisanje sistema izvršenja krivičnih sankcija, a time i za ostvarenje zaštitne funkcije krivičnog zakonodavstva uz poštovanje ljudskih prava lica lišenih slobode.

Osnovni cilj Strategije

Cilj Strategije za smanjenje preopterećenosti smeštajnih kapaciteta u zavodima za izvršenje krivičnih sankcija u Republici Srbiji do 2020. godine (u daljem tekstu: Strategija) jeste da se smanji gustina naseljenosti u zavodima i broj lica lišenih slobode održi na nivou koji omogućava izvršenje krivičnih sankcija u uslovima koji odgovaraju međunarodnim standardima, ostvarivanje prava lica lišenih slobode u skladu sa zakonom i sprovođenje individualizovanih programa tretmana, kako bi se ostvarila svrha kažnjavanja i postigla uspešna reintegracija osuđenih lica.

Strateške oblasti

Osnovni princip u izradi Strategije jeste da se identifikuju oblasti u kojima je neophodno sprovesti aktivnosti. Na osnovu rezultata ispunjenosti ciljeva Strategije za period od 2010. do 2015. godine, identifikovane su sledeće oblasti u kojima je neophodno intervenisati, kako bi se realizovao cilj ove strategije:

sprovođenje mere za obezbeđenje prisustva okrivljenog;

efikasnije sprovođenje programa postupanja u cilju napredovanja u tretmanu;

dalji razvoj sistema alternativnih sankcija i mera i povereničke službe;

uslovni otpust;

povećanje smeštajnih kapaciteta i poboljšanje uslova u zavodima.

Povezanost sa Strategijom razvoja sistema izvršenja krivičnih sankcija u Republici Srbiji do 2020. godine

Izradom Strategije razvoja sistema izvršenja krivičnih sankcija u Republici Srbiji do 2020. godine („Službeni glasnik RS”, broj 114/13), Uprava se opredeljuje za dalji razvoj sistema u cilju zaštite društva od kriminaliteta kontinuiranim poboljšanjem uslova u kojima se sankcije izvršavaju uz primenu savremenih dostignuća u tretmanu osuđenih u svrhu njihove uspešne reintegracije u društvenu zajednicu i smanjenja stope povrata.

Ovom strategijom definisani su glavni izazovi u radu Uprave do 2020. godine i određene su prioritetne aktivnosti u 12 oblasti razvoja sistema izvršenja krivičnih sankcija. Značajan segment Strategije razvoja sistema izvršenja krivičnih sankcija u Republici Srbiji do 2020. godine, odnosi se na analizu trenutnog stanja u zavodima u pogledu uslova izvršenja kazne zatvora i prenaseljenosti, kao i na predlaganje kratkoročnih, srednjeročnih i dugoročnih aktivnosti u cilju rešavanja ovog problema. Na osnovu rezultata ove analize i analize kretanja broja lica lišenih slobode do polovine 2015. godine, u novoj strategiji detaljno su razrađene aktivnosti, čije sprovođenje će doprineti da Uprava dostigne evropske standarde u pogledu uslova smeštaja u zavodima i ostvarivanje cilja ove strategije.

II. REZULTATI SPROVOĐENJA STRATEGIJE ZA PERIOD OD 2010. DO 2015. GODINE I ANALIZA TRENUTNE SITUACIJE

Pregled izmena normativnog okvira

Tokom realizacije Strategije za period od 2010. do 2015. godine, usvojene su izmene krivičnog zakonodavstva kako bi se podstakle promene kaznene politike, smanjenje broja osuđenih lica na kazne zatvora kao i pritvorenih lica i efikasnost izvršenja krivičnih sankcija. Reforme krivičnog zakonodavstva obuhvatile su kako materijalno krivično pravo, tako i procesno i izvršno pravo.

U periodu od 2010. do 2015. godine Krivični zakonik („Službeni glasnik RS”, br. 85/05, 88/05 – ispravka, 107/05 – ispravka, 72/09, 111/09, 121/12, 104/13 i 108/14) menjan je tri puta. Izmenama i dopunama Krivičnog zakonika iz 2013. i 2014. godine, pored ostalog, menjani su i zakonski opisi postojećih krivičnih dela i uvedena su neka nova. Izmenama i dopunama iz 2012. godine su, između ostalog, u skladu sa smernicama Strategije za period od 2010. do 2015. godine unapređena zakonska rešenja u pogledu načina izvršenja kazne zatvora do jedne godine u prostorijama u kojima osuđeni stanuje i uslovnog otpusta.

Zakonikom o krivičnom postupku („Službeni glasnik RS”, br. 72/11, 101/11, 121/12, 32/13, 45/13 i 55/14), zasnovanom na konceptu tužilačke istrage, delimično su postignuti ciljevi u skladu sa Strategijom za period od 2010. do 2015. godine. Povećan je broj mera koje predstavljaju alternativu pritvoru i proširena je mogućnost zaključenja sporazuma javnog tužioca sa okrivljenim o priznanju krivičnog dela – taj institut kojim se postiže izricanje blaže kazne sada se može primeniti na sva krivična dela za koja se sudi s obzirom na visinu propisane kazne.

Najvažnije reforme koje su omogućile ostvarenje ciljeva Strategije za period od 2010. do 2015. godine preduzete su u oblasti izvršenja krivičnih sankcija. Normativni okvir za izvršenje krivičnih sankcija sada čine tri zakona: Zakon o izvršenju krivičnih sankcija („Službeni glasnik RS”, broj 55/14), Zakon o izvršenju vanzavodskih sankcija i mera („Službeni glasnik RS”, broj 55/14) koji su doneti 2014. godine i ranije usvojeni Zakon o izvršenju kazne zatvora za krivična dela organizovanog kriminala („Službeni glasnik RS”, br. 72/09 i 101/10). Prema Zakonu o izvršenju krivičnih sankcija u sistem izvršenja, pored Uprave i stvarno i mesno nadležnog suda, uključuje se i sudija za izvršenje krivičnih sankcija koji je zadužen da štiti prava pritvorenika, osuđenika, lica kojem je izrečena mera bezbednosti obaveznog psihijatrijskog lečenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi, obaveznog lečenja narkomana ili obaveznog lečenja alkoholičara kada se sprovodi u zavodu, kao i da nadzire zakonitost u postupku izvršenja krivičnih sankcija i da se stara o ravnopravnosti i jednakosti tih lica pred zakonom. Izvršenje tzv. alternativnih krivičnih sankcija i mera regulisano je Zakonom o izvršenju vanzavodskih sankcija i mera. Tim zakonom je uređen status i nadležnost poverenika zaduženih za izvršenje vanzavodskih sankcija i mera.

S obzirom da je problem prenaseljenosti najveći u zavodima za izvršenje krivičnih sankcija zatvorenog tipa, u skladu sa Strategijom razvoja sistema izvršenja krivičnih sankcija u Republici Srbiji do 2020. godine, donet je Pravilnik o upućivanju osuđenih, prekršajno kažnjenih i pritvorenih lica u zavode za izvršenje krivičnih sankcija („Službeni glasnik RS”, broj 31/15), kako bi se bolje teritorijalno preraspodelio upućivanje na izvršenje kazne zatvora. Takođe, donet je i novi Pravilnik o tretmanu, programu postupanja, razvrstavanju i naknadnom razvrstavanju osuđenih lica („Službeni glasnik RS”, broj 66/15), kako bi se omogućilo efikasnije razvrstavanje osuđenika iz zatvorenog odeljenja u poluotvoreno, odnosno kasnije u otvoreno odeljenje zavoda.

Donošenjem novog Zakona o prekršajima („Službeni glasnik RS” br. 65/13 i 13/16), uveden je prekršajni nalog i povećana efikasnost naplate novčanih kazni i smanjena potreba da se nenaplaćene novčane kazne zamenjuju kaznom zatvora.

Izvršenim izmenama i dopunama krivičnog zakonodavstva u proteklom periodu stvoreni su uslovi za efikasnije izvršenje krivičnih sankcija i razvoja sistema alternativnih sankcija. U narednom periodu biće neophodno nastaviti sa izmenama krivičnog zakonodavstva kako bi se obezbedio pravni okvir za sprovođenje ove strategije.

Analiza stanja u zavodima u periodu od 2010. do 2015. godine

Tokom sprovođenja Strategije za period od 2010. do 2015. godine, broj lica lišenih slobode u zavodima je postepeno smanjivan i poslednjih godina zadržava se na sličnom nivou, što je prikazano u Tabeli 1:

Lišeni slobode 31.12.2010 Akcioni plan

za sprovođenje Strategije za smanjenje preopterećenosti smeštajnih kapaciteta u zavodima za izvršenje krivičnih sankcija u Republici Srbiji do 2020. godine

OBLASTI STRATEGIJE

1. Sprovođenje mera za obezbeđenje prisustva okrivljenog Br. Mera Aktivnost Rok Odgovorni subjekti Indikatori Potrebni resursi 1 Intenzivirati stručno usavršavanje sudija kako bi meru pritvora izuzetno koristili, dok bi ostale mere za obezbeđenje prisustva okrivljenog bile češće određivane, pre svega jemstvo i zabrana napuštanja boravišta, odnosno stana Organizovanje seminara za sudije Kontinu-irano Pravosudna akademija Organizovani seminari u sedištima apelacionih sudova Finansiranje iz budžeta RS 2 Povećati broj poverenika i referanata za instaliranje i kontrolu uređaja za elektronski nadzor okrivljenih Sprovesti konkurs za popunjavanje radnih mesta za poverenike i referente za instaliranje i kontrolu uređaja za elektronski nadzor Do kraja 2020. godine Ministarstvo pravde, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija Zaposlen potreban broj poverenika i referenata. Finansiranje iz budžeta RS 3 Povećati broj uređaja za elektronski nadzor okrivljenih Obezbeđenje adekvatnog broja uređaja za elektronski nadzor Kontinu-irano Ministarstvo pravde, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija Obezbeđen adekvatan broj uređaja za elektronski nadzor Finansiranje iz budžeta RS

2. Efikasnije sprovođenje programa postupanja u cilju napredovanja u tretmanu osuđenih Br. Mera Aktivnost Rok Odgovorni subjekti Indikatori Potrebni resursi 1 Neophodno je zaposliti veći broj službenika tretmana, što je glavni preduslov da se stručni rad podigne na viši nivo Sprovesti konkurs za popunjavanje radnih mesta na poslovima tretmana Do kraja 2020. godine Ministarstvo pravde, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija Zaposlen potreban broj službenika tretmana Finansiranje iz budžeta RS 2 Kontinuirano sprovoditi obuke službenika tretmana sa akcentom na određivanju individualnih ciljeva, preispitivanju i izmeni programa postupanja i primeni specijalizovanih programa Organizovati obuke za službenike tretmana, načelnike službi i upravnike ustanova za adekvatniju primenu instrumenta za procenu rizika, kao i za određivanje individualnih ciljeva i izradu pojedinačnih programa postupanja. Kontinu-irano Uprava za izvršenje krivičnih sankcija Delotvorna primena opštih i specijalizovanih programa, unapređen i usavršen rad u tretmanu sa osuđenim licima Finansiranje iz budžeta RS 3 Izrada i uvođenje specijalizovanih programa tretmana Izrada i uvođenje specijalizovanih programa tretmana koji se odnose na prevenciju zavisnosti od psihoaktivnih supstanci, kontrolu besa, za počinioce seksualnog i rodno zasnovanog nasilja, kao i posebnih specijalizovanih programa namenjenih osetljivim kategorijama osuđenih lica Do kraja 2017. godine Uprava za izvršenje krivičnih sankcija,Centar za obuku i stručno osposobljavanje Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Uspešan tretman osuđenih u svim ustanovama za izvršenje krivičnih sankcija, a naročito u ustanovama koje su najopterećenije prenaseljenošću IPA 2013 – predpristupni fondovi EU,Tvining projekat Finansiranje iz budžeta RS 4 Unapređenje saradnje službe tretmana i povereničkih kancelarija, u cilju bolje socijalne reintegracije i pružanja podrške osuđenim licima nakon izlaska sa izdržavanja kazne Organizovanje zajedničkih radionica za službenike tretmana i poverenikeIzrada smernica za pružanje podrške osuđenim licima nakon izlaska sa izdržavanje kazne Kontinu-iranoDo kraja 2017. godine Uprava za izvršenje krivičnih sankcija Unapređena saradnja službe tretmana i povereničkih kancelarija Finansiranje iz sredstava Misije OEBS u Srbiji

3. Dalji razvoj sistema alternativnih sankcija i mera i povereničke službe Br. Mera Aktivnost Rok Odgovorni subjekti Indikatori Potrebni resursi 1. Analiza važećeg krivičnog zakonodavstva i razmatranje mogućnosti izmene uslova pod kojima se može izreći kazna rada u javnom interesu Izrada analize važećeg krivičnog zakonodavstva i razmatranje mogućnosti izmene uslova pod kojima se može izreći kazna rada u javnom interesu Prva polovina 2017. godine Uprava za izvršenje krivičnih sankcija Izrađena analiza Finansiranje iz sredstava Misije OEBS u Srbiji 2 Analiza važećeg krivičnog zakonodavstva i razmatranje mogućnosti uvođenja zamene pravnosnažno izrečenih kazni zatvora do jedne godine vanzavodskim sankcijama i merama Izrada analize važećeg krivičnog zakonodavstva i razmatranje mogućnosti uvođenja zamene pravnosnažno izrečenih kazni zatvora do jedne godine vanzavodskim sankcijama i merama Prva polovina 2017. godine Uprava za izvršenje krivičnih sankcija Izrađena analiza Finansiranje iz sredstava Misije OEBS u Srbiji 3 Analiza važećeg krivičnog zakonodavstva i razmatranje mogućnosti propisivanja novih alternativnih mera kojima se menja način izvršenja kazne zatvora, tako što bi osuđeni deo dana provodio na radnom mestu van zavoda a ostatak u zavodu, kao i slične mere Izrada analize važećeg krivičnog zakonodavstva i razmatranje mogućnosti propisivanja novih alternativnih mera kojima se menja način izvršenja kazne zatvora, tako što bi osuđeni deo dana provodio na radnom mestu van zavoda a ostatak u zavodu, kao i slične mere Prva polovina 2017. godine Uprava za izvršenje krivičnih sankcija Izrađena analiza Finansiranje iz sredstava Misije OEBS u Srbiji 4 Razmatranje mogućnosti da se u toku krivičnog postupka, pre donošenja odluke o sankciji, sud, ako oceni da je to od značaja za izricanje sankcije, obrati Povereničkoj službi da izradi izveštaj o ličnosti okrivljenog, porodičnim i ličnim prilikama i drugim okolnostima koje su od značaja za izricanje alternativnih sankcija Izrada analize postojećeg sistema i dobre prakse razvijenih sistema u pogledu izrade izveštaja o ličnosti okrivljenogPriprema i realizacija pilot projekata za izradu izveštaja o ličnosti okrivljenog Prva polovina 2017. godineDruga polovina 2017. godine Uprava za izvršenje krivičnih sankcija Izrađena analizaRealizovan pilot projekat Finansiranje iz sredstava Misije OEBS u Srbiji 5 Nastaviti sa obukom javnih tužilaca, sudija i poverenika za primenu zakonskih rešenja u pogledu alternativnih sankcija Organizovati obuke, seminare i okrugle stolove za nosioce pravosudnih funkcija, poverenike i zaposlene koji su angažovani na izvršenju alternativnih mera i sankcija Kontinu-irano Uprava za izvršenje krivičnih sankcija, Centar za obuku i stručno usavršavanje zaposlenih u Upravi Organizovani seminari u sedištima apelacionih sudova Finansiranje iz budžeta RS i sredstva Misije OEBS u Srbiji. 6 Prijem u službu novih zaposlenih na poslovima izvršenja alternativnih sankcija i mera je neophodan preduslov kako bi poverenička služba mogla da izvršava sve veći opseg poslova koji su joj dati novim zakonskim okvirima Sprovesti konkurs za popunjavanje radnih mesta na poslovima izvršenja alternativnih sankcija Do kraja 2020. godine Ministarstvo pravde, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija Zaposlen potreban broj poverenika i zaposlenih na poslovima izvršenja alternativnih sankcija Finansiranje iz budžeta RS 7. Unaprediti međusobnu saradnju ministarstava nadležnih za poslove pravosuđa, za poslove rada i socijalne politike, za unutrašnje poslove, za poslove obrazovanja i jedinica lokalne samouprave u cilju stvaranja uslova da Poverenička služba bude u mogućnosti da pruža adekvatnu podršku osuđenima nakon izdržane kazne, u cilju njihove efikasne reintegracije u društvenu zajednicu Uspostaviti procedure za međuresornu saradnju ministarstava nadležnih za poslove pravosuđa, za poslove rada i socijalne politike, za unutrašnje poslove i za poslove obrazovanjaUspostaviti procedure za međusobnu saradnju kancelarija za alternativne sankcije sa određenim subjektima jedinica lokalne samouprave Do kraja 2017. godineDo kraja 2017. godine Ministarstvo pravde, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija Ministarstva nadležna za poslove pravosuđa, za poslove rada i socijalne politike, za unutrašnje poslove i za poslove obrazovanja uspešno sarađuju u cilju pružanja adekvatne podrške osuđenima nakon izdržane kaznePoverenici u saradnji sa lokalnom samoupravom pružaju adekvatnu podršku i pomoć osuđenima nakon izdržane kazne Finansiranje iz budžeta RS i sredstva Misije OEBS u Srbiji

4. Uslovni otpust Br. Mera Aktivnost Rok Odgovorni subjekti Indikatori Potrebni resursi 1. Analiza krivičnog zakonodavstva, uz razmatranje mogućnosti da se u Krivičnom zakoniku detaljno reguliše institut uslovnog otpusta uz ispunjenje obaveze predviđene krivičnopravnim odredbama, kao i da se u krivičnom zakonodavstvu ustanovi nadležnost sudije za izvršenje u postupku fakultativnog opoziva uslovnog otpusta zbog neizvršenja obaveza Izraditi analizu krivičnog zakonodavstva, uz razmatranje mogućnosti da se u Krivičnom zakoniku detaljno uredi institut uslovnog otpusta uz ispunjenje obaveze predviđene krivičnopravnim odredbama, kao i da se u krivičnom zakonodavstvu ustanovi nadležnost sudije za izvršenje u postupku fakultativnog opoziva uslovnog otpusta zbog neizvršenja obaveza Prva polovina 2017. godine Uprava za izvršenje krivičnih sankcija. Izrađena analiza Finansiranje iz sredstava Misije OEBS u Srbiji 2 Bolje povezivanje službe za tretman u zavodima i Povereničke službe prilikom izveštavanja povodom molbe za uslovni otpust, kako bi sud bio u mogućnosti da u celini sagleda stepen realizacije programa postupanja i uslove za prihvat osuđenog, kao i najcelishodnije mere koje treba da izvrši za vreme trajanja uslovnog otpusta Izrada smernica za bolje povezivanje službi za tretman i Povereničke službeIzrada smernica za izradu izveštaja službe za tretman i Povereničke službe povodom molbe za uslovni otpust Do kraj 2017. godine Uprava za izvršenje krivičnih sankcija. Izrađene smerniceIzrađene smernice Finansiranje iz budžeta RS i sredstva Misije OEBS u Srbiji. 3 Kriminološkim istraživanjem proveriti rezultate do sada izvršenih izmena zakona u vezi određivanja uslovnog otpusta i povezanost te mere i recidivizma osuđenih lica Izraditi analizu izvršenih izmena zakona u vezi određivanja uslovnog otpusta i povezanost te mere i recidivizma osuđenih lica Do kraj 2017. godine Izrađena analiza Finansiranje iz sredstava Misije OEBS u Srbiji

5. Povećanje smeštajnih kapaciteta i poboljšanje uslova u zavodima Br. Mera Aktivnost Rok Odgovorni subjekti Indikatori Potrebni resursi 2. Rekonstrukcija smeštajnih kapaciteta i izgradnja novog paviljona u Kazneno-popravnom zavodu za žene u Požarevcu Radovi na rekonstrukciji i izgradnji objekta za smeštaj 300 osuđenica Do kraja 2018. godine Uprava za izvršenje krivičnih sankcija. Završena rekonstrukcija u skladu sa evropskim standardima Finansira se iz fonda predpristupne pomoći EU, IPA 2013 3, Izgradnja novog zatvorskog kompleksa u Pančevu za smeštaj 500 lica lišenih slobode Radovi na izgradnji novog zatvora u Pančevu Do kraja 2018. godine Uprava za izvršenje krivičnih sankcija. Završena izgradnja u skladu sa evropskim standardima Finansira se iz kredita Razvojne banke Saveta Evrope 4 Izgradnja novog zatvorskog kompleksa u Kragujevcu za smeštaj 400 lica lišenih slobode Radovi na izgradnji novog zatvora u Kragujevcu Do kraja 2019. godine Uprava za izvršenje krivičnih sankcija. Završena izgradnja u skladu sa evropskim standardima Finansira se iz kredita Razvojne banke Saveta Evrope 5 Izgradnja novog prijemnog objekta u Kazneno-popravnom zavodu u Nišu sa pratećim sadržajima Radovi na izgradnji novog prijemnog objekta u Kazneno-popravnom zavodu u Nišu Do kraja 2017. godine Uprava za izvršenje krivičnih sankcija Završena izgradnja u skladu sa evropskim standardima Finansiranje iz budžeta RS 6 Rekonstrukcija smeštajnih kapaciteta u Okružnom zatvoru u Beogradu Radovi na rekonstrukciji smeštajnih blokova u Okružnom zatvoru u Beogradu Do kraja 2019. godine Uprava za izvršenje krivičnih sankcija Završena rekonstrukcija u skladu sa evropskim standardima Finansiranje iz budžeta RS 7. Rekonstrukcija smeštajnih kapaciteta u Specijalnoj zatvorskoj bolnici u Beogradu Radovi na rekonstrukciji smeštajnih kapaciteta u Specijalnoj zatvorskoj bolnici u Beogradu Do kraja 2017.godine Uprava za izvršenje krivičnih sankcija Završena rekonstrukcija u skladu sa evropskim standardima Finansiranje iz budžeta RS 9 Izgradnja i rekonstrukcija smeštajnih kapaciteta u Kazneno-popravnom zavodu u Požarevcu-Zabeli Radovi na izgradnji i rekonstrukciji smeštajnih kapaciteta u Kazneno-popravnom zavodu u Požarevcu-Zabeli Do kraja 2020. godine Uprava za izvršenje krivičnih sankcija Završena izgradnja i rekonstrukcija u skladu sa evropskim standardima Finansiranje iz budžeta RS 10 Izgradnja i rekonstrukcija smeštajnih kapaciteta u Kazneno-popravnom zavodu u Sremskoj Mitrovici Radovi na izgradnji i rekonstrukciji smeštajnih kapaciteta u Kazneno-popravnom zavodu u Sremskoj Mitrovici Do kraja 2019. godine Uprava za izvršenje krivičnih sankcija Završena izgradnja i rekonstrukcija u skladu sa evropskim standardima Finansiranje iz budžeta RS 11 Izgradnja novog objekta u Okružnom zatvoru u Leskovcu Radovi na izgradnji novog objekta za smeštaj 200 osuđenih lica u Okružnom zatvoru u Leskovcu Do kraja 2020. godine Uprava za izvršenje krivičnih sankcija Završena izgradnja u skladu sa evropskim standardima Finansiranje iz budžeta RS

Ostavite komentar