Uredba o utvrđivanju Regionalnog prostornog plana Zlatiborskog i Moravičkog upravnog okruga

Na osnovu člana 35. stav 3. Zakona o planiranju i izgradnji („Službeni glasnik RS”, br. 72/09, 81/09 – ispravka, 64/10 – US i 24/11) i člana 42. stav 1. Zakona o Vladi („Službeni glasnik RS”, br. 55/05, 71/05 – ispravka, 101/07, 65/08, 16/11, 68/12- US i 72/12),

Vlada donosi

O UTVRĐIVANJU REGIONALNOG PROSTORNOG PLANA ZLATIBORSKOG I MORAVIČKOG UPRAVNOG OKRUGA

Član 1.

Utvrđuje se Regionalni prostorni plan Zlatiborskog i Moravičkog upravnog okruga (u daljem tekstu: Prostorni plan), koji je odštampan uz ovu uredbu i čini njen sastavni deo.

Član 2.

Prostornim planom utvrđuju se osnove organizacije, korišćenja, uređenja i zaštite područja Regionalnog prostornog plana Zlatiborskog i Moravičkog upravnog okruga na delovima teritorija gradova: Užice i Čačak i opština: Arilje, Bajina Bašta, Kosjerić, Nova Varoš, Požega, Priboj, Prijepolje, Sjenica i Čajetina, Gornji Milanovac, Ivanjica i Lučani.

Član 3.

Prostorni plan sastoji se iz tekstualnog dela i grafičkih prikaza.

Tekstualni deo Prostornog plana objavljuje se u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

Grafički prikazi (referalne karte) izrađeni su u razmeri 1: 150.000, i to: referalna karta broj 1. – Osnovna namena prostora; referalna karta broj 2. – Mreža naselja i infrastrukturni sistemi; referalna karta broj 3. – Turizam i zaštita prostora.

Grafičke prikaze iz stava 3. ovog člana, izrađene u 25 primeraka, overava svojim potpisom ministar nadležan za poslove prostornog planiranja.

Član 4.

Prostorni plan sprovodi se razradom planskih rešenja i propozicija prostornim planovima područja posebne namene, prostornim planovima jedinica lokalne samouprave, urbanističkim planovima i drugim planovima i programima, kao i programima zaštite životne sredine.

Član 5.

Grafički prikazi iz člana 3. stav 3. ove uredbe, čuvaju se trajno u Vladi (jedan komplet), Ministarstvu prirodnih resursa, rudarstva i prostornog planiranja (tri kompleta), Ministarstvu regionalnog razvoja i lokalne samouprave (jedan komplet), Ministarstvu saobraćaja (jedan komplet), Ministarstvu građevinarstva i urbanizma (jedan komplet), Ministarstvu energetike, razvoja i zaštite životne sredine (jedan komplet), Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (jedan komplet), gradu Užicu (jedan komplet), gradu Čačku (jedan komplet), opštini Arilje (jedan komplet), Bajina Bašta (jedan komplet), Kosjerić (jedan komplet), Nova Varoš (jedan komplet), Požega (jedan komplet), Priboj (jedan komplet), Prijepolje (jedan komplet), Sjenica (jedan komplet), Čajetina (jedan komplet), Gornji Milanovac (jedan komplet), Ivanjica (jedan komplet) i Lučani (jedan komplet), i Republičkoj agenciji za prostorno planiranje (dva kompleta).

Dokumentaciona osnova na kojoj se zasniva Prostorni plan čuva se u Republičkoj agenciji za prostorno planiranje.

Član 6.

Pravo na neposredan uvid u grafičke prikaze iz člana 3. stava 3. ove uredbe imaju pravna i fizička lica, pod uslovima i na način koje bliže propisuje ministar nadležan za poslove prostornog planiranja.

Član 7.

Prostorni planovi posebne namene, prostorni planovi jedinica lokalne samouprave, urbanistički planovi i projekti uskladiće se sa odredbama ove uredbe na način utvrđen Prostornim planom.

Planovi i programi razvoja koji se donose po posebnim propisima, propisi i drugi opšti akti uskladiće se sa odredbama ove uredbe u roku od godinu dana od dana njenog stupanja na snagu.

Prostorni planovi jedinica lokalne samouprave, urbanistički planovi i urbanistički projekti, kao i planovi i programi razvoja doneti do dana stupanja na snagu ove uredbe, primenjuju se u delovima koji nisu u suprotnosti sa ovom uredbom.

Član 8.

Ova uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

05 broj 350- /2012

U Beogradu, ___________2012. godine

VLADA

PREDSEDNIK

1. Položaj i prostorni obuhvat

1.1. Položaj i osnovne odlike područja

Područje Regionalnog prostornog plana Zlatiborskog i Moravičkog upravnog okruga (u daljem tekstu: Prostorni plan) zauzima jugozapadni deo Republike Srbije, na tromeđi Republike Srbije, Republike Crne Gore i Bosna i Hercegovine (u daljem tekstu BiH), i obuhvata teritorije Zlatiborskog i Moravičkog upravnog okruga. Obuhvaćeno je 644 naselja sa 512.280 stanovnika (odnosno 538.168 po popisu iz 2002. godine). U fizičko-geografskom pogledu obuhvata deo sliva Uvca, Lima, Zapadne Morave i njihovih pritoka, deo srednjeg Podrinja i brdsko-planinsku zonu Tare, Zlatibora sa Murtenicom i Mučnjem, Zlatara, Pešterske visoravni sa Jadovnikom, Ozrenom i Giljevom, Kamene gore, Rudnika, dela Golije sa Javorom i delove Suvobora, Maljena i Povlena (sa oko 6.400 km2 ili oko 70% iznad 600 mn.v.). Područje Prostornog plana je smešteno između Mačvanskog i Kolubarskog upravnog okruga (Valjevsko-podrinjskih planina) na severu, Šumadijskog i Raškog upravnog okruga na istoku (u Republici Srbiji), Republike Srpske i reke Drine na zapadu (BiH) i Republike Crne Gore na jugu. Izdvajaju se sledeće geomorfološke celine: planinski i brdski tereni, koji uokviruju područje regiona sa severne, zapadne, južne i jugoistočne strane; i markantne rečne doline Drine, Uvca, Lima i Zapadne Morave u kojima se kompozitno smenjuju klisure i kotline. Područje odlikuje znatna visinska amplituda, jer se prostire u visinskim zonama od oko 190 mn.v. (na Drini, kod Strmova u opštini Bajina Bašta) do 1.833 mn.v. (vrh Jankov kamen na Goliji u opštini Ivanjica).

Na području Prostornog plana izražena je velika ekonomsko-socijalna i teritorijalna polarizacija, pretežno između severnih i južnih delova područja oba upravna okruga. U pogledu razvijenosti (prema Uredbi o utvrđivanju jedinstvene liste razvijenosti regiona i jedinica lokalne samouprave za 2011. godinu, („Službeni glasnik RS”, broj 69/11) područje Prostornog plana je uslovno nerazvijeno prema vrednosti bruto-domaćeg proizvoda ispod vrednosti republičkog proseka. Prema stepenu razvijenosti mogu se identifikovati sledeće grupe jedinica lokalne samouprave: 1) razvijenost iznad republičkog proseka – Arilje, Kosjerić, Užice i Čačak; 2) razvijenost od 80-100% republičkog proseka – Gornji Milanovac, Lučani i Čajetina; 3) nedovoljna razvijenost od 60 do 80% republičkog proseka – Bajina Bašta i Požega; 4) izrazito nedovoljna razvijenost ispod 60% republičkog proseka (odnosno ispod 50% republičkog proseka) – Ivanjica, Nova Varoš, Prijepolje, Priboj i i Sjenica, što ih prema stepenu razvijenosti svrstava i u devastirana područja.

U strukturi privrede dominira industrijski sektor sa očuvanom konkurentnošću pojedinih uspešnih preduzeća, agrarni način privređivanja, uz relativno razvijene delatnosti tercijarnog sektora (trgovina, saobraćaj, turizam i drugo). Specifične namene na teritoriji Zlatiborskog i Moravičkog upravnog okruga od značaja za utvrđivanje planskih rešenja su: izvorišta voda nacionalnog i regionalnog značaja, sa više postojećih i planiranih vodoakumulacija, objektima zaštite od voda i drugo; područje zapadnomoravskog infrastrukturnog koridora i budućeg infrastrukturnog koridora Beograd – Južni Jadran; šumsko područje i poljoprivredno-stočarsko područje; prirodne i turističke vrednosti (sa potencijalima za razvoj celogodišnjeg turizma na Zlatiboru, Tari, Goliji i drugim, integralno sa komplementarnim aktivnostima); područje sa izuzetnim energetskim potencijalima (hidroenergetski sistemi na Uvcu, Limu, Đetinji, Drini, Belom Rzavu i Crnom Rzavu, uz mogućnost dogradnje postojeđih i izgradnje novih vodoprivrednih objekata na Velikom Rzavu, Limu, Skrapežu, rudarsko-energetski kompleks u Štavlju i druga); područje sa značajnim rezervama mineralnih resursa; zone specijalne namene sa postojećim i planiranim graničnim prelazima i dugim graničnim pojasom prema Republici Srpskoj (BiH) i Republici Crnoj Gori (u dužini od 326 km) i drugo.

1.2. Obuhvat područja Prostornog plana

Prostorni plan obuhvata cele teritorije grada Užica i opština Arilje, Bajina Bašta, Kosjerić, Nova Varoš, Požega, Priboj, Prijepolje, Sjenica i Čajetina na području Zlatiborskog upravnog okruga (6.148 km2), grada Čačka i opština Gornji Milanovac, Ivanjica i Lučani na području Moravičkog upravnog okruga (3.036 km2), ukupne površine od 9.184 km2 (što predstavlja oko 10% teritorije Republike Srbije). Površina teritorija gradova/opština se kreće od 349 km2 (Arilje), do 1.090 km2, Ivanjica, koja po površini spada u veće opštine Republike Srbije (Grafički prilog 1).

2. Obaveze, uslovi i smernice iz planskih dokumenata višeg reda i drugih razvojnih dokumenata

2.1. Prostorni plan Republike Srbije

(„Službeni glasnik RS”, broj 88/10)

Prostornim planom Republike Srbije (u daljem tekstu: PPRS) predviđena je decentralizacija i regionalni razvoj, na nivou funkcionalno – ekonomskih regiona i oblasti, kao i definisanje podsticajnih posebnih programa i projekata za područja sa posebnim razvojnim problemima. Primarno je jačanje saobraćajnih i infrastrukturnih veza, kao i razvoj projekata u oblasti privrede, saobraćaja, energetike, turizma i drugo. Predmetno područje predstavlja prostor veoma bogatog biološkog i kulturnog diverziteta, gde je njegovo očuvanje i uređenje jedan od prioriteta. Korišćenje, uređenje i zaštita područja Zlatiborskog i Moravičkog upravnog okruga će zahtevati ozbiljnu i sistematsku organizaciju na regionalnom nivou, pokretanje većih razvojnih projekata uz neophodno umrežavanje jedinica lokalne samouprave (sa ruralnim okruženjem) oko većih urbanih centara. Integrisani i održivi razvoj metropolskih područja podrazumeva neophodnu podršku većih urbanih centara, od kojih se u jugozapadnom delu Republike Srbije izdvajaju gradovi Užice, Čačak i Novi Pazar sa pripadajućim funkcionalnim urbanim područjima, koji će dobiti podršku za ubrzaniji razvoj kao regionalne fokusne tačke. Užice, Čačak i Novi Pazar treba da podstaknu dostizanje ukupnog policentričnog razvoja, odnosno, uspostavljanje ravnomerne distribucije aktivnosti i stanovništva. Transgranični projekti sa partnerima iz Republike Srpske (BiH) i Republike Crne Gore treba da imaju značajnu ulogu u procesu prostornog razvoja Jugozapadne Srbije. Bitan preduslov je bolje povezivanje, kako prema susednim funkcionalnim područjima u Republici Srbiji, tako i u pravcu Južnog Jadrana i Sarajeva, kao i povezivanje u organsku celinu prostora izuzetnih predeonih i kulturnih resursa za razvoj turizma, uz ograničenja koje predstavljaju, režimi zaštite izvorišta voda, prirodnih vrednosti i druga područja posebne namene. Sa stanovišta prostorne distribucije i organizacije poljoprivrede, područje Zlatiborskog i Moravičkog upravnog okruga ima heterogene karakteristike u agroekološkom i socioekonomskom pogledu, nisku gustinu naseljenosti, negativne demografske tendencije (sem u urbanim centrima Užice i Čačak), nedovoljno razvijenu infrastrukturu i više stope ruralnog siromaštva i nezaposlenosti. Razvojni pravac poljoprivrede se ogleda u proizvodnji hrane visoke biološke vrednosti i/ili poznatog geografskog porekla u sistemima organske, integralne i tradicionalne poljoprivrede, paraleleno sa aktivnostima na održivom upravljanju i zaštiti prirodnih resursa i razvoju lokalnih prerađivačkih kapaciteta i drugih pratećih delatnosti. Plan optimalne šumovitosti do 2014. godine u proseku iznosi oko 55% (Zlatiborski upravni okrug 70,5% i Moravički upravni okrug 40,0%) u okviru koga treba pošumiti oko 4.500 ha (u Zlatiborskom upravnom okrugu 3.500 ha i u Moravičkom upravnom okrugu 1.000 ha). U sektoru upravljanja vodama, kao posledica globalnih klimatskih promena očekuju se sledeći procesi: a) smanjivanje ukupnih padavina, posebno u južnom i istočnom delu; i b) pogoršavanje ekstremnih fenomena – duži periodi malih voda, brže koncentracije i veći vrhovi povodnja. Utvrđen je: 1) Zapadnomoravski regionalni sistem sa podsistemima Rzav, Zapadna Morava i Uvac (sa više izvorišta); i 2) rečni sistemi – Zapadnomoravski i Drina sa Limom. Ključni vodoprivredni objekti i sistemi su na: Drini (kaskadni sistemi na potezima Srednje i Donje Drine); Limu (kaskadni sistemi protočnih hidroelektrana); i Velikom Rzavu (kaskada – Hidroelektrana (u daljem tekstu: HE) „Svračkovo”, HE „Roge”, HE „Velika Orlovača” kao ključna akumulacija u Srbiji, zapremine preko 700 miliona m3, jedna od strateških rezervi vode Republike Srbije). Zaštita voda se planira realizacijom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (u daljem tekstu: PPOV) u naseljima sa najvećim uticajima na izvorišta ili na ugrožene vodotoke: Sjenica, Nova Varoš i Užice. U eksploataciji i preradi mineralnih sirovina predviđa se revitalizacija postojećih ležišta i jalovišta, kao i istraživanje i otvaranje novih ležišta metaličnih i nemetaličnih mineralnih sirovina. Planira se izgradnja termo elektrane i rudnika uglja „Štavalj” (uz veoma pažljivu i objektivnu studiju sa stanovišta mogućih negativnih uticaja na vodoizvorište i ekološki sistem Uvca i okoline). Na području postoje lokacije pogodne za mini hidroelektrane, kao i vetroelektrane. Zlatiborski i Moravički upravni okrug obuhvataju delove turističkog klastera „središnja i zapadna Srbija”, sa turističkim destinaciijama Drina-Tara-Zlatibor, Zlatar-Pešter i deo Valjevsko-podrinjskih planina sa Drinom (destinacije sa znatnim učešćem celogodišnje ponude), kao i drugim sadržajima ponude u prostoru na planinama, gradovima, opštinskim centrima i drugim naseljima, banjama, objektima i prirodnim i kulturnim vrednostima, lovištima, pećinama, delovima koridora putnih pravaca i drugo. Predviđene su aktivnosti na razvoju saobraćajne infrastrukture i to: 1) državnom putu I reda (izgradnja autoputa E-763) deo rute 4 (SEETO): Beograd – Čačak – Požega – Arilje – Ivanjica – Sjenica (Duga poljana) – Boljare (granica sa Crnom Gorom); 2) državnom putu I reda (koridoru autoputa, E-761) Pojate – Kruševac – Kraljevo – Čačak – Požega – Užice – Kotroman (granica sa Bosnom i Hercegovinom) (E-761, M-5); 3) završetku izgradnje neizgrađenog dela državnog puta I reda M-8 Mileševa (Prijepolje) – Uvac (Sjenica), kao i rehabilitaciji putnog pravca Kokin Brod – Priboj (veza sa Bosnom i Hercegovinom, R-228); 4) završetku izgradnje obilaznica Užica; 5) rehabilitaciji pruge Beograd – Vrbnica (Bar); i 6) stavljanjem u funkciju aerodroma u Užicu-Ponikve i Sjenici. Preovlađuju područja kvalitetne životne sredine sa prirodno vrednim i očuvanim ekosistemima (kojoj pripadaju zaštićena prirodna dobra, ruralna područja i drugo). Pored ovih područja izdvojena su još: područja zagađene i degradirane životne sredine (delovi Čačka i Užica) za koja je predviđena sanacija zagađenja i revitalizacija ugroženih ekosistema; područja ugrožene životne sredine (delovi Požege, Ivanjice, Arilja, Guče, Sjenice, Prijepolja, turističkog centra Zlatibor, zone eksploatacije mineralnih sirovina „Jelen Do”, koridori državnih puteva I i II reda i pruga i drugo) za koja je predviđeno sprečavanje dalje degradacije i obezbeđenje poboljšanja postojećeg stanja. Područje Prostornog plana imaće značajnu ulogu u različitim oblicima interregionalne saradnje i povezivanja sa pojedinim regionima Republike Crne Gore i BiH što će se posebno odraziti na unapređenje: kapaciteta za zajedničko planiranje i rešavanje razvojnih problema; ekonomskih, socijalnih i kulturnih veza; zaštite životne sredine, razvoj turizma, saobraćajne i energetske infrastrukture (na pravcu Romanija-Zlatibor-Durmitor i Osat-Tara, odnosno Pljevlja-Prijepolje-Priboj, Užice-Prijepolje-Podgorica-Bar i Lukavica-Pale-Sokolac-Rogatica-Višegrad-Srbija i drugi). Nisu konkretnije date smernice za integraciju drinskog područja sa okruženjem, ali su definisani potencijali prirodnih resursa za korišćenje i razvoj na osnovu kojih Drinski pojas može da ostvaruje tu ulogu. Utvrđena su strateška planska rešenja za: integralno uređenje, korišćenje i zaštitu sliva reke Drine (kao jednog od prostorno i funkcionalno najsloženijih vodoprivrednih sistema u Evropi); privredni razvoj; saobraćaj; turizam; i umrežavanje malih i srednjih centara sa velikim centrima na području i u njegovom regionalnom okruženju i drugo. Koncepcija razvoja funkcionalnih urbanih područja je usmerena ka povećanju teritorijalne kohezije i aktiviranju teritorijalnog i humanog kapitala. Prema modelu organizacije funkcionalno urbanih područja Zlatiborski i Moravički upravni okrug predstavljaju polifunkcionalne regione sa nekoliko polova razvoja nižeg hijerarhijskog nivoa. Urbani klaster mreže gradova i centara predstavljaju Čačak sa Lučanima i Gornjim Milanovcem i Užice sa Čajetinom, Požegom, Bajinom Baštom. Čačak i Užice su svrstani u centre državnog značaja i grupu gradova koji imaju kapacitet da prerastu u „čvorišta” sa značajnim uticajem na razvoj okruženja, što će biti podržavano i posebnim podsticajnim merama države. Predviđa se značajnija uloga ostalih centara koja će zavisiti od orijentisanosti privrede ka modernijim oblicima održive industrijske proizvodnje, turizma i drugih kompatibilnih aktivnosti, a posebno od poboljšanja stepena infrastrukturne opremljenosti, koja predstavlja jedno od ključnih ograničenja u razvoju.

2.2. Drugi planski dokumenti

2.2.1. Prostorni plan područja izvorišta vodosnabdevanja regionalnog podsistema „Rzav”

(„Službeni glasnik RS” broj 131/04)

Prostornim planom područja izvorišta vodosnabdevanja regionalnog podsistema „Rzav” oko 4,7% teritorije Zlatiborskog upravnog okruga i Moravičkog upravnog okruga, ili oko 437 km2 (na delovima teritorije opština Arilje, Požega, Užice, Ivanjica, Nova Varoš i Čajetina), tretirano je kao prostor izvorišta površinskih voda republičkog značaja na kome su utvrđene zone neposredne, uže i šire zaštite izvorišta. Utvrđena je funkcija turizma kao kompatibilna osnovnoj nameni, usmerena ka razvoju rekreativnog i zdravstvenog turizma. Prostornim planom područja izvorišta vodosnabdevanja regionalnog podsistema „Rzav” utvrđena su pravila: korišćenja, uređenja i zaštite prirode, resursa i vrednosti; i uređenja i održivog prostornog razvoja (mreže naselja i stanovništva, ruralnih područja, privrednih delatnosti, javnih službi, infrastrukturnih sistema i drugo).

2.2.2. Prostorni plan područja posebne namene specijalnog rezervata prirode „Uvac”

(„Službeni glasnik RS” broj 83/10)

Prostornim planom područja posebne namene specijalnog rezervata prirode „Uvac” oko 17,5% teritorije Zlatiborskog upravnog okruga i Moravičkog upravnog okruga, ili oko 1.611 km2 (na delovima teritorije opština Ivanjica, Nova Varoš, Prijepolje, Sjenica), tretirano je kao prostor prirodnih vrednosti i turističko područje na kome su utvrđene zone zaštite izvorišta voda republičkog značaja i zone zaštite specijalnog rezervata prirode i drugih prirodnih vrednosti. Utvrđena su pravila: korišćenja, uređenja i zaštite prirode, poljoprivrednog, šumskog zemljišta i drugo; i uređenja i održivog prostornog razvoja (mreže naselja i stanovništva, ruralnih područja, turizma i ostalih privrednih delatnosti, javnih službi, infrastrukturnih sistema i drugo).

2.2.3. Prostorni plan područja posebne namene Parka prirode „Golija”

(„Službeni glasnik RS” broj 16/09)

Prostornim planom područja posebne namene Parka prirode „Golija” oko 5,8% teritorije Zlatiborskog upravnog okruga i Moravičkog upravnog okruga, ili oko 532 km2 (na delovima teritorije opština Ivanjica i Sjenica), tretirano je kao prostor posebnih prirodnih i turističkih vrednosti od nacionalnog značaja, na kom su utvrđene zone zaštite I, II i III stepena Parka prirode, kao i zone od interesa za razvoj turističko rekreativnih aktivnosti. Utvrđena su pravila: korišćenja, uređenja i zaštite prirode, poljoprivrednog, šumskog zemljišta i drugo i uređenja i održivog prostornog razvoja. Kao dominantna privredna aktivnost, kompatibilna sa zaštitom Parka prirode, predviđen je razvoj turizma, uz integraciju sa brojnim turističkim resursima i prirodnim i kulturnim vrednostima u neposrednom okruženju.

2.2.4. Prostorni plan područja posebne namene Nacionalnog parka „Tara”

(„Službeni glasnik RS” broj 100/10)

Prostornim planom područja posebne namene Nacionalnog parka „Tara” oko 6,9% teritorije područja Prostornog plana, ili oko 634 km2 (na delovima teritorije opština Bajina Bašta, Užice i Čajetina), tretirano je kao prostor posebnih prirodnih i turističkih vrednosti od nacionalnog značaja, na kom su utvrđene zone zaštite I, II i III stepena Nacionalnog parka, kao i zone od interesa za razvoj turističko rekreativnih aktivnosti. Utvrđena su pravila: korišćenja, uređenja i zaštite prirode, poljoprivrednog, šumskog zemljišta i drugo; i uređenja i održivog prostornog razvoja.

2.2.5. Prostorni plan područja posebne namene infrastrukturnog koridora

Beograd – Južni Jadran, deonica Beograd-Požega

(„Službeni glasnik RS” broj 37/06)

Prostornim planom područja posebne namene infrastrukturnog koridora Beograd – Južni Jadran, deonica Beograd-Požega obuhvaćeno je 3,1% teritorije područja Regionalnog prostornog plana ili oko 285 km2 (na delovima teritorije opština Gornji Milanovac, Čačak, Lučani i Požega) kao prostor šireg infrastrukturnog koridora na kojem su utvrđeni magistralni infrastrukturni sistemi sa njihovim zaštitnim pojasima (autoput sa pratećim objektima u funkciji puta i korisnika saobraćaja; pruga, magistralni optički kabl, gasovod, dalekovodi, i vodoprivredni objekti, kao i zona uticaja koridora). Utvrđen je plan veza infrastrukturnih sistema sa okruženjem kao i uticaj infrastrukturnog koridora na životnu sredinu, prirodna i nepokretna kulturna dobra, i drugo Ustanovljeni su režimi korišćenja prostora i pravila za uređivanje zaštitnih pojasa infrastrukturnih sistema i prostora posebne namene.

2.2.6. Prostorni plan područja posebne namene hidroelektrana „Brodarevo 1” i „Brodarevo 2”

(„Službeni glasnik RS” broj 49/12)

Prostornim planom područja posebne namene hidroelektrana „Brodarevo 1” i „Brodarevo 2”, obuhvaćeno je 2,2% teritorije područja Regionalnog prostornog plana ili oko 200 km2 (na delovima teritorije opština Prijepolje i Sjenica). Osnovne planske koncepcije i rešenja zaštite, korišćenja i uređenja prostora zasnovane su na vodoprivrednoj i hidroenergetskoj nameni planiranih hidroelektrana „Brodarevo 1” i „Brodarevo 2” i akumulacija u sastavu ovih sistema. Prostornim planom se rezerviše prostor za realizaciju ovih akumulacija i hidroelektrana u sklopu Regionalnog rečnog sistema za uređenje, korišćenje i zaštitu voda „Drina sa Limom i Uvcem”. Pored ove dominantne namene Prostornim planom tretirane su i druge posebne namene: zaštićena i za zaštitu predviđena prirodna dobra od nacionalnog i međunarodnog značaja – predeli izuzetnih odlika (u daljem tekstu: PIO) „Ozren-Jadovnik” i „Kamena Gora”, koridor državnog puta I reda broj 21 (sa planiranim izmeštanjem dela trase u cilju formiranja akumulacija, koridor magistralne međunarodne železničke pruge broj 1, turističko područje (Lim, obronci Ozrena i Jadovnika, kao i deo područja primarne turističke destinacije „Zlatar-Pešter”), kao i prostor specijalne namene (pogranični pojas uz graničnu liniju sa Crnom Gorom). Ustanovljeni su i režimi korišćenja prostora i pravila za uređivanje koridora infrastrukturnih sistema (planirani dalekovod 110 kV TS „Sjenica – HE Brodarevo 1”) i drugih prostora posebne namene.

2.3. Ostala dokumentacija

2.3.1. Nacionalna, regionalna i lokalna dokumenta

Prostorni plan je usaglašen sa nacionalnim dokumentima koji su neposredno relevantni za ovakvu vrstu planskog dokumenta, kao i sa nekim drugim dokumentima (čije su pojedinačne odredbe preuzete i pogodno prilagođene u definisanju strateških ciljeva razvoja i implementacijskih mehanizama): Strategija regionalnog razvoja Republike Srbije za period od 2007. do 2012. godine („Službeni glasnik RS”, br. 55/05 i 71/05); Nacionalna strategija održivog razvoja („Službeni glasnik RS”, broj 57/08); Strategija razvoja turizma Republike Srbije („Službeni glasnik RS” broj 91/06); Odluku o utvrđivanju Strategije razvoja energetike Republike Srbije do 2015. godine („Službeni glasnik RS”, broj 44/05) sa Uredbom o utvrđivanju Programa ostvarivanja strategije razvoja energetike Republike Srbije do 2015. godine za period od 2007. do 2012. godine („Službeni glasnik RS”, br. 17/07, 73/07, 99/09, 27/10); Strategija razvoja poljoprivrede Srbije („Službeni glasnik RS”, broj 78/05); Strategija upravljanja otpadom Republike Srbije 2010.-2019. godine („Službeni glasnik RS”, broj 29/10); Strategija razvoja šumarstva Republike Srbije („Službeni glasnik RS”, broj 59/06); Vodoprivredna osnova Republike Srbije (u daljem tekstu: VOS) („Službeni glasnik RS”, broj 11/02); Nacionalna strategija privrednog razvoja Republike Srbije od 2006. do 2012. godine, kao i druge nacionalne strategije (Smanjenja siromaštva, Pristupanja EU, Zapošljavanja, Reforme državne uprave, Reforme sistema socijalne zaštite, Razvoja obrazovanja, Unapređenje položaja žena, Naučnog i tehnološkog razvoja Republike Srbije i drugo).

Konsultovani su regionalni i lokalni razvojni dokumenti: Master plan razvoja turizma sa poslovnim planom za planinu Taru i njeno okruženje; Master plan razvoja turizma na Goliji sa poslovnim planom; Poslovni master plan turističke destinacije Zlatibor–Zlatar; prostorni planovi jedinica lokalne samouprave (Prostorni plan grada Užica, Prostorni plan grada Čačka, Prostorni plan opštine Požega, Prostorni plan opštine Čajetina, Prostorni plan opštine Nova Varoš, Prostorni plan opštine Prijepolje, Nacrt Prostornog plana opštine Kosjerić, Nacrt Prostornog plana opštine Sjenica, Koncept Prostornog plana opštine Gornji Milanovac, Koncept Prostornog plana opštine Priboj); strateške procene uticaja prostornih planova jedinica lokalne samouprave na životnu sredinu; strateški, razvojni i akcioni planovi i dokumenti – strategije/programi razvoja gradova/opština (Užice, Požega, Čačak, Čajetina, Kosjerić, Arilje, Lučani, Ivanjica, Sjenica), lokalni akcioni planovi (koji tretiraju problematiku ekologije, upravljanja otpadom, unapređenje pložaja izbeglih i interno raseljenih lica, kapitalnih investicija, ljudskih resursa i drugo); lokalni ekološki akcioni planovi (Čačak), strateški lokalni planovi (u oblasti održivog razvoja, upravljanja voda, razvoja turizma, socijalne zaštite, razvoja poljoprivrede, i drugo); preko 20 raznih urbanističkih planova (za turističke lokalitete na Tari, Zlatiboru i Zlataru, naselja Gornji Milanovac, Kosjerić, Nova Varoš, Priboj, Pribojska banja, Prijepolje, Brodarevo i drugo).

Značajnu dokumentaciju predstavljaju: podaci (popunjeni upitnici) koji su obezbeđeni obrađivačima Prostornog plana od stručnih službi gradova/opština, kao i drugih organizacija u javnom sektoru (u periodu od februara do jula 2011. godine); i obavljene konsultacije o stanju, problemima, ciljevima i prioritetima razvoja na području gradova/opština Zlatiborskog upravnog okruga i Moravičkog upravnog okruga (tokom februara 2011. godine).

2.3.2. Osnovne postavke Prostornog plana Republike Srpske i Prostornog plana Republike Crne Gore

Planski osnov razvoja Drinskog područja utvrđen je Prostornim planom Republike Srpske i Prostornim planom Republike Crne Gore. U Prostornom planu Republike Srpske, Drinsko područje predstavlja jednu od dve glavne osovine razvoja (pored savske). Pored sagledavanja potencijala prirodnih resursa za razvoj, date su konkretnije smernice za integraciju drinskog područja sa okruženjem i to: 1. usmeravanje razvoja u skladu sa zajedničkim interesima u okviru BiH, kao i posebnim interesima Republike Srpske; 2. orijentacija na planska rešenja na međunarodnom i regionalnom nivou u područjima koja se graniče sa teritorijom Republike Srbije i Republike Crne Gore; 3. orijentacija na planska rešenja prema Republici Srbiji; 4. otvaranje u saobraćajnom i privrednom smislu donjeg, srednjeg i gornjeg Podrinja, a preko njih Semberije, Majevice, Birača, Romanije i Istočnog Sarajeva prema Srbiji i obrnuto; 5. izrada zajedničkog projekta ekološkog razvoja i prostornog uređenja Podrinja; 6. integralno planiranje razvoja planine Zvijezde (zapadno od Tare). Takođe naznačena je potreba daljeg razvoja zapadnog dela (osovine) Drinskog područja (kroz Srbiju: Šabac-Bajina Bašta, Užice-Prijepolje-Crna Gora) i istočnog dela (osovine) Drinskog područja (kroz Republiku Srpsku: Bjeljina-Zvornik-Višegrad-Foča-Istočna Hercegovina). Drinsko područje je definisano kao podruje od neposrednog značaja za uspostavljanje privrednih i infrastrukturnih veza Republike Srbije i Republike Srpske, kao i za saradnju i integraciju sa BiH i Crnom Gorom (povezivanje gornjeg Podrinja, vodoprivreda, ekološki razvoj i prostorno uređenje doline Drine, uključujući i doline Tare i Pive i druge). Predviđena je izrada prostornih planova područja posebne namene za sledeće celine: transgranična područja, infrastrukturne koridore, slivna područja velikih i srednjih akumulacija, turistička područja, prirodna dobra, područja gde su izraženi konflikti u korišćenju prostora i područja čiji se razvoj usmerava posebnim republičkim programima.

Prostornim planom Republike Crne Gore prepoznati su i definisani položaj i pravci prostornog razvoja države u odnosu na okruženje. Pravci prostornog razvoja opredeljuju se kroz savladavanje postojećih ograničavajućih faktora i kroz mehanizme unutrašnjeg razvoja, kao i kroz budući razvoj prekograničnih razvojnih zona: poboljšanjem drumske saobraćajne infrastrukture koja povezuje Crnu Goru sa susednim državama; povećanjem broja graničnih prelaza; rekonstrukcijom i modernizacijom međunarodne železničke pruge; usaglašavanjem principa i mera zaštite prirode, životne sredine i korišćenja prirodnih resursa na međudržavnim nivoima; i posebno značajno za Regionalni prostorni plan, jačem povezivanju u regionalni elektroenergetski sistem i zajedničko korišćenje raspoloživih resursa. Planom su definisane prekogranične razvojne zone, područja šireg obima uz granice države, a mogu se sastojati od gradova, naselja i opština koje imaju slične razvojne potencijale i/ili probleme i nalaze se u susednim državama. Za područje Prostornog plana Zlatiborskog i Moravičkog upravnog okruga značajna je razvojna zona: Pljevlja, Bijelo Polje – Prijepolje, Priboj.

3. Skraćeni prikaz i ocena postojećeg stanja

(potencijali i ograničenja, SWOT analiza)

3.1. Postojeće stanje

3.1.1. Prirodni resursi

Poljoprivreda

Oko 56% ukupne teritorije područja Prostornog plana nalazi se pod poljoprivrednim zemljištem (oko 5.162,3 km2), što je osetno manje od republičkog proseka (63,7%). Polazeći od nadmorske visine, nagiba terena, načina korišćenja zemljišta po katastarskim kulturama i kvaliteta, odnosno boniteta zemljišta (posebno obradivog) i, naročito njiva, na području Prostornog plana, zastupljena su sledeća poljoprivredna područja:

brežuljkasto, sa nižim brdima, dolinama i kotlinama, od 200-350 m n.v., koje obuhvata 31 KO na teritoriji Moravičkog upravnog okruga, u oblasti Zapadnog Pomoravlja i, manjim delom na teritoriji Zlatiborskog upravnog okruga, opština Gornji Milanovac, površine oko 33.735 ha (3,7% područja Prostornog plana);

brdsko, sa višim dolinama i kotlinama, od 350-600 m n.v., koje obuhvata 158 KO u severoistočnom delu područja Prostornog plana, na teritoriji gradova Čačak i Užice i opština Arilje, Bajina Bašta, Kosjerić, Požega, Gornji Milanovac, Lučani, površine oko 165.227 ha (18,0% područja Prostornog plana);

predplaninsko – 600-800 m n.v., koje obuhvata 113 KO po obodu brdske zone, na teritoriji gradova Čačak i Užice i opština Bajina Bašta, Kosjerić, Požega, Gornji Milanovac, Lučani, Ivanjica, Arilje, Čajetina, Prijepolje i Priboj, površine oko 162.926 ha (17,8% područja Prostornog plana); i

planinsko područje – iznad 800 m n.v., koje obuhvata kompaktan jugozapadni deo područja Prostornog plana sa 254 KO na teritorji celih opština Nova Varoš i Sjenica, i delovima grada Užice i opština Kosjerić, Bajina Bašta, Čajetina, Arilje, Lučani, Ivanjica, Prijepolje i Priboj, površine oko 553.768 ha (60,5% površine područja Prostornog plana).

Pedološki pokrivač je raznovrstan i neujednačen, a među zastupljenim tipovima zemljišta dominiraju: zemljišta na krečnjaku, distrično smeđe zemljište i humusno-silikatna i smeđa zemljišta na serpentinu, a pored njih i: krečnjačko-dolomitna crnica, u vidu podloge planinskih pašnjaka, zatim smonica i erodirana smonica i gajnjača na manjim visinama i aluvijumi i deluvijalni nanosi u rečnim dolinama i terasama. Obradiva i uslovno obradiva zemljišta I-IV bonitetne klase locirana su u severoistočnom i istočnom, brežuljkasto-brdskom delu područja, gde se smenjuju sa zemljištem V-VI bonitetne klase, koje trpi ozbiljna proizvodna ograničenja. Slabo produktivna zemljišta katastarske klase VII-VIII koncentrisana su u zapadnoj, južnoj i jugoistočnoj, pretplaninskoj i planinskoj zoni i predisponirana za travnjake i šume.

Učešće poljoprivrednog u ukupnom zemljištu kreće se od 33% u najšumovitijem Priboju do 77% u Sjenici. U strukturi poljoprivrednog zemljišta najviše je pašnjaka (34%), njiva 30% i livada (28%). Njive, vrtovi i vinogradi su najzastupljeniji u poljoprivrednim površinama u brežuljkastom području Moravičkog upravnog okruga, voćnjaci u poljoprivrednim površinama u brdskom području Zlatiborskog upravnog okruga, livade u planinskom području Moravičkog upravnog okruga, a pašnjaci u planinskom području Zlatiborskog upravnog okruga.

Od 152.475 ha njiva, u brežuljkastom području je locirano 11%, u brdskom 29%, predplaninskom 19%, a u planinskom 40%. Manje od polovine poljoprivrednog zemljišta pod oranicama ima 478 KO (86% KO područja Prostornog plana), od toga u 114 KO, od kojih se 98 nalazi u planinskom području, njive čine manje od 20% poljoprivredne površine. Njive u planinskom području su izrazito slabe katastarske strukture (58,5% je 7-8. katastarske klase) i, ukoliko su ugrožene erozijom, treba ih pošumljavati ili zatravljivati, ali pritom voditi računa o potrebi očuvanja predeone raznovrsnosti i obezbeđenja žita i krmnog bilja za ishranu stoke. Najbolje katastarske strukture su njive u brežuljkastom području Čačanske kotline (67% je 1-4. katastarske klase). Područje je pre svega prepoznatljivo po proizvodnji semenskog i merkantilnog krompira visokog kvaliteta.

Voćnjaci se prostiru na površini od 42.826 ha i izuzetno su dobre katastarske strukture (60% voćnjaka je 1-4. katastarske klase). Južna podgorina Valjevsko-Podrinjskih planina, Požega, Arilje i Dragačevo se ubrajaju u vodeće nacionalne rejone proizvodnje šljiva, jabuka i malina.

Površine pod vinogradima iznose 427 ha, 85% tih površina je 1-4. katastarske klase (u predplaninskoj zoni čak 92%). Dve trećine vinograda je u brdskom području, još 23% u brežuljkastom i 12% u predplaninskom području, većim delom na teritoriji grada Čačak (356 ha, Ljubićko i Jeličko vinogorje), a manjim delom (70 ha) na teritoriji opštine Gornji Milanovac, na zapadnom obodu Kragujevačkog vinogorja i u manjem broju KO, koje gravitiraju Venčačkom i Ljubičkom vinogorju.

Livade i pašnjaci zauzimaju 35% ukupne površine i 62% poljoprivredne površine područja Prostornog plana. Najveći deo, od 320.213 ha, nalazi se u planinskom poljoprivrednom području (70%), gde čine 76% poljoprivredne površine, u predplaninskom je 16%, (55% poljoprivredne površine), u brdskom 12%, a onih u brežuljkastom području 2%, sa učešćem u poljoprivrednoj površini. Preko 70% livada u brežuljkastom i preko 30% u brdskom području je 1-4. katastarske klase, blizu polovine u planinskom području je 5-6. katastarske klase, a još toliko je 7-8. katastarske klase. Pašnjaci su najbolje katastarske strukture u brežuljkastom i brdskom području, a najslabije u predplaninskom području, čak 45% je 7-8. katastarske klase, dok je među pašnjacima u planinskom području takvih površina 38%. Nadprosečni prinosi zelene mase i sena u odnosu na nacionalni nivo duguju pre svega povoljnijim hidrološkim prilikama, a u znatno manjoj meri primeni agrotehnike. Dugogodišnja neadekvatna eksploatacija, uzrokovala je degradaciju prirodnih travnjaka i niske prinose.

Na području Prostornog plana (prema podacima o stočnom fondu porodičnih gazdinstava iz 2002. godine), zastupljena je ekstenzivna stočarska proizvodnja (broj uslovnih grla stoke prema raspoloživoj poljoprivrednoj površini iznosi 0,30 – od 0,24 u planinskom do 0,45 u brežuljkastom području). Opterećenje trajnih travnjaka stokom na ispaši u planinskom području je na minimumu predviđenom za HNV područja (0,3 uslužna grla po hektaru), što ukazuje na nizak stepen njihovog korišćenja i degradaciju po tom osnovu (Grafikon 1).

Grafikon 1.Opterećenje poljoprivredne površine/trajnih travnjaka stočnim fondom

Katastarske opštine sa natprosečnim brojem goveda prema obradivoj površini grupisane su u Zlatiborskom upravnom okrugu, na Mačkatskoj i Sjeničkoj površi, Požeškoj kotlini, na Giljevi, Ninaji, Zlataru, Javoru i južnim padinama Golije, Povlena, Maljena i Suvobora, u Čačanskoj kotlini, Dragačevu i Polimlju. Svinjarstvo je koncentrisano u brežuljkastom i brdskom području na severoistoku Područja. Najviše svinja gaji se na gazdinstvima grada Čačka, u Gornjem Milanovcu, ali je, imajući u vidu raspoložive oranične površine, najintenzivnije u Požegi, Lučanima i na obroncima Zlatibora. Iako su prostrani pašnjaci Sjeničko-pešterske visoravni ishodište poznate sjeničke pramenke, ovaca je 2002. godine bilo više na pašnjacima u rejonu Tare i Povlena (Bajina Bašta, Kosjerić), Zlatibora, Suvobora i Rudnika (Užice, Čajetina, Gornji Milanovac).

Prisutan je razvoj pratećih delatnosti, pre svega prerada poljoprivrednih proizvoda i ruralni, zdravstveno-rekreativni i eko turizam. Po proizvodnji tradicionalnih prerađevina od mesa, poput užičke goveđe i svinjske pršute, užičke kobasice, slanine, ovčije stelje i pastrmke i sjeničkog sudžuka izdvajaju se rejoni Zlatibora i Sjeničko-pešterske visoravni, a po proizvodnji tradicionalnih proizvoda od mleka posebno su poznata gazdinstva u okolini Užica, na Sjeničko-pešterske visoravni, padinama Zlatara, Javora i Golije (užički kajmak, sjenički ovčiji sir, zlatarski i golijski sir).

Oko 75.000 stanovnika područja Prostornog plana (13,9%), sredstva za život obezbeđuje od poljoprivrede, aktivno se baveći ovom delatnošću (51.308 ili 68,6% poljoprivrednog stanovništva), ili, u manjem broju, živeći od prihoda članova domaćinstva stečenih u poljoprivredi (23.482 ili 31,4% polj. stanovništva). Obradivu površinu i najveći deo pašnjaka koriste poljoprivredna gazdinstva. Poljoprivrednici, međutim, rade na sitnim posedima, ne raspolažu savremenom poljoprivrednom mehanizacijom i većina ima samo osnovno obrazovanje. Najveći procenat domaćinstava sa poljoprivrednim izvorima prihoda nalazi se u gradovima/opštinama sa dominantnom/razvijenom agrarnom strukturom i to u njihovim ruralnim planinskim (Arilje 51%, Lučani 43%, Sjenica 39%, Ivanjica 38%, Kosjerić 29%) i predplaninskim područjima (Čačak 34%, Bajina Bašta 32%, Požega 28%, Lučani 26%). To su, istovremeno, i područja sa visokim učešćem domaćinstava sa mešovitim izvorima prihoda (u ruralnom planinskom području Sjenice 24%, Ivanjice 24%, Lučana i Kosjerića 23%, Arilja 22% i u pretplaninskom području Požege i Lučana 27%, Bajine Bašte 23% i drugo). Pored visoko zastupljene kombinacije poljoprivrednih i ličnih u strukturi mešovitih prihoda, značajan je i broj demografski vitalnijih domaćinstava, koji uspešno kombinuju poljoprivredne i nepoljoprivredne prihode (domaćinstva većeg broja KO u brdskom području opština Požega i Užice, pretplaninskom području Gornjeg Milanovca, Sjenice, Ivanjice i druga).

Šumarstvo i lovstvo

Oko 38% ukupne teritorije područja Prostornog plana nalazi se pod šumama (oko 3.539 km2). Šumovitost Moravičkog upravnog okruga iznosi 37,5%, dok šumovitost Zlatiborskog upravnog okruga iznosi 39,1%, što je ispod proseka optimalne šumovitosti (koja iznosi 70,5% za područje Zlatiborskog upravnog okruga, i 40,0% za područje Moravičkog upravnog okruga). Od ukupne površine pod šumama, oko 55% je u državnom vlasništvu, a oko 45% u privatnom. Oko 50% (1.380 km2) od ukupne površine pod šumama obuhvaćeno je Limskim, Tarsko-Zlatiborskim, Šumadijskim i Golijskim šumskim područjem, Nacionalnim parkom „Tara” i Parkom prirode „Golija”. Osnovni podaci o stanju površina pod šumama prikazani su Tabeli I-1.

Tabela I-1: Stanje površina pod šumama 2008. godine (Nacionalna inventura šuma Republike Srbije)

Područje Prostornog plana/upravni okrug/grda/opština Šume ha ha % Ukupno 918,547 353,040 60,00 Zlatiborski upravni okrug 614,947 240,175 36,90 Arilje 34.900 15.286 43,8 Bajina Bašta 67.300 30.739 45,7 Kosjerić 35.800 15.924 44,5 Nova Varoš 58.100 20.852 35,9 Požega 42.647 13.329 31,3 Priboj 56.300 32.297 57,4 Prijepolje 82.500 39.857 48,3 Sjenica 105.900 19.796 18,7 Užice 66.800 28.237 42,3 Čajetina 64.700 23.858 36,9 Moravički upravni okrug 303,600 112,865 23,10 Gornji Milanovac 85.000 27.121 31,9 Ivanjica 109.000 55.624 51,0 Lučani 45.400 15.295 33,7 Čačak 64.200 14.825 23,1

Šume se intenzivno višenamenski koriste više decenija, sa progresivnim trendom dinamizacijom ovog procesa. Ukupna zapremina šuma iznosi oko 57 miliona m3, a ukupan zapreminski prirast je oko 1,4 miliona m3. Prosečna zapremina je 167,7 m3/ha, a prosečan zapreminski prirast je 4,3 m3/ha. Od ukupnog iznosa zapremine 48% otpada na državne šume, a 52% na privatne šume, dok je u ukupnom zapreminskom prirastu nešto veće učešće privatnih šuma. Prosečna zapremina je veća u privatnim šumama i iznosi 171 m3/ha, dok u državnim šumama ona iznosi 164 m3/ha. Prosečan zapreminski prirast je u državnim šumama 4,1 m3/ha, a u privatnim šumama 4,5 m3/ha. Nacionalnom inventurom šuma Republike Srbije je registrovano oko 54 vrsta drveća (41 lišćarska i 13 četinarskih), od kojih je 22 sa liste reliktnih, endemičnih, retkih i ugroženih vrsta. Podaci o stanju šuma (poreklu, očuvanosti sastojina i kategorijama) prikazani su Tabeli I-2.

Tabela I-2: Podaci o stanju šuma (prosek)

Vlasništvo Poreklo sastojina Očuvanost sastojina Kategorija šuma državne izdanačke šume 63%visoko poreklo 25.6%veštački podignute sastojine 11,4% očuvane sastojine 66,6%razređene sastojine 22,7%degradirane 10,7% bukva (41,7), smrča (18,3%), jela (12,5%); crni bor (12,9%); i drugo. privatne izdanačke šume 69,1visoko poreklo 27,7%veštački podignute sastojine 3,2% očuvane sastojine 80% bukva (30%), cer (24,5%), kitnjak (7,9%), grab (7,6%), bor (7,9%), sladun (6,0%), bagrem (5,5%), smrča (5,5), grabić i grab (1,6%) i ostale (3,5%)

Prema poreklu sastojina stanje je nešto lošije u privatnim šumama, što zahteva njihovo postepeno prevođenje u visoki uzgojni oblik. U odnosu na stepen očuvanosti, stanje u privatnim šumama je nešto povoljnije nego u državnim. Otvorenost šumskim putevima je različita po pojedinim šumskim područjima i iznosi u Nacionalom parku „Tara” 15km/1000ha, u Tarsko-Zlatiborskom šumskom području 9,46 km/1000ha, u Limskom šumskom području 13,46 km/1000ha, u delu Šumadijskog šumskog područja 18,41 km/1000ha, i u Golijskom šumskom području 14,3 km/1000ha. Osnov navedene otvorenosti su meki šumski putevi, pri tom neredovno održavani i zapušteni.

Sve šume u državnom vlasništvu su razvrstane u 23 namenske celine, od kojih nekoliko predstavljaju posebne namene (Nacionalni park „Tara”, Park prirode „Golija”, Predeo izuzetnih odlika „Šargan-Mokra gora” i Specijalni prirodni rezervat „Uvac”). Najveći deo šumskih površina pripada proizvodnoj nameni (56,97%), zatim zaštiti zemljišta (21,65%), vodozaštiti (1,38%), prirodnim dobrima (7,5%), te ostalim namenskim celinama (13,6%). Prema stepenu zapaljivosti mogu se izdvojiti kategorije: II – teško zapaljiva vegetacija (izdanačke i visoke sastojine bukve, kitnjaka i cera), III – umereno zapaljiva vegetacija (jele i bukve; jele, bukve i smrče; sastojine crnog i belog bora; kao i sastojine smrče i drugih četinara), i IV lako zapaljiva vegetacija (šikare graba i crnog jasena i šikare kitnjaka i šikare bukve).

Na području Prostornog plana nalazi se pet lovnih područja (sa 28 lovišta) ukupne površine 9.184 km2, i to: Tarsko-Zlatiborskog (3.079 km2); Zlatarskog (1.963 km2); Pešterskog (1.058 km2); Šumadija II (4.189 km 2 – deo); i Golija-Čemerno-Goč, (3.061 km 2 – deo). Osnovni podaci o lovištima dati su u Tabeli I-3. Dominantan bonitet staništa za osnovne vrste divljači u navedenim lovnim područjima je III, mada dobar deo površina pripada i bonitetu II.

Osnovne karakteristike stanja divljači u navedenim lovištima, ako se izuzmu neki manji lokaliteti, su nedovoljna brojnost osnovnih vrsta divljači u odnosu na bonitet staništa, nepovoljan kvalitativni sastav u okviru sadašnje brojnosti osnovnih vrsta, i nepovoljna polna i starosna struktura visoke autohtone divljači. JP „Srbijašume” gazduje sa sledećim lovištima: Šargan, Jelova gora, Tornik-Čavlovac, Malje-Bukovik, Zapadnomoravsko, Golija, Zlatar-Jadovnik-Dubočica, Crni vrh-Leskovac, Šerbetovac-Ožalj-Reštevo i Rudnik. JP „Nacionalni park Tara” gazduje lovištem Tara. Ostalim lovištima gazduje Lovački savez Srbije preko lokalnih lovačkih udruženja.

Tabela I-3: Lovišta i produktivna površina za osnovne vrste divljači

Naziv lovišta Opština Površina, ha srna divlja svinja zec Drina Bajina Bašta 14.797 342,40 49,77 4 990 Lim Prijepolje 3.160 78,97 12,37 1 179 Lim Brodarevo 2.762 72,10 Lim Priboj 3.684 95,80 Uvac Radijevići 757 7,38 Uvac Brana Uvac 920 11,50 Q0,01%=1050 Moravica Ivanjica 475 6,88 0,71 348 Moravica Arilje 831 10,58 1,28 471 Veliki Rzav Arilje 564 7,98 1,01 272 Veliki Rzav Roge 424 6,07 Đetinja Stapari 332 3,50 Đetinja Gorobilje 550 5,62 Skrapež Požega 630 4,84 0,36 612 Studenica Ušće 540 7,02 1,64 224 Studenica Devići 191 3,03 Studenica Mlanča 310 4,82 Lopatnica Bogutovac 116 2,00 Zap. Morava Gugaljski most 2.688 31,38 3,68 729 Raška Novi Pazar 472 4,00 Raška Raška 1.036 7,23 1,71 320

Legenda: Qsr – prosečni višegodišnji protok, Qmin.mes.95% – minimalni mesečni protok, obezbeđenosti 95%, merodavan za analize zaštite kvaliteta voda, Qmax.1% – merodavna velika voda verovatnoće 1%, takozvana. stogodišnja velika voda, merodavna za analize mera zaštite od poplava, Q0,01% (za branu Uvac) – desethiljadugodišnja velika voda, merodavna za evakuaciju velikih voda.

I pored nadprosečnog vodnog bogatstva problem je velika vremenska neravnomernost protoka na rekama. Sve reke, čak i veće, bujičnog su karaktera sa velikim razlikama između malih i velikih voda. To se najbolje uočava odnosom između malih mesečnih voda verovatnoće 95%, i velikih voda verovatnoće 1%, koje su merodavne za izbor mera zaštite od poplava. Ovaj odnos je na reci Drini oko 1:100, na Moravici u Ivanjici 1:490, na Velikom Rzavu 1:269, na Zapadnoj Moravi 1:198, dok je na Skrapežu čak 1:1700, što je jedna od najvećih neravnomernosti vodnih režima u Srbiji. Koeficijenti varijacije godišnjih protoka su oko 0,4 – 0,5 odnos prosečnih godišnjih protoka je veći od 3:1. Hidrološke analize ukazuju na vrlo ozbiljan fenomen: nagomilavanje serija vodnih i sušnih godina.

Poseban problem je neujednačen kvalitet voda. Mada su, generalno, reke u boljem stanju kvaliteta nego u drugim delovima Republike Srbije, postoje vodotoci, posebno nizvodno od većih naselja, koji su u veoma lošem stanju. Niz reka ne ispunjava zahtevanu I, IIa, eventualno IIb klasu kvaliteta. Reka Đetinja (profil Gorobilje) se najčešće nalazi u IV klasi, dok u malovođu prelazi u stanje „van klasa”, zbog koncentrisanih zagađenja u zoni Užica i Sevojna. Reka Skrapež je u vrlo lošem stanju, te se nizvodno od Požege najčešće nalazi u IV klasi zbog neposrednog izlivanja kanalizacija Kosjerića i Požege, prekoračenja opasnih materija i teških metala (Hg, Fe, Cr) i stanja saprobnosti. Moravica i Zapadna Morava (profil Gugalj) su često u III klasi, pa i u IV klasi. Reka Lim ima velika koncentrisana zagađanja zbog izlivanja kanalizacija Prijepolja i Priboja, koja tu reku najčešće zadržavaju u III klasi kvaliteta. Zabrinjava činjenica da su zbog sve lošije sanitacije naselja i korišćenja vodotoka kao odlagališta otpada, sve ozbiljnije ugroženi i manji vodotoci, koji su se ranije održavali u klasi I ili I/II.

Geološki resursi

Prostor se, u geotektonskom pogledu, nalazi unutar tri tektonostratigrafske jedinice (terana). Krajnji severoistočni delovi područja Prostornog plana pripadaju kompozitnom terenu Vardarske zone, centralni Drinsko ivanjičkom pojasu, a zapadni Dinaridsko-ofiolitskom pojasu. Duž kontakata došlo je do obdukovanja okeanske kore na kontinentalnu marginu i pojave ofiolita, a po zonama dubinskih razloma do magmatizma. Svim ovim procesima stvarani su uslovi za obrazovanje raznovrsnih pojava i ležišta metaličnih i nemetaličnih mineralnih sirovina. Zone tercijarnog magmatizma i dubinskih razloma su istovremeno i zone anomalnih vrednosti geotermičkog gradijenta, pa su tako predisponirane za pojavu termalnih i termomineralnih voda.

Metalične mineralne sirovine odlikuje mali je broj respektabilnih ležišta, u kojima se odvija eksploatacija. Neke od pojava, prema kvalitetu rude, količini procenjenih rezervi ili načinu zaleganja, na današnjem nivou tehnologije ili cenama na tržištu, nisu ekonomski interesantne. Izvestan broj pojava orudnjenja nalazi se u područjima koja su pod nekim nivoom zaštite, a neke pojave nisu u dovoljnoj meri istražene. Jedino ležište koje je u eksploataciji je „Rudnik” severno od Gornjeg Milanovca i jedno je od najznačajnijih ležišta olova i cinka u Srbiji. Od ostalih metaličnih ležišta, najbliže otvaranju je Čadinje, kod Prijepolja (bilansne rezerve od oko 3 milona tona rude bakra, olova i cinka, uz prisustvo zlata, arsena i srebra). Izvesno je da mogućnost pojave koncentracija hromita i drugo korisnih elemenata na lokalitetima Jelica, Trnava, Zlatibor, Brezna, Semegnjevo, Maljen i slično, u kojima se nekada odvijala eksploatacija. Na području Mokre Gore nalazi se prostrana zona sa orudnjenjima gvožđa i nikla koja nije predviđena za eksploataciju zbog zaštite prirodnih vrednosti. Pojave orudnjenja antimona zabeležene su kod Lise i na još nekoliko lokaliteta severno od Ivanjice. Bez obzira na relativno nizak sadržaj Sb, ovo su pojave kojima bi trebalo pokloniti veću pažnju i obuhvatiti ih detaljnim istraživanjima. Povećane koncentracije antimona i žive kod Takova za sada nisu od interesa. Na više lokaliteta na Goliji registrovane su pojave različitih orudnjenja (volframa – šelit, sulfidi Fe, As, Cu, Jurje kod Plešina), zatim kasiterit (Sn) kod Radulovca, kao i nekoliko pojava Pb-Zn i Sb (Golijska Reka, Asanovo Selo, Pridvorica i drugo), te uranske mineralizacije kod Muhova, ali su one bez ekonomskog značaja. Na širem području Jelove Gore, na Radočelu i kod Karana, konstatovana je nekoliko pojava gvozdenih orudnjenja. Na pojedinim lokalitetima planine Tare (40-50 km2) javljaju se naslage boksita, debele mestimično u pojedinim sočivima i do 7 m. Kod Mačkata (Skržuti, Nikolajevići, Ravni) na Zlatiboru konstatovane su pojave boksita sličnih genetskih karakteristika. U toku su i istraživanja na padinama Povlena prema Kosjeriću, gde se očekuju orudnjenja bakra sa pratećim metalima.

Ležišta nemetala su prisutna na sledećim lokalitetima: Zlatiboru i Čačanskom basenu (Brezak i drugo) i kod Kosjerića (Ražana – Mramor) – žični magneziti; Požeškom, Pranjanskom ili Čačanskom neogenom basenima – pojave ili ležišta minerala bora i litijuma, sepiolita ili zeolita i zeolitisanih tufova; potez od Prijepolja ka Pljevljima – grafitični škriljci; sela Gornji Banjani i Srezojevci na teritoriji opštine Gornji Milanovac – talk i drugo.

Od energetskih sirovina značaj imaju ligniti u ležištu Štavalj kod Sjenice, gde se jamskom eksploatacijom vadi godišnje između 55 i 65.000t uglja. Overene rezerve iznose 11 miliona t, a dokazane (u kategorijama A, B, S1 i S2) 240 miliona t. Ugljenosna ležišta lignita zastupljena su i na teritoriji grada Čačka. Potencijalna naftonosna zona proteže se dolinom Zapadne Morave između naselja Mrčajevci i Mršinci.

Među geološkim građevinskim materijalima (tehnički kamen), značaj imaju ležišta cementnih laporaca (Galovići, Godljevo u okolini Kosjerića i drugo) kao i krečnjaci (Jelen Do kod Požege, Surduk kod Užica, Rupeljevo na putu Požega-Užice, Sušica kod Čačka i Bistrica kod Nove Varoši – koji se koriste u putogradnji u vidu agregata za različite namene). Interesantni su dijabazi iz nekoliko majdana u opštini Kosjerić (Tavani, Divčibare, Drenovački Kik, Veliki i Mali Bašinac, Mrčići i drugo) i u okolini Čačka (Glavaj, Bukovac i Crna Stena na Jelici). Kao arhitektonski kamen (za izradu ploča za oblaganje i popločavanje) koriste se krečnjaci (Plavi Tok, Mandina Stena, Trešnjica, Klisura, Goveđača, Koral kod Kosjerića i drugo). Duž rečnih korita, u aluvionima reka, pre svega Zapadne Morave, Lima, Rzava i slično eksploatišu se šljunak i pesak, a mestimično postoje i aktivna pozajmišta ciglarskih glina. Često se vađenje šljunka i peska izvodi bez odgovarajućih odobrenja i bez adekvatne kontrole, a neplanska i nekontrolisana eksploatacija iz aluviona i rečnih korita utiče negativno na morfološke i hidrografske karakteristike terena. Takođe, moguća je promena režima podzemnih voda u aluvionu, upravo onih koje se često koriste za vodosnabdevanje.

Unutar krečnjačkih mezozojskih sedimenata, zahvaljujući postojanju dobro razvijenog sistema kaverni i kanala povezanih pukotinskim sistemima, formiraju se značajne karstne izdani pogodne za vodosnabdevanje (Užice – kaptirana 3 vrela sa oko 250 l/s, Prijepolje – 3 vrela i 1 izvorište sa oko 100 l/s, Kosjerić – Taorsko vrelo sa oko33 l/s, Sjenica – dva vrela sa oko 200 l/s, Gornji Milanovac – 3 vodovoda sa oko 90 l/s, Nova Varoš – 4 kaptaže sa oko 35 l/s).

Registrovan je veliki broj lokacija sa termalnim i mineralnim vodama koje se mogu koristiti u balneološke svrhe (Pribojska banja, Ovčar banja i Gornja Trepča kod Čačka) i flaširanje (Zlatibor). Posebnu pogodnost čini i to što se vode mogu zahvatati na samom izvoru ili preko plitkih bunara (do 100 m). Jedino u okolini Kosjerića su rađene duboke bušotine (200 – 600 m), dobijeni su pozitivni rezultati, ali korišćenje ovih voda (balneologija, flaširanje) još nije počelo. Na području Ivanjice osnovni pečat kvalitetu voda daju paleozojski škriljci, pa su ovde zabeležene najveće mineralizacije (1,8-4,5 g/l) i najmanje izdašnosti pojava (Q < 1 l/s). Ove pojave nalaze se u: Lučanima, Kotraži, Prilikama, Bukovcu, Ratkovcu, Sveštici i samoj Ivanjici. (Tabela I-5).

Tabela I-5: Najznačajniji izvori termalnih i termomineralnih voda

Broj Lokalitet Izdašnost (l/s) Temperatura (oS) 1 Manastir Rača (Bajina Bašta) 35,0 17,5 2 Staparska banja (Stapari) 2,0 21,0 3 Roška banja (Roge) 5,0 22,0 4 Rožanstvo 2,2 20,0 5 Gostilje 3,2 17,0 6 Visoka 15,0 25,0 7 Ljubiš 1,2 19,0 8 Crno vrelo (Nova Varoš) 2,0 20,5 9 Pribojska 40,0 36,5 10 Čedovo 5,0 26,3 11 Lučani, Kotraža, Prilike, Cerovo, Bukovca, Ratkovac, Sveštica, Ivanjica 0,015-0,2pojedinačno 13,0 – 22,0 12 Savinac 5,0-10,0 19 13 Mlakovac (izvor i bušotina) 10,0 21,0 14 Gornja Trepča (izvori i bušotine) 30,0 20,0 15 Dubnica (Kosjerić) bušotina 5,0 25,0 16 Brajkovići (Kosjerić) bušotina 10,0 20,0 17 Ovčar Banja izvori i plitki bunari 50,0 35,0 18 Slatinska banja (Čačak) bušotina 20,0 17,5

Identifikovano je oko 50 objekta geonasleđa za koja će se utvrditi adekvatan oblik zaštite. Od speleoloških objekata najznačajniji su pećine u zoni Ušačkog jezera (Ušačka i Ledena) koje imaju i određen stepen zaštite, Potpećka i Stopića pećina koja se koristi u turističke svrhe, kao i Tubića i Baždarska pećina, koje nisu valorizovane na optimalan način i ne koriste se.

3.1.2. Stanovništvo, mreža naselja i javne službe

Stanovništvo

Na području Prostornog plana živelo je 538.168 stanovnika (Popis 2002. godine, Tabela I-6) sa gustinom naseljenosti od oko 59 stanovnika/km2 (što je značajno manje od republičkog proseka od 85 stanovnika/km2). U Zlatiborskom upravnom okrugu živelo je 313.396 stanovnika na 6.148 km2 (gustina naseljenosti 51 stanovnika/km2) dok je u Moravičkom živelo 224.772 stanovnika na 3.036 km2 (74 stanovnika/km2). Populaciono najveći su gradovi Čačak (117.072) i Užice (83.022), zatim opštine Gornji Milanovac (47.641) i Prijepolje (41.188). Broj stanovnika na području Prostornog plana je rastao do 1981. godine, nakon čega dolazi do smanjenja broja stanovnika. Iako je 2002. godine živelo 22.055 stanovnika više nego 1961. godine (oko 4%), njihov broj se u odnosu na 1981. godinu smanjio za 26.449 (4,5%). Rast broja stanovnika bio je nešto manjeg intenziteta u Zlatiborskom upravnom okrugu (1,4%) , a izraženiji u Moravičkom (7,8%). Konstantan i snažan demografski rast beleže jedino gradovi Užice i Čačak (45% odnosno 37% respektivno), dok se u ostalim opštinama broj stanovnika smanjuje. Gradovi Užice i Čačak su ujedno i najgušće naseljeni (125 st/km2, odnosno 184 st/ km2).

Ukupan broj domaćinstava beleži postepeni porast. Pad broja domaćinstava je karakterističan uglavnom u periodu između poslednja dva popisa i to u opštinama Kosjerić, Nova Varoš, Priboj, Prijepolje, Sjenica i Lučani. Prema etničkoj pripadnosti stanovništvo područja Prostornog plana je većinski srpsko. U Zlatiborskom upravnom okrugu Srbi čine 83% stanovništva, dok su Bošnjaci druga po veličini etnička grupa (13%), posebno u opštinama Sjenica, Priboj, Prijepolje, Nova Varoš. U Moravičkom upravnom okrugu srpsko stanovništvo čini apsolutnu većinu (98%). Prirodni priraštaj je negativan u većini opština/gradova područja Prostornog plana, osim u opštinama Sjenica i Priboj, gde je broj živorođenih nešto veći od broja umrlih.

Tabela I-6: Kretanje broja stanovnika u periodu od 1961. do 2002. godine

Opština/Grad Uporedni pregled broja stanovnika Indeks promene 1961. godine 1961. godine 1971. godine 1981. godine 1991. godine 2002. godine* Arilje 4.311 5.029 5.799 6.222 6.343 Bajina Bašta 6.837 7.135 8.159 8.962 9.541 Kosjerić 4.081 4.275 4.562 4.671 4.584 Nova Varoš 5.239 5.288 6.115 6.456 6.305 Požega 7.696 9.337 9.813 10.059 10.159 Priboj 5.510 7.498 9.019 10.283 9.884 Prijepolje 7.345 9.266 11.164 12.267 12073 Sjenica 5.900 6.965 7.171 7.522 7.353 Užice 14.571 18.760 22.829 25.646 27.167 Čajetina 4.006 4.674 4.594 4.789 5.117 Zlatiborski upravni okrug 65.496 78.227 89.225 96.877 87.526 Gornji Milanovac 11.806 13.653 15.338 15.811 15.776 Ivanjica 7.339 8.688 10.043 10.648 10.930 Lučani 7.408 8.032 8.498 8.406 8.277 Čačak 23.273 28.667 34.229 36.912 39.404 Moravički upravni okrug 49.826 59.040 68.108 71.777 74.387 UKUPNO 115.322 137.267 157.333 168.654 161.913

*po novoj metodologiji Popisa 2002. godine

Tabela I-8.: Starosna struktura stanovništva

Područje Prostornog plana Zlatiborski upravni okrug Moravički upravni okrug Broj % Broj Broj % Broj % Broj % 1. Zlatiborski upravni okrug Moravički upravni okrug Ukupna stopa zaposlenosti 75,5 96,0 Konkurentnost 87,4 66,5 Produktivnost rada privrede 81,6 71,0 Produktivnost rada u prerađivačkoj industriji 78,9 70,5 BDV u industriji/zaposlenom, 2007 88,6 67,4 BDV u industriji/stanovniku, 2007 87,6 67,0 BDP /stanovniku, 2005. 65,7 94,5 Investicije/stanovniku 32,2 35,0 Izvoz 60,7-147,3 60,7-147,3 Ulaganja u istraživanja i razvoj 30-59,2 30-59,2

U poslednje dve decenije evidentan je veliki pad zaposlenosti, sa 140.278 na 106.329 zaposlenih (2010. godina), odnosno za oko 33.949 lica. U istom periodu industrijska zaposlenost je smanjena, čak 3,2 puta, odnosno sa 92.322 na 28.954 radnika. Snažan proces deindustrijalizacije proizašao je iz nedovoljno konkurentne i netransformisane strukture, sporosti restrukturiranja i privatizacije preduzeća. U Grafikonu 2 prikazane su promene industrijske razvijenosti prema lokacijskom koeficijentu LQ u posmatranom periodu. Vrednost LQ>1 ukazuje na natprosečnu industrijsku razvijenost u odnosu na regionalni prosek, dok LQ<1 pokazuje zaostajanje industrijske razvijenosti u odnosu na region.

Grafikon 2. Lokacijski koeficijent industrije u Regionu, 1990-2010.

[pic]

Stepen zaposlenosti je 30,5% i niži je od republičkog proseka (35,8%). Najveći broj zaposlenih ima grad Čačak (26.411 (2010) lica), grad Užice (22.273 lica (2010) i opština G. Milanovac (9823 lica (2010), dok je u ostalih 11 opština disperzovano 45% ukupno zaposlenih. Veću stopu zaposlenosti od republičkog proseka imaju samo Užice i Arilje, dok nadprosečnu stopu zaposlenosti u odnosu na područje Prostornog plana imaju Čajetina, Čačak i G. Milanovac. Najnižu stopu zaposlenosti imaju Prijepolje, Sjenica, Nova Varoš, Bajina Bašta i Priboj.

U strukturi zaposlenosti sekundarni sektor učestvuje sa 35,1% uz dominaciju sektora usluga sa 62,1%. U ukupnoj zaposlenosti dominira kompleks prerađivačke industrije (27,3% zaposlenih), zdravstvo i socijalni rad (9,2%), obrazovanje (8,2%), trgovina (7,4%), saobraćaj i skladištenje (5,0%), građevinarstvo (4,2%), državna uprava (3,1%), proizvodnja električne energije i gasa (2,2%), aktivnosti sa nekretninama (2,1%). Delatnosti turizma, poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, vađenja ruda, energetike i finansijskog posredovanja zajedno angažuju 9,4% ukupno zaposlenih.

U 2010. godini bilo je 52.164 nezaposlenih lica ili 108 lica na 1.000 stanovnika u Zlatiborskom upravnom okrugu i 94 lica/1000 stanovnika u Moravičkom upravnom okrugu, što je nešto više u odnosu na republički prosek (99 nezaposlenih/1000 stanovnika). Kvalifikaciona struktura nezaposlenih je nepovoljna zbog udela 36% lica bez kvalifikacija, uz manje razlike među gradovima/opštinama. Privredna struktura na području Prostornog plana je relativno diverzifikovana, uz veliki značaj prerađivačke industrije, poljoprivrede i sektora uslužnih delatnosti. U prerađivačkoj industriji najznačajniji udeo imaju metalska industrija, prehrambeni kompleks, proizvodnja cementa, namenska, industrija papira, plastike, tekstilna, hemijska, drvna, proizvodnja uglja i električne energije, nemetali.

Udeo BDV industrije u ukupnoj BDV područja Prostornog plana je 64,89% u Zlatiborskom upravnom okrugu i oko 60% u Moravičkom upravnom okrugu (2009. godine). U strukturi formiranja dohotka privrede u 2005. godini, dominiraju sa jednakim relativnim udelom delatnosti sekundarnog sektora i sektora usluga od 39,1%, dok sektor primarnih delatnosti čini 21,8%. U strukturi privrede dominira prerađivačka industrija 36,1%, poljoprivreda 21,8%, trgovina 18,0%, saobraćaj 9,3%, građevinarstvo 6,8%, hoteli i restorani 2,3%. Industrija je vodeća delatnost u privredi Kosjerića, Gornji Milanovca, Užica, Priboja, Lučana i Požege. Trgovina je vodeća delatnost u Čačku, saobraćajne usluge i skladištenje u Čajetini, dok je poljoprivreda osnovna delatnost u Bajinoj Bašti, Sjenici, Ivanjici, Arilju, Novoj Varoši i u Prijepolju.

Polovinom 2010. godine bilo je 10.659 privrednih društava i drugih pravnih lica od kojih 5.475 u Zlatiborskom upravnom okrugu i 5.184 u Moravičkom upravnom okrugu, odnosno 3.044 u Čačku i 1.716 u Užicu. Prema podacima Agencije za privredne registre u stečaju je 46 privrednih društava dok je njih pet u likvidaciji. U Zlatiborskom upravnom okrugu u stečaju je 27 preduzeća, a u Moravičkom upravnom okrugu 19.

U 2007. godini bilo je 26 velikih proizvodnih preduzeća (sa preko 250 zaposlenih) od 372 ovakva preduzeća u Srbiji, koja su iz kompleksa mašinogradnje i metaloprerade, prehrambene industrije, tekstila, hemijske industrije, gume i plastike, proizvodnje cementa, papira. Osam preduzeća je locirano u Gornjem Milanovcu, četiri u Čačku, tri u Ivanjici, po dva u Užicu, Sevojnu i Prijepolju, i po jedno privredno društvo u Kosjeriću, Lučanima, Arilju, Čajetini i Priboju. Od 97 velikih industrijskih gubitaša u Srbiji 2009. godine njih šest je na području Prostornog plana, dok se od 100 najuspešnijih preduzeća u Srbiji šest nalazi u ovim upravnim okruzima.

Neravnomernosti u regionalnoj alokaciji prirodnih i stvorenih resursa i dominacija sektorskih politika nad strukturnim i prostorno-ekološkim kriterijumima teritorijalnog razvoja, uslovila je regionalnu neravnotežu u razvoju i prostornoj organizaciji. U prostornoj strukturi privrede izdvajaju se: Regionalni privredno-industrijski centri srednje veličine (sa 5-10 hiljada zaposlenih u industriji) – Čačak i Užice; Regionalni industrijski centri (sa 1-5 hiljada zaposlenih u ovom sektoru) – Gornji Milanovac, Ivanjica, Arilje, Lučani, Požega i Priboj; Mali opštinski privredno-industrijski centri sa manje od 1.000 zaposlenih u industriji su Bajina Bašta, Kosjerić, Nova Varoš, Prijepolje, Sjenica i Čajetina; i Manja naselja u kojima su locirani različiti privredni, turistički, uslužni i drugi sadržaji.

Turizam

Raznovrsni prirodni potencijali, relativno pogodan saobraćajno geografski položaj (na tromeđi Republike Srbije, Republike Crne Gore i Republike Srpske u BiH), sa gravitacionim centrima u okruženju i deonicama državnih puteva (kojima sa pristupa koridoru X), železničkom prugom (Beograd-Bar) i planiranom trasom autoputa Beograd-Južni Jadran, predstavljaju faktor razvoja, planinskog, banjskog, gradskog, vodnog, tranzitnog, izletničkog, ruralnog i drugih vidova turizma i rekreacije. Neujednačeno su razvijeni turistički potencijali, od relativno aktiviranih planina (Zlatibora, Tare i Zlatara i drugo), banja (Pribojske banje, Gornje Trepče, vazdušne banje Ivanjica, zdravstveno-wellness centra na Zlatiboru i drugo), gradova (Užice i Čačak) i nekoliko opštinskih centara (sa više manifestacija, među kojima su najznačajnija „Sabor trubača u Guči” i „Sabor frulaša u Prislonici”, sportsko-rekreativnim sadržajima, prirodnim i kulturno-istorijskim znamenitostima, arheološkim nalazištima, lovištima i turističkim punktovima u okolini) i više sela (bez dovoljne povezanosti sa drugim vidovima turizma), do nedovoljno aktiviranih – Drine, dela Golije, Jadovnika i drugih srednjih i nižih planina (gde je turizam u inicijalnoj fazi razvoja). Postojeća turistička i rekreativna ponuda, s obzirom na tradiciju i potencijale, nije dovoljno razvijena i afirmisana, a još manje organizovana i povezana, kako među opštinama na području Regiona, tako i sa susednim opštinama u Srbiji, BiH i Republici Crnoj Gori. Područje Zlatiborskog upravnog okruga, zajedno sa delovima planina Suvobor, Maljen, Povlen, Tara, Zlatibor, Zlatar, Jadovnik i Golija, rekama Uvcem, Drinom, Limom, Zapadnom Moravom, Skrapežom, Đetinjom i drugo, Zaovinskim jezerom, Potpećkim, Radoionjskim, Zlatarskim, Ribničkim i Sjeničkim jezerom i jezerima Vrutci i Perućac, pećinama Zlakusa, Stopića, Uvačkom i Potpećkom pećinom, kanjonom Drine i Uvca, Pribojskom banjom, selima i drugim naseljima, prirodnim i kulturnim vrednostima, deonicama državnih puteva, graničnim prelazima (sa BiH – Bajina Bašta-Skelani, Kotroman-Vardišta i Uvac-Rudo; sa Republikom Crnom Gorom – Jabuka-Ranče, Gostun-Konatar), odnosno sa turističkim destinaciijama Drina-Tara-Zlatibor, Zlatar-Pešter i deo Valjevsko-podrinjskih planina sa Drinom (destinacije sa znatnim učešćem celogodišnje ponude), predstavlja turistički klaster središna i zapadna Srbija. Ovom klasteru pripada i područje Moravičkog upravnog okruga sa planinama Jelica, Ovčar, Kablar, Vujan i Rudnik, delom Golije (turističkom destinacijom sa ceologodišnjom ponudom) i Valjevsko-podrinjskih planina sa Suvoborom (destinacijom sa znatnim učešćem celogodišnje ponude), Ovčarsko-kablarskom klisurom (sa jezerom Međuvršje), rekama Zapadna Morava, Moravica, Rzav, Belica, Kamenica, Gruža i Despotovica, pećinama (Rćanska, Hadžiprodanova i drugo), banjama (Ovčar banja, Atomska banja Gornja Trepča, Slatinska i vazdušna banja u Ivanjici), tradicionalnim selima i drugim naseljima, objektima kulturne vrednosti („srpska sveta gora” u Ovčarsko-kablarskoj klisuri i drugo), segmentima državnih puteva i drugo Najviše smeštajnih kapaciteta skoncentrisano je u okviru Zlatibora, banjskih kompleksa, gradskih i opštinskih centara i seoskim domaćinstvima. Ukupan broj posetilaca u 2009. godini iznosio je 292.340, koji su ostvarili 1.189 447 noćenja, što predstavlja oko 17% nacionalnog bilansa. Broj posetilaca u 2009. godini bio je najveći u opštini Čajetina (98.811, oko 14% stranih), zatim slede Bajina Bašta (48.807, oko 3% stranih) Užice (43.888, oko 19% stranih), Čačak (32.509, oko 25% stranih), Ivanjica (19.733, oko 37% stranih) i drugo Turistički promet je uglavnom koncentrisan na vikende, dane državnih praznika, vreme trajanja manifestacija i kraće odmore. Po broju noćenja u 2009. godini među opštinama ističe se Čajetina sa 415.272 (oko 90% domaćih zbog planinskog centra Zlatibor), Bajina Bašta 195.102 (oko 97% domaćih zbog raznolikih sadržaja planinskog centra Tara, jezera Perućac i manifestacije splavarenje Drinom), Čačak sa 151.953, Užice sa 121.008, Ivanjica sa 101.489, Gornji Milanovac sa 73.761, Nova Varoš sa 61.799, Priboj sa 17.281, dok ostale opštine beleže manje od 15 hiljada noćenja. Prosečan broj noćenja najviše imaju opštine Kosjerić (sa 6,3 domaćih i 2,6 stranih), Nova Varoš (sa 5,7 domaćih i 1,6 stranih), Gornji Milanovac (sa 5,5 domaćih i 5,1 stranih), Čačak (sa 5,3 domaćih i 2,7 stranih), Ivanjica (sa 5,3 doamćih i 2,2 stranih), Priboj (sa 4,5 domaćih i 4,9 stranih), Čajetina (sa 4,4 domaćih i 3,2 stranih), Bajina Bašta (sa 4,0 domaćih i 3,0 stranih) dok ostale opštine imaju neznatan prosečan broj noćenja. Turistički proizvodi nisu u dovoljnoj meri komercijalizovani na domaćem, a posebno na inostranom tržištu. Turistički razvoj područja Prostornog plana, najviše zavisi od adekvatnog marketinga i animiranja komercijalne turističke i rekreativne tražnje kao i podizanja konkurentnosti vidova turizma koje ovaj region može da ponudi. Domaća turistička tražnja je dominantna i usmerena prema planinskom, banjskom, kulturnom, jezerskom, izletničkom, manifestacionom i seoskom turizmu, kao i poslovnim putovanjima. Inostrani posetioci su, uglavnom, individualni gosti čiji su primarni motivi dolaska manifestacije, specijalizovani vidovi turizma i poslovna putovanja. Interes inostrane turističke tražnje neće biti masovnije privučen samo potencijalima prirodnih dobara, planinskih područja, reka, jezera i nekoliko banja, već prvenstveno poboljšanjem kvaliteta smeštaja i celogodišnje turističko-rekreativne ponude u prostoru u kombinaciji sa motivima očuvane prirode i kulturne baštine, etno-baštine sela i organske hrane. Jaki su regionalni i lokalni interesi za zaštitom prostora i za održivim razvojem turizma kao potencijalnim pokretačem privrednog napretka. Nosioci promocije turizma, koordinacije ponude i potražnje i kulturno-edukativne delatnosti u turizmu su turistička organizacija regije Zapadna Srbija, turistička organizacija Zlatibora, turističke organizacije u Užicu, Čačku kao i ostalim opštinskim centrima.

3.1.4. Infrastrukturni sistemi

Saobraćaj

Područje Prostornog plana ostvaruje veze sa okruženjem mrežom držvanih puteva I i II reda i železničkim prugama. Dužina kategorisane putne mreže iznosi 5.922 km, od kojih je 685 km DP I reda (11,6%), 1.274 km DP II reda (21,5%) i 3.963 km opštinskih puteva (66,9%), od kojih je svega 1.817 km (45,85%) sa savremenim kolovozom. Gustina putne mreže iznosi 0,65 km/km², što je iznad republičkog proseka (0,42 km/km²).

Tabela I-13 : Putna mreža i stepen motorizacije 2009. godine

[pic]

Stepen motorizacije je približan republičkim prosekom (225 PA/1.000 stanovnika), sa najnižim u opštini Sjenica (121) i najvećom u gradu Čačku (239).

Prevoz ljudi i roba se obavlja drumskim i železničkim saobraćajem. Okosnicu drumskih veza čini 7 DP I reda i 32 DP II reda.

DP I reda su:

DP I reda broj 5: gr. Republike Srske (Vardište) – Kremna – Užice – Požega – Čačak – Kraljevo – Trstenik – Kruševac – Pojate – Paraćin – Zaječar – gr. Bugarske, u dužini od oko 133,8 km (km: 497+535 – km: 631+326) koji predstavlja vezu sa evropskim koridorom H;

DP I reda broj 8: gr. Crne Gore (Jabuka) – Prijepolje – Uvac – Sjenica – Novi Pazar, u dužini od oko 73,75 km (km: 293+473 – km: 367+221). Deonica od Aljinovića do manastira Mileševo je neprohodna;

DP I reda broj 19.1: Mali Zvornik – Ljubovija – Rogačica – Bajina Bašta – Dub – Dupci, u dužini od 59,7 km (km: 62+648 – km: 122+345);

DP I reda broj 21: gr. AP Vojvodina – Šabac – Valjevo – Kosjerić – Požega – Užice – Čajetina – Rzav – Nova Varoš – Prijepolje – gr. Cene Gore (Gostun), u dužini od 193,2 km (km: 154+820 – km: 348+006). Deonica od Požege do Užica, u dužini od 21,7 km je u preklopu sa DP broj 5;

DP I reda broj 21.1: Požega – Arilje – Ivanjica – Kumanica – Brnjica – Tuzinje – Ugao – gr. Crne Gore. Celom svojom dužinom se nalazi na teritoriji Prostornog plana, sa izgrađenom deonicom od Požege do Kumanice (km: 0+000 – km: 54+556), dok je deonica od DP broj 8 do granice Prostornog plana, u dužini od oko 35,0 km, neprohodna;

DP I reda broj 22: gr. AP Vojvodina – Beograd – Lazarevac – Ljig – G. Milanovac – Čačak – Kraljevo – Raška – Novi Pazar – Ribarići, u dužini od oko 55,7 km (km: 305+981 – km: 361+694), sa deonicom od 19,38 km u preklopu sa DP broj 5; i

DP I reda broj 23: Mali Požarecvac – Mladenovac – Topola – Kragujevac – Mrčajevci, u dužini od oko 8,1 km (km: 105+893 – km: 113+981).

DP II reda su:

DP II reda broj 111: Valjevo (Rogačica) – Sedlare – Rogačica 1 – Kostojevići – Dub, koji se Planom pruža u ukupnoj dužini od 39,85 km i povezuje se sa DP I reda broj 19.1 (km: 30+341 – km: 70+193);

DP II reda broj 112: Perućac – Bajina Bašta – za Manastir Raču – Kaluđerske Bare – Kremna 1 – Kremna – Kneževići, koji se Planom pruža celom svojom dužinom od km: 0+000 do km: 56+466 i spaja se sa DP I reda broj 21. Deonica u dužini od 1,86 km je u preklopu sa DP I reda broj 5;

DP II reda broj 112a: Kaluđerske Bare – Zaovine. Planom se pruža celom svojom dužinom od km: 0+000 do km: 21+145 i spaja se sa DP I reda broj5;

DP II reda broj 112b: za manastir Raču – manastir Rača. U celosti se nalazi na teritoriji Prostornog plana (km: 0+000 – km: 4+321);

DP II reda broj 114: gr. Crne Gore (Pljevlja) – Ustibar, koji se celom svojom dužinom od km: 0+000 do km: 28+747 pruža teritorijom Prostornog plana;

DP II reda broj 115: Bistrica – Pribojska Banja – gr. Republike Srpske (Rudo), koji se celom svojom dužinom od km: 0+000 do km: 22+141 pruža teritorijom Prostornog plana i povezuje sa DP I reda broj 5;

DP II reda broj 116: Buk – Braduljice – Živička – Ušće, koji se teritorijom Prostornog plana pruža u dužini od oko 22,9 km (km: 27+629 – km: 50+510);

DP II reda broj 117: Beljina – Guča – Ivanjica – Sjenica – gr. Crne Gore (Bare), koji se celom svojom dužinom od km: 0+000 do km: 142+825 pruža teritorijom Prostornog plana. Deonica od Sjenice do granice sa Crnom Gorom, dužine 31,22 km, je neprohodna. Put je jednim svojim delom u preklopu sa DP II reda broj 227 u dužini od 4,83 km, i DP I reda broj 8 u dužini od 0,43 km;

DP II reda broj 126: Topola – Donja Šatornja – Rudnik – Bućin grob, koji se teritorijom Prostornog plana pruža u dužini od oko 6,42 km (km: 20+919 – km: 27+339) i spaja se sa DP I reda broj 22;

DP II reda broj 203: Vreoci – Lazarevac – Brajkovac – Belanovica – Rudnik, koji se teritorijom Prostornog plana pruža neprohodnom deonicom u dužini od oko 16,23 km (km: 36+631 – km: 52+859).

DP II reda broj 205: Županac – Bogovađa – za Ljig – Mionica – Divčibare – Sastavci, koji se Planom pruža u dužini od 28,3 km (km: 47+972 – km: 76+239);

DP II reda broj 205a: Kaona – Divčibare, koji se celom svojom dužinom od km: 0+000 do km: 7+519 pruža teritorijom Prostornog plana;

DP II reda broj 212: Kragujevac – Bare – Gornji Milanovac – Srčanik – Berišići – Leušići – Teočin – Pranjani – Šiljkovica – Sastavci – za Sastavke, koji se teritorijom Prostornog plana pruža u dužini od oko 107,2 km (km: 4+006 – km: 111+173). Trasa puta je u preklopu sa trasom DP I reda broj 22 u dužini od 2,65 km, trasom DP II reda broj 271 u dužini od 5,48 km, trasom DP II reda broj 212a u dužini od 0,56 km i trasom DP II reda broj 259 u dužini od 0,29 km;

DP II reda broj 212a: Rujevac – Radaljska Banja – Radalj, koji se teritorijom Prostornog plana pruža u dužini od 23,7 km (km: 8+321 – km: 32+036);

DP II reda broj 212b: Dići – Ljutovnica – Srčanik, u dužini od 19,26 km na teritoriji Prostornog plana (km: 8+321 – km: 32+036);

DP II reda broj 213: Sedlare – Mravinjci – Varda – Jakalj – Užice (Jakalj), koji se Planom pruža u ukupnoj dužini od 44,23 km (km: 39+396 – km: 83+628), sa neizgrađenim deonicama u dužini od 25,75 km i deonicom u preklopu sa DP II reda br 263 u dužini od 3,61 km;

DP II reda broj 226: Pranjani – Trbušani – Ljubić – Drakčići – Čibukovac, u dužini od 40,44 km na teritoriji Prostornog plana (km: 0+000 – km: 40+445);

DP II reda broj 227: Kratovska stena – Lučani – za Arilje – Guča – Kaona – Drakčići, koji se Planom pruža u dužini od oko 41,9 km (km: 0+000 – km: 41+889). Deonica u dužini od 4,83 km je u preklopu sa DP II reda broj 117;

DP II reda broj 227a: Lučani – za Markovicu, koji se celom svojom dužinom od km: 0+000 do km: 16+971 pruža teritorijom Prostornog plana;

DP II reda broj 227b: Kaona – Lučka reka, koji je celom svojom dužinom od km: 0+000 do km: 33+000 neprohodan i u celosti se pruža teritorijom Prostornog plana;

DP II reda broj 228: za Arilje – Arilje – Ljubić – Jasenovo – Kokin Brod – Pribojska Banja, koji se od km: 0+000 do km: 118+107 pruža teritorijom Prostornog plana. Deonica u dužini od 17,42 km je u preklopu sa DP II reda broj 230;

DP II reda broj 230: Bela Zemlja – za Sirogojno – Ljubić – Jasenovo – Prilike, koji se celom svojom dužinom od km: 0+000 do km: 88+040 pruža teritorijom Prostornog plana i povezuje DP I reda broj 21 i broj 21.1. Deonica u dužini od 17,42 km je u preklopu sa DP II reda broj 228;

DP II reda broj 230a: za Sirogojno – Sirogojno, koji se celom svojom dužinom od km: 0+000 do km: 3+599 pruža teritorijom Prostornog plana;

DP II reda broj 231: Nova Varoš – Uvac – Sjenica – Tuzinje, koji se celom svojom dužinom od km: 0+000 do km: 71+527 pruža teritorijom Prostornog plana i povezuje DP I reda broj 21 i broj 8. Deonica u dužini od 14,98 km je u preklopu sa DP I reda broj 8, dok je deonica od Sjenice do Tuzinja, u dužini od oko 35,5 km, neprohodna;

DP II reda broj 231a: Ugao – Lipičke livade – Tutin, koji se Planom pruža u dužini od oko 2,84 km (km: 0+000 – km: 2+840), i neprohodan je.

DP II reda broj 236: Pazarište – Sopoćani – Tuzinje – Ugao, koji se Planom pruža u dužini od oko 13,58 km (km: 33+383 – km: 46+960), i celom svojom dužinom je neprohodan. Deonica od Tuzinja do Ugla, u dužini od 8,46 km, je u preklopu sa neprohodnom deonicom DP I reda broj 21.1;

DP II reda broj 252: Čajetina – Semegnjevo, koji se celom svojom dužinom od km: 0+000 do km: 15+314 pruža teritorijom Prostornog plana i povezuje se sa DP I reda broj 21;

DP II reda broj 253: Rzav – Ribničko jezero, koji se celom svojom dužinom od km: 0+000 do km: 6+049 pruža teritorijom Prostornog plana i povezuje se sa DP I reda broj 21;

DP II reda broj 259: Valjevo – Brežđe – Brajići – Leušići – Trbušani, koji se teritorijom Prostornog plana pruža u dužini od oko 30,5 km ((km: 38+465 – km: 68+985). Deonica od Brajića do granice Prostornog plana, u dužini od 4,74 km, je neprohodna;

DP II reda broj 263: Užice (Kosjerić) – Kosjerić (Užice) – Varda – Jakalj – Kostojevići, koji se Planom pruža celom svojom dužinom od km: 0+000 do km: 62+462. Deonica u dužini od 3,61 km je u preklopu sa DP II reda broj 213;

DP II reda broj 272: Kumanica – Duga Poljana – Tuzinje, koji se celom svojom dužinom od km: 0+000 do km: 60+320 pruža teritorijom Prostornog plana. Trasa puta je neprohodna, osim deonice u preklopu sa DP I reda broj 8, u dužini od 3,18 km; i

DP II reda broj 276: Ljubić – Šiljkovica, celom svojom dužinom od km: 0+000 do km: 29+887 se pruža teritorijom Prostornog plana i povezuje DP II reda broj 212 i broj 226.

Stanje kolovozne konstrukcije na realizovanih deonicama DP I reda se može oceniti kao zadvoljavajuće, uz potrebu rehabilitacije pojedinih deonica i obavljanja radova na redovnom održavanju kolovoza, sistemu odvodnjavanja i ostalim tehničkim elemenatima. Saobraćajno opterećenje DP I reda je veoma raznovrsno i kreće se od 800 vozila dnevno, na deonici Buk – Kumanica na DP broj 21.1, do 18.511 vozila na dan na deonici Čačak – Preljina na DP broj 5. Opterećenje na 47% deonica ne odgovara rangu puta (ispod 5.000 vozila na dan), dok je na oko 25% deonica saobraćajno opterećenje iznad 8.000 vozila na dan, što predstavlja kritično opterećenje. U strukturi saobraćajnog toka najzastupljeniji su putnički automobili sa prosečnim učešćem od oko 80%. Tranzitni saobraćaj se vodi trasama DP I reda, koji u većini slučajeva prolaze kroz urbano tkivo gradskih/opštinskih centara, pri čemu dolazi do mešanja sa izvorno-ciljnim saobraćajem, čime se ugrožava bezbednost i smanjuje efikasnost saobraćajnog sistema.

Mreža DP II reda je veoma razgranata, a putni pravci se po položaju trasa nalaze na koridorima saobraćajnih zahteva i imaju ulogu povezivanja naselja sa centrima opština i putnom mrežom višeg ranga. Stanje puteva nije zadovoljavajuće i ne odgovara rangu puta, sa lošim stanjem savremenog kolovoznog zastora i nepostojanjem istog na 214 km puteva (17%). Saobraćajno opterećenje odgovara rangu puteva, to jest veće je od 1.500 vozila na dan, ali sa primetnim trendom stagnacije ili blagog pada u proteklom periodu, osim na deonicama u zonama gradova i većih naselja gde se primećuje porast opterećenja.

Mrežu opštinskih puteva čine putevi sa asfaltnim, zemljanim i u retkim slučajevima makadamskim kolovoznim zastorom. Tehnički elementi kao što su radijusi horizontalnih krivina, podužni nagibi i problem odvodnjavanja uglavnom nisu u skladu sa pravilnicima i standardima. Osnovni pokazatelji razvijenosti opštinske putne mreže prikazani su u tabeli I-14.

Tabela I-14: Stanje opštinske putne mreže (2009. godina)

Područje Opštinski putevi (km) savremeni kolovoz (km) savremeni kolovoz (%) gustina mreže (km/km²) Zlatiborski upravni okrug 2.972,0 1.149,0 38,66 0,48 Arilje 233,0 102,0 43,78 0,67 Bajina Bašta 819,0 232,0 28,33 1,22 Kosjerić 77,0 66,0 85,71 0,22 Nova Varoš 424,0 76,0 17,92 0,73 Požega 146,0 113,0 77,40 0,34 Priboj 72,0 27,0 37,50 0,13 Prijepolje 283,0 136,0 48,06 0,34 Sjenice 296,0 20,0 6,76 0,28 Užice – grad 257,0 147,0 57,20 0,38 Čajetina 366,0 232,0 63,39 0,57 Moravički upravni okrug 991,0 668,0 67,41 0,33 Gornji Milanovac 282,0 209,0 74,11 0,33 Ivanjica 177,0 75,0 42,37 0,16 Lučani 184,0 138,0 75,00 0,41 Čačak – grad 348,0 246,0 70,69 0,54 Područje Prostornog plana 3.963,0 1.817,0 45,85 0,43

Javni gradski i prigradski autobuski saobraćaj, koji se vodi trasama državnih i opštinskih puteva, je nezadovoljavajućeg kvaliteta, pogotovo u kategoriji lokalnih linija, što je u direktnoj vezi sa kvalitetom putne mreže.

Od infrastrukture železničkog saobraćaja zastupljeni su:

magistralna jednokolosečna elektrificirana železnička pruga E-79: Beograd – Požega – Vrbnica – gr. Crne Gore, u dužini od 191,5 km. Pruga je sastavni deo železničke ose broj 9 i predstavlja vezu Republike Crne Gore sa koridorom H;

regionalna jednokolosečna železnička pruga Stalać – Kraljevo – Požega, u dužini od 49,3 km. Pruga je elektrificirana na deonici od Požege do Kraljeva. Kod Stalaća se spaja sa prugom Beograd – Niš (koridor H); i

deo trase ukinute pruge uzanog koloseka Beograd – Sarajevo. Na području grada Užica ova pruga je rekonstruisana u turističku prugu „Šargansku osmicu” koja se pruža između Kremana i Mokre Gore preko planine Šargan i nastavlja sve do Višegrada, u dužini od 22,5 km.

Pored dugog veka eksploatacije bez adekvatnog održavanja i zastarelosti kolosečnih postrojenja i uređaja, nepovoljan momenat predstavlja i stanje koloseka, što uslovljava pojavu deonica sa laganim vožnjama i dozvoljenim brzinama od 40 km/h do 80 km/h.

Od objekata namenjenih obavljanju vazdušnog saobraćaja postoje vojni aerodromi u Užicu („Ponikve”) i Sjenici i sportski aerodromi u Preljini (Čačak) i u Prijepolju. Vojni aerodromi poseduju asfaltno-betonske poletno sletne staze, koje zahtevaju rekonstrukciju i imaju potencijala da se osposobe i za obavljanje civilnog vazdušnog saobraćaja.

Granični prelazi na području Prostornog plana su otvoreni za putnički i robni saobraćaj, ali još uvek nisu opremljeni po standardima Evropske unije. Postoje sledeći granični prelazi:

sa Republikom Crnom Gorom: Jabuka (Prijepolje) na DP broj 8, Gostun (Brodarevo) na DP broj 21 i Vrbnica – Bijelo Polje na železničkoj pruzi Beograd – Bar; i

sa Republikom Srpskom: Kotroman na DP broj 5, Skelani (Bajina Bašta) i Priboj – Štrpci na železničkoj pruzi Beograd – Bar.

Najveći problemi razvoja saobraćajne infrastrukture i njihove posledice su: koncentracija javnih sadržaja u opštinskim centrima, sa većim brojem radnih mesta i dnevnim migracijama; prolazak DP kroz opštinske centre; neadekvatno razvijena mreža opštinske putne mreže u pogledu tehničkih parametara; nedostatak i tehničko – tehnološka zastarelost uređaja za svetlosnu kontrolu i upravljanje saobraćajem; loše stanje železničke infrastrukture sa putno-pružnim prelazima u nivou; nedovoljna iskorišćenost drugih vidova saobraćaja, pre svega železničkog, rečnog i avio saobraćaja; nedostatak i devastacija saobraćajne i turističke signalizacije; nepostojanje mreže biciklističkih koridora; i odsustvo jedinstvene saobraćajne politike.

Vodoprivreda

Područje Prostornog plana je po broju i korisnoj zapremini postojećih 8 akumulacija (Tabela I-15.) i 11 hidroelektrana, poseduje razvijeniju vodnu infrastrukturu u Srbiji, koja će u perspektivi obezbediti postojane prihode gradovima/opštinama.

Tabela I-15: Postojeće akumulacije na području Prostornog plana

Akumulacija Reka Najbliže naselje KNU, (m nm) V, (miliona. m3) Namena Uvac Uvac Nova Varoš 988 213 E, O, V, R, T Kokin Brod Uvac Kokin Brod 888 273 E, O, V, R, T Radoinja Uvac Kokin Brod 812 7 E, R, T Bajina Bašta Drina Bajina Bašta 291 340 V,O, E, R, T Lazići Beli Rzav Bajina Bašta 880 170 E, R, T Potpeć Lim Priboj 437 44 E, R, T Vrutci Đetinja Užice 628 54 V,O, E, R, T Međuvršje Zapadna Morava Čačak 274 18 E, N, Ovčar banja Zapadna Morava Čačak E

Legenda za namene akumulacija (isto na tabeli 3): E – energetika, O – oplemenjavanje malih voda, P – kontrola poplava, V – snabdevanje vodom naselja, N – navodnjavanje, I – snabdevanje vodom industrije, R – ribarstvo, T – turizam i rekreacija.

Sisteme za snabdevanje vodom odlikuju sledeće osobenosti: sistemi su se prvo oslanjali na lokalna izvorišta podzemnih voda, ali je sa porastom potrošnje pored korišćanja tih izvorišta voda dovođena sa sve većih rastojanja, sa prelaskom sa podzemnih voda na vodu iz akumulacija radi povećanja pouzdanosti (Priboj, Užice, Čajetina, Arilje, Požega, Čačak, Lučane, Gornji Milanovac); Vodovodi su se postupno proširivali i prerastali u subsisteme, koji su pored gradskih/opštinskih središta snabdevali sve veći broj seoskih naselja. Neki sistemi se mogu i dalje razvijati kao autonomni subsistemi, zahvaljujući zadovoljavajućim kapacitetima lokalnih izvorišta (Priboj, Prijepolje, Ivanjica, Bajina Bašta, Nova Varoš), a drugi ne mogu da obezbede neophodnu pouzdanost bez priključivanja na veće regionalne sisteme. Za sve vodovode su karakteristični veliki gubici u sistemima (neki čak i preko 40%), tako da se njihovim smanjivanjem na manje od 20% dobijaju kapaciteti ravni jednom novom izvorištu. Za većinu sistema je karakteristično da raspolažu sa nedovoljnim rezervoarskim prostorima (potrebno bar 300 L/korisnik), što smanjuje pouzdanost sistema i narušava njihovu hidrauličku stabilnost (Sjenica, Nova Varoš, Čajetina, Priboj). Svi sistemi se zbog nepotpunog održavanja (zbog neadekvatne cene voda, koja ne pokriva ni troškove proste reprodukcije) nalaze u lošem stanju i zahtevaju rekonstrukciju i obnovu. Zbog nedovoljnog broja i kapaciteta rezervoara vrlo često nisu hidraulički pravilno razgraničene visinske zone (Nova Varoš, Priboj, Prijepolje, Čajetina, Ivanjica, Bajina Bašta), što se vrlo nepovoljno održava na stabilnost sistema u prelaznim režimima (pojave vodnih udara koji oštećuju mreže). Nedovoljno se štite lokalna izvorišta, ali i izvorišta regionalnih sistema, što može dovesti u pitanje njihov opstanak (primer Sjenice čija deponija ugrožava Uvačko jezero kao izvorište republičkog ranga).

Izgradnja kanalizacionih sistema je znatno zaostajala za razvojem vodovoda, što se odrazilo na loše stanje sanitacije naselja. Posebno zaostaje realizacija PPOV, koje za sada uspešno funkcioniše samo u Gornjem Milanovcu. Kanalizacije su po pravilu separacionog tipa, ali je problem što u najvećem broju slučajeva nisu realizovani magistralni odvodnici do mesta budućeg PPOV, već se kanalizacioni odvodi na više mesta uvode u najbliži vodotok. U nekim gradovima (Sjenica) kanalizacioni izlivi neposredno ugrožavaju gradsko izvorište (Zarudine). Otpadne vode Nove Varoši ugrožavaju Potpećko jezero i Zlatarsko jezero. Gradsko naselje Čačak ima urađenu fekalnu kanalizaciju koja se izliva u Zapadnu Moravu bez ikakvog prethodnog prečišćavanja, što zahteva izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

Zbog orografskih, klimatskih i pedoloških uslova dosta su ograničeni zemljišni resursi u klasama pogodnim za navodnjavanje. Osim u dolini Zapadne Morave (u gradu Čačak) nema mogućnosti za razvoj velikih sistema za navodnjavanje, sem u lokalnim uslovima, na nivou individualnih domaćinstava. Međutim, zbog loše rešenih ekonomskih i organizacionih uslova u agraru čak je i vrlo dobro koncipiran i izgrađen sistem za navodnjavanje „Čačak” od oko 3.000 ha gotovo potpuno uništen i sada je vrlo malim delom u funkciji, sa tendencijom daljeg smanjivanja funkcionalnih delova, delom zbog nerešenih pitanja finansiranja eksploatacije i održavanja, a delom i zbog nekontrolisanog pretvaranja veoma kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta u građevinsko.

Energetika

Područje Prostornog plana opremljeno je elektroenergetskom mrežom i trafostanicama nominalnog napona 220 i 110 kV, i distributivnom mrežom i trafostanicama napona 35 i 10 kV, koji u normalnom pogonu obezbeđuju kvalitetno napajanje konzumnog područja.

Mreža se napaja iz 108 TS, i to:

220/x kV (4 objekata): TS 220/110 kV „Čačak 3”, TS 220/110 kV „Bistrica” (sa raspletom dalekovoda 220 i 110 kV kod TS), TS 220/35 kV„Bajina Bašta” i TS 220/110 kV „Požega”.

TS 110/35 kV (15 objekata): „Arilje 1”, „Gornji Milanovac”, „Guča”, „Zlatibor 2”, „Ivanjica”, „Kosjerić”, „Nova Varoš”, „Čačak 1”, „Čačak 2”, „Čajetina – Sušica”, „Prijepolje”, „Požega” „Sjenica”,„Sevojno” i „Užice 1 (Pora)”.

TS 35/10 kV (89 objekata): „Pora”, „Sevojno 1”, „Sevojno 2”, „Dovarje”, „Krčagovo”, „Carina”, „Uremovački potok”, „Zlatiborka”, „Terazije”, „Bela zemlja”, „Kremna”, „Sirogojno”, „Čajetina”, „Zlatibor 1”, „Braneško Polje”, „Požega 1”, „Požega 2”, „Požega 3”, „Požega 4”, „Požega 5”, „Milan Blagojević”, „Jelen Do”, „Kalenići”, „Kosjerić”, „Ražana”, „Zekići”, „Arilje 1”, „Ševelj” „Latvica”, „Bajina Bašta”, „Drina”, „Sloboda”, „Perućac”, „Zlodol”, „Metaljka”, „Đurići”, „Banjska stena”, „Nova Varoš 1”, „Nova Varoš 2”, „Potpeć” „Kokin Brod”, „Bistrica”, „Zlatar-Gumara”, „Prijepolje 1”, „Brodarevo”, „Kolovrat”, „Kaćevo”, „Priboj 1”, „Priboj 2”, „Sastavci”, „Rasadnik”, „Guča 1”, „Lučani”, „IKG”, „Kotraža”, „Gornji Milanovac 1”, „Gornji Milanovac 2”, „Gornji Milanovac 3”, „Gornji Milanovac 4”, „Beršići”, „Brezak”, „Rudnik”, „Takovo”, „Jezdina”, „Košutnjak”, „Centar”, „Pivara”, „Kazanica”, „Hladnjača”, „Ljubić”, „Čačak 4”, „Brđani”, „Separacija”, „Zablaće”, „Bresnica”, „Ovčar Banja”, „Ivanjica”, „Crnjevo”, „Bukovica”, „Satelitska stanica”, „Kumanica”, „ŠPIK”, „Brezova”, „Sjenica 1”, „Sjenica 2”, „Štavalj”, „Štavalj” (35/6 kV), „Duga poljana”, „Rasno”.

Prenos i distribucija se vrše sledećim vodovima:

220 kV (17 deonica): „Bajina Bašta – Beograd 3”, „Bajina Bašta – Obrenovac”, „Bajina Bašta – Valjevo”, „Bajina Bašta – Sremska Mitrovica 2”, „Bajina Bašta – Pljevlja 2”, „Bajina Bašta – Vardište – Bistrica” (dve deonice) „Kraljevo 3 – Čačak 3”, „Kraljevo 3 – Požega”, „Čačak 3 – Požega”, „Požega – Pljevlja 2”, „Požega – Vardište – Višegrad” (dve deonice), „Požega – Bajina Bašta” i „HE Bajina Bašta – Bajina Bašta” (tri DV);

110 kV (30 deonica): „Arilje – Ivanjica”, „Gornji Milanovac – DV 110kV (Čačak – Požega)”, „Guča – Požega”, „Zlatibor 2 – EVP Sušica”, „Kraljevo 1 – Čačak 3”, „Kosjerić – Valjevo” , „Kosjerić-Cementara”, „Nova Varoš – HE Uvac”, „Požega – Arilje”, „Požega – Sevojno”, „Sevojno – Kosjerić”, „Sevojno – EVP Sušica”, „Sjenica – Novi Pazar 1”, „Užice (Pora) – Sevojno”, „HE Kokin brod – HE Potpeć”, „HE Kokin brod – Nova Varoš”, „HE Kokin brod – Zlatibor 2”, „HE Kokin brod – EVP Sušica”, „HE Uvac – Sjenica”, „HE Potpeć – Prijepolje”, „HE Potpeć – Višegrad”, „HE Potpeć – Pljevlja”, „Prijepolje – EVP Brodarevo”, „Čačak 3 – Gornji Milanovac”, „Čačak 3 – Čačak 1”, „Čačak – čvor Atenica – čvor Beljina – Požega” (četiri deonice) i „Čačak 2 – Guča”.

35 kV (139 deonica) – „Sevojno – Krčagovo”, „Uremovački Potok – stub 3”, (2) „Užice 1 – Terazije 1”, „Terazije – Zlatiborka (stari)”, (2) „Užice 1 – Uremovački potok”, (2) „Užice 1 – Carina”, (2) „Carina – Dovarje”, „Užice 1-Terazije 2”, „Užice 1- Pora – Sevojno”, „Terazije – Bela Zemlja -Sušica”, (2) „Dovarje – Krčagovo”, (2) „Terazije – Zlatiborka”, „Terazije – Zlodol”, „Braneško Polje – Kremna”, „Dovarje – Krčagovo (stari)”, „Sušica – Čajetina”, „Sušica – Zlatibor 1”, „Sušica – Sirogojno”, „Sušica – Braneško Polje”, „Čajetina – Braneško Polje”, (2) „Zlatibor 2 – Zlatibor 1” (broj 1), (2) „Zlatibor 2 – Zlatibor1” (broj 2), „Zlatibor 2 – Ribnica”, „Zlatibor 2 – Oko” (deonica do Vilidža), „Požega – Požega 1”, „Požega – Požega 2”, „Požega – Požega 4”, „Požega 1- Požega 2”, „Požega 2 – Jelen Do”, „Požega 2 – Požega 3”, „Požega 4 – Požega 3”, „DV 35 kV broj 309 – Požega 3”, „Požega 3 – Kalenići”, „Požega – Požega 5”, „Požega – Arilje”, (2) „Bajina Bašta – Drina”, „ Bajina Bašta – Zlodol”, „Bajina Bašta – Perućac” (prvi deo Zauglina 1), (2) „Bajina Bašta – Drina” (Drina 1 i Drina 2), (2) „Stub kod TS Sloboda – TS Sloboda” (Drina 1), (2) „TS 220/35 Bajina Bašta – TS 35/10 Bajina Bašta”, „Stub kod TS Perućac – RHE Bajina Bašta” (drugi deo Zauklina 1), „RHE Bajina Bašta – Metaljka”, „Metaljka – Đurići”, „RHE Bajina Bašta – Perućac”, „RP Trivunov blok – Perućac”, „TS 220/35 Bajina Bašta – RHE Bajina Bašta” (Zaugline 2), „Arilje 1- Arilje 2”, „Arilje 2 – Ševelj”, „TS 110/35 Kosjerić – TS 35/10 Kosjerić”, „Kosjerić – Ražana”, „TS 110/35 Kosjerić-Zekići” „Rasadnik – Sastavci”, „Potpeć – Rasadnik”, „ulaz-izlaz”, „Rasadnik – Priboj 2”, „Rasadnik – Fap”, „priključni stub – Priboj 2”, „Nova Varoš – Nova Varoš 1”, „Nova Varoš – Bistrica”, „Nova Varoš – Kokin Brod”, „Odvojni za TS 35/10 kV Nova Varoš 2”, „Odvojni za TS 35/10 kV Gumara – Zlatar”, „HE Potpeć – Bistrica”, „Potpeć – Bistrica”, „Bistrica – Kolovrat”, „Prijepolje 1 – Kolovrat”, „Prijepolje – Kolovrat”, „Priključni DV za TS 110/35kV Prijepolje”, „Kolovrat – Kaćevo”, „Kaćevo – Brodarevo”, „Seljašnica – Brodarevo”, „Guča – Lučani”, „Ovčar Banja – Lučani”, „Guča – Kotraža”, „Guča – Guča 1”, „Guča – IKG”, „Lučani – Milan Blagojević”, „Priključak za Milan Blagojević” (od DV 35 kV „Ovčar Banja – Lučani” – do TS 35/6 kV „Milan Blagojević”), „TS 110/35kV Gornji Milanovac – Brđani”, „TS 110/35kV Gornji Milanovac – Gornji Milanovac 1”, „TS 110/35kV Gornji Milanovac – Rudnik”, „Rudnik – Jarmenovci”, „TS 110/35kV Gornji Milanovac – Beršići”, „Beršići – Brezak”, „Separacija – Brezak”, „Priključni DV za TS 35/10 kV Gornji Milanovac 3”, „Priključni DV za TS 35/10 kV Gornji Milanovac 4”, „Ovčar Banja-Lučani”, (2) „Međuvršje – Atenica”, (2) „Priključni DV za TS 35/10kV Košutnjak”, „Košutnjak-Separacija”, „Separacija – Brezak”, „Kazanica – Čačak 4”, „Čačak 4 – Brđani”, „Kazanic – Ljubić”, (2) „Atenica – Kazanica”, „Atenica – Zablaće”, „Zablaće – Bresnica”, „HE Ovčar Banja – Ovčar Banja”, „Crnjevo – Kumanica”, „Sađavac – Brezova”, „Sađavac – Ivanjica”, „Sađavac – ŠPIK”, „Sađavac – Bukovica”, „Bukovica – Satelitska stanica”, „Bukovica – Ivanjica”, „TS 110/35 kV Ivanjica – Ivanjica”, „Ivanjica – ŠPIK”, „Ivanjica – Brezova”, „Priključni DV za TS 35/10kV Crnjevo”, „TS 110/35 kV Ivanjica – 1 stub za DV ka Brezovi”, „TS 35/10kV Crnjevo – 1 stub za DV ka Kumanici”, „Satelitska stanica – Latvica”, „RP 35 kV Vidin Krš – Ivanjica” „Sjenica – Sjenica 1”, „Sjenica-Sjenica 2”, „Sjenica 1- Sjenica 2”, „Sjenica – Štavalj”, „Sjenica 1- Rasno”, „Sjenica 1- Štavalj”, „Duga Poljana – Janča”, „Štavalj – Duga Poljana” i „Arilje 1 – Latvica”.

Elektroenergetski sistem čine i 11 hidroelektrana: „Bajina Bašta”, „RHE Bajina Bašta”, „Ovčar Banja”, „Međuvršje”, „Potpeć”, „Bistrica”, „Kokin brod”, „Uvac”, „Prijepolje”, „Moravica” i „Arilje”.

Elektroprenosni sistem odlikuje smanjena sigurnost i pouzdanost snabdevanja potrošača električnom energijom. Ovakvo stanje posledica je starosti i lošeg održavanja postojeće opreme, dugogodišnjeg zastoja u razvoju, što uzrokuje visoke gubitke od oko 15%. u odnosu na ukupnu preuzetu električnu energiju. Stanje merne infrastrukture je takođe loše što doprinosi gubicima u distributivnoj mreži. Elektroenergetska mreža i objekti nisu odgovarajućeg kvaliteta i kvantiteta. Neravnomerno su razvijeni, posebno na brdsko-planinskom području, tako da predstavljaju ograničenje za planirani razvoj naselja i sadržaja turističke ponude, naročito zbog jednostranog napajanja koja ne zadovoljavaju kriterijum sigurnosti.

Na području Prostornog plana razvijena je mreža gasovoda sa objektima, i to: razvodni gasovodi na deonicama: Preljina-Požega, Preljina-Gornji Milanovac, Preljina-GMRS/MRS „Lučani” i Paljevsko polje-Užice; kao i GMRS („Čačak”, „Preljina”, „Gornji Milanovac”, „Užice” i GMRS/MRS „Lučani”). U izgradnji su deonice razvodnog gasovod Požega-Arilje, Paljevsko polje-Kosjerić i Sevojno-Zlatibor, kao i 4 GMRS „Arilje”, „Čajetina”, „Kosjerić” i „Zlatibor”.

Telekomunikaciona infrastruktura

Na području Prostornog plana ukupno je priključeno oko 296.280 telefona (na oko 538.200 stanovnika) što iznosi 55 telefona na 100 stanovnika. Prema ovom kriterijumu stanje se može oceniti kao zadovoljavajuće, jer je broj telefona iznad proseka u Srbiji (oko 38 telefona). Po tehničko-tehnološkom kriterijumu stanje je nešto lošije. Procenat digitalizacije pretplatnika od 85% je oko republičkog proseka. Na području je još uvek veoma veliki broj dvojnika, oko 16.180. Stanje u fiksnoj telekomunikacionoj mreži može se oceniti kao zadovoljavajuće. Slaba strana telekomunikacione mreže je što su optički kablovi građeni samo do centrala, a u glavnoj i pristupnoj mreži nisu građeni. Slabo su građeni takozvani ruralni radio – telefonski RR sistemi. Izgrađeno 359 automatskih telefonskih centrala (ATC) i sastoji se od 719 kablovskih područja. Izgrađene su i bazne stanice za mobilnu telefoniju, ali ima delova područja gde je slab signal ili ga uopšte nema.

Prenos, emitovanje i distribucija radio i TV programa i dodatnih servisa obavlja se preko radio-relejnih mreža i mreža predajnika i repetitora. Radio i TV predajnici su izgrađeni na Ovčaru i Torniku. U Ivanjici postoji satelitska stanica za digitalni sistem prenosa signala.

Na području Prostornog plana trenutno su u radu poštanske jedinice na ukupno 107 lokacija i to na teritoriji Zlatiborskog upravnog okruga 67 lokacija, a na teritoriji Moravičkog upravnog okruga 40 lokacija. Stanje je zadovoljavajuće s obzirom na broj stanovnika po poštanskoj jedinici/šalteru, a po prostornom rasporedu, odnosno po udaljenosti poštanske jedinice u odnosu na naselja stanje je nešto lošije.

Komunalna infrastruktura

Postojeće stanje opremljenosti komunalnom infrastrukturom i način upravljanja otpadom je relativno povoljan. Najveće količine generisanog otpada odlažu se na gradske/opštinske deponije koje ne ispunjavaju osnovne sanitarne uslove i čiji su kapaciteti u velikoj meri popunjeni, izuzev sanitarne deponije „Vujan” (opština Gornji Milanovac). Pored gradskih/opštinskih deponija, na ovom području formiran je i veći broj nehigijenskih odlagališta otpada („smetlišta”) u prigradskim zonama i u ruralnim naseljima, duž lokalnih puteva, u koritima rečnih tokova, na poljoprivrednim površinama i drugo. Poseban problem predstavlja nekontrolisano deponovanje ambalažnog otpada u akumulacije (Perućac i Potpeć). Iako je za pojedine gradske/opštinske deponije (Arilje, Prijepolje) urađen ili započet projekat sanacije i rekultivacije, predviđeni radovi još uvek nisu realizovani. Ne postoji sistematski organizovano odvojeno sakupljanje, sortiranje i reciklaža otpada (osim u Čačku, Gornjem Milanovcu i Priboju u kojima se vrši primarna separacija). Nakon prikupljanja, selektovan otpad se najvećim delom odlaže na deponije, a samo u pojedinim slučajevima se prerađuje od strane privatnih preduzeća. U pojedinim gradovima/opštinama započeti su procesi prerade otpadnih guma, korišćenja građevinskog otpada za nasipanje puteva i kompostiranja biorazgradivog otpada u domaćinstvima (Čačak), kao i recikliranja plastičnog otpada i briketiranja otpada iz procesa primarne prerade drveta (Nova Varoš). Industrijski, medicinski i opasan otpad se najvećim delom skladišti u privremenim skladištima fabričkih postrojenja/zdravstvenih ustanova (ili na gradskim/opštinskim deponijama), s obzirom da na planskom području još uvek ne postoji ni jedno postrojenje za tretman ili odlaganje opasnog otpada. Prema raspoloživim podacima, utvrđeno je da se dnevna količina otpada kreće oko 1-3 kg po stanovniku. Prema morfološkom sastavu, najviše je zastupljen organski otpad (oko 35%), papir, staklo, guma, metal i drugo, a godišnje se proizvede oko 120.533 t komunalnog otpada. Pojedini gradovi/opštine imaju usvojene lokalne planove upravljanja otpadom (Čačak, Užice, Gornji Milanovac i Ivanjica). Gradovi Užice i Čačak opštine Bajina Bašta, Požega, Arilje, Čajetina, Kosjerić, Lučani, Ivanjica su 2005. godine zaključili regionalni sporazum o osnovanju, izgradnji i korišćenju Regionalne sanitarne deponije „Duboko” (grad Užice). S druge strane, opštine Nova Varoš, Prijepolje, Priboj i Sjenica potpisale su ugovor o zajedničkom organizovanju odlaganja otpada na regionalnu sanitarnu deponiju „Banjica” u naselju Čelice (opština Nova Varoš).

Na području Prostornog plana izražen je problem sa grobljima (osim delimično u gradskim/opštinskim centrima u kojima je ovaj problem manji), zbog malih kapaciteta i neadekvatne komunalne opremljenosti. Značajan problem predstavlja i činjenica da je upravljanje grobljima u gradskim sredinama u nadležnosti lokalnih komunalnih preduzeća, dok se u seoskim naseljima o njima stara lokalno stanovništvo. Stočna groblja se nalaze u većini gradskih/opštinskih centara, van gradskog područja, međutim, još uvek ne zadovoljavaju potrebe lokalnog stanovništva. Opremljenost zelenim, robnim i stočnim pijacama (u nadležnosti lokalnih javnih komunalnih preduzeća) je relativno zadovoljavajuća uz izražen problem održavanja higijenskih uslova u njihovom okruženju.

3.1.5. Zaštita prostora

Životna sredina

Područje Prostornog plana predstavlja teritoriju sa velikim disparitetima u pogledu kvaliteta životne sredine. Veći deo područja pripada teritoriji sa kvalitetnom životnom sredinom, u okviru koje se nalazi: nekoliko lokacija zagađena i degradirana životne sredine (Lučani, gradsko područje Kosjerića, Čačka, Gornjeg Milanovca, Užica i Priboja); i većim broj lokaliteta koji se mogu okvalifikovati kao područja nezagađene životne sredine (Nacionalni park „Tara”, Park prirode „Golija” i Park prirode „Šargan-Mokra Gora”, specijalni rezervat prirode „Uvac”, predeo izuzetnih odlika Ovčarsko-kablarska klisura i drugo). Stanja kvaliteta životne sredine karakterišu pojave: zagađenje voda, vazduha i zemljišta, devastacija predela i smanjenje kvaliteta života aktivnostima u industriji, saobraćaju, kao i zagađenja nastala usled neredovnog ili odsustva organizovanog prikupljanja čvrstog komunalnog i opasnog otpada, neracionalne i nekontrolisane eksploatacije mineralnih sirovina, nekontrolisanog i nepravilnog korišćenja agrohemikalija u poljoprivredi, neracionalnog korišćenja energije, erozija zemljišnog pokrivača i neplanske izgradnje.

Iako na području Prostornog plana ne postoje lokacije identifikovane kao „hot spot” (crne tačke/linije) sa višim stepenom zagađenja životne sredine, pojedine lokacije se mogu okvalifikovati kao lokacije većeg potencijalnog zagađenja i to usled: industrijskih aktivnosti (u Užicu – valjaonica aluminijuma Sevojno, u Čačku – hemijska i mašinska industrija, u Lučanima – hemijska industrija i drugo), rudarstvom i metalurgijom (u Gornjem Milanovcu – procesi flotacije u „Rudniku” – sa jalovištem u neposrednoj blizini „Ibarske magistrale”, Sjenici – „Štavalj” i u Požegi – „Jelen do” i drugo), saobraćaja (u neposrednoj blizini DP I i II reda i železničke pruge, posebno u Čačku i Užicu), energetike (toplanama i individualnim ložištima, posebno u gradskim područjima Užica i Čačka, koja zbog specifične konfiguracije imaju problem visokog zagađenja vazduha), komunalne infrastrukture (odlaganje otpada na nesanitarne deponije, kao i upuštanje otpadnih voda iz industrije i naselja, bez prethodnog prečišćavanja u vodotove – Uvca, Lima, Zapadne Morave, Drine i drugo) i drugo.

Na području Zlatiborskog i Moravičkog upravnog okruga nije uspostavljen integralni monitoring zagađenja životne sredine. U pojedinim gradovima/opštinama (Čačak, Užice, Kosjerić, Požega i Sjenica) na više punktova se vrši sistematsko merenje zagađenja vazduha (čađ, NOh, SO2, taložne materije, arsen, olovo, kadmijum, cink, suspendovane čestice, mangan, nikal i hrom) kojima su detektovane pojave prekoračenja graničnih vrednosti imisija (u daljem tekstu: GVI). Najveće zagađenje vazduha zabeleženo je u Sevojnu (usled aktivnosti u valjaonici aluminijuma) i Užicu (usled aktivnosti u saobraćaju) u kojima je, pored ostalih zagađivača, zabeležen i povećan nivo teških metala u suspendovanim česticama. Područja opština Ivanjica, Nova Varoš, Priboj, Prijepolje, Sjenica, Arilje i Čajetina mogu se (osim tačkastih difuzno raspoređenih zagađivača) svrstati u područja bez prekoračenja GVI štetnih materija.

Područje plana predstavlja izvorište voda nacionalnog značaja, čija se ocena kvaliteta detektuje na mernim stanicama na Uvcu, Limu, Đetinji, Moravici, Zapadnoj Moravi, Dragovištici, Dičini, Skrapežu i Bjelici, i akumulacijama Potpeć, Radoinja, Zlatarsko jezero, Sjeničko jezero, Perućačko jezero, Vrutci, Ribničko jezero, Međuvrško jezero. Opšta ocena je da je zaštita lokalnih i izvorišta regionalnog sistema nedovoljna. Kvalitet vodotokova je generalno povoljan, ali je kvalitet voda ozbiljnije narušen velikim deponijama u rečnim koritima i akumulacijama -Uvac, Lim, Drina, Zapadna Morava, Potpećko i Perućačko jezero. Kvalitet voda se kreće od I i I/II klase (Moravica, Veliki Rzav, Đetinja, Zapadna Morava, Uvac i pritoke Lima) do IIa (deo toka Zapadne Morace i Lim) i IIb klase (deo toka Zapadne Morave). Pored toga, na teritoriji Prostornog plana nalaze se i zagađivači koji ispuštaju otpadne vode bez prethodnog prečišćavanja i to: turističko naselje na Zlatiboru (u potok Obudojevica i Crni Rzav), naselje Čajetina (u potok Belašicu, pritoku Sušice), turistički kompleks na Divčibarama (u Belu Kamenicu). Velika efluentna opterećenja vodotokova javljaju se u Sjenici i Novoj Varoši zbog neadekvatne sanitacije naselja i velikog broja deponija u rečnim dolinama. Zagađenost Perućačkog jezera ima i direktan regionalni i prekogranični uticaj. Indeks kvaliteta površinskih i podzemnih voda u dolinskim područjima pokazuje lošije vrednosti, što direktno predstavlja posledicu nekontrolisanog izlivanja otpadnih voda, a indirektno i zagađenje materijama iz vazduha i zemljišta.

Stanje kvaliteta zemljišta nije zadovoljavajuće za šta postoji više uzroka. Rudarske aktivnosti su uzrok degradacije terena (eksploatacija nemetaličnih sirovina na lokacijama „Jelen Do”, „Surduk”-kod Užica, „Rupeljevo”-na putu Požega-Užice, „Sušica”-kod Čačka, „Bistrica”-kod Nove Varoši, eksploatacija metaličnih sirovina u Rudniku i lignita „Štavalj”), zauzimanja zemljišta odlagalištima raskrivki i flotacijskim jalovištima („Rudnik”), kao i sa flotacijskih jalovišta i odlagališta raskrivki koju raznosi vetar. Pored toga, i industrijske aktivnosti su uzrok zagađenja zemljišta teškim metalima, bakrom, arsenom, hromom, kadmijumom i drugo, i njegovog zakišeljavanja. Poseban problem izražen je u neposrednoj blizini valjaonice bakra u Sevojnu, hemijske industrije u Čačku kao i u koridorima državnih puteva I i II reda (posebno u Užicu i Čačku).

Jonizujuće zračenje prirodne i veštačke geneze nije značajnije izraženo, osim na pojedinim tačkasto raspoređenim lokacijama (Ponikve i Ročnjak – grada Užice, sa prisustvom radionuklida u zemljištu, nedemontirani radioaktivni gromobrani na teritoriji Užica, Čačka, i Požege) na kojima nije uspostavljen monitoring.

Razmatrano područje je izuzetno ugroženo u pogledu erozije, sa pojavama: ekcesivne erozije (u slivu Zapadne Morave – Čačak, Požega, Moravice, Bjelice i Skrapeža), vrlo jake erozije (u delu sliva Lima – Prijepolje, Brodarevo, doline Bistrice, doline Uvca, sliva Drine – Bajina Bašta) i većih površina teritorije zahvaćenih slabom erozijom.

Na osnovu preliminarnog spiska postrojenja koja podležu obavezama iz SEVESO II direktive (donetog od strane Ministarstva životne sredine i prostornog planiranja u maju 2009. godine) definisano je 14 lokacija koje se mogu smatrati potencijalno opasnim sa aspekta rizika od udesa na teritoriji Zlatiborskog i Moravičkog upravnog okruga, i to: šest postrojenja nižeg reda („Sponit” – Čačak, „Rudnik i flotacija Rudnik” – Gornji Milanovac, „Marking” – Bela Zemlja, Užice, „SUR TEC” – Preljina, Čačak, „FAD” – Gornji Milanovac, „Impoval Seval” – Sevojno); i 8 postrojenja višeg reda („Sloboda” – Čačak, „NIS” – Čačak, „Vapeks” – Konjevići – Čačak, Hemijska industrija „PKS Lateks” – Čačak, „Milan Blagojević” – Lučani, „Valve profil” – Lučani, „Prvi partizan” – Užice, „NIS Jugopetrol” Požega).

Pored navedenih negativnih uticaja na životnu sredinu, poseban problem predstavlja činjenica da nijedan grad/opština (osim grada Čačka) nema izrađen lokalni ekološki akcioni plan, ne postoje definisani lokalni katastri zagađivača, nije utvrđeno „nulto stanje” životne sredine a izostaje i adekvatan monitoring kvaliteta životne sredine.

Prirodne vrednosti

Područje Prostornog plana raspolaže izuzetno bogatim fondom bioloških vrednosti, objekata i pojava geonasleđa i karakterističnih i atraktivnih predela. Najznačajniji fenomeni geonasleđa su: uklješteni meandri Uvca, Zapadne Morave u Ovčarsko-kablarskoj klisuri, Sušice i Đetinje; bigrene akumulacije i vodopadi Sopotnice, Gostiljske reke, Perućačkog i Taorskog vrela; vodopadi i slapovi na Izubri, Rači, Brusničkom potoku, Kamišni; klisure i kanjonske doline Mileševke, Uvca, Velikog Rzava, Drine; izvori i vrela kao što su intermitentni izvor Bjeluška potajnica, vrela- Šarsko, Vapa, Belan, Skudla, Sjeničko, Vrševina, Ćurčića, Tisovica, Sopotnica, Perućačko, vrelo u Ljubišu; speleološki objekti, kao što su Ušački pećinski sistem (u grupi najvećih i najznačajnijih pećina u Srbiji), pećina Bukovik, Tubića, Baždarska, Hadži-Prodanova, Potpećka, Stopića, Rćanska i Mokra pećina na Ravnoj gori; paleovulkanska kupa Ostrvica na Rudniku, ostaci glacijalnog cirka na Jankovom kamenu na Goliji, Dajićko jezero. Većina navedenih objekata geonasleđa je pod zaštitom, pojedinačno, ili u okviru većih zaštićenih područja.

Vrednosti predela su raznovrsnost i živopisnost njihovih karakterističnih obeležja, a po raznolikosti, atraktivnosti i lepoti pejsažnih elemenata posebno se ističu šumski predeli Tare, Golije, Muretenice, Zlatara, i Rudnika, šumsko-pašnjački predeli Kamene Gore, Čemernice, Javora, Ozrena, Giljeve, Divčibara, Povlena i Jablanika, prostrani pašnjački predeli Zlatibora, Jadovnika, mozaični brdsko-ruralni predeli Mokre Gore, Zaovina, Velikog Rzava, Dragačeva, južne podgorine Valjevskih planina i Rudnika, predeli sa kombinacijom prirodnih i kulturno-istorijskih elemenata čiji je najbolji reprezent Ovčarsko-kablarska klisura.

Divlji biljni i životinjski svet odlikuje se izuzetno visokim stepenom specijske i ekosistemske raznovrsnosti, a oko 80% predstavnika flore, vegetacije i faune nalazi se na planinskim područjima Tare, Zlatibora sa Muretnicom i Mučnjem, Zlatara sa Uvcem i Mileševkom, Pešterske visoravni sa Jadovnikom, Ozrenom i Giljevom, Kamene gore, Golije sa Javorom, Rudnika, Jelove gore, južnih strana Suvobora, Maljena i Povlena. Flora i vegetacija područja predstavljaena je sa oko 1.550 taksona viših biljaka i preko 90 biljnih zajednica. Mešovite i čiste sastojine smrče, jele i bukve na Tari, Goliji i Zlataru predstavljaju najočuvanije šumske komplekse u Srbiji, najbolje šume crnog i belog bora u Srbiji nalaze se na Zlatiboru, Šarganu, Kamenoj gori i Maljenu sa Divčibarama, a zlatiborske suvati čine najprostraniju i floristički najbogatiju zonu pašnjačke vegetacije.

Životinjski svet predstavljen je sa oko 240 registrovanih vrsta ptica (70% ukupnog fonda ornitofaune Republike Srbije), 65 vrsta sisara (oko 70% ukupne faune sisara Republike Srbije), među kojima su najbrojniji red slepih miševa i glodara, a desetak vrsta predstavlja lovnu divljač (zec, jelen, srna, divlja svinja i drugo). Pored toga, životinjki svet obuhvata i 24 vrste herpetofaune (gmizavaca i vodozemaca), 28 vrsta riba (u vodoakumulacijama Drine, Uvca, Lima i Zapadne Morave) i oko 120 vrsta dnevnih leptira, kao i veoma zanimljiva endogejska troglobiontska faune koja najčešće živi u speleološkim objektima.

Na području Prostornog plana nalazi se 60 zaštićenih dobara, ukupne površine 83.655 ha. Polovinu njihovog broja čine pojedinačna stabla, grupe stabala drveća i druga zaštićena područja, površine manje od 1 ha, koja imaju status spomenika prirode na lokalnom nivou. Najveća i najznačajnija zaštićena područja, koja obuhvataju površinu od oko 81.543 ha, su:

Nacionalni park „Tara” (površine 19.175 ha), na teritoriji opštine Bajina Bašta, proglašen uredbom Vlade 1981. godine kao prirodno dobro od izuzetnog značaja

Park prirode „Golija” (površina dela parka na području Prostornog plana je 41.306 ha), na teritoriji opština Sjenica i Ivanjica u obuhvatu ovog Prostornog plana, proglašen uredbom Vlade 2001. godine kao prirodno dobro o izuzetnog značaja;

Park prirode „Šargan-Mokra Gora” (10.813 ha), na teritoriji grada Užice i opština Čajetina i Bajina Bašta, proglašen uredbom Vlade 2005. kao prirodno dobro od izuzetnog značaja;

Specijalni rezervat prirode „Uvac” (7.543 ha), na teritoriji opština Nova Varoš i Sjenica, proglašen uredbom Vlade 2006. godine kao prirodno dobro o izuzetnog značaja;

Predeo izuzetnih odlika „Ovčarsko-kablarska klisura” (2.250 ha), na teritoriji grada Čačak i opštine Lučani, proglašen uredbom Vlade 2000. godine kao prirodno dobro o izuzetnog značaja;

Regionalni prirodni park „Klisura reke Mileševke” (456 ha), na teritoriji opštine Prijepolje, proglašen 1976.

Površina zaštićenih područja, pojedinačno manjih od 100 ha; iznosi oko 320 ha, i čine ih: predeo naročite prirodne lepote „Park šuma Ivlje”, strogi prirodni rezervati „Tesne jaruge”, „Iznad Tatalije”, „Veliki Šturac”, „Ravništa”, „Paljevine”, „Gutavica”, „Čalački potok”, „Velika pleć – Vražji vir”, memorijalni prirodni spomenik „Takovski grm”, prirodni prostor oko manastira Mileševa, prostorni prirodni memorijalni kompleks „Kadinjača”, memorijalni prirodni spomenik „Ljubić”, spomenik kulture – kompleks staro selo u Sirogojnu i prirodni prostor oko njega, kao i 39 spomenika prirode.

Identifikovani su sledeći objekti geonasleđa, ukupno 51: Objekti geomorfološkog nasleđa (površinski kraški reljef – šest, fluvijalni reljef – sedam, erozivni oblici reljefa -jedan, paleovulkanski reljef – jedan, glacijalni reljef – , tresave – sedam); Objekti neotektonske aktivnosti, epirogeni pokreti – jedan; Speleološki objekti geonasleđa (pećine – tri, ponori – jedan); Objekti hidrogeološkog nasleđa (izvori i vrela – osam, potajnice – jedan, termomineralni izvori – pet); Reke (vodopadi i slapovi – šest, ponornice – dva) i Arheološki objekti geonasleća, rudnik bakarne rude – jedan.

Posebno su zaštićene: strogo zaštićene vrste – 40 vrsta biljaka (uključujući i gljive, lišajeve i mahovine) i 145 životinjskih vrsta (80 vrsta ptica, 30 vrsta sisara, uključujući slepe miševe, tri vrste riba i 12 vrsta gmizavaca i vodozemaca i 20 vrsta insekata; i zaštićene divlje vrste – 100 zaštićenih vrsta biljaka i 130 zaštićenih vrsta životinja (ptice, insekti i sisari).

Područje Prostornog plana predstavlja i područje nacionalne ekološke mreže i to: u delu Valjevskih planina i Rudnika koji sada imaju status zaštićenih rezervata prirode, Ovčarsko-kablarska klisura, prostor Tare, Zaovina i Mokre Gore, Zlatibor, Mučanj, Mali Rzav, Uvac, Mileševka, Kamena Gora, Ozren i Jadovnik, Pešter i Golija.

Nepokretna kulturna dobra

Na području Prostornog plana, zastupljene su četiri vrste nepokretnih kulturnih dobara (u daljem tekstu: NKD) i to: spomenici kulture – 148, prostorne kulturno-istorijske celine-dva, arheološka nalazišta-19 i znamenita mesta-tri.

Od 172 kulturnih dobara 20 su od izuzetnog značaja (Mramorje u Perućcu, crkva brvnara u Dubu, crkva Sv. Ahilija u Arilju, crkva Sv. Nikole u Dabru, manastirski kompleks Mileševa, ruševine partizanske bolnice ispod brda Karoševine u Prijepolju, rodna kuća Dimitrija Tucovića u Gostilju, crkva Sv. petra i Pavla u Sirogojnu, kompleks Staro selo u Sirogojnu, memorijalni kompleks Boško Buha na Jabuci, istorijske zgrade u Užicu, Moljkovića Han u Kremni i Kadinjača, pristorijski tumul Trnjaci u Pilatovićima, Gornja Dobrinja, crkva brvnara u Takovu, kuća Miloša Obrenovića u Gornjoj Crnući, Takovski grm u Takovu, memorijalni kompleks u Ljubiću i vinogradarski podrum u Atenici), 44 su od velikog značaja (manastir Rača, crkva Sv.Ilije u Brekovu, crkva Sv.Arhanđela u Poblaću, ostaci manastira u Mažićima, manastirski kompleks u Davidovici, Kolovrat, crkva brvnara u Donjoj Jablanici, Bela Crkva u Karanu, srednjovekovni grad, crkva Svetog Marka sa zvonikom, stara hidrocentrala u Užicu, crkve brvnare u Kućanima, crkve brvnare u Radijevićim, crkvna brvnara u Sečoj Reci, tumuli (Mionica i Skakavci, Kosjerić), Blaškovina, Vesovina, Krčevina, Varošište, Bolnica, Savinac u Visibabi, rodna kuća Kristine Leković u Svračkovu, Godovik, crkva brvnara u Ljutovnici, crkva brvnara u Pranjanima, manastirski kompleks Vraćevšnica, crkva Sv.Trojice u Gornjem Milanovcu, crkva Svetog Save u Savincu, zgrada Okružnog načelstva u Gornjem Milanovcu, Gavrovića čardak u Pranjanima, manastir Svete Trojice, manastir Sretenje na Ovčaru (Dučalovići), manastirski kompleks u Ježevici, gospodar Jovanov konak u Čačku, manastir Nikolje u Rošcima, manastir Blagoveštenje u Ovčaru, manastirski kompleks Vujan, zgrada Okružnog načelstva u Čačku, kuća Aleksija Lužanina u Miokovcima, crkva Vaznesenja Hristovog u Čačku, crkva Preobraženja u Pridvorici, crkva Arhangela Gavrila i Mihaila u Kovilju, crkva Svetog Nikole u Brezovi i deo gradskog centra u Ivanjici) i 108 su zaštićena.

U naseljima su zastupljeni i ostali elementi kulturne baštine, kao što su vredni primerci ruralne arhitekture, etnološke karakteristike područja, objekti od autohtonog materijala i drugo Očuvanost i uređenost obih objekata i elemenata je na različitom nivou, s tim da su ona u perifernim seoskim naseljima uglavnom zapuštena i nedovoljno uređena.

Uređenje i organizacija prostora specijalnih namena i funkcionisanja u vanrednim situacijama

Dužina graničnog pojasa na području Prostornog plana iznosi oko 326 km, od čega je granično područje ka BiH (Republika Srpska) dužine oko 201 km, a ka Republici Crnoj Gori dužine oko 125 km.

S obzirom da se područje Prostornog plana graniči sa nekadašnjim republikama SFRJ režim kontrole granice je manje strog, ali je prisutan problem preciznog razgraničenja državnih teritorija (enklava Sastavci, k.o. Međurečje, pripada opštini Rudo, Republika Srpska, BiH). Postojeći granični prelazi na području Prostornog plana prikazani su u Tabeli I-16.

Na području Prostornog plana nalazi se 61 objekat i kompleks specijalne namene koji su svrstani u sledeće kategorije: „perspektivni” (25), „nisu perspektivni” (6) i „Master plan” (30). Za perspektivne objekte i komplekse definisani su uslovi zaštite kroz zabranu ili različite stepene ograničenja gradnje.

Tabela I-16: Postojeći granični prelazi

Država graničenja Granični prelaz Kategorija Funkcionisanje Bosna i Hercegovina Bajina Bašta Međunarodni drumski stalno Kotroman Međunarodni drumski stalno Uvac Međunarodni drumski stalno Vagan Međunarodni drumski stalno Mokra Gora Međunarodni železnički povremeno Priboj Međunarodni železnički bez carinskih organa Perućac Međunarodni rečni povremeno Priboj-Mokronozi Pogranični drumski stalno Crvica Pogranični skelski povremeno – bez carinskih organa RepublikaCrna Gora Gostun Međunarodni drumski stalno Jabuka Međunarodni drumski stalno Prijepolje Međunarodni železnički stalno Vrbnica Pogranični drumski Bez carinskih organa Čemerno Pogranični drumski Bez carinskih organa Kumanica Pogranični železnički Bez carinskih organa

Područje Prostornog plana karakteriše koncentracija industrijskih kompleksa, od kojih neki pripadaju namenskoj industriji. Prema preliminarnom spisku postrojenja koja podležu obavezama iz SEVESO II direktive utvrđeno je 14 lokacija, koje se mogu smatrati potencijalno opasnim sa aspekta rizika od udesa. Pored ovih, od značaja za organizaciju prostora u vanrednim situacijama značajno je prisustvo hidroenergetskih i objekata vodosnabdevanja regionalnog značaja, kao i izvorišta voda nacionalnog i transgraničnog (međunarodnog značaja). Ugrožavanje funkcionisanja ovakvih kompleksa i objekata moguće je ratnim razaranjima, prirodnim katastrofama ili elementarnim nepogodama, sa značajnim posledicama po stanovništvo, naselja, infrastrukturu i stanje životne sredine.

S obzirom na brdsko-planinski karakter područja Prostornog plana izražen je potencijalni hazard od elementarnih nepogoda: atmosferskih padavina, poplava, odronjavanja i klizanja zemljišta, požara, zemljotresa i drugo Jaki vetrovi, smetovi, snegolomovi u zimskom, odnosno nevremena sa električnim pražnjenjima, oluje, bujice i slično u letnjem periodu značajno ugrožavaju život stanovništva, posebno u teško dostupnim područjima. S obzirom na veliku šumovitost područja Prostornog plana, požari i ugroženost od biljnih i životinjskih šumskih štetočina predstavljaju značajnu pretnju.

Intenzitet seizmičkog hazarda na području Prostornog plana, za povratni period od 50 godina u porastu je od jugozapada (Priboj i Prijepolje) ka severoistoku (Gornji Milanovac), sa vrednostima od 6°MCS do 8°MCS. Intenzitet seizmičkog hazarda povećavaće se u narednom periodu, posebno u severo-istočnom delu područja Prostornog plana, približavajući se vrednosti od 9°MCS.

3.1.6. Korišćenje prostora

Korišćenje prostora na području Prostornog plana ima sledeću strukturu: poljoprivredno zemljište je zastupljeno na oko 5.162 km2 (oko 56%), šume sa oko 3.539 km2 (38%), dok je neplodno oko 483 km2 (6%). Korišćenje prostora po upravnim okruzima je približno ujednačeno (iako je na teritoriji Moravičkog upravnog okruga nešto više zastupljeno poljoprivredno zemljište). Značajnije razlike uočavaju se na nivou opština/gradova.

Poljoprivredno zemljište je procentualno najzastupljenije u opštini Sjenica, gradu Čačku i nešto manje u opštinama Gornji Milanovac, Lučani i Požega. Najmanji udeo poljoprivrednih površina ima opština Priboj, u kojoj su šume dominantne. Šume su najmanje zastupljene u opštini Sjenica i gradu Čačku. Neplodno zemljište je najzastupljenije u opštini Čajetina, dok je najmanje u opštini Ivanjica (Tabela I-17).

Tabela I-17: Korišćenje prostora na području Prostornog plana (u ha)

Područje Poljoprivredno Šume Ostalo i neplodno Ukupno ha % ha 1. Antropogeni tereni 11 Izgrađene površine naselja 73,95 0,81 12 Industrijske, komercijalne površine i saobraćaj 10,43 0,11 13 Rudnici, odlagališta i gradilišta 4,25 0,05 14 Antropogeno zelenilo (naseljsko zelenilo i rekreativni tereni) 1,57 0,02 Ukupno 1 90,19 0,99 2. Poljoprivredni tereni 21 Oranične površine (njive i vrtovi) 102,08 1,11 23 Livade i pašnjaci 198,87 2,17 24 Površine pod mešovitim kulturama 3173,81 34,64 Ukupno 2 3474,76 37,92 Šume i semiprirodni ekosistemi 31 Šume 3984,78 43,49 32 Zajednice nedrvenaste i žbunovite vegetacije 1537,99 16,78 33 Tereni bez vegetacije ili sa proređenim biljnim pokrivačem 41,02 0,45 Ukupno 3 5563,79 60,72 Vlažna područja 41 Kopnena vlažna područja (plavno i močvarno zemljište) 2,19 0,02 Ukupno 4 2,19 0,02 Vodne površine 51 Kopnene vode (veći vodotoci i jezera) 32,43 0,35 Ukupno 5 32,43 0,35 Ukupno (1+2+3+4+5) 9163,37 100

Izvor: CORINE Land Cover 2006.

4. Skraćeni prikaz potencijala i ograničenja po oblastima

4.1. Prirodni resursi

Poljoprivreda

Osnovni prirodni i stvoreni potencijali za održivo korišćenje poljoprivrednog zemljišta i razvoj poljoprivrede i ruralnih područja su proizvodnja, dorada, prerada i plasman, na domaće i inostrana tržišta povrća, naročito semenskog i merkantilnog krompira, visokorodnih i autohtonih sorti voća (šljive, jabuke, maline), grožđa, retkih vrsta žita i prerađevina, kvalitetnog junećeg, svinjskog i jagnjećeg mesa i ribe, tradicionalnih mesnih prerađevina i mlečnih proizvoda specifičnih odlika kvaliteta, voćnih rakija i tradicionalnih prerađevina od voća i šumskih plodova, lekovitog i aromatičnog bilja i meda i preparata na bazi lekovitog bilja i meda. Zahvaljujući visokovrednim prirodnim uslovima i resursima i tradicionalnim metodama proizvodnje, većem broju ovih proizvoda može se zaštititi geografsko poreklo ili obezbediti regionalno brendiranje, a rastuća tražnja za kvalitetnim, lokalno prepoznatljivim proizvodima na svetskom tržištu povećava njihov izvozni potencijal. Prostrana poljoprivredna područja visoke prirodne vrednosti otvaraju prostor za obavljanje agroekoloških usluga, a od resornog ministarstva i evropskih fondova očekuje se dalja finansijska podrška projektima unapređenja poljoprivrede i ruralnog razvoja, jačanja prekogranične saradnje i lokalnog partnerstva.

Ograničenja razvojnoj orijentaciji predstavljaju: planinski reljef, erodibilnost, neravnomernost raspodele vodnih resursa; sitni posedi i ograničene površine oranica pretežno loše katastarske strukture; ekološka ograničenja za korišćenje zemljišta u zaštićenim područjima; smanjena produktivnost travnjaka usled nedovoljne i/ili neodgovarajuće eksploatacije i nedovoljne primene meliorativnih mera; zauzimanje poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe; nizak nivo opremljenosti gazdinstava savremenom mehanizacijom, opremom i objektima prilagođenom reljefnim i proizvodnim specifičnostima; pojave nedekvatnog sortimenta u zasadima voća i krompira; neodgovarajući rasni sastav stoke i nemogućnost ispoljavanja genetskog potencijala postojećih rasa usled nedovoljnog angažovanja na selekcijskom radu i neodgovarajućih uslova smeštaja, nege i ishrane stoke na gazdinstvima; usporeno restrukturiranje i privatizacija dela istraživačko-razvojnih, poljoprivrednih i prerađivačkih kapaciteta, neadekvatna tehnološka opremljenost i teritorijalna zastupljenost skladišnih, doradnih i preradnih kapaciteta, nerazvijeno preduzetništvo i neispunjavanje standarda bezbednosti hrane na gazdinstvima u mlekarskom sektoru, sporo zadružno organizovanje i formiranje udruženja proizvođača; nerazvijena lokalna putna mreža, komunalna infrastruktura i objekti društvenog standarda u velikom delu planinskog područja, nezadovoljavajuća starosna i obrazovna struktura stanovništva na gazdinstvima, odustajanje od poljoprivredne proizvodnje i napuštanje poseda i depopulacija marginalnih planinskih područja.

Šumarstvo i lovstvo

Šumski resursi i njihova raznovrsnost predstavljaju značajan potencijal održivog razvoja s obzirom na povoljne uslove za razvoj autohtonih vrsta sa prioritetno proizvodno-zaštitnom funkcijom, kao i relativno zadovoljavajuća obraslost šumom i šumovitost, te zdravstveno stanje sastojina na većem delu šumskog područja. Potencijal predstavljaju i neobrasle površine šumskog zemljišta kojih ima oko 70.400 ha. Posebno je važno očuvanje i aktiviranje ovih potencijala kroz: održivu eksploataciju šumskih proizvoda (pre svega drveta) uz razvoj drvno-prerađivačke industrije; korišćenje šuma za naučno-istraživačke, obrazovno-vaspitne, sportsko-rekreativne, lovne i druge svrhe; turističku valorizaciju šuma koje pripadaju kategoriji zaštićenih prirodnih dobara; organizovano korišćenje ostalih šumskih proizvoda (jestivih gljiva, lekovitog bilja, sakupljanje i otkup šumskih plodova, puževa i drugo); poboljšanje brojnosti divljači u lovištima i drugo

Razvoj šumarstva i lovstva relativizuju pojedina ograničenja i to: nepovoljno zatečeno stanje šuma u odnosu na funkcionalni optimum mešovitih šuma lišćara i četinara (posebno u privatnim šumama); razređenost i degradiranost dela površine pod šumom kao faktor umanjene proizvodnosti i bioekološke stabilnosti; faktori rizika – klimatski ekstremi, teški metali, šumski požari, posebno u delovima šumskih područja gde dominiraju borove šume i šumske kulture i krečnjačka podloga (Suvobor, Tara, Zlatibor, Zlatar, sjenička visoravan, deo Golije), biotički faktori i drugo; delom nedovoljna otvorenost posebno Tarsko-zlatiborskog šumskog područja, dominacija mekih šumkih puteva i zapuštenost šumskih puteva; nedovoljno regulisan pravni status površina pod šumom; nepoznavanje potpunog stanja privatnih šuma; nedovoljna brojnost, nepovoljna polna i starosna struktura osnovnih vrsta krupne i sitne divljači, i nepovoljan kvalitativni sastav; nedovoljna institucionalna i kadrovska pokrivenost; nedovoljna aktivnost u pristupu odgovarajućim fondovima razvoja šumarstva na međunarodnom nivou; i neefikasan sistem upravljanja i finansiranja višenamenskog korišćenja ukupnih šumskih potencijala.

Vode

Korišćenje i zaštite voda zasniva se na potencijalima vodom najbogatijeg područja/izvorišta Republike Srbije sa specifičnim oticajima koji se penju i na 15-20 L/s(km2 u visokim zonama Starovlaških planina, što je 2-4 puta više od proseka za Republiku Srbiju (5,7 L/s(km2). Usled povoljnije vodnosti i manje naseljenosti kvalitet voda je generalno povoljniji nego u centralnim i severnim delovima Republike Srbije.

Ključna ograničenja su sledeća: vodni režimi svih vodotoka su izračito bujični, što jako otežava uslove korišćenja i zaštite voda i zaštite od voda; loše stanje sanitacije svih naselja, industrijski kapaciteti kao koncentrisani zagađivači i brojne deponije u rečnim koritima (Uvac, Lim, Drina, Zapadne Morava i njihove pritoke) sve više ugrožavaju kvalitet voda i drugo

Geološki resursi

Ključni potencijali zaštite i korišćenja mineralnih resursa su: zastupljenost i mogućnost eksploatacije metaličnih mineralnih sirovina (Pb-Zn, Cu, Sb, Cr, Au i drugo); tradicija u eksploataciji, sa postojanjem preradnih kapaciteta i tržištem za svoje proizvode („Rudnik”); značajne rezerve nemetala, pretežno magnezita; mogućnost pronalaženja minerala litijuma i bora; rezerve tehničkog i arhitektonskog kamena visokog kvaliteta, često u blizini postojećih saobraćajnica, što olakšava njihov transport; kvalitetne podzemne vode za vodosnabdevanje; značajan broj pojava termalnih i termomineralnih voda, koje se mogu koristiti za flaširanje, zatim u energetske, balneološke i rekreativne svrhe; interesantni speleološki objekti koji se mogu valorizovati kroz turističku ponudu, i drugo

Ograničenja u zaštiti i korišćenju mineralnih resursa su: nedovoljno definisane rezerve metaličnih sirovina usled nedostatka sredstava; kvalitet sirovina u ležištima nije zadovoljavajući (procenat metala u rudi, na današnjem nivou tehnologije, ne obezbeđuje isplativost eksploatacije); troškovi otvaranja novih pogona su veliki, a procedura za dobijanje odobrenja za eksploataciju je duga i komplikovana; po okončanju eksploatacije ne obavlja se uvek odgovarajuća revitalizacija prostora; eksploatacija šljunka i peska vrši se često bez odgovarajuće kontrole i adekvatnih projekata; najveći potrošač magnezita „Magnohrom” iz Kraljeva je van proizvodnje; deo potencijalnih ležišta se nalazi unutar područja koja su pod nekim režimom zaštite; ne postoje savremeni kapaciteti za preradu arhitektonskog kamena; mnoga područja nisu obuhvaćena detaljnim hidrogeološkim istraživanjima; angažovanje nedovoljno stručnih kadrova za definisanje potencijalnosti pojedinih speleoloških objekata, neadekvatne mere zaštite i kasnijeg monitoringa posledica tokom eksploatacije i drugo.

4.2. Stanovništvo, mreža naselja i javne službe

Stanovništvo

Demografski potencijali područja Prostornog plana su: visok procenat radno sposobnog u ukupnom stanovništvu; kadrovski potencijal za razvoj poljoprivrede, kao i prerade poljoprivrednih proizvoda; pozitivan prirodni priraštaj u pojedinim opštinama/gradovima; nešto povoljnija starosna struktura u gradovima Užice i Čačak u odnosu na ostala seoska naselja; i neiskorišćen stambeni fond.

Jedno od najvećih ograničenja predstavlja stalan i kontinuiran demografski pad, potom i veoma nepovoljna starosna, obrazovna i kvalifikaciona struktura stanovništva. S obzirom na lošu ekonomsku situaciju u Republici Srbiji, u prethodnih tridesetak godina su zabeležene brojne migracije stanovništva i „pražnjenje” sela što je uticalo na pogoršanje starosne strukture sela i većeg dela područja Prostornog plana.

Mreža naselja

Osnovni potencijali za razvoj naselja su geografski položaj oko zapadnomoravskog i ibarskog razvojnog pojasa sa relativno povoljnom koncentracijom stanovništva i privrednih aktivnosti u ovim pojasima. Na području Prostornog plana je uspostavljena hijerarhija urbanih centara oko kojih su formirani areali njihovog uticaja. Generalno, razvilo se više formi nodalnih centara i areala i to:

– Manji urbani areali u ruralnom okruženju nastali su lokalnom koncentracijom stanovništva i funkcija u manjim opštinskim centrima koji su zahvaljujući lociranju industrije transformisani od zanatskih, trgovinskih i upravnih centara u naselja gradskog tipa sa razvijenim funkcijama centara. Ovom tipu najčešće pripadaju gradska naselja sa 5.000 do 20.000 stanovnika. To su centri lokalne integracije, kao osnov za ubrzani dalji razvoj, koji će zavisiti od mogućnosti diverzifikacije funkcija i participiranja u razvojnim procesima šireg regionalnog okruženja. Ovom tipu pripada većina opštinskih centara: Bajina Bašta, Ivanjica, Nova Varoš, Prijepolje, Priboj i Sjenica. Određene funkcije proizvodnog i uslužnog karaktera su koncentrisane i u naselja koji nemaju karakter urbanih, kao i ostalim manjim naseljima.

– Manje i veće aglomeracije gradskih naselja, funkcijski umrežene sa svojim suburbijima i manje-više urbanizovanim periurbanim selima prostorno su struktuirane na jezgra višeg stepena nodalnosti i na funkcijsko kompatibilna naselja okoline. Ovom tipu pripadaju regionalni i centri upravnih okruga, Užice i Čačak, čija je buduća uloga određena pozicijom u funkcijskoj integraciji republičkog prostora (Čačak) i prekograničnoj saradnji (Užice). U određenoj meri, ovom tipu pripada i Gornji Milanovac.

– Kombinacijom prostorno funkcijskih uticaja koji su uspostavljeni između regionalnih, opštinskih i subopštinskih urbanih centara i centara opština koje nemaju odlike urbanih naselja stvaraju se uslovi za formiranje složenijih regionalnih funkcijsko-urbanih sistema. Izražena je primarna linearna i policentrična aglomeracija nastala oko čvorišta zapadnomoravskog i ibarskog razvojnog pojasa, na potezu Čajetina – Užice/Sevojno – Požega – Čačak, kojoj se pridružuju Gornji Milanovac, Kosjerić, Arilje i Lučani, kao i naselja njihovog neposrednog okruženja. Aglomeracija se nastavlja na istok ka Kraljevu i dalje duž zapadnomoravskog razvojnog pojasa sve do Koridora H. Regionalnim i subregionalnim centrima u aglomeraciji neophodno je ekonomsko-privredno restruktuiranje, a razvojnom pojasu infrastrukturno uređenje i opremanje. Začetak sekundarne, subregionalne aglomeracije započinje između Priboja, Nove Varoši i Prijepolja.

Neadekvatna, slabo razvijena i nedovoljno kvalitetna putna mreža smanjuje dostupnost seoskih naselja opštinskim/gradskim centrima i njihovu međusobnu povezanost. Javnosocijalna infrastruktura u ruralnim prostorima je generalno nerazvijena. Glavni ograničavajući faktor je disproporcija u razmeštaju stanovništva i prirodnih potencijala koji se mogu aktivirati za razvoj poljoprivrede i njoj komplementarnih delatnosti.

Javne službe

Potencijali razvoja mreže javnih službi su: postojeća mreža objekata javnih službi, razvijena saobraćajna mreža i opremljenost neophodnom infrastrukturom van gradskih/opštinskih centara; primeni koncepta integrisane brige (socijalna i zdravstvena zaštita, vaspitanje i obrazovanje dece, besplatan pripremni program pred polazak u školu); uvođenje mobilnih dečjih ustanova, koje rade sa decom predškolskog uzrasta na seoskom području u postojećim objektima škola, stambenim objektima, ili namenski izgrađenim višefunkcionalnim objektima; racionalizacija objekata osnovnih škola, povećanje dostupnosti deci i poboljšanje kvaliteta nastavnog procesa; razvoj drugih vidova neformalnog obrazovanja (odrasli i drugo); redefinisanje i usklađivanje postojećih obrazovnih profila sa strukturom i potrebama privrede na lokalnom i regionalnom nivou, novi načini finansiranja uz povezivanje sa lokalnom privredom; organizovanje mobilnih zdravstvenih ekipa koje pružaju zdravstvenu, edukativnu i preventivnu uslugu, kao i razvijanje inovativnih i alternativnih programa socijalne zaštite za ugroženu populaciju stanovništva (na primer „Pomoć u kući starim, invalidnim i hronično obolelim osobama”); primena integrisanih programa kulture, turizma, obrazovanja, sporta i drugo; izgradnja tipskih multifunkcionalnih objekata (mesne kancelarije, biblioteke, prostorije za kuturno-edukativne i zabavne aktivnosti i slično) u razvojnim centrima; razvoj usluga i delatnosti autentično vezanih za lokalno područje (stari zanati, ručna radinost), kao i neiskorišćen potencijal radno sposobnog stanovništva (doškolovavanje, specijalistički kursevi, obuka itd.) i drugo

Osnovna ograničenja za razvoj i organizaciju javnih službi su: loša dostupnost dela seoskog područja, nekvalitetne saobraćajnice, nedovoljna pokrivenost područja javnim prevozom, male gustine naseljenosti i neravnomeran razmeštaj korisnika javnih službi; neadekvatna mreža vaspitno-obrazovnih objekata, loše stanje i opremljenost većine objekata isturenih odeljenja i matičnih škola, zdravstvenih stanica i ambulanti (nepostojanje i dotrajalost instalacija i sanitarnih čvorova, nedostatak fiskulturnih sala i sportskih terena, nedovoljan broj učioničkog prostora, kabineta i radionica); problemi smeštaja učenika i potreba za obezbeđenjem internatskog smeštaja ili učeničkih domova, zbog velikog priliva učenika iz drugih naselja i regiona, nedovoljno i nekvalitetno pružanje primarne zdravstvene zaštite i zapostavljena i neorganizovana mreža objekata kulture na seoskom području koji su vremenom, izgubili svoju funkciju, i drugo

4.3. Ekonomski razvoj i turizam

Ekonomski razvoj

Povoljni prostorni uslovi i raznovrsni resursi čine osnovu za razvoj područja. Glavni potencijal za privredni razvoj čini relativno kvalitetan visokostručni kadar i ostali ljudski resursi, izgrađeni privredni kapaciteti, krupna regionalna infrastruktura (saobraćajnice, železnica, aerodromi, energetski kapaciteti i infrastruktura, telekomunikacije, gasovod), prirodni resursi, naseljska i komunalna infrastruktura, javne službe, industrijska tradicija, itd. Područje Prostornog plana smatra se najočuvanijim i najbogatijim delom Republike Srbije u pogledu količine i kvaliteta bioloških resursa i biodivirziteta u celini. Prirodni potencijali za razvoj su: nemetali, mineralne sirovine, lignitsko-mrki ugalj, poljoprivredno zemljište, vodni resursi, hidroenergetski potencijali, šume, termalni izvori, alternativni izvori energije, prirodni ambijent, bogata kulturna baština. Veliki potencijal ima dalji razvoj malih i srednjih preduzeća (u daljem tekstu: MSP). U svim gradskim/opštinskim centrima postoje zapušteni industrijski/privredni lokaliteti koji se više ne koriste (braunfildi, kao napušteni proizvodni, skladišni pogoni preduzeća u stečaju i likvidaciji). Značajan resurs čini i imovina lokalne samouprave – poljoprivredno i građevinsko zemljište, poslovni prostor, objekti i drugo.

Među najvažnija ograničenja za razvoj mogu se svrstati depresirana privredna situacija sa visokom stopom nezaposlenosti, relativno niskom konkurentnošću, niskim nivoom investiranja i opremljenosti, nedostupnost finansijskih sredstava i nepovoljni uslovi finansiranja, slaba preduzetnička kultura u delu teritorije, relativno nepovoljna demografska struktura, odliv kadra, nedovoljno izgrađena i razvijena infrastruktura. Među ograničenjima su i nepovoljna obrazovna struktura stanovništva, slaba ponuda komunalno opremljenih i uređenih privrednih lokacija, strogi uslovi i standardi zaštite životne sredine i sve teži uslovi pribavljanja saglasnosti za investicije. Problemi razvoja poljoprivrede i sela su disparitet cena, usitnjenost parcela, zastarelost mehanizacije, slabo organizovanje otkupa i plasmana poljoprivrednih proizvoda, staračka domaćinstava, slaba komunalna opremljenost naselja i nedovoljno održavanje lokalnih puteva, nedostatak smeštajnih kapaciteta u turizmu, nizak kvalitet usluga.

Turizam

Potencijali za razvoj turizma zasnivaju se na: (a) povoljnom geografskom i saobraćajnom položaju područja kroz koje prolaze važni saobraćajni koridori (deonice državnih puteva, železnička pruga i planira trasa auto puta Beograd-Južni Jadran) sa petnaest graničnih prelaza prema BiH i Republici Crnoj Gori, brojni opštinski putevi koji predstavljaju atraktivne saobraćajnice i koridore kako za pristup području tako i za ambijentalne i panoramske ture (uređenje biciklističkih staze i drugo); (b) planinskim područjima Tare, Zlatibora, Zlatara, Jadovnika, Golije, Valjevsko-podrinjskih i drugih planina, koja prednjače po mogućnostima za razvoj (sa znatnim učešćem aktivnosti celogodišnjeg turizma i rekreacije, uz rekreativni, vodni, seoski, lovni, ekološki i neke druge specijalizovane vidove turizma) sa komplementarnim privrednim aktivnostima (proizvodnja zdrave hrane, šumarstvo, vodoprivreda, proizvodnja čiste energije, industrijske i zanatske prerade i drugo); visokom stepenu očuvanosti prirode posebno planina, raznovrsnim oblicima flore i faune i drugo; (v) zdravoj životnoj sredini, uz uslov intenzivnije i organizovanije zaštite, prezentacije i kontrolisanog korišćenja prirodnih vrednosti (planinski vrhovi, grebeni i padine, sa vrednostima i staništima u šumama i na pašnjacima, rečni tokovi i kanjoni reka i drugo) što pruža preduslove za razvoj turizma zasnovanog na gostoprimstvu i izvornosti seoskog domaćinstva, sa celogodišnjom ponudom (eko, etno, lovnih i drugih programa, proizvodnje zdrave hrane, etno-zanatskih proizvoda, sakupljanje šumskih plodova i drugo); (g) mogućnostima za organizovanje ponude turističkih sadržaja u ruralnim zonama (u cilju poboljšanja opšteg kvaliteta života u selima sa posebnim prirodnim resursima i mogućnostima demografske obnove, povratka ili povremenog angažovanja radno aktivnog stanovništva iz okruženja), odnosno kroz organizovanje domaćinstava u agro-turs kooperativu na nivou sela; (d) kulturno istorijskim znamenitostima (naročito spomenicima kulture, etno-vrednostima tradicionalnih sela i brojnim manifestacijama u funkciji turizma – „Regata na Drini”, Splavarenje Tarom, Sabor trubača u Guči, Sabor frulaša u Prislonici, „Pršutijada” na Mačkatu i drugo; spomen obeležjima, spomenicima tehnike (prvoj hidrocentrali „Đetinja” na Balkanu i drugo), uz intenzivniju i organizovaniju prezentaciju i korišćenje, obnovu zapostavljenih tradicionalnih zanata i drugo; (đ) Gornjem i srednjem Podrinju koje ima bogatu i raznovrsnu strukturu jedinstvenih prirodnih turističkih atrakcija koje se prožimaju sa kulturom, istorijom i tradicijom; karakteristikama reke Drine (Tare i Lima) kao i Uvca koji prolaze kroz najatraktivnije delove svoga toka, pružaju pogodnost razvoja većeg broja turističkih proizvoda i aktivnosti (splavarenja, planinarenja, ekstremnih sportova i drugo); (e) banjama, koje motivski i sadržajno posebno obogaćuju turističku ponudu u zdravstvenoj rehabilitaciji, zdravstvenoj, opštoj i sportskoj rekreaciji; termomineralni izvori i pogodna klima, izgrađeni sadržaji, predeone vrednosti i prirodne lepote omogućavaju celogodišnje korišćenje i dobru popunjenost smeštajnih kapaciteta, svrstavajući u prvom redu Pribojsku banju, Gornju Trepču, vazdušnu banju Ivanjica, zdravstvene-wellness centre na Zlatiboru i Zlataru, u važnija banjsko-turistička naselja u Srbiji; dragocenu dopunu banjskom turizmu mogu da predstavljaju prirodni potencijali i kulturna baština u okruženju koji integrišu nekoliko drugih vidova turizma kao što su izletnički, ekološki, vodni, kulturološki, seoski, lovni i drugo Ostali potencijali turističke i rekreativne ponude jesu: razvoj drugih vidova turizma, posebno gradskog, izletničkog, sportsko-rekreativnog, seoskog, ekološkog, turizma specijalnih interesovanja (paraglajding, panoramski putevi, planinarske staze, speleologija, ribolov i drugo), tranzitnog turizma i drugo; znatni ugostiteljski i nešto skromniji smeštajni kapaciteti; turistička tradicija (gostoprimstvo i gastronomija); reputacija planinskih centara Zlatibora, Tare, Zlatara i Golije (sa planiranim/potencijalnim sektorima skijalištima i ski-stadionima) i Mokre Gore (Šarganska osmica) i drugo; potencijal za razvoj lovnog i ribolovnog turizma; i drugo Raspoloživi prirodni potencijali gradova/opština područja Prostornog plana, ukazuju na neuporedivo veće mogućnosti turističkog razvoja, pod uslovom da se ti potencijali i turistička ponuda organizuju po uzoru na savremene turističke trendove i standarde.

Radi se na promociji i internacionalizaciji turizma, u skladu sa smernicama Strategije razvoja turizma Republike Srbije. Očekivane investicije u rekonstrukciju i izgradnju objekata turističke privrede, kao i primena savremenih koncepta upravljanja uticaće na povećanje standarda usluga, što će se na kratak rok odraziti na rast domaćeg a dugoročno i na rast inostranog turizma. Završena je ili u toku izrada nekoliko prostornih, urbanističkih i master planova za ovo područje, što će pomoći aktiviranju investicija u turizam. Za korišćenje navedenih turističkih potencijala značajno je obezbediti aktivno učešće gradova i opština u turističkoj ponudi i tražnji, kao i u ostvarivanju integrativne uloge turizma u odnosu na lokalnu poljoprivredu, zanatstvo, domaću radinost i drugo Potencijal predstavlja i moguđnost formiranja regionalnih i destinacijskih menadžment organizacija kako za razvoj i promociju turizma, tako i za povezivanje sa turističkim potencijalima prekograničnih područja.

Postojeća turistička i rekreativna ponuda, sem donekle u regionalnim i opštinskim centrima, Nacionalnom parku „Tara”, Parkovima prirode „Golija” i „Šargan-Mokra Gora”, planinama Zlatibor, Zlatar, Rudnik, banji Gornja Trepča, nedovoljno je razvijena i afirmisana. Razvoj turizma prate sledeći ograničavajući faktori: nedovoljan obim turističkog prometa, mali procenat učešća stranih turista, neadekvatan turistički proizvod, nedovoljna iskorišćenost kapaciteta tokom godine, siromaštvo domaćeg tržišta turističke tražnje i drugo Ograničenja turističke ponude na lokalnom nivou su: nedovoljna zastupljenost kvalitetnih smeštajnih kategorija komercijalnog karaktera; nepovoljno funkcionalno i tehničko stanje većine smeštajnih kapaciteta; nedovoljna zastupljenost sadržaja celogodišnje turističko-rekreativne ponude u prostoru; nedovoljno razvijena drumska (regionalna a posebno lokalna), rečna, komunalna i turistička infrastruktura kao osnova za aktiviranje novih turističkih kompleksa i punktova u prostoru; nepovoljna demografska i obrazovna struktura stanovništva, neobnavljanje tradicionalnih aktivnosti i nizak nivo opremljenosti naselja komunalnom infrastrukturom i sadržajima javnih službi (bez čega je teško ostvariti i organizovati uključivanje sela u turističku ponudu i razvoj seoskog turizma); nedovoljna uređenost pratećih sadržaja drumskih puteva sa objektima za potrebe turista; nekompletan turističko-informacioni sistem u pogledu promocije turizma kao i registracije, kategorizacije i kontrole objekata u funkciji turizma; nedostatak i nizak nivo obučenosti kadra u turističkom menadžmentu i marketingu; nedovoljna zaštita prirode, uređenja i unapređenja turističkih prostora; pojave nemarnog odnosa prema prirodnoj sredini koje ugrožavaju turistički imidž (divlje deponije, bacanje smeća u reke, neuređen predeo, neplanska gradnja). Na području Prostornog plana, kao u ostalom i na većem delu područja Republike Srbije, nije izvršeno usklađivanje sa klasifikacijom i kategorizacijom smeštajnih objekata prema turističkom zakonodavstvu EU, kao ni prilagođavanje novim trendovima turističke tražnje koji zahtevaju selektivni turizam i specijalizovane smeštajne kapacitete. Ograničenja za razvoj turizma na nacionalnom nivou su: nedovoljna državna sredstva iz kojih se obezbeđuje finansiranje kapitalne infrastrukture (prvenstveno za potrebe iniciranje razvoja turističko-rekreativne infrastrukture i boljeg povezivanja turističkih destinacija i kompleksa prema saobraćajnim koridorima); nedovoljno razvijen sistem fiskalnih, kreditnih i drugih subvencija, koje bi mogle da privuku tržišno predfinansiranje i ulaganje u razvoj turizma i zaštitu prirodnih i kulturnih vrednosti područja; nepostojanje celovitih i usklađenih zakonskih okvira kojim se utvrđuju prava, potrebe, interesi i obaveze u obezbeđenju uslova za razvoj lokalnih zajednica u zaštićenim prirodnim dobrima, na osnovu kojih je moguće obezbediti realne kompromise sa zahtevima i potrebama zaštite; nedovoljno definisane kompetencije upravljanja održivim razvojem turizma u zaštićenim područjima, što se naročito odnosi na interesno organizovanje turističkih i drugih razvojnih subjekata; tretman delova regiona kao pograničnih-perifernih (što je u prethodnom periodu predstavljao jedan od uzroka izostanka značajnijih ulaganja i investiranja u turizam). Ograničenja razvoju turzima mogu biti i konkurencija turističkih destinacija u regionalnom i međunarodnom okruženju, nastavak sporog odvijanja procesa privatizacije i priliva investicija u turizmu. Poseban problem razvoja akvatičkog turizma predstavlja zagađenje voda (kako sa područja Prostornog plana tako iz Republike Crne Gore i BiH). Razvojem turističke ponude broj turista na planskom području će se povećati, pa se mora računati sa proporcionalnim opterećenjem životne sredine usled povećane potrošnje resursa (otpadne vode, čvrsti otpad) i, u manjoj meri, sa zagađivanjem vazduha i bukom, zbog većeg intenziteta saobraćaja.

4.4. Infrastrukturni sistemi

Saobraćaj

Potencijali razvoja saobraćajne infrastrukture su: povoljan saobraćajno – geografski položaj sa stanovišta graničnog područja, koji je potrebno valorizovati poboljšanjem veza sa centralnom Srbijom, zapadnomoravskim pojasom industrijskog razvoja kao i sa Republikom BiH i Crnom Gorom; mreža DP kojom se ostvaruju veze sa susednim opštinama i regionima, kao i sa važnijim koridorima, a od posebnog značaja je zapadnomoravski koridor (DP broj 5) i koridori DP broj 21 i broj 21.1 koji integrišu područje Prostornog plana po pravcu sever – jug; potencijalni koridori autoputeva E-761 (zapadnomoravski) i E-763 (Beograd – Južni Jadran), koji se ukrštaju kod Preljine i Požege i kojim će se povećati saobraćajna dostupnost područja i poboljšati veze sa susednim državama i regionima; lokalna mreža puteva koja sama po sebi predstavlja potencijal daljeg razvoja, koji će biti u skladu sa razvojem poljoprivrede, privrede i turizma; koridori železničkih pruga čiji potencijali nisu u dovoljnoj meri iskorišćeni imajući u vidu prednosti železničkog saobraćaja po pitanju ekonomičnosti i zaštite životne okoline u odnosu na drumski saobraćaj; vojni aerodromi u Užicu i Sjenici, sa mogućnošću prijema i otpreme aviona u civilnom vazdušnom saobraćaju; prirodni preduslovi za razvoj biciklističkog saobraćaja u cilju povezivanja sa regionima, naročito u zaštićenim područjima; izgradnja logističkih centara na teritorijama gradova Užice i Čačak u cilju uspostavljanja kompatibilnosti saobraćajnog sistema i racionalizacije transportnog procesa i drugo

Ograničenja razvoja su prirodno-geografska, organizaciona, razvojna i finansijska, i to: nepovoljne karakteristike terena brdsko-planinskog reljefa ispresecanog vodenim tokovima i nepovoljni klimatski uslovi tokom zimskih meseci; proces izgradnje auoputskih koridora je u fazi izrade projektne dokumentacije i njegova realizacija nije izvesna u skorijem vremenskom periodu; nekompletna mreža državnih puteva, po pitanju neizgrađenih i neprohodnih deonica, nestandardnih tehničko-eksploatacionih elemenata i nepostojanja savremenog kolovoznog zastora na pojedinim deonicama; saobraćajno opterećenje državnih puteva, sa kritičnim vrednostima na deonicama u zoni gradskih/opštinskih centara koja premašuju projektovane kapacitete; prolazak DP I reda kroz centar gradskih naselja, sa svim svojim negativnim posledicama po život i rad ljudi, životnu sredinu i bezbednost; nedostatak puteva sa savremenim kolovozom u kategoriji opštinskih i nekategorisanih puteva; nedovoljna finansijska sredstva za održavanje, imajući u vidu visoku cenu rekonstrukcije koja podrazumeva izgradnju savremenog kolovoza, proširenje poprečnog profila i obnavljanje signalizacije; loše stanje železničke infrastrukture što je dovelo do smanjenog obima putničkog i teretnog saobraćaja; veliki broj putno-pružnih prelaza u nivou i visoka cena rekonstrukcije; visoka cena obnove vojnih aerodroma i izgradnje pratećih sadržaja; nepostojanje odgovarajuće infrastrukture za nemotorni saobraćaj što dovodi do mešanja sa motornim saobraćajem i drugo

Vodoprivreda

Potencijali razvoja vodoprivrede zasnivaju se na: mogućnostima realizacije akumulacije sa sezonskim/godišnjim regulisanjem protoka, koje su okosnice više regionalnih sistema za snabdevanje vodom naselja; mogućnostima preusmeravanja dela voda Uvca u sliv Velikog Rzava, što bi u kriznim malovodnim periodima bilo neophodno za održavanje u funkciji brojnih nizvodnih vodovodnih sistema; mogućnostima korišćenja resursne rente vodnih potencijala koji se čuvaju u visokim klasama kvaliteta, akumulišu i usmeravaju prema udaljenim potrošačkim područjima; mogućnostima realizacije dela kaskade vrlo značajnih višenamenskih akumulacija i hidroelektrana na potezu Srednje Drine (opština Bajina Bašta) Republike Srbije i Republike Srpske; i drugo

Problemi koji čine složenijim integralne razvojne projekate imaju dva uzroka: (a) problemi koji su izvan upravljačkog obuhvata, koji se odnose na fenomene geofizičkog karaktera (nepovoljni vodni režimi), i (b) problemi kvaliteta voda, nastali zbog nepovoljnog antropogenog delovanja na neke od vodotoka regiona. Ključna ograničenja su sledeća: izrazita vremenska neravnomernost protoka kao jedan od glavnih prirodnih, geofizičkih problema koji treba rešavati razvojnim projektima; vodni režimi svih vodotoka su izrazito bujični, što jako otežava uslove korišćenja i zaštite voda i zaštite od voda.; vodovodni sistemi su koncepcijski dobro građeni, ali su loše održavani, sa velikim gubicima koji su u nekim gradovima veći od 40%; ne održava se u zakonski propisanim uslovima takozvano. vodno zemljište, u kome se, prema Zakonu o vodama, ali i prema svim drugim planskim dokumentima (uključiv i PPRS) ne smeju graditi objekti osim onih koji služe za vodoprivredne potrebe; zbog orografskih, klimatskih i pedoloških uslova dosta su ograničeni zemljišni resursi u klasama pogodnim za navodnjavanje, te nema mogućnosti za razvoj velikih sistema za navodnjavanje.

Energetika

Potencijal u elektroenergetskoj infrastrukturi predstavljaju mogućnosti za racionalizaciju potrošnje, povećanje energetske efikasnosti i smanjenje gubitaka u prenosu i distribuciji elektroenergije, kao i korišćenju konvencionalnih i obnovljivih izvora energije (u daljem tekstu: OIE) naročito hidroenergije, biomase, geotermalne, solarne energije, vetroenergije i energije malih hidroelektrana. Na području Prostornog plana nalaze se potencijali za eksploataciju uglja (Štavalj), dok u hidroenergetskom potencijalu najveći značaj imaju postojeće hidroelektrane.

Osnovna ograničenja su: neracionalno korišćenje električne energije za grejne potrebe, kao i velika specifična potrošnja energije po jedinici proizvoda u industriji; neodgovarajući kvalitet i kvantitet elektroenergetske mreže i objekta na distributivnom nivou; zastarelost delova mreže po svim naponskim nivoima; nedefinisan odnos snaga transformacije na 110 kV naponu; nepostojanje čvorišta na naponu 35kV koji bi smanjili dužinu vodova 10 kV; nedostatak finansijskih sredstava u saniranju i modernizaciji slabih tačaka u sistemu prenosa i distribuciji električne energije i drugo

Telekomunikacije

Osnovni potencijal razvoja telekomunikacija je kvalitetna magistralna mreža optičkih kablova. Svi gradski/opštinski centri su dobro povezani što omogućava dalje širenje mreže optičkih kablova ka opštinskim subcentrima i centrima zajednica naselja. Ovakva mreža je potencijal za razvoj kako fiksne telefonske mreže, tako i internet mreže.

Glavno ograničenje razvoja telekomunikacija predstavlja slaba razvijenost pristupne mreže, posebno u brdsko-planinskim i perifernim delovima područja Prostornog plana.

Komunalna infrastruktura

Potencijali za razvoj komunalne infrastrukture ogledaju se u: relativno zadovoljavajućoj komunalnoj opremljenosti gradskih/opštinskih centara; definisanim projektima zatvaranja, sanacije i remedijacije postojećih gradskih/opštinskih deponija, kao i lokalnih planova upravljanja otpadom; započetoj izgradnji regionalnih sanitarnih deponija (Užice i Nova Varoš); aktivnostima na preradi posebnih tokova otpada i individualnim inicijativama za reciklažom i preradom pojedinih tipova otpada; formirana humana i stočna groblja na teritorijama svih gradova/opština, kao i u manjoj ili većoj meri opremljene i uređene zelene i robne pijace.

Ograničenja se manifestuju kroz: tendencije deponovanja otpada na starim gradskim/opštinskim deponijama; zagađenje vode, vazduha i zemljišta usled lokacija nesanitarnih odlagališta otpada; neregulisano pitanje deponovanja otpada iz ruralnih sredina; nepostojanje sistema odlaganja isključivo opasnog otpada; nepostojanje regionalnog plana upravljanja otpadom, nezadovoljavajući način održavanja gradskih grobalja, odnosno neregulisane nadležnosti javnog sektora za seoska groblja; popunjene kapacitete i potrebe za proširenjem grobalja; nezadovoljavajuće higijenske uslove pijaca (zelenih i stočnih) i drugo.

4.5. Zaštita prostora

Životna sredina i prirodne vrednosti

Glavni potencijali u pogledu parametara životne sredine ogledaju se u sledećem: 1) kvalitet vazduha (osim u gradovima Užice, Čačak i opštini Lučani) može se svrstati u zadovoljavajući, a u pojedinim opštinama kao izuzetan (Čajetina, Arilje, Ivanjica, Sjenica, Prijepolje, Bajina Bašta) za život stanovništva i razvoj zdravstveno – lečilišnog i rekreativnog turizma; do sada korektno sprovođen monitoring u pojedinim gradovima/opštinama (Užice, Čačak, Kosjerić, Požega, Sjenica), uz mogućnost konkurisanja kod pristupnih fondova EU za uspostavljanje integralnog monitoringa kvaliteta vazduha; mogućnost fazne sanacije izvora i posledica zagađenja iz rudarstva i industrije, eksploatacije nemetaličnih mineralnih sirovina; 2) očuvan kvalitet vodoizvorišta i postojećih vodoakumulacija (tri na Uvcu – Uvac, Kokin Brod, Radoinja, Limu – Potpeć, Đetinji – Vrutci, Drini – Bajina Bašta, Belom Rzavu – Lazići, Crnom Rzavu – Zlatibor) i mogućnost korišćenja geotermalnih izvora u energetske i zdravstveno lečilišne i rekreativne svrhe; 3) uglavnom zadovoljavajući kvalitet zemljišta (osim u Lučanima, Užicu, Gornjem Milanovcu, Čačku i Požegi, gde je narušen rudarskim aktivnostima i aktivnostima u industriji) i velike površine pod šumama; 4) relativno povoljan kvalitet životne sredine na većem području Prostornog plana, koji se u zonama zaštićenih prirodnih i nepokretnih kulturnih dobara, vodoizvorišta i vodoakumulacija, ruralnom zaleđu gradova/opština i banjskim područjima može se oceniti kao izuzetno povoljan; 5) uvedeni ekološki standardi u najvećim preduzećima u regionu, porast ekološke svesti građana, nevladinih organizacija, javnog sektora, kao i osnovanje ekološki fondova na nivou lokalnih samouprava i drugo Potencijal predstavljaju i područja sa prirodnim vrednostima koja su identifikovana kroz odgovarajuće programske dokumente (Ramsarsku konvenciju, EMERALD mrežu, IBA, IPA i PBA projekte, program UNESCO „Čovek i biosfera” (MaB) i drugo). Potencijal predstavljaju i područja koja će biti obuhvaćena mrežom ekološki značajnih područja (Natura 2000) na osnovu evropskih direktiva o staništima i pticama (Special Areas of Conservation – SACs i Special Protection Areas – SPAs).

Osnovna ograničenja u pogledu kvaliteta životne sredine i prirodnih vrednosti su: pojave prisustva teških metala kao suspendovanih čestica u vazduhu i zemljištu, kojim se posredno zagađuju i vodotoci i vodoakumulacije (Sevojno, Gornji Milanovac, Lučani, Čačak, Užice); ispuštanje jalovine u vodotokove („Rudnik”); brojni izvori zagađenja (industrija, eksploatacija mineralnih sirovina), nepostojanje integralnog monitoringa (posebno u pogledu zagađenja zemljišta, vazduha i vode, kao i buke na lokacijama rudarskih aktivnosti, infrastrukturnih koridora, kvaliteta voda u rekama akumulacijama i izliva otpadnih voda, SEVESO i drugih industrijskih postrojenja) i nedostatak lokalnih ekoloških akcionih planova i dugoročnih lokalnih i regionalnih programa zaštite i unapređenja životne sredine kao i katastra zagađivača; industrijska proizvodnja koja je samo delimično (u pojedinim postrojenjima) prilagođena uslovima zaštite životne sredine; infrastrukturna neopremljenost (posebno PPOV) uz problem evakuacije komunalnog i opasnog otpada (koji se zbirno deponuju na lokalne nesanitarne deponije) i njegovo slobodno deponovanje u seoskim sredinama; uticaj poljoprivredne proizvodnje na kvalitet zemljišta; pojave nepoštovanja relevantne planske i projektne dokumentacije, što doprinosi degradaciji prostora i korišćenju pojedinih resursa preko granica obnovljivosti; ekonomska nerazvijenost i nizak kvalitet života i životnog standarda u većini gradova/opština; relativno loša zdravstvena slika stanovništva u pojedinim gradovima/opštinama (Užice, Lučani) kao rezultat povećane zagađenosti životne sredine i drugo.

Nepokretna kulturna dobra

Veliki broj NKD predstavljaja potencijal za afirmaciju područja kao turističke destinacije. Potencijal predstavlja i mogućnost razvoja transgranične saradnje sa Crnom Gorom i BiH, sa ciljem pokretanja zajedničkih inicijativa u pogledu integralne zaštite kulturnih dobara, ali i mogućnost integrisanja kulturnog nasleđa sa prirodnom baštinom planskog područja (Nacionalni park „Tara”, Park prirode „Golija” i „Šargan-Mokra Gora”, specijalni rezervat prirode „Uvac”, i drugo), i uključivanje kulturnog nasleđa u programe i aktivnosti lokalnih turističkih organizacija.

Ograničenja se manifestuju u nedovoljnoj zaštiti, konzervaciji i obnovi kulturnih dobara (posebno onih i ruralnim, perifernim područjima) u proteklom periodu, nedovoljnoj integraciji kulturne sa prirodnom baštinom, nedovoljnoj valorizaciji i prezentaciji NKD, nedostatku definisanih zona zaštite i sprovođenja mera zaštite NKD, slaboj dostupnosti NKD usled nerazvijene putne i ostale infrastrukturne mreže, nezadovoljavajućoj uređenosti vangradskih dobara (posebno arheoloških nalazišta, crkava i seoskog etno nasleđa u teško dostupnim planinskim selima).

5. SWOT analiza

Na osnovu analize potencijala i ograničenja područja Zlatiborskog i Moravičkog upravnog okruga i sagledavanja koncepcije regionalnog prostornog razvoja i trendova razvoja u okruženju, izdvojene su osnovne snage, slabosti, mogućnosti i pretnje budućem razvoju ovog područja (Tabela I-19).

Tabela I-19: Analiza SWOT

SNAGE (postojeće) SLABOSTI (unutrašnje) Geografsko-saobraćajni položaj na pravcu prema Jadranskom moru (Crnoj Gori) i BiH (infrastrukturni koridor prema Južnom Jadranu sa postojećim drumskim pravcem, planiranim autoputem i železničkom prugom Beograd-Bar, zapadnomoravski putni pravac sa produžetkom ka Republici Srpskoj i drugim delovima BiH i drugo);Izdašni i kvalitetni vodni (u središnjem delu Drine, na Velikom Rzavi, Limu i Uvcu) i šumski resursi;Pogodnost za poljoprivrednu proizvodnju, sa lokalnom tradicijom posebno u stočarstvu i voćarstvu, naročito jagodičastog voća u čemu je područje među regionalnim i evropskim liderima;Specifične klimatske i ekološke odlike područja sa župskom i planinskom klimom, područja dobro očuvane životne sredine, sa smanjenim antropogenim uticajem na kvalitet životne sredine;Ekonomska infrastruktura sa relativno razvijenom regionalnom saobraćajnom i energetskom infrastrukturom; uspešnim privrednim kapacitetima (za proizvodnju hrane, metalski, hemijski, tekstilni, nemetali, drvni, i drugo); mogućnosti za izgradnju industrijskih zona na novim (grinfild) i zapuštenim lokacijama (braunfild); razvijene preduzetničke aktivnosti; poboljšana investiciona i poslovna klima; industrijska tradicija, postojeći brendovi i jeftinija radna snaga; porast učešće zaposlenih u privatnom sektoru i porast učešća MSP (u raznim industrijskim i uslužnim delatnostima); bolja saradnja između javnog sektora, privatnog sektora i NVO; relativno veliki kadrovski potencijal i poboljšana obrazovna struktura stanovništva; povišen kvalitet i osposobljenost lokalne uprave i drugo;Značajni turistički potencijali, turistička tradicija i kulturno nasleđe, kvalitetni turistički centri i lokaliteti (za stacionarni turizam sa celogodišnjim vidovima ponude u prostoru – Golija, Zlatibor, Zlatar, Tara i Drina; banjski turizam, kulturni, manifestacioni, izletnički, lovni, rafting, ribolovni, sportsko-rekreativni i drugi vidovi turizma);Zaštićena i očuvana prirodna i nepokretna kulturna dobra kao značajan faktor razvoja;Relativno razvijena mreža javnih službi (školstvo, kultura, zdravstvena i socijalna zaštita);Regionalne i lokalne institucije za podršku razvoju: Regionalna agencija za razvoj Zlatibora (sa kancelarijama u Kosjeriću, Prijepolju, Priboju) i Regionalna agencija za prostorni i ekonomski razvoj Raškog i Moravičkog upravnog okruga, Agencija za MSP Užice, RPK Užice i RPK Kraljevo, odeljenje u Čačku, lokalne kancelarije za razvoj, opštinski privredni saveti, udruženja preduzetnika, doneti prostorni planovi, lokalne strategije održivog razvoja, master planovi i drugo; iTransgranična saradnja i integracija kulturnog nasleđa i prirodne baštine. Nedovoljno i neadekvatno korišćenje raspoloživih resursa i drugih potencijala za razvoj, posebno za razvoj vodoprivrede, šumarstva i turizma; udaljenost od multimodalnih evropskih koridora (usled nedovoljno razvijenih i/ili kvalitetnih uzdužnih i poprečnih saobraćajnih veza);Porast siromaštva, naročito na selu i pojedinih socijalnih i etničkih grupa, koje se ne smanjuje usprkos prisutnom privrednom rastu;Neravnomernost teritorijalnog razvoja, teritorijalna polarizacija i pojava novih nerazvijenih opština/područja, kao posledica dejstva tranzicijskih faktora (takozvano. „tranziciono siromaštvo”); nedovoljna tržišna konkurentnost (tehnološko zaostajanje slaba proizvodna i teritorijalna povezanost i drugo); slučajevi nezavršene privatizacije i restrukturiranja u privredi; velika nezaposlenost uz odliv mlađeg i kvalifikovanog stanovništva); zaostajanje razvoja u ruralnom području (mali broj savremenih gazdinstava, usitnjenost poseda, slaba organizovanost plasmana poljoprivrednih proizvoda); odsustvo banaka na delu područja (Sjenica), i drugo;Nezadovoljavajuće stanje infrastrukturnih sistema: železničke pruge, DP II reda i lokalne putne mreže; vodne (posebno sistema sistema kanalisanja i tretmana otpadnih voda), telekomunikacione infrastrukture (nizak nivo digitalizacije fiksne telefonske mreže, loše stanje u telekomunikacijama i nedovoljno brz informacioni razvoj) i drugo;Nedovoljna uređenost prostora za potrebe celogodišnje turističke ponude, nedovoljna povezanost turizma sa poljoprivredom i drugim komplementarnim delatnostima;Znatan broj ruralnih naselja zahvaćenih procesom depopulacije (demografske recesije) i migracija u gradska/opštinska središta, što otežava njihovo infrastrukturno opremanje, podsticanje razvoja i oživljavanje;Zanemarljivo korišćenje obnovljivih izvora energije, uz izraženu energetsku neefikasnost u privredi i domaćinstvima.Problemi zaštite životne sredine zbog: niskog nivoa razvijenosti komunalnih usluga, a posebno zbog nefunkcionisanja sistema upravljanja otpadom; zagađivanja rečnih tokova, pojava erozije; porasta bespravne izgradnja i neracionalnog korišćenja zemljišta i drugo;Nedostatak sredstava i nizak nivo domaćih investicija za ulaganje u razvoj i zaštitu životne sredine. (učešće investicija u BDP-u od oko 25%);Nedovoljno razvijeni institucionalni, organizacioni, kadrovski i drugi aranžmani za upravljanje regionalnim razvojem, kao i slaba koordinacija aktera u raznim oblastima; nedovoljan finansijski nivo i fiskalna autonomija lokalne samouprave; nedostatak partnerstva javno-privatnog sektora; iNedovoljna regionalna saradnja, iako u začetku među nekim opštinama (na primer, u oblasti infrastrukture, zaštite životne sredine, turizma itd). MOGUĆNOSTI (razvojni potencijali) PRETNJE (razvoju) Izgradnja transnacionalne, nacionalne i regionalne infrastrukture, razvoj privredne saradnje i formiranje klastera u MSP, poljoprivrednoj proizvodnji (posebno voćarstva i stočarstva) i turizmu (Golija, Zlatibor, Zlatar, Tara i Drina; i drugo) predstavljaju okosnicu interregionalne, intraregionalne i međuopštinske saradnje, naročito za povećavanje regionalne i lokalne konkurentnosti i izvozne orijentacije firmi;Planirana izgradnja infrastrukturnog koridora ka Južnom Jadranu (sa autoputem, modernizacijom pruge, aerodromom i drugim sistemima), kao i poprečne saobraćajne veze sa regionalnim okruženjem u Srbiji i BiH (Republici Srpskoj) predstavljaju razvojnu šansu područja Prostornog plana koja omogućava unapređenje saobraćajnih privrednih, kulturnih i drugih veza i bolje pozicioniranje područja;Obnova i poboljšanje radnih performansi postojećih hidro-energetskih sistema i izgradnje novih vodoprivrednih objekata na Velikom Rzavu, Limu, Skrapežu; potencijal rudarsko-energetskog kompleksa u Štavlju;Šumski potencijal i proizvodnja drvne mase, koja može da se iskoristi za razvoj malih kapaciteta – proizvodnih i pratećih uslužnih delatnosti u obodnim naseljima, uz ispunjavanje ekoloških kriterijuma u skladu sa propisima iz oblasti zaštite životne sredine;Poljoprivredno ekološki potencijal područja sa svim uslovima za proizvodnju „zdrave hrane” i organizovanje prerađivačkih kapaciteta, sticanje karakterističnog obeležja „brenda” za specifične proizvode, posebno mesa i voća; Brojni i različiti potencijali za održivi razvoj turizma, kao što su: manifestacije (Guča i drugo); reke Drina, Uvac i Lim sa jezerima (rafting, mala nautika, ribolov i drugo); Tara, Golija, Zlatibor, Zlatar, Jadovnik i druge planine (odmor, skijanje, rekreacija i drugo), banjska mesta, zaštićena prirodna i kulturna dobra; Održivo korišćenje i uključivanje u turističku prezentaciju zaštićenih prirodnih područja i NKD;Potencijal dijaspore za različite vidove uključivanja u privredni razvoj i unapređenje životne sredine (prenos znanja i tehnologija, ulaganje u otvaranje novih kapaciteta, uključivanje u izgradnju turističke infrastrukture i slično);Porast interesovanja za investiranje u razvoj lokalne privrede (povlašćeni izvoz u EU za neke sektore i privlačenje SDI), MSP, infrastrukture (posebno energetske), ekološku zaštitu, korišćenje OIE, javno-privatno partnerstvo, opremanje lokacija za razvoj turizma i drugih delatnosti i drugo; iUnapređenje upravljanja razvojem, formiranje i razvoj regionalnih institucija, unapređenje sistema obrazovanja, profesionalizacija kadrova, veće angažovanje visokoobrazovanog kadra i podrška inovaciji znanja, naročito menadžerskog kadra u javnom i privatnom sektoru. Nastavljanje negativnih demografskih tedencija, posebno na ruralnom području, uz odliv stručnog kadra i porast siromaštva; Nedovoljna međuregionalna, prekogranična i međunarodna saradnja u cilju osnaživanja razvoja regiona, očuvanja prirodnih resursa i održivog razvoja, posebno korišćenja potencijala planinskih područja (razvoj turizma, zaštita prirode i drugo); oklevanje da se nastavi sa tranzicijskim reformama, ili nastavak reformi bez opšteregionalnog dijaloga i konzensusa o strateškim pravcma održivog razvoja, u svim njegovim osnovnim dimenzijama i aspektima (ekološko-prostornim, socijalnim, ekonomskim i drugim);Efekti svetske finansijske i ekonomske krize i moguće posledice za izvoznike i druga preduzeća, turističke usluge i lokalne budžete, jaka svetska konkurencija;Dinamika restrukturiranja i privatizacije, alternative razvoja, koje nisu uvek zasnovane na principima održivosti;Zadržavanje postojećeg sistema upravljanja dobrima od javnog interesa – ubiranja i raspodele „resursnih renti” (vodne, šumske, mineralne), i nerešavanje pitanja stimulacija i kompenzacija na područjima sa uspostavljenim različitim režimima zaštite koji mogu predstavljati „ograničavajući faktor” za razvoj lokalnih zajednica, naročito na ruralnom području;Neadekvatan odnos prema prirodnom i kulturno-istorijskom nasleđu i njihovom korišćenju za razvoj turizma i ugrožavanje bespravnom gradnjom; slabo upravljanje prirodnim resursima, pojave degradacije životne sredine i neobrađenost dela poljoprivrednog zemljišta;Spora dinamika unapređenja infrastrukture (saobraćajne, energetske, vodoprivredne, telekomunikacione, socijalne / javnih službi i servisa); loše stanje i slabo korišćenje železnice i drugoIzostajanje konkretnih programa i projekata, odnosno nedostatak planske i projektne podrške za korišćenje domaćih i stranih namenskih fondova;Nepostojanje efikasnog sistema organizacije upravljanja, finansiranja i monitoringa razvoja; sporost rasta novih MSP i privlačenja SDI; nedovoljno razvijena preduzetnička kultura; nedostatak znanja MSP o izazovima u pogledu usaglašavanja sa otvorenom tržišnom ekonomijom, rizicima globalne finansijske krize i rizicima neprilagođavanja poslovanja i formiranja klastera; barijere za razvoj lokalnog biznisa, usled visokih poreza i drugih nameta; održavanje nestimulativnih lokalnih propisa na privlačenje i razvoj industrije i trgovine.Nepostojanje fondova ili ograničeni finansijski resursi za smanjenje regionalne nerazvijenosti; nepovoljni uslovi kreditiranja, nedostatak javnih finansija za iniciranje i izgradnju industrijskih zona i parkova, nerazvijeni modaliteti javno-privatnog partnerstva u aktiviranju i korišćenju resursa, investicijama, i drugo; iVisoki troškovi prilagođavanja ekološkim i zahtevima klimatskih promena.

II. Principi, ciljevi i opšta koncepcija Regionalnog prostornog razvoja

Vizija i principi regionalnog prostornog razvoja

Vizija razvoja područja Prostornog plana je da bude ravnomerno razvijen, konkurentan i integrisan sa okruženjem (sa područjima statističko-planskih regiona Šumadija i Zapadna Srbija i Kolubarski i Mačvanski upravni okrug, kao i sa susednim pograničnim opštinama i regionima u BiH (Republici Srpskoj) i Republici Crnoj Gori. To podrazumeva aktiviranje i mobiliziranje teritorijalnog kapitala, održivo korišćenje prirodnih i stvorenih resursa, dugoročnu obnovu i razvoj ljudskih resursa, saobraćajnu pristupačnost i infrastrukturnu opremljenost, razvoj privrede i institucija, zaštitu prirodnog i kulturnog nasleđa kao faktora razvoja i zaštitu životne sredine. Područje Prostornog plana će biti društvena i prostorna zajednica koja će težiti: postizanju ravnoteže između ekonomskog rasta, socijalne pravičnosti i zaštite životne sredine; razvoju i diversifikaciji privredne strukture; razvoju preduzetništva i društveno odgovornog poslovanja; kvalitetnoj i dostupnoj mreži javnih službi i infrastrukturnih sistema; očuvanoj životnoj sredini; efikasnoj lokalnoj i regionalnoj administraciji i bogatijem kulturnom životu.

Područje Prostornog plana raspolaže značajnim, ali nedovoljno aktiviranim prirodnim potencijalima i teritorijalnim kapitalom. Osnovni principi prostornog razvoja su: unapređenje teritorijalne kohezije; održiva životna sredina uz primenu načela zaštite, prevencije i predostrožnosti; zaštita i održivo korišćenje prirodnih resursa; prostorno-funkcionalna integrisanost i transgranično povezivanje sa okruženjem; povećanje konkurentnosti i efikasnosti; policentrični teritorijalni razvoj (posebno manjih urbanih centara i jačanje veze sela i gradskih naselja); zaštita, uređenje i održivo korišćenje prirodnog i kulturnog nasleđa; unapređenje saobraćajne pristupačnosti; dostupnosti informacijama i znanju; razvoj kulturnog i regionalnog identiteta; subsidijarnost i javno-privatno partnerstvo; veća transparentnost u donošenju odluka; permanentna edukacija građana i administracije i učešće javnosti u odlučivanju; zaštita javnog interesa, javnih dobara i dobara u opštoj upotrebi.

2. Opšti ciljevi Regionalnog prostornog razvoja

Opšti ciljevi razvoja i uređenja područja Prostornog plana su:

odgovorno upravljanje razvojem, uređenjem i zaštitom prostora u skladu sa realnim potencijalima i ograničenjima prirodnih i stvorenih vrednosti i dugoročnim potrebama ekonomskog i socijalnog razvoja i zaštite životne sredine;

uravnotežen razvoj na intraregionalnom i interregionalnom nivou, podsticanje razvoja (infrastrukture, poljoprivrede, turizma, energetike, rudarstva i drugo), povećanje dostupnosti područja i iniciranje transgraničnih programa za prigranična područja; brži privredni rast od prosečnog za Republiku Srbiju sa osloncem na urbane centre državnog značaja (Užice i Čačak) i manje urbane centre u njihovom polju uticaja (Čajetina, Požega, Lučani, Arilje), na perifernom i transgraničnom delu područja (Kosjerić, Bajina Bašta, Prijepolje, Gornji Milanovac, Priboj, Nova Varoš i Ivanjica);

unapređenje kvaliteta života i stvaranje uslova za demografsku obnovu, zadržavanje i podsticanje naseljavanja i povratka stanovništva, posebno u ekonomski zaostale ruralne predele i centre, investiranjem u izgradnju, obnavljanje i održavanje infrastrukture, javnih službi i usluga, očuvanjem i unapređenjem prirodnog i kulturnog nasleđa, razvojem ekonomski isplativih i statusno privlačnih aktivnosti;

maksimizovanje komparativnih prednosti i minimizovanje dejstva ograničavajućih razvojnih i upravljačkih faktora, sa ciljem da se ojača ukupni teritorijalni kapital i konkurentska sposobnost u ekonomskom, socijalnom, kulturnom i drugom smislu, te da se prošire mogućnosti za saradnju sa partnerima u regionalnom, republičkom, transgraničnom i evropskom okruženju;

Ostvarenje ovih ciljeva postićiće se:

mobiliziranjem teritorijalnog kapaciteta područja, polazeći od prioritetnih planskih rešenja i aktivnosti i konkurisanja regiona i opština/gradova za korišćenje instrumenata IPA za pretpristupnu podršku Evropske unije (IPA instrument for pre-accession assistance), bilateralnih i multilateralnih donatora (PRO Program razvoja opština u jugozapadnoj Srbiji, Japanska agencija za međunarodnu saradnju, USAID MEGA program i drugo), United Nations Development Assistance Framework (UNDAF, 2011-2015), kao i republičkih sredstava za: a. uravnotežen i održiv regionalni razvoj, a naročito za podsticanje razvoja nerazvijenih lokalnih zajednica (kao što su izgradnja nacionalne, regionalne i lokalne infrastrukture, profitabilnih privrednih pogona, uređenje površina za potrebe turističkih područja i privrednih zona, stvaranje stimulativnog poslovnog okruženja i drugo); b. održiv ruralni razvoj i v. održivo korišćenje prirodnih resursa, prirodnog i kulturnog nasleđa;

zaštitom životne sredine, odnosno: a. sprečavanjem degradacije prirodnih resursa i dobara i neracionalnog korišćenja prostora (posebno planinskih područja i zona zaštite vodoakumulacija); b. zaštitom poljoprivrednog i šumskog zemljišta od neplanskog širenja izgradnje u dolinsko-kotlinskim područjima, rubnim zonama gradova i većih urbanih naselja i infrastrukturnim koridorima, i slično; v. zaštitom vazduha, rekultivacijom i revitalizacijom zemljišta u zonama eksploatacije mineralnih sirovina; g. zaštitom poljoprivrednog zemljišta od degradacije pašnjaka, kao i od gubljenja iz poljoprivredne proizvodnje značajnih površina poljoprivrednog zemljišta i sl; d. usklađivanjem organizacije, uređenja i korišćenja prostora sa potrebama zaštite teritorije, stanovništva, aktivnosti, prirodnih i stvorenih resursa od elementarnih nepogoda; i đ. efikasnim upravljanjem otpadom i povećanjem energetske efikasnosti;

dispergovano-koncentrisanim modelom razvoja, odnosno ravnomernijim urbano-ruralnim razvojem i razmeštajem stanovništva, privrednih i drugih aktivnosti, što zahteva:a. jačanje regionalnih funkcija Čačka i Užica i decentralizaciju ostalih funkcija u manje urbane, odnosno opštinske centre (poput Priboja, Prijepolja, Nove Varoši, Bajine Bašte i drugo), subopštinske centre i druge mikrorazvojne centre na ruralnom području kao nosioce socio-ekonomskog razvoja zajednica ruralnih naselja; b. razvoj industrijskih kompleksa i privrednih zona, marketinga i informatičkih službi u urbanim centrima državnog značaja i opštinskim centrima, uz podsticanje disperzije manjih i srednjih prerađivačkih kapaciteta baziranih na sirovinskoj osovini i primeni ekološki prihvatljivih tehnologija (u oblasti prerađivačke industrije, turizma, poljoprivrede, zanatstva i drugo) na ruralnom području; v. jačanje prostorno funkcionalnih veza urbanih centara državnog značaja sa manjim urbanim centrima na njihovom funkcionalnom području i formiranje urbanih klastera Čačka i Užica, umrežavanje manjih urbanih centara kao subregionalnih centara južnog dela područja Prostornog plana i formiranje novog policentričnog urbanog klastera; g. nastavak formiranja i iniciranje razvojnih pojaseva (kao dela funkcionalno-urbanih sistema preko kojih se ostvaruje integracija i teritorijalna kohezija područja) koji su već formirani ili očekivani u budućnosti, i to:

nacionalanog i transgraninog ranga: zapadnomoravskog pojasa razvoja na potesu Kraljevo-Čačak-Užice sa vezama ka Kragujevcu, Višegradu-BiH i Podgorici-Republici Crnoj Gori; dela ibarskog pojasa razvoja na potesu Ljig-Gornji Milanovac-Čačak sa vezom sa zapadnomoravskim pojasom, i budućeg pojasa razvoja na potesu Beograd-Gornji Milanovac-Požega-Arilje-Ivanjica-Sjenica sa vezom ka Podgorici-Republici Crnoj Gori; i budućeg transgraničnog drinskog pojasa razvoja na potesu Prijepolje-Priboj-Bajna Bašta-Zvornik-Loznica-Šabac sa vezama ka BiH (Sarajevu) i Crnoj Gori;

regionalnog ranga na potezima: Valjevo-Kosjerić-Požega-Arilje-Ivanjica-Sjenica (dolinama Skrapeža i Moravice); Novi Pazar-Sjenica-Prijepolje-Priboj sa vezama ka Novoj Varoši, BiH i Republici Crnoj Gori;

subregionalnog i lokalnog ranga na potezima: Kosjerić-Gornji Milanovac (sa vezama ka Kragujevcu i Topoli); Lučani-Guča-Kraljevo; Ivanjica-Ušće (sa vezama ka Kraljevu i Novom Pazaru); Užice-Bajina Bašta (sa vezom ka BiH).

maksimalnim aktiviranjem raspoložive radne snage na efikasnijem razvoju privrede, sa ciljem da se intenzivira privredni rast i razvoj, u prvom redu u oblastima koje najviše doprinose rastu konkurentnosti, kao i sa ciljem da se efikasnije rešava problem nezaposlenosti, i to: uspostavljanjem i promovisanjem finansijske i institucionalne podrške za razvoj preduzetništva (MSP, poljoprivreda, turizam itd) i klastera; boljim povezivanjem privrede sa visokoobrazovnim i istraživačkim institucijama u primeni istraživanja i inovacija za efikasniji razvoj i povećanje konkurentnosti privrede;

razvojem područja kao društvene i prostorne zajednice u kojoj će svi građani moći da iskažu i da zadovolje svoje potrebe za pripadanjem i identitetom, odnosno: otklanjanjem negativnih posledica dosadašnjih tranzicijskih prilagođavanja; rešavanjem problema siromaštva i društvene isključenosti; opštim povećanjem bezbednosti i smanjenjem rizika po život i zdravlje, imovinu, socijalnu sigurnost i stanovanje; stvaranjem uslova za individualni razvoj, ličnu afirmaciju, kao i bogat i sadržajan društveni život; jačanjem zajednice kroz uključivanje svih građana, uz jačanje solidarnosti i razvijanje regionalnog i lokalnog identiteta;

ublažavanjem i sprečavanjem depopulacije i poboljšanjem starosne strukture stanovništva merama ekonomske, socijalne i drugih politika i realizacijom rešenja Prostornog plana kojima se utiče na brži ekonomski prosperitet i razvoj sela, jačanje ekonomske pozicije poljoprivrede i poljoprivrednih proizvođača, razvoj dopunskih izvora prihoda na selu, razvoj infrastrukturnog i podizanje komunalnog i javnog standarda u naseljima, posebno u pograničnom području;

prilagođenim modelima upravljanja regionalnim razvojem i razvojem gradova/opština: koordinacijom institucija i sektora na regionalnom i subregionalnom nivou i kooperacijom gradova i opština; poboljšanjem informatičke podrške (GIS i drugo); jačanjem „institucionalnog kapaciteta” i efikasnosti javnog sektora (lokalne samouprave, javnih službi i preduzeća), naročito u planiranju i upravljanju razvojem.

3. Ciljevi razvoja po tematskim oblastima

Poljoprivreda

Osnovni dugoročni cilj u oblasti korišćenja i zaštite poljoprivrednog zemljišta jeste očuvanje ekosistemskih, ekonomskih, sociokulturnih i drugih važnih funkcija zemljišta kao integralnog prirodnog resursa, podrškom razvoju održive, multifunkcionalne poljoprivrede, koja unapređuje poljoprivredne strukture, čuva i štiti životnu sredinu, prirodne resurse i ambijentalne vrednosti, promoviše diversifikaciju ekonomskih aktivnosti u ruralnoj ekonomiji i razvija lokalno parnerstvo, doprinoseći održivom teritorijalnom razvoju. Posebni ciljevi su:

zaštita poljoprivrednog zemljišta od erozije, smanjivanja nivoa organskih materija, i drugih vidova degradacije prirodnim i antropoganim faktorima, uključujući i zauzimanje u nepoljoprivredne svrhe usled nekontrolisanog širenja stambene izgradnje za potrebe razvoja turizma – usklađivanjem načina korišćenja zemljišta sa pedološkim karakteristikama i nagibom terena i kontrolisanom stambenom gradnjom;

zaštita poljoprivrednog zemljišta, voda i vazduha od zagađenja opasnim i štetnim materijama iz industrije, rudarstva i poljoprivrede, neprečišćenih komunalnih otpadnih voda i neregulisano odloženog otpada – prečišćavanjem otpadnih voda, utvrđivanjem i primenom urbanističkih standarda uređenja naselja i predela, lokacije stočnih farmi i preradnih kapaciteta i adekvatnim skladištenjem stajnjaka i rukovanjem agrohemikalijama, posebno u zaštićenim područjima i zonama zaštite izvorišta vodosnabdevanja regionalnih sistema i podsistema;

poboljšanje proizvodno-ekonomskog potencijala poljoprivrednog zemljišta – ukrupnjavanjem zemljišnih poseda, sprovođenjem agromelioracija, uređenjem livada i pašnjaka, uspostavljanjem optimalnih odnosa između biljne i stočarske proizvodnje i korišćenjem zemljišta u skladu sa pravilima dobre poljoprivredne prakse;

unapređenje pašnjačkog stočarstva i prateće proizvodnje krmnog bilja, proizvodnje koštičavog, jagodičastog i bobičastog voća i grožđa, semenskog i merkantilnog krompira i tržišno atraktivnih žita, gajenja i sakupljanja lekovitog i aromatičnog bilja i šumskih plodova, pčelarstva i ribarstva, u sistemima konvencionalne, tradicionalne, integralne i organske proizvodnje;

jačanje poljoprivredniih struktura i humanog kapitala – tehničko-tehnološkom modernizacijom gazdinstava, diversifikacijom ekonomskih aktivnosti na gazdinstvu, standardizacijom proizvodnje, jačanjem udruženja proizvođača i zadruga i intenziviranjem obuke proizvođača i saradnje sa savetodavnom službom i istraživačko-razvojnim centrima i centrima za ruralni razvoj;

očuvanje vode, vazduha, klime i genetskog, specijskog i ekosistemskog biodiverziteta, uključujući agrobiodiverzitet – poštovanjem pravila dobre poljoprivredne prakse i primenom konzervacijskih proizvodnih praksi i agroekoloških mera koje doprinose očuvanju tla, vode, vazduha i klime i biodiverziteta;

razvoj prerade i plasmana tradicionalnih lokalnih proizvoda, poznatog imena porekla i kvaliteta (zaštita geografskog porekla i regionalno brendiranje), u sadejstvu sa razvojem ruralnog, rekreativnog, kulturnog i eko turizma, obnovom i razvojem seoske arhitekture i infrastrukture i negovanjem kulturno-istorijskog nasleđa;

uspostavljanje i razvoj lokalnih partnerstava za sprovođenje integralnih razvojnih strategija i programa u oblasti poljoprivrede, zaštite prirodnih resursa i životne sredine i održivog regionalnog razvoja.

Šumarstvo i lovstvo

Osnovni ciljevi zaštite i korišćenja šuma, razvoja šumarstva i lovstva jesu:

očuvanje bioraznovrsnosti šumskih ekosistema, posebno u zaštićenim područjima i višenamensko korišćenje ukupnih potencijala šumskog područja;

zaštita zemljišta od vodne erozije različitog tipa;

unapređivanje zatečenog stanja povećanjem površina pod šumama i poboljšanjem šumske infrastrukture;

održivo gazdovanje ukupnim potencijalima šuma na šumskim područjima;

očuvanje trajnosti i povećanja prinosa, ukupne vrednosti šuma i opštekorisnih funkcija šuma;

poboljšanje uslova staništa u lovištima i postizanje ekonomskog kapaciteta u brojnosti (naročito autohtonih i ekonomski najvrednijih vrsta – medved i divokoza na Tari i lovištu „Đetinja”, divlja svinja i srna i drugo) i odgovarajuće polne i starosne strukture glavnih vrsta sitne i krupne divljači i kvaliteta trofeja;

zaštita i korišćenje gajenih vrsta divljači u skladu sa uslovima staništa u lovištima; kao i smanjenje broja predatora u lovištima; i

očuvanje retkih i ugroženih vrsta lovne divljači (medved, divokoza, tetreb, kamenjarka, poljska jarebica i drugo) i ostale faune (sokolovi, orlovi, i drugo).

Vodni resursi

Osnovni ciljevi efikasne zaštite i korišćenja voda su:

trajno obezbeđenje klasa kvaliteta svih vodotoka prema zahtevima iz VOS, što podrazumeva da se planinske reke i reke – izvorišta (Uvac, Đetinja) na razmatranom području zadrže u I i I/II klasi, a u IIa klasi kvaliteta Drina, Lim, Zapadna Morava. Na Zapadnoj Moravi dopustiv je prelaz u klasu IIb samo u ekstremno malovodnim situacijama; i

antieroziona zaštita slivova, primenom bioloških mera zaštite (pošumljavanje, melioracija pašnjaka) sa dvojakom funkcijom: a. zaštita sliva i smanjenje produkcije nanosa, b. produktivno-ekonomsko i razvojno uređenje brdsko-planinskih područja, kako bi se stvorila ekonomska osnova za privređivanje, održavanje i dalje uređenje slivova.

Geološki resursi

Osnovni cilj zaštite i korišćenja geoloških/mineralnih resursa je potpuno plansko i održivo korišćenje svih geoloških resursa, kao faktora privrednog razvoja, u skladu sa razvojnim mogućnostima i merama zaštite. Posebni ciljevi su:

aktiviranje novih kapaciteta eksploatacije i prerade mineralnih sirovina, uz puno poštovanje mera zaštite;

plansko korišćenje podzemnih voda, uz maksimalne mere zaštite;

korišćenje naučnih saznanja u svrhu pronalaženja novih, ekonomski značajnih koncentracija mineralnih sirovina;

stimulisanje detaljnih geoloških istraživanja i otvaranja malih pogona za eksploataciju, pre svega geoloških građevinskih materijala; i

valorizovanje hidrogeotermalnog potencijala.

Stanovništvo

Osnovni ciljevi demografskog razvoja su:

zadržavanje stanovništva, odnosno dostizanje nivoa prostog obnavljanja stanovništva;

smirivanje negativnih demografskih procesa (negativnog prirodnog priraštaja i velikog odliva stanovništva iseljavanjem) i usklađivanje razvoja među naseljima na području Prostornog plana, smanjivanjem disproporcije između demografski relativno razvijenijih i najnerazvijenijih teritorija;

podsticanje povratka dela, posebno mlađeg, stanovništva iz inostranstva (povratak poslednje emigracije i potencijalno privlačenje drugih) podrškom i stimulisanjem pokretanja privrednih aktivnosti, turizma i sektora usluga;

smanjenje emigracije mlađeg i visokoobrazovanog stanovništva, kao i unapređenje nivoa formalnog obrazovanja odraslih radi otvaranja mogućnosti za zapošljavanje; i drugo;

unapređenje socijalno-zdravstvene zaštite, posebno kroz pomoć starijim građanima i staračkim domaćinstvima.

Mreža naselja

Osnovni cilj je uravnoteženiji razvoj funkcijskih područja regionalnih centara (urbanih sistema formiranih oko Užica i Čačka) i podsticanje razvoja i umrežavanja ostalih urbanih, opštinskih i specifičnih manjih razvojnih centara (posebno Ivanjice, Nove Varoši, Priboja, Prijepolja i Sjenice) uz sagledavanje zajedničkih interesa i potencijala funkcijskih veza sa ostalim regionalnim centrima (Novim Pazarom i drugo) kao i prekograničnim centrima. Posebni ciljevi su:

razvoj i jačanje regionalnih (komplementarnih) funkcija Užica i Čačka (privrednih, javno-socijalnih, razvojno-upravljačkih, informacionih, naučno-istraživačkih, kulturnih i drugo), subregionalnih funkcija Gornjeg Milanovca, Prijepolja i, u određenom stepenu Požege (privrednih, javno-socijalnih, razvojno-upravljačkih i kulturnih) i intenziviranje razvojnih funkcija opštinskih centara Arilja, Bajine Bašte, Ivanjice, Lučana, Kosjerića, Nove Varoši, Priboja i Sjenice (privrednih i javno-socijalnih) i specifičnih regionalnih i opštinskih funkcija Čajetine, kako bi se usporila koncentracija ekonomskih i drugih aktivnosti u najvećim regionalnim centrima i primarnoj aglomeraciji, te podstakao ekonomski i socijalni razvoj drugih centara u mreži naselja;

kontinuirano restrukturiranje i tehnološko unapređivanje sekundarnih delatnosti u gradskim/opštinskim centrima uz istovremeni razvoj tercijarnih delatnosti i selektivnu decentralizaciju tih delatnosti u subopštinske i druge manje urbane ili ruralne centre na području grada/opštine, kako bi se, u tehnološko-proizvodnom smislu, obezbedila teritorijalno–horizontalna i tehnološko–vertikalna komplementarnost i kompatibilnost urbane i ruralne ekonomije;

modernizacija i razvoj poljoprivrede i dopunskih aktivnosti (turizam, MSP, mikrobiznis) koji će se razvijati u funkciji zadržavanja mlađeg dela kontingenta radne snage i podsticanje povratka dela nezaposlene radne snage iz urbanih i opštinskih centara na poljoprivredna gazdinstva (farmersko stočarstvo, ukrupnjavanje poseda, organska poljoprivreda i drugo).

poboljšanje kvaliteta mreže puteva i razvoj javnog saobraćaja kako bi se stanovništvu sa područja opština/gradova omogućila bolja dostupnost centrima u mreži naselja;

usklađivanje mreža objekata i usluga javnosocijalne infrastrukture sa funkcijama centara u mreži naselja i razmeštajem korisnika;

unapređenje i razvoj javnosocijalne infrastrukture centara u mreži naselja i obezbeđenje stimulacije za razvoj odgovarajuće ruralne infrastrukture;

podsticanje i usmeravanje socioekonomske transformacije seoskih naselja difuzijom informacija, znanja i veština u ruralna područja;

podsticanje planske izgradnje i rekonstrukcije stambenih i drugih objekata i uređenje javnih prostora u seoskim naseljima radi poboljšanja kvaliteta života, očuvanja naselja, kulturnih predela i autentičnih vrednosti područja; i

sanacija, ograničena i kontrolisana izgradnja prigradskih naselja i naseobinskih celina u koridorima javnih puteva.

Javne službe

Osnovni ciljevi razvoja i prostorne distribucije objekata javnih službi, zavisiće od ekonomskih kretanja i potencijala lokalne samouprave, i obuhvata će: dalji razvoj i diverzifikacija usluga javnih službi u oblasti zdravstvene i socijalne zaštite, kulture, obrazovanja i vaspitanja, sporta fizičke kulture i drugo; ujednačavanje dostupnosti javnih službi svim korisnicima, povećanjem kvaliteta usluga i fizičke dostupnosti objekata javnih službi u opštinskim centrima i mreži naselja, naročito na ruralnom području; racionalizacija mreže objekata osnovnog obrazovanja poboljšanjem kvaliteta obrazovnog procesa, uz proširivanje obuhvata, organizovanjem specijalizovanog i subvencioniranog prevoza učenika osnovnog i srednjeg obrazovanja; diverzifikacija i fleksibilnija organizacija pružanja usluga i mreže objekata javnih službi (u javnom, privatnom i nevladinom sektoru), uz podsticanje savremenih programa obrazovanja, zdravstvene, dečje i socijalne zaštite, kulture i fizičke kulture kojom će se omogućiti ravnopravno i ravnomerno korišćenje za sve kategorije korisnika; i preispitivanje i definisanje minimuma normativa za potreban prostor, opremu i sredstva, posebno na nedovoljno razvijenim područjima, koji će obezbeđivati republički i/ili lokalni nivo upravljanja, uz stimulisanje investicija i donacija privatnog sektora u razvoj javnih službi u smislu garantovanog minimuma.

Posebni ciljevi su u domenu:

Obrazovanja: razvoj održive mreže objekata predškolskog obrazovanja i vaspitanja i povećanje ponude posebnih programa i usluga vrtića, u skladu sa potrebama dece uzrasta do šest godina; povećanje obuhvata dece predškolskom nastavom i osnovnim obrazovanjem na 100% udela mladih do 2015. godine u skladu sa navedenim ciljevima; ujednačavanje uslova, kvaliteta i dostupnosti osnovnog obrazovanja i vaspitanja; razvoj posebnih programa prilagođenih potrebama predškolskog i osnovnog obrazovanja dece i učenika sa posebnim potrebama; razvoj specijalnih programa (muzičke, baletske, škole stranih jezika i drugo); povećanje kvaliteta, efektivnosti i dostupnosti srednjeg i stručnog obrazovanja; racionalizacija postojećih srednjih škola i prilagođavanje njihovih programa potrebama lokalne i regionalne privrede, lokalne zajednice, tržišta rada i mogućnostima i željama učenika; i razvoj otvorenog i fleksibilnog sistema obrazovanja mladih i odraslih.

Zdravstvene zaštite: rehabilitacija postojeće mreže objekata, povećanje kvaliteta i dostupnosti usluga primarne zdravstvene zaštite; integrisano pružanje usluga zdravstvene i socijalne zaštite; razvoj privatne lekarske prakse i uključivanje nevladinog sektora u sistem zdravstvene zaštite; unapređenje postojećih specijalizovanih ustanova sekundarne zdravstvene zaštite, diverzifikacija i razvoj novih usluga; i unapređenje ponuda u oblasti zdravstva stalnim uvođenjem inovacija i poduzanjem tehničko-tehnološke opremljenosti.

Socijalne zaštite: razvoj integralne socijalne zaštite radi očuvanja i poboljšanja kvaliteta života osetljivih i marginalizovanih pojedinaca i grupa, osposobljavanja za produktivan život u zajednici i predupređenja zavisnosti od socijalnih službi; unapređenja kvaliteta i raznovrsnosti usluga i sadržaja u postojećim ustanovama socijalne zaštite; razvoj mreže usluga koje su usaglašene sa potrebama korisnika, podržavaju život u zajednici i obezbeđuju neodložnu zaštitu korisnika; uključivanje različitih socijalnih aktera, u prvom redu privatnog i nevladinog sektora u pružanje usluga socijalne zaštite, i obezbeđenje participacije korisnika u donošenje odluka o načinu zadovoljavanja njihovih potreba; i poboljšanje ekonomske, tehničke i materijalne osnove službe socijalne zaštite.

Kulture: ravnomerniji kulturni razvoj ekonomski nedovoljno razvijenih delova područja Prostornog plana; razvoj projekata i programa koji doprinose očuvanju različitosti, tradicije, i kulturnog identiteta; unapređenje, modernizacija i decentralizacija ustanova kulture; i podizanje nivoa učešća građana u kulturnim aktivnostima i povećanje dostupnosti kulturnih sadržaja svim korisnicima, naročito osetljivim grupama stanovništva (deca, srednjoškolska omladina, mladi iz siromašnih porodica, manjinskim i etničkim grupama) i korisnicima u seoskim naseljima.

Fizičke kulture i sporta: dalji razvoj decentralizovane mreže objekata za sport i fizičku kulturu, aktivno bavljenje sportom i organizovane rekreacije, koji će funkcionalno i sadržajno zadovoljiti potrebe svih kategorija stanovnika; i stvaranje uslova za dalje omasovljenje, veću dostupnost postojećih objekata i razvoj sportsko-rekreativne infrastrukture za rekreativno bavljenje sportovima.

Javne uprave: povećanje dostupnosti usluga uprave građanima na području svih opština.

Ekonomski razvoj

Osnovni cilj održivog (socioekonomskog) razvoja jeste privredni oporavak, povećanje konkurentnosti privrednih sektora (posebno industrije, poljoprivrede i usluga), ostvarivanje dinamičnog, održivog i inkluzivnog privrednog rasta, zapošljavanje i prosperitet lokalnog stanovništva na osnovu mobilizacije i jačanja kreativnih resursa, unapređenje ekonomske i trgovinske saradnje, primenom evropskih principa industrijske politike i politike razvoja preduzetništva kao faktora veće regionalne teritorijalne kohezije. Osnovni cilj razvoja industrije je oporavak, povećanje sektorske i teritorijalne konkurentnosti i zaposlenosti obezbeđenjem povoljnih opštih, infrastrukturnih i prostornih uslova, kao i prostorna distribucija usklađena sa potencijalom područja. Posebne ciljevi su:

ostvarivanje prosečna stopa rasta BDP oko 5% do 2025. godine i rast investicija na 25% BDP;

jačanje industrijskog rasta;

rast konkurentnosti privrede obezbeđenjem opštih povoljnih uslova poslovanja, infrastrukturnih uslova i prostorno-urbanističkih uslova;

poboljšanje regionalne pristupačnosti izgradnjom krupne infrastrukture i terminala, kao i komunalnim opremanjem nedostajućim instalacijama na postojećim i novim privredno-industrijskim lokalitetima;

aktiviranje privrednih delatnosti zasnovanih na znanju, podrška inovacijama i usvajanju novih tehnoloških rešenja i razvoj proizvoda;

uspostavljanje održive strukture privrede, podrškom efikasnom restrukturiranju industrijskog kompleksa, agro-kompleksa i turizma; ekonomsko-ekološko restrukturiranje dela postojećih kapaciteta i povećanje učešća high-tech grana; podsticanje razvoja industrijskih zona, biznis inkubatora; klastersko udruživanje i povezivanje preduzeća i intenzivni rast poslovnih inkubatora;

modernizacija politike zapošljavanja podrškom razvoju preduzetništva i stvaranju ambijenta koji podstiče razvoj MSP;

obezbeđenje povoljnih lokacija različitog stepena opremljenosti i drugih poslovno-investicionih uslova; revitalizacija dela postojećih braunfild lokacija u gradovima na području Prostornog plana;

ublažavanje neravnomernosti koje su produbljene u procesu tranzicije i održiv teritorijalni razvoj kroz efikasnu regionalnu prostornu organizaciju i racionalne urbane i naseljske strukture i lokacione forme privrednih sadržaja, sve radi smanjenja materijalnih inputa i obima transporta;

usklađenost sa potencijalima i ograničenjima prostora; sprečavanje neracionalnog korišćenja i degradacije poljoprivrednog zemljišta;

podsticaj efikasnom korišćenju IKT u privređivanju;

podsticaj regionalne i međunarodne saradnje, pre svega u oblasti novih projekata; unapređenje saradnje privatnog i javnog sektora; jačanje regionalnih i lokalnih institucija radi podrške lokalnom razvoju, uz uspostavljanje partnerstva aktera;

podrška modernoj, diverzifikovanoj, konkurentnoj, resursno i energetski efikasnoj industrijskoj osnovi;

ekonomsko-ekološka rehabilitacija dela postojećih prerađivačkih kapaciteta i preventivni pristup u planiranju novih aktivnosti, primena ekološki efikasnih tehnologija, smanjenje transporta i zagađujućih materija; i

postupna primena principa održivog razvoja industrije i očuvanje životne sredine.

Turizam

Osnovni cilj je prostorno – ekološka podrška ostvarivanju koncepta održivog razvoja turizma, kompromisnim integrisanjem principa i strateških, planskih i programskih dokumenata razvoja turizma, zaštite i uređenja turističkih prostora, uz optimalno zadovoljenje socijalnih, ekonomskih, prostorno-ekoloških i kulturnih potreba nacionalnog i lokalnog nivoa, interesa tržišta i uslova prekogranične i međunarodne saradnje. Razvoj turizma, organizacija i uređenje turističkih i rekreativnih prostora zasnivaće se na sledećim ciljevima: uvođenje i poštovanje principa održivog razvoja u turizmu, prvenstveno u pogledu racionalnog korišćenja prirodnih resursa i očuvanja, zaštite i unapređenja prirode, životne sredine i nasleđa; kompleksna valorizacija prirodnih i stvorenih turističkih potencijala, regionalno diferenciranih po vrednosti i sadržaju, u skladu sa trendovima svetske i domaće tražnje, standardima međunarodnog tržišta i socio-ekonomskim interesima Republike i lokalnih sredina; organizovanje sadržajno zaokružene i regionalno integrisane ponude destinacija i kompleksa, koja sadrže prepoznatljive motive i omogućavaju afirmisanje novih proizvoda domaće i inostrane turističke tražnje, uz integrisanje razvoja turizma sa komplementarnim aktivnostima; podsticanje razvoja turističkih područja sa najpovoljnijim uslovima za maksimalno produženje turističke sezone, povećanje stepena iskorišćenosti kapaciteta turističke ponude i socio-ekonomskih efekata turizma; intenziviranje razvoja turizma, kompletiranje turističke ponude i povećanje kvaliteta turističkih usluga u destinacijama koje su već u određenoj meri turistički afirmisane; aktiviranje novih prostora sa turističkim resursima, kao glavnim potencijalima nedovoljno razvijenih područja, zavisno od trendova tražnje i mogućnosti ulaganja Republike u nekomercijalne sadržaje turističke ponude (krupna i turistička infrastruktura i nekomercijalni javni sadržaji); podizanje kvaliteta smeštajnih kapaciteta (posebno postojeće hotelske industrije) na nivo međunarodno konkurentne turističke ponude kroz podizanje standarda usluge i proširenje asortimana usluga u sprezi sa proizvođačima atrakcija, kao i osavremenjavanje sistema promocije i prodaje putem internet promocije, uz poslovno povezivanje sa Low-Cost kompanijama, uz prenamenu vojnih aerodroma na području Prostornog plana za civilnu vazdušnu plovidbu, radi optimalne iskorišćenosti postojećih kapaciteta. unapređenje uslova za turizam i rekreaciju otvaranjem i kompletiranjem izletišta, izgradnjom skijališta i ski-stadiona iznad potplaninskih naselja, kupališta na jezerima i rekama, turističkim i komunalnim opremanjem sela, uređenjem lovišta, kulturno-istorijskih celina, spomenika i drugo; i višim kvalitetom njihove dostupnosti razvojem različitih modaliteta saobraćaja do i unutar destinacija; poboljšanje efikasnosti upravljanja razvojem turističkih destinacija, posebno sprovođenjem vlasničke i poslovne transformacije, koordinacijom aktivnosti na nivou turističkog mesta i turističke destinacije, usklađivanjem interesa zaštite prirode i razvoja turizma; i drugo usklađivanje granskih zakonskih regulativa relevantnih za razvoj turizma međusobno i sa regulativama Evropske unije uz ustanovljenje mehanizama direktnog učešća građana u razvoju turističkih destinacija (od mesnih akcionih grupa preko ugovornih organizacija za koordinaciju razvoja turističke ponude, do destinacijskih menadžment organizacija i regionalnih klastera radi tržišne efikasnosti i profitabilnosti/konkurentnosti turističke ponude); i organizovanje lokalnog gradskog i seoskog stanovništva kroz aktivnosti njihovih udruženja, kooperativa, preduzetnika i korporacija i povezivanje u lanac proizvođača atraktivne turističke ponude u prostoru zasnovane na prirodnim, kulturno-istorijskim, etnološkim i gastronomskim specifičnostima područja, sa ciljem podizanja standarda življenja lokalnog stanovništva. Posebni ciljevi su:

reaktiviranje postojećih turističkih kapaciteta u gradovima i naseljima gradskog karaktera, putnim koridorima, banjama, planinskim turističkim mestima, u priobalju reka i jezera i u komercijalnim lovištima, kroz renoviranje, rekonstrukciju i adaptaciju;

aktiviranje postojećeg stambenog fonda u naseljenim mestima gradskog karaktera za pružanje usluga smeštaja u domaćoj radinosti, kao i organizovana komercijalizacija postojećih vikend kuća, kroz formiranje odgovarajućih udruženja građana;

aktiviranje postojećeg stambenog fonda u selima kao i napuštenih zadružnih domova, domova kulture, škola i drugo, kroz organizovanje meštana u agro-turističke kooperative na nivou zaselaka, sela i grupacije sela, uz uređenje atara sela za turističko korišćenje i podsticaj poljoprivredne proizvodnje za plasman preko trpeze u domaćinskom turizmu;

rezervacija i zaštita prostora atraktivnih za razvoj turizma, putem odgovarajuće planske regulative i primene važećih zakonskih propisa, relevantnih za razvoj turizma, uz aktivno učešće asocijacija lokalnog stanovništva;

podrška izgradnji infrastrukturnih objekata, saobraćajne, vodoprivredne, energetske, komunalne i turističko-rekreativne i sportske infrastrukture koji direktno utiču na komunikativnost, podizanje kvaliteta prostora kroz stvaranje novih vrednosti i pogodnost za privlačenje i plasman investicija; i

afiramcija turističkih potencijala sa aspekta otvaranja radnih mesta i samozapošljavanja uz brzu i laku prekvalifikaciju lokalnog stanovništva, a posebno u gradovima i industrijskim centrima, koji su ostali bez zaposlenja u tekućem tranzicionom periodu; podrška opštem privrednom razvoju i podizanju standarda stanovništva kroz oživljavanje industrijske i poljopirvredne proizvodnje, trgovine i usluga, bez čega nema tržišta turističke tražnje pa ni razvoja turizma; i drugo.

Saobraćaj

Osnovni cilj razvoja saobraćaja je obezbeđenje prostornih uslova za izgradnju, rekonstrukciju, opremanje i funkcionisanje državnih puteva, kao i drugih saobraćajnih sistema, koji će povećati bezbednost i efikasnost saobraćaja i obezbediti kvalitetniju dostupnost području, kao i povezanost sa saobraćajnim koridorima u drugim delovima Republike Srbije i Republici Crnoj Gori i BiH. Posebni ciljevi su:

usmeravanje uticaja saobraćajne infrastrukture na procese urbanizacije, razvoj urbanih centara i ublažavanje demografskog pražnjenja područja zapadne Srbije; obnova infrastrukture i etapna realizacija planiranih puteva, u cilju umrežavanja naselja, na relaciji selo – centar zajednice naselja – opštinski centar – regionalni centar;

rešavanje problema prolaska tranzitnog saobraćaja kroz gradske/opštinske centre i smanjenje štetnog uticaja saobraćaja na životnu sredinu;

rehabilitacija i rekonstrukcija saobraćajne mreže i objekata uz usaglašavanje i koordinaciju svih vidova saobraćaja koji se sustiču na području;

modernizacija javnog saobraćaja u cilju povećanja kvaliteta prevoza lokalnog stanovništva i poboljšanja usluge u turizmu;

rekonstrukcija i modernizacija železničkog sistema u cilju povećanja obima saobraćaja i rasterećivanja puteva od teretnog saobraćaja, sa prioritetom obezbeđivanja sigurnog odvijanja saobraćaja na putno-pružnim prelazima;

uvođenje aerodroma „Ponikve” i „Sjenica” u sistem javnog vazdušnog saobraćaja Republike Srbije;

standardizacija i modernizacija tehničkih elemenata, signalizacije i režima saobraćaja, efikasno i racionalno korišćenje prevoznih kapaciteta, podizanje nivoa usluge i povećanje bezbednosti uz formiranje logističkih centara;

modernizacija turističke signalizacije uz obezbeđivanje uslova za razvoj biciklističkog saobraćaja u cilju povećanja stepena dostupnosti prirodnim lepotama i povezivanja sa evropskim koridorom; i

smanjenje štetnih uticaja saobraćaja na život i rad ljudi i životnu sredinu.

Vodoprivredna infrastruktura

Osnovni cilj u oblasti vodoprivrede je integralno korišćenje, uređenje i zaštita vodnih resursa, što podrazumeva razvoj dva višenamenska vodoprivredna sistema – Regionalni sistemi za snabdevanje vodom naselja (Zapadnomoravsko-rzavski sistem sa tri funkcionalna podsistema Rzav, Zapadna Morava i Uvac/Lim; i deo Ibarsko-šumadijskog sistema) i Rečni sistemi za korišćenje, uređenje i zaštitu voda (Zapadnomoravski rečni sistem i Rečni sistem Drine, Lima i Uvca), koji su optimalno uklopljeni u okruženje i usklađeni sa svim drugim korisnicima prostora i sa vodnim sistemima višeg reda, utvrđenim Vodoprivrednom osnovom Republike Srbije i Prostornim planom Republike Srbije. Posebni ciljevi su:

trajno rešenje snabdevanja vodom naselja, sa obezbeđenošću većom od 97%; uz obaveznost isporuke vode od bar 70% u odnosu na tražene količine i u periodima neophodnih redukcija (uz obavezu da gubitci u mreži ne prelaze 15-18%);

povećanje pouzdanosti lokalnih vodovoda za snabdevanje sela van domašaja regionalnog sistema i zaštita lokalnih izvorišta;

zaštita izvorišta voda primenom mera uređenja i zaštite prostora, i posebnih mera zaštite slivova – izvorišta regionalnog značaja (Uvac, Đetinja, Veliki Rzav, Moravica);

zaštita od poplava, sa zaštitom većih naselja u dolinama (sa stepenom koji je propisan u PPRS) od Qvv1%, odnosno od stogodišnjih velikih voda, a manjih naselja u dolini i na pritokama od Qvv2%, odnosno od pedesetogodišnjih velikih voda;

sanitacija naselja proširenjem i rekonstrukcijom separacionih kanalizacionih sistema naselja gradova i njima gravitirajućih seoskih naselja, i izgradnja zajedničkog PPOV opšteg tipa, sa primarnim i sekundarnim (biološkim) prečišćevanjem (u zoni izvorišta i sa produženom bioaeracijom);

sanitacija seoskih naselja, posebno u zonama izvorišta, realizacijom vododrživih septičkih jama i stvaranjem operativne ogranizacije njihovog pražnjenja i odnošenja do PPOV, odnosno, uklanjanja i korišćenja u poljoprivredi na sanitarno bezbedan način; i

stvaranje uslova za razvoj sistema za navodnjavanje i intenzivnu proizvodnju ekonomski profitabilnih povrtarskih kultura u dolinama, posebno u dolini Zapadne Morave.

Energetska infrastruktura

Osnovni cilj je održivi razvoj energetike, usklađen sa energetskim, ekonomskim, ekološkim, prostornim i drugim regionalnim specifičnostima. Posebni ciljevi su:

obezbeđenje dovoljnog, sigurnog, kvalitetnog i ekonomičnog snabdevanja električnom energijom svih potrošača;

intenziviranje istraživanja energetskih potencijala, naročito OIE, uz decentralizaciju proizvodnje električne energije za autonomne i lokalne svrhe i zadovoljavanje toplotnih potreba u okviru takozvane „male energetike”;

održavanje i poboljšanje kvaliteta rada i pouzdanosti postojećih toplifikacionih sistema i njihov dalji razvoj;

povećanje energetske efikasnosti u proizvodnji, distribuciji i potrošnji energije primenom standarda, ekonomskih instrumenata i organizacionih mera;

razvoj gasovodne mreže i snabdevanje prirodnim i tečnim gasom;

zaštita planiranih koridora energetske infrastrukture; i drugo

Telekomunikaciona infrastruktura

Osnovni cilj je realizacija i efikasno funkcionisanje svih vrsta telekomunikacionih i poštanskih usluga kao preduslov razvoja i podizanja standarda življenja. Posebni ciljevi su:

tehničko osavremenjavanje postojeće telekomunikacione mreže u naseljima;

izgradnja tehnički kvalitetne i pouzdane telekomunikacione mreže, kojom će se postići gustina od 60 telefona na 100 stanovnika do 2025. godine, kao i pristup internetu u svim delovima mreže;

izgradnja posebne mreže RR sistema za slabo naseljena područja, kojom bi se pojačala uloga centara zajednice naselja (mikrorazvojnih nukleusa) radi stvaranja uslova za kvalitetniji život; i drugo.

Komunalna infrastruktura

Osnovni cilj razvoja komunalne infrastrukture je organizovano sakupljanje smeća iz naselja i turističkih prostora (u skladu sa Nacionalnom strategijom upravljanja otpadom), kao i organizovano uređenje i održavanje javnih, slobodnih i sportsko-rekreativnih površina. Posebni ciljevi su:

zatvaranje i sanacija postojećih nesanitarnih deponija (1-3 godine nakon zatvaranja) i rekultivacija zemljišta radi privođenja novim namena na teritoriji svih gradova/opština; izgradnja infrastrukture za regionalno upravljanje komunalnim otpadom (regionalne deponije, reciklažni centri, transfer stanice, postrojenja za kompostiranje, postrojenja za separaciju reciklabilnog otpada i drugo); zaustavljanje trenda prostorne disperzije deponija duž puteva, rečnih tokova i blizini seoskih i gradskih naselja;

izgradnja centralnog regionalnog skladišta za odlaganje opasnog otpada (prema PPRS, na potezu Čačak-Lučani) i posebnih tokova otpada;

promocija i podsticanje procesa reciklaže i ponovnog korišćenja otpada radi očuvanja resursa životne sredine;

uspostavljanje koordinacije aktivnosti između novoformiranih regionalnih i postojećih lokalnih javnih komunalnih preduzeća;

uređenje i komunalno opremanje gradskih i seoskih grobalja i proširivanje postojećih kapaciteta groblja; i

formiranje novih objekata zelenih i stočnih pijaca u skladu sa osnovnim sanitarno-higijenskim uslovima.

Životna sredina

Osnovni ciljevi zaštite životne sredine su: očuvanje i unapređenje kvaliteta životne sredine, integrisano sa zaštitom prirodnih i kulturnih vrednosti i održivim razvojem područja; i upravljanje kvalitetom životne sredine zasnovanom na proceni i monitoringu uticaja postojećih i planiranih aktivnosti, infrastrukturnih sistema i objekata na životnu sredinu. Posebni ciljevi su:

sprečavanje i zaustavljanje dalje degradacije prostora, sanacija i revitalizacija prostora, kao preventiva zaštite od svih planiranih aktivnosti koje mogu ugroziti postojeći kvalitet životne sredine;

unapređenje životne sredine preduzimanjem aktivnosti i mera na sanaciji i sprečavanju zagađivanja voda, zemljišta, vazduha (kroz obezbeđivanje dozvoljenih nivoa emisija zagađujućih materija) i uticaja buke, kao i aktivnosti na upravljanju otpadom i zaštiti od udesa opasnim materijama;

unapređenje kvaliteta šuma i šumskog i poljoprivrednog zemljišta, biljnog i životinjskog sveta, posebno u područjima koja uživaju prethodnu zaštitu; rekultivacija i revitalizacija zemljišta svih postojećih i ranijih nesanitarnih odlagališta na lokalnom nivou i preusmeravanje svih tokova otpada na planirane regionalne deponije Duboka (Užice), Banjica (Nova Varoš), kao i ka Kragujevačkoj deponiji;

kontrolisana eksploatacija metaličnih i energetskih sirovina (ležište „Rudnik” i flotaciono postrojenje u neposrednoj blizini, „Štavalj”), kao i nemetaličnih sirovina („Jelen Do”, „Surduk”, „Rupeljevo”, „Sušica”, „Bistrica”) uz realizaciju mera zaštite parametara životne sredine; revitalizacija i rekultivacija jalovišta i degradiranog zemljišta i podizanje imisionih šuma;

zaštita i unapređenje kvaliteta vodotokova do propisanih klasa kvaliteta (naročito Đetinje u kod Gorobilja, na teritoriji Užica i Sevojna zbog koncentrisanih zagađenja, kao i Skrapeža, Zapadne Morave i Lima u malovodnim periodima);

zaštita zemljišta od erozionih procesa, bujica, zaslanjivanja i drugo;

sprečavanje incidentnih nekontrolisanih ispuštanja zagađujućih materija u vazduh, vode i zemljište i definisanje dugoročnih planova zaštite od udesa, za sva postrojenja koja se nalaze na listi SEVESO II;

realizacija lokalnih ekoloških akcionih planova i utvrđivanje obaveze izrade nultog stanja životne sredine na teritoriji svih gradova/opština i izrade programa praćenja stanja životne sredine; i

iniciranje programa za monitoring kvaliteta zdravlja stanovnika s posebnim akcentom na prevenciju bolesti koje nastaju kao rezultat lošeg kvaliteta životne sredine.

Prirodne vrednosti

Osnovni cilj je očuvanje i unapređenje biološke i geološke raznovrsnosti, lepote i raznolikosti prirodnih i kulturnih predela, objekata i fenomena geonasleđa i održivo korišćenje i prezentacija prirodnih resursa i prostora. Posebni ciljevi su:

donošenje akata o proglašenju zaštićenih područja za koja su urađene studije zaštite (Zaovine, Zlatibor, Mileševka, Kamena Gora, Ozren-Jadovnik i Peštersko polje); donošenje novih akata o proglašenju, odnosno uredbi Vlade za rezervate „Gutavica” i „Paljevine” kao i proglašenje zaštite područja Malog Rzava na lokalnom nivou; izrada studija zaštite i proširenja pojedinih područja (Valjevske planine, Ovčarsko-kablarska klisura);

istraživanje i valorizacija područja predloženih za zaštitu (Rudnik, Mučanj, Giljeva, Pešterska visoravan, Đetinja-Stapari i Rožanstvo-Ravni);

identifikacija staništa od značaja za zaštitu evropske divlje flore i faune po programu NATURA 2000;

očuvanje/održanje raznovrsnosti divlje flore i faune i njeno povećanje reintrodukcijom nestalih autohtonih vrsta životinja i biljaka;

očuvanje staništa, jačanje (povećanje brojnosti) i prostorno širenje populacija retkih, ugroženih i kritično ugroženih biljnih i životinjskih vrsta;

održanje ekosistemske raznovrsnosti i zaštita prirodnih i agroekosistema od invazivnih vrsta biljaka i životinja, kao i od drugih vrsta, sorti i rasa koje unose nepoželjne promene u prirodni i agrobiodiverzitet;

konzervacija delova područja za naučne, obrazovne i kulturne potrebe, radi zaštite integriteta i spontanog funkcionisanja njihovog ukupnog prirodnog kompleksa;

očuvanje, prezentacija i održivo korišćenje mesta, prirodnih objekata i pojava koji svojim (geološkim, geomorfološkim, hidrografskim) obeležjima predstavljaju istaknute, retke i privlačne vrednosti geo-nasleđa (Sopotnice, Ušačke, Stopića i Potpećke pećine i pećine Bukovik) i očuvanje starih, po dimenzijama i vrsti reprezentativnih i u drugom pogledu značajnih stabala drveća i njihovih grupacija;

očuvanje i unapređenje obeležja predela, a posebno čuvanje i uređenje reprezentativnih pejsažnih elemenata karakterističnih tipova predela: na područjima Tare, Zlatibora, Kamene Gore, Uvca, Peštera, Golije, Velikog Rzava, Ovčarsko-kablarske klisure i Maljena; sanacija i rekultivacija površina degradiranih ljudskim aktivnostima (industrija, eksploatacija, izgradnja) ili prirodnim procesima i elementarnim nepogodama;

održivo korišćenje predeonih, bioloških i drugih vrednosti i resursa područja, kao i objekata i fenomena geonasleđa imajući u vidu dobrobit lokalne zajednice, kao uživanje i odmor posetilaca u prirodi; i drugo

Nepokretna kulturna dobra

Osnovni cilj je zaštita, uređenje i prezentacija kulturnog nasleđa kao razvojnog resursa, na način koji će doprineti afirmaciji regionalnog i lokalnog identiteta. Posebni ciljevi su:

uspostavljanje integrativne zaštite i sistema upravljanja kulturnim nasleđem;

formiranje jedinstvene informacione osnove o kulturnom nasleđu radi evidentiranja i celovite valorizacije nepokretnih kulturnih dobara;

stavljanje pod zaštitu evidentiranih kulturnih dobara (dobara u režimu prethodne zaštite);

realizacija urgentnih aktivnosti na konzervaciji, restauraciji i revitalizaciji najvrednijih i najugroženijih NKD;

očuvanje, unapređenje i zaštita predela i ambijenata oko NKD, u okviru kompleksnog uređenja i prezentacije ovih celina;

izrada neophodne urbanističke dokumentacije za NKD i njihovu zaštićenu okolinu;

utvrđivanje granica zaštićene okoline i zone zaštite oko kategorisanih kulturnih dobara, kako bi se pored određenih zabrana, omogućile i mogućnosti za razvoj komplementarnih aktivnosti (turizam, poljoprivreda) i uređenja prostora u funkciji prezentacije spomeničkog nasleđa;

istraživanje, zaštita, revitalizacija i prezentacija arheoloških lokaliteta;

integrisanje zaštite, prezentacije i kulturološkog korišćenja NKD i razvoja turističke ponude područja, kao generatora ekonomskog razvoja; i

revitalizacija i adekvatna prezentacija i popularizacija kulturnih vrednosti područja;

izrada odgovarajućih urbanističkih planova (sa jasno definisanim zonama i režimima zaštite) za nepokretna kulturna dobra od izuzetnog značaja.

Specijalna namena prostora i vanredne situacije

Osnovni ciljevi organizacije i uređenja prostora u vanrednim situacijama su:

definisanje zona prostorne zaštite oko perspektivnih vojnih kompleksa kao prostora od posebnog značaja za odbranu zemlje; i definisanje pravila korišćenja i prenamene vojnih kompleksa iz kategorije „Master plan” i „neperspektivan”;

definisanje zona prostorne zaštite i režima korišćenja duž graničnog pojasa;

izrada planova za odbranu od bujičnih poplava na nivou lokalnih samouprava;

definisanje mera zaštite i spasavanja stanovništva, kulturnih dobara i životne sredine u slučaju elementarnih nepogoda i tehničko-tehnoloških nesreća;

izgradnja i rekonstrukcija građevinskih struktura bez većih fizičkih koncentracija i sa značajnim učešćem slobodnih prostora i zelenila u naseljskim strukturama;

obezbeđivanje saobraćajne pristupačnosti i mobilnosti područja, sa alternativnim saobraćajnim pravcima, bez mogućnosti zaprečavanja u slučaju urušavanja objekata;

zaštita saobraćajnica i tehničkih sistema (adekvatnim rešenjima nadzemnih i visokim učešćem podzemnih objekata i mreža);

organizovanje službi i izgradnje objekata u funkciji zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih razaranja (civilna zaštita, protivpožarna zaštita i drugo); i

uspostavljanje informatičke podrške planiranju i upravljanju aktivnostima u vanrednim situacijama.

4. Koncepcija Regionalnog prostornog razvoja

Osnovno opredeljenje je postizanje većeg stepena funkcionalne integrisanosti područja Prostornog plana. Bitnim se smatra obezbeđenje uslova za znatno veću integraciju planskog područja:

u okviru prostora Zlatiborskog i Moravičkog upravnog okruga, što podrazumeva smanjenje unutrašnjih subregionalnih razlika, odnosno kvalitativne promene u prostornoj, saobraćajnoj, ekonomskoj i socijalnoj strukturi područja, sa izraženim disfunkcijama socijalnog i ekonomskog razvoja;

sa Republikom Srbijom, u prvom redu sa susednim okruzima, funkcionalnim urbanim područjima Kragujevca, Valjeva, Kraljeva i Novog Pazara, što zahteva realizaciju prioritetnih planskih rešenja od značaja za više opština i region Šumadija i Zapadna Srbija (naročito povezivanja preko državnih puteva I i II reda, planiranog autoputa i aerodroma, železničke pruge i drugih infrastrukturnih sistema); i

sa susednim državama (susednim pograničnim opštinama i regijama u Republici Crnoj Gori i BiH) što zahteva pripremu i realizaciju transgraničnih programa (naročito u oblasti saobraćajne infrastrukture, energetike, turizma, ekologije i drugo).

Integraciji pogoduju saobraćajno-geografski položaj i planirani razvoj infrastrukturnih i vodoprivrednih sistema, što će se odraziti i na pojaseve regionalnog i subregionalnog razvoja područja, a posebno na pojedine urbane i industrijske centre, energetski kompleks, turističke destinacije, kao i druga područja posebne namene. Za ostvarivanje Prostornog plana, prioritet ima preduzimanje aktivnosti i akcija na: izgradnji institucionalnog okvira za upravljanje prostornim i ukupnim razvojem područja, u prvom redu na promenama i proširivanju organizacione strukture, kadrovskom jačanju i finansiranju poslova opštinskih/gradskih službi i regionalnih instutucija; unapređenju informatičke osnove, odnosno formiranju i održavanju centralizovane baze podataka o prostoru Regionalnog prostornog plana, kao preduslova za praćenje, kontrolu i ocenjivanje sprovođenja planskih rešenja; i koordinaciji i uspostavljanju odgovarajuće saradnje između nacionalnog, (sub)regionalnog i lokalnog nivoa u sprovođenju planskih odluka.

4.1. Intraregionalne funkcionalne veze

Uporišta ravnomernijeg subregionalnog razvoja su:

uvažavanje realnih faktora razvoja uz preduzimanje podsticajnih mera od strane državnih i drugih fondova za izgradnju i razvoj Zlatiborskog i Moravičkog upravnog okruga u funkciji razvoja lokalnih zajednica, izgradnje lokalne i regionalne infrastrukture i uređenja prostora za razvoj profitabilnih privrednih pogona; i

ekonomsko oživljavanje pograničnih područja kroz transgraničnu saradnju.

Jedan od preduslova je poboljšanje saobraćajne pristupačnosti i infrastrukturne opremljenosti prostora. Rehabilitacija deonica državnih putaeva I reda (br. 5, 21, 22, 23, 19.1, 21.1 i 8), realizacija planiranog autoputa Beograd-Južni Jadran, opremanje i modernizacija pruge Beograd-Bar, otvaranje novih graničnih prelaza, razvoj energetske i telekomunikacione infrastrukture predstavljaće bitan faktor većeg otvaranja i integrisanosti područja Prostornog plana sa okruženjem. Realizacija poprečnih deonice državnih puteva I i II reda, ka drinskom i ibarskom pojasu, doprineće boljem povezivanju Zlatiborskog i Moravičkog upravnog okruga sa ostalim delovima zemlje. Izgradnja porečnih pravaca saobraćajne infrastrukture doprineće unapređenju tranzitnih i posredničkih veza područja Prostornog plana između panevropskih infrastrukturnih koridora X na istoku (kroz Republiku Srbiju) i V na Zapadu (kroz BiH), unapređenju prostorno-funkcionalnog položaja i povećanju konkurentnosti regiona, a time i ostvarenju ukupnog koncepta razvoja Republike Srbije, naročito u pogledu bržeg razvoja funkcionalnih urbanih područja, urbanih klastera i pograničnih područja. Sa stanovišta ciljeva unutrašnje integracije, važno je poboljšanje mreže državnih puteva II reda i lokalnih puteva ka nedovoljno aktiviranim delovima područja (posebno na području Ivanjice, Nove Varoši, Sjenice, Priboja, Prijepolja i drugim brdsko-planinskim područjima) i povezivanje te mreže sa koridorima planiranih autoputeva i postojećih državnih puteva.

Za postizanje veće teritorijalne kohezije i održivosti područja Prostornog plana neophodno je jačanje komplementarnih funkcija Čačka i Užica, kao i Prijepolja, Priboja i Nove Varoši, ali i jačanje funkcija opštinskih i mikrorazvojnih centara sa potencijalima stvaranja više aglomeracionih sistema u bližoj budućnosti. Od prioritetnog značaja biće jačanje funkcijskih veza u postojećim i planiranim razvojnim pojasevima nacionalnog i/ili transgraničnog značaja (zapadnomoravskog, moravičkog i drinskog). Značajno će biti i jačanje regionalnih i subregionalnih veza na relacijama: Valjevo-Kosjerić-Požega-Arilje-Ivanjica-Sjenica; Novi Pazar-Sjenica-Prijepolje-Priboj-BiH; Kosjerić-Gornji Milanovac; Lučani-Guča-Kraljevo; Ivanjica-Ušće; Užice-Bajina Bašta- BiH.

4.1.1. Osnovna uporišta regionalnog razvoja

Prioriteti privrednog razvoja područja Prostornog plana obuhvataće:

Poljoprivredu, koja raspoloživošću poljoprivrednog fonda, tradicionalnom vezanošću stanovništva za ovu privrednu granu i izgrađenim agroindustrijskim kapacitetima predstavlja jedan od značajnijih resursa za razvoj. Intenziviranje razvoja poljoprivrede (posebno stočarstva i voćarstva, naročito jagodičastog voća) omogućiće brži razvoj i zasnivanje raznovrsnijih prerađivačkih kapaciteta. Uporišta razvoja poljoprivrede su: pogodni uslovi za proizvodnju „zdrave hrane” i organizovanje mini – prerađivačkih kapaciteta i sticanje karakterističnog obeležja „brenda” za specifične proizvode; i poboljšanje agrarne strukture u sklopu sprovođenja programa integralnog ruralnog razvoja, prema novom modelu Zajedničke agrarne politike Evropske unije, kojom se istovremeno podržava povećanje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje, zaštita životne sredine i ruralnih predela, diverzifikacija ekonomskih aktivnosti na selu, buđenje lokalne inicijative, podizanje tehničke opremljenosti, edukacija i obrazovanje poljoprivrednih proizvođača za ekološku proizvodnju i drugo.

Dalji razvoj postojećih uspešnih firmi i MSP, predstavlja važno uporište ekonomskog razvoja pojedinih opština (za proizvodnju hrane, metalski, drvni, hemijski, tekstilni i drugi kompleksi), uz modernizaciju i specijalizaciju proizvodnje, eko-restrukturiranje, privredno povezivanje u proizvodno-uslužne regionalne klastere sa preduzećima na ovom području i drugim industrijskim centrima. Razvoj privrednih delatnosti i struktura zasnivaće se na povećanom nivou investicija, podizanju nivoa tehničko-tehnološke opremljenosti, poboljšavanju konkurentnosti i preduzetničkim aktivnostima, mogućnostima za izgradnju industrijskih zona, favorizovanju znanja kroz edukaciju i stručno usavršavanje, racionalnom i efikasnom korišćenju prirodnih resursa i prostorno-ekološkoj prihvatljivosti, poboljšanoj investicionoj i poslovnoj klimi, prioritetno u oblasti: energetike (hidroenergetskog potencijala Uvca, Lima, Đetinje, Drine, Belog Rzava, Crnog Rzava, Velikog Rzava, Skrapeža, kao i rudarsko-energetskog kompleksa u Štavlju i drugo), saobraćajnih usluga i skladišno-logističkih aktivnosti (na postojećim pravcima DP I reda i planiranom autoputu), turizma i drugo Poseban značaj imaće kompletiranje i uređenje regionalne i naseljske infrastrukture (pre svega u privredno industrijskim zonama) od interesa za region, upravne okruge i više opština. MSP će predstavljati osnovni oblik organizovanja firmi i generator razvoja i zapošljavanja (prioritetno u agro i drvnoj industriji, tekstilnoj, turizmu, transportu, sektoru uslužnih delatnosti i drugo) koji omogućava i aktiviranje mikro biznisa i takozvanih porodičnih firmi.

Turizam i komplementarne aktivnosti, koji će imati značajnu ulogu u razvoju područja, a baziraće se na očuvanoj prirodnoj sredini i turističkim resursima od međunarodnog i nacionalnog značaja. Uporišta razvoja turizma jesu: a. kompletiranje i integracija postojeće ponude u prostoru (na Zlatiboru, Tari, Goliji, Drini, Limu i drugo); b. izgradnja i uređenje novih sadržaja ponude u prostoru kao glavnih generatora celogodišnje turističke ponude područja (turistički centri i skijališta, raznovrsni sadržaji ponude jezera, planina, nepokretnih kulturnih dobara, turističkih centara-gradova i mesta(tradicionalnih manifestacija, banja, sela i lovišta, putnih i plovnih koridora, i drugo); v. zajedničke marketinške i promotivne aktivnosti regiona u cilju razvoja jedinstvene turističke ponude i funkcionalnog integrisanja ponude na području Zlatiborskog i Moravičkog upravnog okruga, i sa okruženjem – susednim opštinama u Republici Srbiji, Crnoj Gori i BiH. Turizam će se razvijati i kao alternativna delatnost na prostorima promenjenih namena i predstavljaće jedan od vidova kompenzacije lokalnom stanovništvu za razne vidove ograničavanja njihovih aktivnosti.

Održivo korišćenje metaličnih, nemetaličnih i energetskih mineralnih sirovina, usklađivaće se sa opštom koncepcijom korišćenja mineralnih resursa Republike Srbije, lokalnim interesima i uslovima zaštite životne sredine. Uporište predstavljaju: stavljanje u razvojnu funkciju dokazanih rezervi i nastavak istraživanja perspektivnih rezervi; sanacija devastirane životne sredine uz preduzimanje svih mera da se njeno degradiranje i uništavanje svede na prihvatljiv nivo u svim fazama eksploatacije i prerade mineralnih sirovina; i drugo.

Transport, baziran na geografskom položaju i pogodnostima koje pružaju postojeći i planirani infrastrukturni koridori, pogranična područja i drugo

Tercijarni sektor privrede, čiji je razvoj znatno zaostao, neophodno je, ne samo nadoknaditi, već i znatno intenzivirati i diverzifikovati u skladu sa funkcijama pojedinih centara u mreži naselja i prioritetima razvoja seoskih područja.

Polazeći od postojećeg modela koncentracije stanovništva, diverzifikacije delatnosti i areala uticaja većih urbanih centara, koncept razvoja se zasniva na kvalitativnim promenama privredne i socio-ekonomske strukture sistema naselja. Selektivno podsticanje i usklađivanje privrednog razvoja sa razvojem zajedničkog i individualnog standarda (otvaranjem manjih i srednjih prerađivačkih pogona, izgradnjom mreže puteva, infrastrukture i podizanjem kvaliteta javnih službi i usluga i slično) imaće sledeći redosled prioriteta: mikrorazvojni centri – ruralna naselja koja su centri zajednica naselja sa opštim ili specifičnim funkcijama); opštinski centri – sa različitim stepenom razvoja urbanih i specifičnih funkcija i uticajem na sociogeografsku transformaciju okruženja, i gradski centri Užice i Čačak.

Razvoj prostorno-funkcionalne organizacije područja po zajednicama naselja ostvarivaće se decentralizacijom funkcije rada, pojedinih proizvodnih delatnosti, javnih službi i aktivnosti iz urbanih centara u centre zajednice sela i veća naselja sa opštim ili specifičnim funkcijama, radi racionalizacije upravljanja i organizacije javnih službi, kvalitetnijeg zadovoljavanja potreba i efikasnijeg koordiniranja aktivnosti lokalnih zajednica, čime se stvaraju uslovi i za ostanak i povratak stanovništva. Stvaranje nukleusa socio-ekonomske transformacije ruralnih i slabo urbanizovanih delova regiona (što odgovara principima održivog razvoja teritorije naročito u pogledu racionalnog korišćenja prostora, resursa, energije i transporta) i razvijanje dnevnih urbanih sistema (odnosno formiranja funkcionalnih urbanih područja) biće instrumenti hijerarhizovano uravnoteženog i policentričnog razvoja.

Poboljšanje kvaliteta života i ubrzaniji razvoj privrednih funkcija i javnih službi ostvarivaće se prioritetno u manje razvijenim opštinskim centrima sa specifičnim funkcijama, odnosno sa delimično razvijenim urbanim funkcijama. Koncept je diverzifikacija funkcija i participiranje u razvojnim procesima šireg regionalnog okruženja. Odgovarajućim politikama otvaranja radnih mesta, investicionim i drugim merama intenziviraće se specifične subregionalne, opštinske, privredne i javno-socijalne funkcije kako bi se usporila koncentracija ekonomskih i drugih aktivnosti u regionalnim centrima i podstakao ekonomski i socijalni razvoj drugih centara u mreži naselja. Dalji razvoj Užica i Čačka zasnivaće se na obezbeđenju višeg kvaliteta urbanih funkcija regionalnog značaja, a posebno privrednih, javno-socijalnih, razvojno-upravljačkih, informacionih, naučno-istraživačkih, kulturnih i drugo Manji urbani centri subregionalnog značaja (Prijepolje, Gornji Milanovac, Požega) kao sekundarni polovi na zapadnomoravskom i drinskom razvojnom pojasu predstavljaće važne pokretače privrednog razvoja sa javnim, socijalnim, kulturnim i drugim funkcijama. Sa stanovišta planskog razvoja mreže naselja posebno je važna ograničena i kontrolisana izgradnja prigradskih naselja i naseobinskih celina u koridorima javnih puteva.

U investicionim odlukama o materijalnoj proizvodnji striktno će se poštovati lokacioni, tehno-ekonomski i kriterijumi zaštite životne sredine, koji su usvojeni na nacionalnom i međunarodnom nivou. Programi javnih službi i valorizacija postojeće mreže biće usklađeni sa privrednim razvojem, finansijskim mogućnostima i osobenostima lokalnih zajednica, kao i sa ciljevima razvoja pojedinih područja. Programi razvoja javnih službi podrazumevaju odgovarajuću podršku u drugim sektorima (u prvom redu saobraćajne, druge linijske i komunalne infrastrukture) posebno u odnosu na pogranične, periferne, brdsko-planinske atare, koji imaju infrastrukturna, resursna i druga razvojna ograničenja.

Jedno od osnovnih uporišta Prostornog plana odnosi se na štednju, racionalno korišćenje i zaštitu prirodnih resursa, naročito deficitarnih i strateški značajnih za razvoj i kvalitet življenja. Ukupan bilans vodnih resursa, kao i njihov prostorni i vremenski razmeštaj, zahteva izuzetno pažljivo korišćenje i u potpunosti obezbeđen sistem zaštite od zagađenja i neplanskog korišćenja izvorišta površinskih i podzemnih voda. Uporište razvoja vodoprivredne infrastrukture jeste razvoj značajnog i veoma složenog hidroenergetskog sistema srednje Drine i integralnih regionalnih višenamenskih sistema za uređenje, korišćenje i zaštitu voda, posebno slivova Lima, Rzava, Uvca i drugo Intenziviraće se hidro-tehničke aktivnosti na regulisanju bujičnih rečnih tokova, zaštiti od poplava, poboljšanju vodosnabdevanja naseljenih područja, kao i sanitarnoj zaštiti ugroženih izvorišta i slivova. Koncept jeste zaštita poljoprivrednog zemljišta, a naročito striktno ograničavanje pretvaranja zemljišta I-IV bonitetne klase u nepoljoprivredne namene, očuvanje kvaliteta i prirodne plodnosti zemljišta. Važan značaj pridaje se pošumljavanju, obnavljanju i poboljšanju kvaliteta šuma, antierozivnim radovima u slivovima postojećih i budućih vodoakumulacija, kao i razvoju preduzetništva, posebno u oblasti osnivanja i razvoja mikro preduzeća za ekološki bezbednu preradu lokalnih poljoprivrednih, šumskih i mineralnih sirovina. Deo područja zasnivaće svoj razvoj na zaštiti i održavanju postojećih prirodnih resursa i vrednosti, ubiranjem resursne rente (za vode, OIE, zaštićena područja, šumu i drugo) i razvojem aktivnosti na zaštiti prirodnih vrednosti i životne sredine.

Uspostaviće se efikasnija kontrola korišćenja i uređenja građevinskog zemljišta i usmeravati izgradnja i komunalno opremanje i uređenje seoskih naselja i ruralnih predela. Radi blagovremenog rezervisanja prostora za racionalnu izgradnju i korišćenje objekata/područja od javnog interesa, uspostaviće se i sprovoditi režimi korišćenja i zaštite prostora koridora planiranih infrastrukturnih sistema, područja eksploatacije mineralnih sirovina, slivnih područja i prostora za izgradnju planiranih vodoakumulacija, zaštićenih prirodnih i nepokretnih kulturnih dobara, kao i prostora za izgradnju regionalnih sanitarnih deponija sa reciklažnim centrima.

Važno uporište Prostornog plana predstavlja i unapređenje i zaštita životne sredine, zaštita i promocija vrednog prirodnog nasleđa i očuvanje većih područja posebne namene sa prirodnim vrednostima od značaja za biodiverzitet i kvalitet životne sredine. U domenu zaštite i promocije kulturnog nasleđa, zalaganje je za promenu dosadašnje prakse koju je karakterisala, kako nedovoljna valorizacija, prezentacija i korišćenje kulturnih dobara, tako i nedovoljna uređenost, naročito vangradskih dobara (arheoloških nalazišta, verskih objekata i seoskog etno-nasleđa). Koncept jeste ostvarivanje integralne zaštite NKD i očuvanja regionalnih specifičnosti i kulturnog identiteta prostora Zlatiborskog i Moravičkog upravnog okruga.

4.2. Interregionalne veze i transgranična saradnja

Razvoj područja Prostornog plana, posebno klastera urbanih centara zasnivaće se na funkcionalnoj integraciji republičkog prostora i prekograničnoj saradnji. Prostorno funkcionalni uticaji koji su uspostavljeni između centara različitog hijerarhijskog ranga, u širem okruženju područja Prostornog plana, opredeljuju formiranje razvojnih pojaseva nacionalnog i transgraničnog značaja:

zapadnomoravskog razvojnog pojasa, na pravcu Kraljevo-Čačak-Užice sa vezama ka Kragujevcu, Višegradu-BiH i Podgorici-Republici Crnoj Gori;

drinskog razvojnog pojasa, na pravcu Prijepolje-Priboj-Bajina Bašta-Zvornik-Loznica sa vezama ka BiH); i

ibarskog razvojnog pojasa, na pravcu Beograd-Gornji Milanovac-Čačak-Kraljevo-Raška-Novi Pazar.

Od podjednake važnosti za privrednu i saobraćajnu interregionalnu integraciju područja Zlatiborskog i Moravičkog upravnog okruga su i sledeći (posebno poprečni) pravci regionalnog, subregionalnog i lokalnog ranga kojima se ostvaruje veza sa područjem statističko-planskog regiona Šumadija i Zapadna Srbija i/ili susednim državama na relacijama:

Valjevo-Kosjerić-Požega-Arilje-Ivanjica-Sjenica (uzdužni pravac dolinama Skrapeža i Moravice);

Novi Pazar-Sjenica-Nova Varoš-Priboj (sa vezom ka BiH) i budući koridor Sjenica-Prijepolje (sa vezom ka Republici Crnoj Gori);

Kosjerić-Gornji Milanovac (sa vezama ka Kragujevcu i Topoli);

Lučani-Guča-Kraljevo; i Ivanjica-Ušće (sa vezama ka Kraljevu i Novom Pazaru);

Užice-Bajina Bašta (sa vezom ka BiH) i drugo.

Područje Prostornog plana ima mogućnost ostvarivanja prekograničnih veza sa Republikom Crnom gorom i BiH kroz institucionalnu saradnju na međudržavnom, međuregionalnom i lokalnom nivou. Položaj područja na tromeđi Republika, između multimodalnih koridora X i V omogućuje njegovu tranzitnu ulogu i razvoj, kako uzdužnih saobraćajnih veza (planirani autoputski pravac Beograd-Južni Jadran), tako i poprečnih saobraćajnih veza (zapadnomoravski koridor-Užice-BiH i Sjenica-Nova Varoš-Priboj-BiH i drugo). I pored izuzetnog položaja i značaja u nacionalnom i regionalnom kontekstu, ostvarena je relativno skromna prekogranična saradnja sa susednim državama.

Infrastrukturne veze sa Republikom Crnom Gorom i BiH ostvaruju se preko: reke Drine i Lima; drumskih veza (koje nisu adekvatno razvijene, posebno u poprečnim pravcima); i drugih sistema (telekomunikacionih i drugo). Uloga aerodroma Ponikve i Sjenica nije u ovom smislu za sada afirmisana.

Specifičnost Zlatiborskog i Moravičkog upravnog okruga u transgraničnom kontekstu ogleda se u sledećem:

kontakt sa rekom Drinom i značajnim regionalnim hidroenergetskim sistemom;

mogućnostima za saradnju na zaštiti prirodnih vrdnosti i kulturnih dobra, koji predstavljaju jedinstvene fizičko-geografske sisteme, razdvojene državnim granicama koji nemaju isti tretman zaštite i održivog korišćenja prirodnih resursa;

mogućnostima za intenzivniju privrednu i kulturnu saradnju opština sa područja Prostornog plana i opština u Republici Crnoj Gori i BiH;

perifernom položaju dela regiona u odnosu na veće razvojne centre, koji nije dovoljno saobraćajno pristupačan i ekonomski razvijen i koji se graniči sa sličnim regionima u susednim državama; i drugo.

Drinski pojas bi trebalo da ima integrativnu ulogu u korišćenju i zaštiti voda, privrednom razvoju, korišćenju i afirmaciji turističkih resursa i saobraćajnom povezivanju Republike Srbije sa BiH (Republikom Srpskom), kao i sa Crnom Gorom. Ulazak u integracije sa prostorom susednih zemalja preko Drinskog pojasa podrazumeva u prvom redu jasne ciljeve i programe transgranične saradnje. U tom smislu neophodno je: zvanično definisati zajednički interes tri države u planiranju i usmeravanju razvoja Drinskog područja; i pristupiti ostvarivanju potpune saradnje između institucija na integraciji programa zaštite i razvoja (razmena informacija, partnerstvo i sagledavanje aktuelnih projekata i strategija za područje Drine i usaglašavanje nadležnosti). Takođe, neophodno je ostvarivanje saradnje sa kompetentnim evropskim institucijama, državama i međunarodnim komisijama u vezi sa značajem Drinskog podruja, pre svega u sklopu Dunavskog sliva.

Osnovni principi planiranja Drinskog područja bili bi:

zaštita i održivo korišćenje voda i biodiverziteta drinskog podsliva, u okviru Dunavskog sliva;

potreba jačanja privrednog i infrastrukturnog povezivanja (kao prvog i osnovnog uslova);

poštovanje geografskih, privrednih, istorijsko-civilizacijskih, kulturnih i drugih odlika Drinskog područja;

integralni i problemski pristup organizaciji i nameni prostora uz utvrđivanje makrozona u odnosu na dominantne i njima komplementarne funkcije (kao npr. vodoprivredno-energetske sa turističkim, zaštite prirode sa turističkim, privrednih sa mrežom centara komplementarnih funkcija) i razdvajanje nekomplementarnih funkcija (teretni saobraćaj i industrija, s jedne strane, i turizam i rekreacija, s druge). To znači da bi trebalo zagovarati duge poteze sa komplementarnim funkcijama, kao što su, na primer funkcije: a. turizma na potezu Bajina Bašta i Perućačko jezero – Nacionalni park Tara – planina Zvijezda – Žepa – Mokra Gora – Višegrad i Višegradsko jezero, ili na potezu Srbinje – Nacionalni park Sutjeska – kanjon Pive sa Komarnicom – kanjon Tare i Nacionalni park Durmitor; b. zaštite prirodne baštine na potesu Nacionalni park Tara – Nacionalni park Sutjeska; v. pretežno saobraćajno-proizvodne i vodoprivredno-energetske funkcija na potesu od Zvornika ka Višegradu, sa pojedinim mikrorejonima turističko-rekreativnih sadržaja; i g. infrastrukturno opremanje, zaštita životne sredine, prirodnog nasleđa i razvoj lokalnih zajednica u okviru većih funkcionalnih zona (turističko-rekreativnih i drugih).

Radi zajedničkog pristupa planiranju Drinskog područja, bilo bi korisno da se u izradi konkretnih projekata ili republičkih sektorskih strategija obezbedi određeni nivo međusektorske sinteze na transnacionalnom nivou, kako bi se relativizovali mogući konflikti u korišćenju resursa i nameni prostora. Neki od aktuelnih zajedničkih projekata koji se realizuju na području Drine jesu:

„Zaštita i upravljanje prekograničnog prirodnog dobra Drina”, koji je usmeren ka istraživanju, prezentaciji, aktivnoj zaštiti i inkorporaciji međunarodne kategorizacije zaštite (do sada je izdvojeno i zaštićeno oko 20 prirodnih dobara u drinskom pojasu);

„Turistički razvoj u dolini Drine”, koji je usmeren na zajedničko planiranje, institucionalno organizovanje, izgradnju turističkih kapaciteta kao i ekonomsku pomoć opštinama razvojem i promocijom turizma u okviru jedinstvenog turističkog regiona (do sada je obuhvaćeno osam opština drinskog pojasa);

„Zaštita životne sredine na slivu reke Drine”, koji je usmeren na proces izrade lokalnih akcionih planova (LEAP) za procenu stanja životne sredine, selekcije prioritetnih problema kao i njihovog plaskog rešavanja (projekat ima za cilj i poboljšanje međuopštinske, međuetničke i međureligijske saradnje u delu sliva Drine kojim je do sada obuhvaćeno nekoliko opština);

„Zaštita jezera Perućac”, koji je usmeren na rešavanje problema otpada koji se sakuplja u jezeru, odnosno uspotavljanje saradnje između bosanskih, srpskih i crnogorskih opština u srednjem i gornjem toku sliva Drine (projekat je rezultirao formiranjem međunarodne komisije za Drinu čiji je cilj održivi razvoj i čista životna sredina); i drugo.

Novi osnov za utvrđivanje i unapređenje programa transnacionalne saradnje u Drinskom području utvrdiće i Dunavska strategija.

Integrisanje prostora Zlatiborskog i Moravičkog upravnog okruga u širi regionalni kontekst podrazumeva i uvažavanje najvažnijih evropskih dokumenata kojim je definisan prostorni razvoj, kao i primenu njihovih preporuka za ostvarivanje međunarodne, a posebno prekogranične saradnje, kao što su: Perspektiva prostornog razvoja Evropske unije (European Spatial Development Perspective – ESDP), Vodeći principi za održivi prostorni razvoj Evropskog kontinenta i Teritorijalna agenda Evropske unije. Međunarodna saradnja prvenstveno će se odnositi na razvoj infrastrukturnih sistema, očuvanje prirodnih resursa i održivog razvoja, zajedničkog nastupa kod Evropske unije i drugih relevantnih međunarodnih asocijacija za realizaciju razvojnih programa, privredne i druge saradnje i jačanje partnerstva na nivou lokalnih vlasti. Pokretač saradnje u oblasti infrastrukturnih sistema biće dalji razvoj hidro-energetskih sistema i drumskih putnih pravaca (te graničnih prelaza). Pored ovih, razvijaće se transgranični energetski prenosni sistemi i železnička mreža.

Određene pretpostavke za transgranične veze proizlaze i baziraju se na zajedničkim infrastrukturnim sistemima i privrednim vezama formiranih u prethodnoj zajedničkoj državi (SFRJ i SRJ), na tradiciji, a određene i iz regionalnih politika EU koje se odnose na zemlje takozvanog „Zapadnog Balkana”. Uspostavljanje strukturno kvalitetnijih veza može se ostvariti povezivanjem urbanih centara u šire transgranične urbane asocijacije, pre svega sinhronizovanim razvojem komplementarnih delatnosti iz oblasti: rada (komplementarna privreda – usaglašavanje proizvodnih programa i privrednih kapaciteta, racionalno korišćenje prirodnih i socijalnih resursa, slobodno kretanje radne snage, zajednički nastup na tržištu i drugo); usluga i javnosocijalne infrastrukture (trgovina, saobraćaj, zdravstvo, visoko obrazovanje, informacije i drugo); turizma i zaštite prirode; kao i preko kulturnih veza i malogranične saradnje.

III. Koncepcije, propozicije i planska rešenja prostornog razvoja

1. Zaštita i korišćenje prirodnih resursa

(Referalna karta 1)

1.1. Zaštita i korišćenje poljoprivrednog zemljišta

Zaštita i korišćenje poljoprivrednog zemljišta zasnivaće se na konceptu održivog poljoprivrednog i ruralnog razvoja, koji podrazumeva očuvanje zemljišta, vode, biljnih i životinjskih resursa, odnosno razvoj koji ne ugrožava životnu sredinu, tehnički je primenljiv, ekonomski isplativ i društveno prihvatljiv. Taj koncept se ostvaruje međusobnim usklađivanjem mera podrške usmerenih na: povećanje konkurentnosti, podrškom restrukturiranju poljoprivrednog sektora; poboljšanje stanja životne sredine i prirodnih predela, podrškom upravljanju poljoprivrednim i šumskim zemljištem; i diversifikaciju ruralne ekonomije i unapređenje kvaliteta življenja u ruralnim oblastima.

1.1.1. Osnovne propozicije zaštite i korišćenja poljoprivrednog zemljišta

Područje Prostornog plana, prema prostornoj orijentaciji poljoprivredne proizvodnje (utvrđenih u PPRS), prvenstveno je predviđeno za razvoj mešovitog stočarstva (u brdskoj zoni), uz razvoj voćarstva, kao komplementarne grane biljne proizvodnje i korišćenje mestimičnih pogodnosti za organsku proizvodnju hrane i vinogradarstvo, kao i pašnjačkog stočarstva (u planinskoj zoni), praćenog proizvodnjom i sakupljanjem lekovitog bilja razvojem pčelarstva i uzgojem jagodičastog voća na užim lokalitetima. Poljoprivredna proizvodnja odvija se u granicama ruralnih regiona (sa specifičnim prirodnim, resursnim, strukturnim, tehničko-tehnološkim i socioekonomskim obeležjima):

– malih urbanih ekonomija sa intenzivnom poljoprivredom (Gornji Milanovac, Požega, Arilje, Lučani) i preradom na porodičnim gazdinstvima, uz orijentaciju na konkurentnu proizvodnju osnovnih poljoprivrednih proizvoda za masovnu potrošnju, prehrambenu industriju i izvoz;

– visokog turističkog potencijala sa slabijom poljoprivrednom strukturom, (pretežno planinski deo Užica, Bajine Bašte, Kosjerića, Čajetine, Priboja, Prijepolja, Nove Varoši, Sjenice i Ivanjice), uz orijentaciju na razvoj proizvodnje hrane i pića visoke biološke vrednosti i/ili poznatog geografskog porekla u sistemima organske, integralne i tradicionalne poljoprivrede;

– urbane (intra i peri-urbane) poljoprivrede, (aglomeracija Užice – Čačak).

1.1.2. Rejonizacija poljoprivredne proizvodnje

U skladu sa heterogenim prirodnim, resursnim i agroekološkim kapacitetom prostora i strukturnim, tehničko-tehnološkim i socioekonomskim obeležjima, utvrđuju se sledeći rejoni poljoprivredne proizvodnje sa dominantno zastupljenim proizvodnim sektorima:

rejon dominantno ratarsko-povrtarske proizvodnje i mešovitog stočarstva – obuhvata rečne doline: Zapadne Morave (Čačak), Dičine, Dragobilja, Kačera (Gornji Milanovac), Skrapeža (Kosjerić, Požega), donji tok Đetinje i Lužnice (Požega, Užice), Moravice (Požega, Arilje), Bjelice i Kravaričke reke (Lučani) i doline Lima (Priboj, Prijepolje), uključujući pobrđa jeličkog i ljubićkog vinogorja i Bajine Bašte. Ovi tereni su rezervisani za intenzivnu konvencionalnu proizvodnju povrća na otvorenom i u zatvorenom prostoru, proizvodnju pšenice i kukuruza, krmnog bilja (deteline, lucerke, ječma) i intenzivni stajski uzgoj goveda, svinja i živine. Proizvodnja se odvija pretežno u periurbanom području i u njenoj strukturi dominiraju sveži proizvodi namenjeni gradskom tržištu u neposrednoj blizini. Izuzetak su, donekle, dolina Moravice, u kojoj se poslednjih godina razvija intenzivna plantažna proizvodnja tržišno atraktivnih sorti jabuka, jeličko i ljubičko vinogorje, poznato po proizvodnji kvalitetnog grožđa i okolina Bajine Bašte, poznata po tradicionalnom uzgoju duvana. Kao posledica zauzimanja zemljišta u nepoljoprivredne svrhe, ova proizvodnja postaje sve intenzivnija, a urbano okruženje dodatno zaoštrava ekonomske i ekološke konflikte poljoprivrede i ostalih sektora ekonomije i pojačava negativne uticaje na prirodne resurse i životnu sredinu. Prioritetna je zaštita poljoprivrednog zemljišta od usitnjavanja parcela, degradacije intenzivnom i nekontrolisanom upotrebom mineralnih đubriva i pesticida, kontaminacije otpadnim vodama, rešavanje pitanja hidromelioracija (navodnjavanja, zabarivanja i prevlaživanja u Pomoravlju i Polimlju) i izgradnja savremenih pak-centara za doradu i pakovanje povrća.

rejon voćarsko-povrtarske proizvodnje i pašnjačkog stočarstva – obuhvata veći deo brdske i predplaninske zone (na severoistoku i istoku – delove opština Bajina Bašta, Kosjerić, Gornji Milanovac, Čačak, Požega, Čajetina, Užice, Arilje, Lučani, Ivanjica) i manji deo planinske zone (istočni deo opštine Nova Varoš, Sjenička kotlina, Priboj, južni deo opštine Prijepolje) van zaštićenih i ekološki značajnih područja i zone zaštite izvorišta vodosnabdevanja. Čitavo područje poznato je po razvijenoj voćarskoj proizvodnji (šljiva, malina, jabuka, kupina, borovnica, ribizla), pašnjačkom stočarstvu (goveda, ovce, koze) i proizvodnji krompira. Unutar ove prostrane, visinski i proizvodno heterogene zone mogu se izdvojiti manja područja užih proizvodnih usmerenja:

govedarstvo mesno – mlečnog tipa i ovčarstvo mesnog tipa, za plasman žive stoke, mesa, mleka i prerađevina za masovnu potrošnju (industrijske mlekare, klanice – Bajina Bašta, Kosjerić, Požega, Lučani, Arilje, Užice, Čajetina, Gornji Milanovac) – prioritetno je ukrupnjavanje i opremanje farmi objektima za silažu i bezbedno odlaganje stajnjaka, povećanje proizvodnje krmnog bilja, melioracija i zaštita livada i pašnjaka i unapređenje plasmana (regulisanje sivog tržišta žive stoke);

proizvodnja maline (Kosjerić, Požega, Arilje, Čačak, Lučani, Ivanjica, Užice, Bajina Bašta, Gornji Milanovac), u manjem obimu Polimlje i mestimično Nova Varoš i Čajetina; neophodne su aktivnosti na unapređenju proizvodnje i plasmana vezane su za: poštovanje standarda kontrolisane upotrebe hemijskih đubriva, pesticida i vode za navodnjavanje, rukovanja i trasporta, ukrupnjavanje plantaža, primenu sistema za navodnjavanje, uvođenje novih, tržišno atraktivnih sorti, standardizaciju, unapređenje transporta (aerodromi Lađevci, Ponikve) i aktivniju promociju brenda;

proizvodnja semenskog i merkantilnog krompira (Čačak, Gornji Milanovac, Ivanjica, Sjenica, Lučani, Nova Varoš, Prijepolje) – proizvodnju je neophodno koncentrisati u brdskom i pretplaninskom području i osloboditi prostor na nižim terenima za povrće, žito i silažni kukuruz, uz kontinuiranu remedijaciju obradivog zemljišta ugroženog acidifikacijom, unapređenje tehnologije i uvođenje usko specijalizovanih sorti, namenjenih proširenju asortimana prerađenih proizvoda od krompira i izgradnju dodatnih preradnih kapaciteta i savremenih pak-centara, kako bi se poboljšao plasman na domaćem tržištu i u izvozu;

mlečno govedarstvo i ovčarstvo i proizvodnja mleka za preradu u tradicionalne proizvode od mleka (padine Golije, Javora i Zlatara na teritoriji opštine Ivanjica i Nova Varoš, Sjenička kotlina, u manjem obimu Užice, Gornji Milanovac, Priboj i Prijepolje) – najveći problemi vezani su za: melioraciju i zaštitu livada i pašnjaka i poboljšanje ishrane mlečnih grla, unapređenje selekcijskog rada na gazdinstvima, unapređenje higijenskih standarda smeštaja, nege i muže krava i ovaca i poštovanje standarda bezbednosti hrane u objektima za skladištenje i preradu mleka na gazdinstvima, kao i organizacija proizvodnje osnivanjem krupnih farmi/zadruga i prerađivačkih kapaciteta i formiranjem mreže kooperanata – proizvođača mleka, i/ili udruženja proizvođača i klastera, radi organizovane proizvodnje, prerade, osiguranja zdravstvene bezbednosti i kontrole kvaliteta, zaštite porekla, marketinga i plasmana;

rejon poljoprivrede usmerene ka zaštiti biodiverziteta – obuhvata područja zaštićenih dobara i ekološki značajnih područja, zone zaštite izvorišta vodosnabdevanja (Nacionalni park „Tara”, Park prirode „Šargan-Mokra Gora” i „Golija”, Kanjon reke Mileševke, Zlatibor; PIO „Ovčarsko-Kablarska klisura”, Zaovine, Klisura reke Đetinje, Izvorište Malog Rzava, Ozren-Jadovnik, Kamena Gora; SRP „Uvac”, Peštersko Polje; Planirana područja za zaštitu: Giljeva, Pešterska visoravan i Zlatar; IPA: Tara, Šargan-Mokra Gora, Zlatibor, Mučanj, Golija, Pešter, Štavalj, Kanjon Mileševke; PBA: Povlen, Maljen-Suvobor, Tara, Zlatibor Zlatar, Golija, Pešter; EMERALD: Tara, Mokra Gora-Šargan, Klisura reke Uvac, Klisura reke Mileševke, Ovčarsko-Kablarska klisura, Golija, Pešter, Zlatibor, Zaovine, Suvobor; RAMSAR: Peštersko polje; MAB: Golija-Studenica; Zapadnomoravsko-rzavski regionalni sistem – podsistemi: Rzav – akumulacije (Svračkovo, Roge i Orlovača), Đetinja – akumulacija (Vrutci), Uvac – akumulacije (Uvac, Kokin Brod, Seča Reka, Rokci), a može uključivati i druga poljoprivredna područja visoke prirodne vrednosti (livadsko-pašnjačke serije posebno ekološki vrednog florističkog sastava i drugo). Uz poštovanje propisanih uslova zaštite, poljoprivredne aktivnosti u ekološki značajnim i zaštićenim dobrima usmerene su ka zaštiti livadsko-pašnjačkih ekosistema i autohtonih rasa i sorti – razvojem pašnjačkog (uključujući organsko) stočarstva (goveda, ovce i koze), integralne/organske proizvodnje voća (autohtone sorte koštičavog voća, malina, ribizla, borovnica, kupina) i, mestimično, retkih vrsta žita (raž, ovas, heljda i slično), pčelarstva, uzgojem i sakupljanjem lekovitog bilja i šumskih plodova, uzgojem divljači i ribe. Livade i pašnjaci održavaju se kontrolisanom ispašom, u skladu sa biokapacitetom prostora, koji se mora egzaktno utvrditi nakon ispitivanja biocenoloških karakteristika vegetacije i stepena ugroženosti terena erozijom, uz obezbeđenje nadoknada stočarima za poštovanje ekstenzivnog režima ispaše, odnosno za određeni minimalni broj košenja livada i pašnjaka, kao i za štetu/prevenciju štete na usevima i stoci i izgubljeni prihod usled ekstenzifikacije proizvodnje, odnosno prenamene obradivih zemljišta u parcele za staništa i/ili ishranu zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta. Visokokvalitetne i organski proizvedene stočarske proizvode (autohtoni sirevi, organsko mleko), voće, med, ribu i divljač potrebno je ekonomski valorizovati zaštitom porekla, odnosno vezivanjem porekla za teritoriju zaštićenih područja i plasmanom u turističkim kapacitetima, na gazdinstvima ili u ruralnom okruženju.

1.1.3. Osnovne mere podrške održivom korišđenju i zaštiti poljoprivrednog zemljišta

Predviđaju se sledeđe mere podsticaja održivog korišćenja i zaštita poljoprivrednog zemljišta (u skladu sa Zakonom o poljoprivredi i ruralnom razvoju „Službeni glasnik RS”, broj 41/09) i to: neposredne (premije, podsticaji za proizvodnju, regresi, podrška nekomercijalnim poljoprivrednim gazdinstvima); tržišne (izvozni podsticaji, troškovi skladištenja, kreditna podrška); i strukturne (mere ruralnog razvoja, poboljšanja zaštite i kvaliteta poljoprivrednog zemljišta i institucionalna prilagođavanja).

Utvrđuju se sledeće propozicije za realizaciju ciljeva korišćenja i zaštite poljoprivrednog zemljišta i poboljšanje prostorne distribucije poljoprivrede:

korekcija postojećih odnosa u načinu korišćenja poljoprivrednih i ukupnih površina, prioritetno u funkciji zaustavljanja/sprečavanja erozije plitkih planinskih zemljišta na nagibima iznad 35%, u prvom redu na slivnim područjima hidroakumulacija, s jedne strane, i unapređenja tehničko-tehnoloških uslova za vođenje rentabilne biljne i stočarske proizvodnje i poboljšanja opšteg stanja životne sredine na celom planskom području i šire, s druge. U skladu s konceptom integralnog upravljanja zemljišnim resursima, predviđeni zahvati realizovaće se sprovođenjem sledećih aktivnosti:

pošumljavanjem oranica najnižeg proizvodno-ekonomskog potencijala (7. i 8. katastarske klase) i svih drugih poljoprivrednih zemljišta degradiranih i kontaminiranih antropogenim faktorima, prioritetno u funkciji uspostavljanja biološke i privredne ravnoteže između travnih i šumskih ekosistema na terenima sa većim nagibom u višim predelima; obezbeđenjem institucionalne podrške i podsticanjem ekonomskog interesa korisnika/vlasnika parcela pogodnih za podizanje šumskih zasada može se ostvariti pošumljavanje većih površina niskoproduktivnih, oštećenih i neobrađivanih poljoprivrednih zemljišta, u odnosu na planiranih 900 km2 do 2025. godine;

čuvanjem prirodnih livada i zaštitom biodiverziteta planinskih pašnjaka, u sklopu celovitog rešavanja uslova za obnovu i razvoj stočarstva, uz uvažavanje tradicionalne upućenosti pojedinih naselja na korišćenje određenih pašnjačkih serija, s jedne strane, i potreba za obezbeđenjem dodatnih količina krmiva za zimsku ishranu stoke nabavkama izvan područja Prostornog plana, s druge; bez preduzimanja mera za povećanje kapaciteta livada i pašnjaka ne može se obezbediti dugoročno očuvanje specifičnih agroekoloških dobara brdsko-planinskih predela;

obnovom i intenzivnom negom zasada raznovrsnog kontinentalnog voća, poželjno organskim metodama, svuda gde za tim postoji ekonomski interes lokalnog stanovništva, kao i podrškom izgradnji malih preradnih kapaciteta na izvorištima sirovina; usled depopulacije planinskih sela, deo degradiranih voćnjaka treba uključiti u programe pošumljavanja, posebno na terenima sa intenzivnom prirodnom sukcesijom šumske vegetacije; poželjno osnivanje novih voćnjaka zavisi, u odlučujućoj meri, od aktivnosti u domenu poslovnog organizovanja poljoprivrednih gazdinstava, uvođenja savremenih standarda kvaliteta u proizvodnju i preradu lokalnih sirovina i unapređenja marketinga;

unapređivanje tehničko-tehnoloških, organizacionih i marketinških uslova za povećanje efikasnosti i konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje podržavaće se merama za:

povećanje nivoa tehničke opremljenosti zemljišta i ljudskog rada: zamenom amortizovanih poljoprivrednih mašina i specijalizovane opreme, naročito za osavremenjavanje tehnoloških procesa u stočarskoj i voćarskoj proizvodnji; uvećanom primenom mineralnih đubriva i drugih hemijskih sredstava, u skladu sa principima strogo kontrolisanog prihranjiva i integralne zaštite bilja; širom primenom kvalitetnog setvenog i sadnog materijala; poboljšanjem rasnog sastava kao i očuvanjem ugroženih autohtonih sorti stoke i racionalnijim korišćenjem drugih savremenih sredstava za proizvodnju;

ubrzavanje transfera naučno-tehničkog progresa, posebno vrhunskih, odnosno organskih tehnologija u poljoprivrednu praksu, sa osloncem na obezbeđenje institucionalnih i materijalnih pretpostavki za: efikasan rad stručne poljoprivredne službe, osavremenjavanje organizovanosti veterinarske službe i permanentno stručno obrazovanje poljoprivrednika;

uspostavljanje sistema kontrole kvaliteta u svim fazama proizvodnje, prerade i prometa poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, u skladu sa međunarodnim normativima;

unapređenje stočarske proizvodnje primenom planskog indikatora jedno uslovno grlo na jedan hektar oranica i travnjaka; sa težištem dugoročnog razvoja stočarstva na kvalitativnoj komponenti, koju čini izbor odgovarajućih vrsta, rasa, sojeva i načina uzgoja;

usklađivanje načina i intenziteta obrade zemljišta i drugih agrotehničkih mera sa bonitetnim pogodnostima i ograničenjima, naročito u pogledu nagiba terena, i povećanim organskim đubrenjem radi očuvanja plodnosti zemljišta;

razvoj tehničke, komunalne, tržišne i informatičke infrastrukture od značaja za efikasno funkcionisanje poljoprivrede, radi uključivanja u globalne svetske tokove transfera tehnologija, znanja, roba i kapitala i podrške ekonomskom oporavku lokalne prehrambene industrije, uz obezbeđenje uslova za njenu uspešnu svojinsku i upravljačku transformaciju;

potpunije uključivanjem nepoljoprivrednih kapaciteta u izvozno atraktivne programe sakupljanja jestivih gljiva, lekovitog i aromatičnog bilja, samoniklog/divljeg voća i drugih jestivih biljaka; razvoja ribarstva; širenja stakleničke/plasteničke proizvodnje povrća, cveća, rasada, pečuraka i slično; osnivanja farmi krznaša; osvajanja novih tehnologija proizvodnje biomase u zaštićenom prostoru i slično;

izgradnju manjih pogona, koji će biti u sastavu velikih prerađivačkih sistema, u prvom redu u centrima zajednica sela, kao i u drugim lokaciono-saobraćajno pogodnim selima, radi prihvatanja primarne prerade voćnih plodova i mleka.

Restrukturiranje i unapređenje ljudskog i fizičkog potencijala poljoprivrednog sektora, u funkciji povećanja dohodaka seoskog stanovništva i konkurentnosti agrarne ponude, obezbediće se podrškom formiranju multifunkcionalnih porodičnih gazdinstava sa zdravom ekonomskom strukturom, preduzimanjem sledećih mera:

podsticanje transfera zemljišta, stoke i tehničkih sredstava za gazdinstva koja gube interes i snagu za bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom u ruke ekonomski i demografski vitalnih domaćinstava;

obezbeđenje institucionalne, finansijske i savetodavne podrške industrijskim radnicima, koji se sopstvenim slobodnim izborom opredeljuju za investiranje u povećanje, unapređenje ili osnivanje poljoprivrednog gazdinstva, kao dugoročne perspektive života i rada;

izbor intenzivnije proizvodne orijentacije na sitnijim gazdinstvima, radi povećanja efikasnosti poljoprivredne proizvodnje;

podrška zaustavljanju negativnih demografskih trendova, stimulisanjem mlađih generacija za rad u poljoprivredi i za bavljenje drugim ekonomski isplativim i statusno privlačnim zanimanjima na selu;

podrška poslovnom povezivanju porodičnih gazdinstava, međusobno i sa sferom prometa i prerade poljoprivredno-prehrambenih proizvoda; i

uspostavljanje sistema savetodavne poljoprivredne službe i unapređenje rada veterinarske službe;

podrška utvrđivanju i primeni integralnih programa, odnosno strategija održivog ruralnog razvoja, na lokalnom, opštinskom i regionalnom nivou, koji poštuju teritorijalnu heterogenost lokalnih zajednica i njihove specifične socioekonomske i ekološke potrebe; u tim okvirima, restrukturiranje poljoprivrede ne može da bude usmereno samo na stvaranje manjeg broja krupnih gazdinstava, farmerskog tipa orijentisanih isključivo ka specijalizovanoj tržišnoj proizvodnji, već se mora uvažiti i uloga, kako sitnih, tako i srednjih gazdinstava u razvoju ruralne ekonomije i očuvanju ruralnog ambijenta (što je uslovljen diverzifikacijom privrednih aktivnosti na selu).

Domaćinstva s poljoprivrednim gazdinstvom predstavljaju u opštem slučaju embrion tzv. ekonomije prostora male grupe, koja je pretpostavka uspešne diverzifikacije ruralne ekonomije kreiranjem uslova za razvoj sledećih aktivnosti: formiranje privatnih malih i srednjih proizvodnih, prerađivačkih i uslužnih preduzeća na selu (mini klanice, mlekare, pekare, preduzeća za gajenje, otkup, preradu i pakovanje voća, povrća, ribe, gljiva, šumskih plodova, aromatičnog i lekovitog bilja, proizvodnja rakije i vina seoski, mlinovi, strugare, mešaone stočne hrane; veterinarske ambulante, poljoprivredne apoteke, mala preduzeća za teretni i putnički prevoz i slično); formiranje privatnih proizvodnih i uslužnih radnji seoskog zanatstva i trgovine (servisi za poljoprivrednu mehanizaciju, servisi za popravljanje kućnih aparata, zanatske radionice, privatne prodavnice na malo mešovite robe, benzinske pumpe i slično); formiranje malih preduzeća i radionica domaće radinosti i agencija seoskog i lovnog turizma (preduzeća i radionice za izradu atraktivnih i tradicionalnih odevnih predmeta od vune, opremanje objekata za smeštaj gostiju, razvoj rekreativnih prostora u turističke svrhe, turističke agencije, restorani, poslastičarnice, prodavnice narodnih vezova i suvenira i drugo); preduzetničko angažovanje u razvoju projekata i programa u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu (mini farme puževa, krznašica i divljači, ribnjaci, uzgoj pčela i slično).

U ovom segmentu primat dobija podrška razvoju nepoljoprivrednih aktivnosti i povećanju ruralne zaposlenosti, promociji preduzetništva, obezbeđenju bazičnih usluga za ruralnu ekonomiju i stanovništvo, stručnom osposobljavanju ekonomskih aktera i obuci kreatora lokalne razvojne strategije.

1.2. Zaštita i korišćenje šumskog zemljišta i razvoj lovstva

Uređenje i korišćenje šuma i šumskog zemljišta sprovodiće se trajnim korišćenjem šuma na principima održivog razvoja.

U horizontu Prostornog plana predviđeno je povećanje šumovitosti područja Zlatiborskog i Moravičkog upravnog okruga sa oko 38,5% na oko 48,3 %, odnosno za oko 10%. Uvećanje stepena šumovitosti ostvariće se pošumljavanjem oko 900 km2 (u delu Zlatiborskog upravnog okruga 700 km2, a u delu Moravičkog upravnog okruga 200 km2, odnosno do 2014. godine oko 45 km2, od čega u Zlatiborskom upravnom okrugu oko 35 km2 ha i Moravičkom okrugu oko 10 km2), zemljišta najnižeg proizvodno-ekonomskog potencijala (pretežno 7. i 8. katastarske klase, posebno na terenima sa većim nagibom), površina ugroženih erozijom i slivova postojećih i planiranih vodoakumulacija, na primer lokalitet „Strugovi” i drugo).

Koncept zaštite i korišćenja šuma i šumskog zemljišta zasnivaće se i na:

unapređivanju stanja šuma: obnavljanjem prirodnim putem (2.500 ha), negom šuma (18.000 ha), popunjavanje retkih sastojina (8.850 ha), indirektnom konverzijom izdanačkih šuma u visoke (3.260 ha), melioracijom degradiranih šuma u visokoproduktivne sastojine (900 ha), direktnom konverzijom izdanačkih šuma lošeg kvaliteta i rekonstrukcijom nekvalitetnih degradiranih visokih šuma u kvalitetnije (1.000 ha), popunjavanjem prirodnih sastojina i zasada (290 ha) podržavanjem prirodnog obnavljanja, negom mladih i srednjedobnih sastojina (6.570 ha) i zaštitom šuma;

zadovoljavanju odgovarajućih ekoloških, ekonomskih i socijalnih funkcija; i

zaštitu i očuvanju šumskog tla od erozije i zaštita izvorišta voda (25.215 ha).

U ostvarivanju planiranog unapređenja stanja postojećih šuma i povećanja površina pod šumama primenjivaće se sledeće mere:

gazdovanja šumama – racionalno korišćenje ukupnih proizvodnih potencijala šuma; povećanje ukupne obraslosti i popunjavanje nedovoljno obraslih površina; nega postojećih sastojina i intenziviranje šumsko-uzgojnih radova; organizovanje čuvanja šume i forsiranje mera preventivne zaštite kako se ne bi narušila biološka i ekološka stabilnost šuma; zabrana pašarenja na površinama gde je proces obnavljanja u toku i u šumskim kulturama (prema planu gajenja šuma); zaštita podmladka od divljači (posebno je važna u degradiranim sastojinama); uređenje sečišta, saniranje vetroloma i snegoloma; održavanje postojećih i izgradnja novih protivpožarnih pruga; kontrolisano korišćenje šumskih plodova i lekovitog bilja; i drugo;

upravljanja šumama – uspostavljanje jedinstvenog i jednakog statusa svih šuma bez obzira na vlasništvo; obezbeđenje uslova i sredstava za unapređivanje stanja i funkcija šume od strane vlasnika ili korisnika šuma i šumskog zemljišta; kompenzacijama vlasnicima šuma od strane države ili korisnika za štete usled ograničenja u korišćenju šuma i šumskih područja; usklađivanje plana razvoja šuma (u zaštićenim područjima), šumskih osnova i programa gazdovanja šumama i planiranog razvoja turizma i vodoprivrede, prvenstveno u pogledu antierozivne zaštite postojećih i planiranih vodoakumulacija, kao i sa režimima zaštite prirodnih i nepokretnih kulturnih dobara; i

zaštite šuma – snimanje, praćenje pojeve sušenja po stepenu, intenzitetu i pravcu širenja (oko 167.000 ha u državnim šumama i 173.000 ha u privatnim šumama); protivpožarna zaštita (341.854 ha); monitoring štetočina entomološkog i fitopatološkog porekla da bi se utvrdila prognoza napada i pravovremeno planirale i organizovale odgovarajuće mere zaštite u uslovima gradacije i u državnim šumama i privatnim šumama; i unapređenje zaštite šuma (prognoza pojave štetnih insekata, razvijanje i unapređivanje izveštajne i dijagnozno-prognozne službe, stručno osposobljavanje operativaca na terenu za prepoznavanje ekonomski štetnih insekata, stvaranje zbirke najvažnijih ekonomski štetnih insekata u cilju edukovanja osoblja; dovođenje u red sečišta i drugih mesta koja bi mogla da posluže kao pogodna lokacija za pojavu insekatskih žarišta i zaštita podmladka, posebno u degradiranim sastojinama).

Antierozivna zaštita ostvariće se primenom bioloških mera (pošumljavanje i zatravljivanje), biotehničkih mera (pleteri i zidići protiv spiranja) i tehničkih mera (gabionske pregrade i pragovi u cilju stabilizacije terena i zaustavljanja vučenog nanosa) na površinama i lokalitetima koje ugrožava srednja, ekscesivna i jaka erozija, u delu sliva Zapadne Morave – Čačak, Požega, doline Moravice, Bjelice i Skrapeža, u delu sliva Lima – Prijepolje, Brodarevo, doline Bistrice, doline Uvca, sliva Drine – Bajina Bašta i drugo. Antierozivna zaštita obuhvataće i primenu mera uređenja na površinama u okviru postojećih i planiranih skijališta koje obuhvataju: očuvanje parterne vegetacije, uz obavezno zatravljivanje proseka na deonicama gde je potrebno delimično prosecanje šume; kompenzaciju prosečene šume pošumljavanjem slobodnih površina koje nisu u funkciji skijališta; izbegavanje zemljanih radova i primenu sanacionih antierozivnih radova i biološke rekultivacije terena u slučaju neophodnih intervencija; i redovno održavanje skijaških staza (naročito na mestima ukrštanja sa vodotocima).

Razvoj lovstva i upravljanje lovištima sprovodiće se: očuvanjem raznovrsnosti lovne faune; povećanjem brojnosti krupne divljači, naročito autohtonih i ekonomski najvrednijih vrsta (medved i divokoza na Tari i lovištu Đetinja, a divlja svinja i srna na celom području Prostornog plana); očuvanjem retkih i ugroženih vrsta lovne divljači (medved, divokoza, tetreb, kamenjarka, jarebica i drugo); gajenjem, naseljavanjem i zaštititom divljači u lovištu; usklađivanjem lovne i ostalih delatnosti u lovištu; organizacijom stručne službe za praćenje i usmeravanje razvoja populacije osnovnih i sporednih vrsta divljači; izradom i održavanjem lovno-uzgojnih i lovno-tehničkih objekata; sanitarnim odstrelom divljači, a po popravci stanja i organizovanom lovu osnovnih vrsta; organizovanjem lovnog turizma i edukacijom lovnih stručnjaka i lovaca u cilju zaštite i uzgoja divljači, donošenjem strategija upravljanja divljači i lovstvom na teritoriji RS, stalnim monitoringom populacija divljači, obezbeđivanjem sredstava za zaštitu, očuvanje i unapređivanje populacija divljači i njihovih staništa i drugo.

1.3. Zaštita voda

Koncepcija zaštite vodnih resursa zasniva se na:

zaštiti kvaliteta voda:

izvorišta regionalnih sistema vodosnabdevanja – vodotoka u gornjim delovima Uvca i Zapadne Morave, posebno njegovih izvorišnih delova (Grabovice, Nošnice, Moravice, Đetinje, Skrapeža, Ljudske reke), kao i svih lokalnih izvorišta na planskom području; delova toka Drine i Lima na području Republike Srbije i njihovih pritoka Bistrice, Poblaćenice, Belog Rzava, Rogačice; vodotoka na području sliva Moravice, Velikog Rzava, Zapadne Morave, Uvca, pritoka Lima u I i I/II klasi, a Lima i Z. Morave u IIa klasi kvaliteta (BPK5 ≤ 4 gr O2/L); postojećih i planiranih vodoakumulacija u I/II klasi kvaliteta; uspostavljanjem i sprovođenjem režima zona sanitarne zaštite, posebno postojećih vodoakumulacija (Uvac, Kokin Brod, Radoinja, Bajina Bašta, Lazići, Potpeć, Vrutci i Međuvršje ugroženim efluentnim opterećenjem) lokalnih izvorišta i rezervisanjem prostora za zone potapanja planiranih akumulacija (Rokci, Kumanica, Dubravica, Velika Orlovača, Roge, Svračkovo, Bela Stena, Seča reka, Brodarevo, Klak i Bela Voda); očuvanjem i unapređenjem vodenih ekosistema i povećanje biološke raznovrsnosti u akumulacijama i vodotocima; na zaštićenim područjima (Nacionalni park „Tara” i Park prirode „Golija” i drugi), kao i vodotoka koji su stavljeni ili će biti stavljeni pod određeni režim zaštite (Mileševka, Vapa, itd.); utvrđivanjem i overom rezervi podzemnih voda za sva izvorišta javnog vodosnabdevanja;

primenom organizaciono-ekonomskih mera koje obuhvataju: sprečavanje i smanjenje zagađenja voda (propisa o transportu opasnih materija u zoni izvorišta, zabranom kaveznog uzgoja riba u vodoakumulacijama koje služe za snabdevanje vodom, poribljavanjem vodoakumulacija isključivo na bazi ihtioloških studija i projekata, zabranom izgradnje ribnjaka na lokacijama kojima se ugrožavaju izvorišta voda ili planirani vodoprivredni sistemi, smanjenjem specifične potrošnje vode uvođenjem realnih naknada za korišćenje voda i ispuštanje upotrebljenih voda, uvođenjem monitoringa kvaliteta voda i drugo); zabranu stavljanja u promet opasnih i zagađujućih supstanci za koje postoji zamena (na primer nerazgradljivi deterdženti, materije sa dosta fosfora i azota koji ostaju u otpadnoj vodi); primenu naknada za zagađivanje otpadnih voda čija visina mora da bude veća od troškova prečišćavanja otpadnih voda; selektivni razvoj samo čistih industrija sa višim nivoima finalizacije na slivovima koji se tretiraju kao izvorišta republičkog ranga (koje ne zahtevaju veće količine tehnološke vode i koje ne proizvode veće količine otpadne vode);

primenom tehnoloških mera sanitacijom naselja, obnovom i proširenjem kanalizacionih sistema gradskih/opštinskih centara i okolnih naselja, sa izgradnjom realizacijoma PPOV, kao i predtretmanima proizvodnih preduzeća pre uvođenja otpadnih voda u kanalizaciju, sa uklanjanjem svih opasnih materija, posebno onih koje bi onemogućile rad PPOV (uz poštovanje kriterijuma da prečišćene otpadne vode na izlazu iz PPOV budu BPK ≤ 4 gr O2/m3);

lokalnih izvorišta i njihovog održivog korišćenja u skladu sa sledećim pravilima: eksploatacija aluvijalnih izvorišta sme se obavljati samo do granica do kojih formiranje depresionog levka ne ugrožava ekološke i druge uslove u okruženju; zahvatanje iz izvorišta površinskih voda sme se obavljati samo do granice koja ne ugrožava protočnost vodotoka nizvodno od zahvata (što se definiše vodoprivrednim uslovima, ali generalno, ne sme biti manja od tzv. male mesečne vode obezbeđenosti 80% Qmes.min.80%); i

vodenih i priobalnih ekosistema obezbeđivanjem minimalno održivog protoka iz vodoakumulacija sa obezbeđenošću 100%; vodozahvati za garantovane protoke na svim vodoakumulacijama treba da budu selektivni (sa više nivoa, prema termičkom stanju u jezeru), kako bi se ostvarili najpovoljniji uslovi za nizvodne ekosisteme.

zaštiti od voda, odbranom od poplava kombinacijom hidrotehničkih i organizacionih mera:

hidrotehničke mere sadrže: pasivne mere zaštite (nasipe, obaloutvrde, regulacione radove), u prvom redu duž Drine i Lima; i aktivne mera zaštite (akumulacije i retenzije) u prvom redu dolinu Zapadne Morave (najpre u zoni naselja Čačak, Požega i Užice) i doline Drine i Lima od povodnja 1% (najpre u zoni naselja Prijepolje, Priboj i Bajina Bašta) i infrastrukturnih sistema i poljoprivrednog zemljišta, koji su ugroženi poplavama bujičnog karaktera; kao i druge mere koje obuhvataju tehničke radove (bujičarske pregrade i pragovi), biotehničke radove (gradoni, terase, konturni rovovi, zidovi protiv spiranja i drugo) i biološke radove (pošumljavanje, melioracija degradiranih šuma, melioracija pašnjaka i livada, zatravljivanje i drugo) radi zaštite od bujica i erozije;

organizacione mere u prvom redu stvaranjem uslova za plansko uređenje naselja (sprečavanjem izgradnje novih i širenja postojećih urbanih, privrednih i infrastukturnih sadržaja u zonama ugroženim od poplava, odnosno velikih voda verovatoće do 0,5%), regulacijom reka i uređenjem obala u zoni naselja po principima urbane regulacije, uređenjem vodnih režima upravljanjem akumulacijama, i drugo, i

uspostavljanjem kontrole i planskog usmeravanja eksploatacije građevinskih materijala iz rečnih korita u skladu sa principima kontrolisanog „upravljanja rečnim nanosom”, odnosno normalizacije režima pronosa nanosa u cilju ublažavanja i otklanjanja morfoloških deformacija korita koje ugrožavaju regulacione objekate i mostove.

1.4. Korišćenje i zaštita geoloških resursa

Plansko opredeljenje jeste održivo korišćenje energetskih, metaličnih i nemetaličnih mineralnih sirovina područja Prostornog plana, koje će se usklađivati sa opštom koncepcijom korišćenja mineralnih resursa Republike Srbije. Održivo korišćenje mineralnih sirovina zasnivaće se na:

– stvaranju uslova za znatno intenzivnije i kompleksnije korišćenje istraženog i bilansiranog mineralnog bogatstva u prvom redu za dokazane rezerve: ruda aktiviranog ležišta „Rudnik” (olova i cinka) severno od Gornjeg Milanovca, kao i potencijalnog ležišta Čadinje (bakra, olova i cinka, uz prisustvo zlata, arsena i srebra), kod Prijepolja; hromita i drugih korisnih elemenata na lokalitetima Jelica, Trnava, Zlatibor, Brezna, Semegnjevo, Maljen i slično, u kojima se nekada odvijala eksploatacija; lignita u ležištu Štavalj kod Sjenice; više pojava ležišta nemetala (cementne sirovine, građevinsko-tehnički kamen i drugo) cementnih laporaca (Galovići, Godljevo u okolini Kosjerića i drugo) kao i krečnjaka (Jelen Do kod Požege, Surduk kod Užica, Rupeljevo na putu Požega-Užice, Sušica kod Čačka i Bistrica kod Nove Varoši ), kao i magnezita (na Zlatiboru i Čačanskom basenu-Brezak i drugo, i kod Kosjerića-Ražana-Mramor), minerala bora i litijuma, sepiolita ili zeolita i zeolitisanih tufova (na Požeškom, Pranjanskom ili Čačanskom neogenom basenu), grafitičnih škriljca (potez od Prijepolja ka Pljevljima), talka (sela Gornji Banjani i Srezojevci na teritoriji opštine Gornji Milanovac), dijabaza (ležište Crna stena) i drugo;

– intenziviranju geoloških istraživanja: u utvrđenim perspektivnim područjima prioritetno orudnjenja antimona zabeležene su kod Lise i na još nekoliko lokaliteta severno od Ivanjice; rude bakra sa pratećim elementima na pojedinim lokalitetima planine Tare, Zlatibora kod Mačkata (Skržuti, Nikolajevići, Ravni) Povlena (prema Kosjeriću); dijabaza iz nekoliko majdana u opštini Kosjerić (Tavani, Divčibare, Drenovački Kik, Veliki i Mali Bašinac, Mrčići i drugo) i u okolini Čačka (Glavaj, Bukovac); građevinsko-tehničkog i arhitektonskog kamena (za izradu ploča za oblaganje i popločavanje) iz nekoliko majdana, kod Kosjerića (Plavi Tok, Mandina Stena, Trešnjica, Klisura, Goveđača, Koral); hidrogeoloških pojava termalnih i mineralnih voda u balneološke svrhe (Pribojska banja, Ovčar banja, Roška banja (Roge), Gornja Trepča i Slatinska banja kod Čačka) i flaširanje (Zlatibor i više lokacije u Ivanjici);

– istraživanje nafte i gasa u istražnim regionima „Zapadna Morava” i „Ibar”, prema Projektu geoloških istraživanja nafte i gasa na teritoriji Republike Srbije južno od Save i Dunava. Ovim projektom predviđena su detaljna seizmička ispitivanja u obimu od 2.800 km i bušenje 23 istražne bušotine (od čega na području Prostornog plana oko 1.000 km i sedam bušotina);

– primeni principa: revitalizacije tehnoloških procesa u eksploataciji i metalurškoj preradi metaličnih mineralnih sirovina, pre svega modernizacijom flotacija, kao i smanjenju negativnih uticaja na životnu sredinu; potpunosti i kompleksnosti koji podrazumeva iskorišćavanje osnovnih mineralnih sirovina iz ležišta, kao i svih pratećih komponenti koje se mogu rentabilno ekstrahovati, uz poseban naglasak na bočne i podinske stene ležišta koje se često mogu koristiti kao građevinsko-tehnički kamen ili u druge svrhe; minimiziranja tehnogenog otpada i njegove transformacije u tehnogenu sirovinu koja se koristi u odgovarajućem proizvodnom procesu; kontrolisanju postojećih odlagališta jalovine, sa ciljem održavanja kvaliteta površinskih tokova i njihove zaštite; izbegavanju instaliranja novih preradnih kapaciteta (flotacije, topionice i slično) metaličnih ruda u blizini zaštićenih područja; revitalizacije prostora posle završetka eksploatacije mineralnih sirovina; stimulisanja rudarstva malih kapaciteta, odnosno optimalnog korišćenja malih ležišta, što je posebno interesantno kod retkih metala i kvalitetnijeg građevinsko-tehničkog kamena;

– dugoročnoj strategiji: davanja istražnih prava i, prvenstveno, koncesija za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina, polazeći od republičkih i lokalnih interesa i uslova zaštite životne sredine; obrazovanja potrebnih kadrova za geološka istraživanja, rudarstvo, metalurgiju i druge relevantne struke, imajući u vidu i lokalne obrazovne institucije i strukture; i drugo.

2. Razvoj stanovništva, mreže naselja i javnih službi

2.1. Stanovništvo

Osnovna planska pretpostavka je obnova privrednih kapaciteta i intenziviranje investicione aktivnosti imajući u vidu bogatstvo prirodnih resursa i druge potencijale područja Prostornog plana, što će omogućiti otvaranje novih radnih mesta kao ključnog faktora za stimulisanje zadržavanja i priliva stanovništva na osnovu migracija. Za ostvarivanje ove pretpostavke predviđene su sledeće mere:

jačanje polarizacijskog uticaja regionalnih centara Užica i Čačka, i subregionalnih centara (Gornji Milanovac, Požega, Prijepolje), i drugih opštinskih centara koja su i u prethodnom periodu ostvarila pozitivna migratorna kretanja zadržaće se postojeći kontingent mlađeg, obrazovanog i kvalifikovanog stanovništva.

revitalizacija manjih urbanih centargradova i sela u skladu sa okolnostima i objektivnim potrebama podrazumeva prioritetna ulaganja u infrastrukturu i privredne aktivnosti, ostvarivanje veće dostupnosti javnih službi i informacija svim stanovnicima i unapređenje kvaliteta života na području Prostornog plana u celini. Težište je na programima razvoja prilagođenim pojednim ciljnim grupama stanovništva (posebno usmerenih ka mladima koji su na pragu ili su već ušli u radni kontingent, kao i na fertilni kontingent) kojim će se obezbediti niz mera za stimulisanje razvoja MSP, turizma, kao i različite beneficije za one koji se odlučuju da rade u ruralnom okruženju.

podrška procesu readmisije dela stanovništva iz inostranstva koje je steklo određeno poslovno iskustvo i motivisano je za ulaganja, prenos kapitala, tehnologija i znanja, razvoj privrede i usluga, čime će se otvoriti mogućnosti za zapošljavanje lokalnog stanovništva.

u perspektivi se može očekivati priliv stranih državljana kojim će delimično biti kompenzovan nedostatak radne snage usled približavanja Republike Srbije Evropskoj uniji, a zbog blizine i veza područja Prostornog plana sa BiH i Crnom Gorom.

primena Nacionalne strategije za podsticanje rađanja („Službeni glasnik RS”, broj 13/08) i Nacionalne strategije o starenju („Službeni glasnik RS”, broj 76/06). Pored ostvarivanja pune integracije i participacije starijih lica u zajednici i prilagođavanja specifičnostima životnih uslova i potreba koje se javljaju u starosti, podsticaće se njihove aktivnosti i posle sticanja prava na penziju čime će se podići opšte stope aktivnosti.

Unapređenje osnovnih demografskih struktura na području Prostornog plana biće determinisano u prvom redu društveno-ekonomskim razvojem zemlje i sinergijskim efektom sprovođenja, pre svega, politika regionalnog razvoja, zapošljavanja i socijalne politike, kao i razvojnih politika preduzetništva, poljoprivrede, turizma i razvoja infrastrukture.

2.1.1. Projekcija kretanja stanovništva

Usled promena u metodologiji praćenja statističkih podataka i vremenske distance od prethodnog Popisa, mogu se prikazati smao okvirne procene budućeg broja stanovnika. U tom smislu, može se prihvatiti hipoteza da bi se bez radikalnih promena u politici na regionalnom nivou (demografskog i ekonomskog razvoja i unapređenja objekata javnih službi i infrastrukture) i u budućnosti mogao nastaviti negativni trend kretanja broja stanovnika. Prema ovakvom scenariju broj stanovnika bi se u budućnosti kretao na način prikazan u Tabeli III-1.

Do 2025. godine se očekuje blagi porast broja stanovnika u regionalnim i okružnim centrima, u gradovima Užice (2%) i Čačak (3%), dok se najveći demografski pad očekuje u opštini Sjenica (29,5%), Priboj (28%) i Prijepolje (21%). Iznete procene broja stanovnika predstavljaju scenario koji ne pretpostavlja značajne promene u društveno-ekonomskoj strukturi stanovništva. Ukoliko, međutim, dođe do značajnijeg socio-ekonomskog razvoja regiona moguća su odstupanja u odnosu na ovaj scenario. Primenom planskih mera podsticaja nataliteta, privrednog rasta, zapošljavanja i prekograničnog umrežavanja sa susedima, aktiviranjem autohtonih potencijala i podrške ruralnim područjima u pogledu obrazovanja, osposobljavanja i kreiranja radnih mesta van poljoprivrede, u svim delovima područja Prostornog plana može se očekivati blagi porast stanovništva u periodu 2015-2025. godine.

Tabela III-1: Okvirna projekcija stanovništva do 2025. godine

Grad/ Opština/okrug Popis1991. godine Popis2002. godine* Procena za 2009. godine** Projekcija2025. godine Indeks promene2002.-2025. godina Arilje 20.107 19.784 18.987 19.100 96,5 Bajina Bašta 29.225 29.151 27.590 29.000 99,5 Kosjerić 15.236 14.001 12.524 11.700 83,6 Nova Varoš 21.756 19.982 18.023 16.700 83,6 Požega 33.289 32.293 30.128 30.300 93,8 Priboj 35.487 30.377 27.730 22.000 72,4 Prijepolje 46.085 41.188 39.277 32.500 78,9 Sjenica 33.068 27.970 27.809 19.700 70,4 Užice 82.303 83.022 79.601 84.500 101,8 Čajetina 15.914 15.628 15.189 15.000 96,0 Zlatiborski okrug 332.470 313.396 296.858 280.500 89,5 G. Milanovac 49.368 47.641 44.663 44.200 92,8 Ivanjica 36.378 35.445 33.132 33.600 94,8 Lučani 26.946 24.614 22.015 20.300 82,5 Čačak 115.401 117.072 115.612 120.600 103,0 Moravički okrug 228.093 224.772 215.422 218.700 97,3 UKUPNO 560.563 538.168 499.200 92,8

**prema: RZЅ, 2011: Opštine u Srbiji u 2010. godini.

2.2. Mreža centara i naselja

(Referalna karta 2)

2.2.1. Razvoj mreže naselja

Polazeći od ostvarenih prostorno-funkcijskih odnosa i veza na području Prostornog plana i njegovog okruženja, identifikovana je vertikalna–funkcionalna i horizontalna-prostorna hijerarhija u mreži naselja. Funkcionalne veze i odnose u Regionu odlikuje nedovoljna koherentnost, to jest nedovoljna razvijenost funkcijskih veza između opštinskih, subregionalnih i regionalnih celina, posebno između severnog i južnog dela područja Prostornog plana.

U cilju razvoja koherentne prostorno-funkcijske organizacije, na bazi prirodno-ekoloških, demografskih, socijalno-ekonomskih i drugih karakteristika njegovog geoprostora predlaže se model buduće mreže naselja. Predviđa se višestepena hijerarhija centara u mreži naselju:

1. u prvoj hijerarhijskoj ravni su regionalni centri Užice i Čačak sličnih funkcijskih kapaciteta čije zone uticaja prelaze granice upravnog okruga i područja Prostornog plana.

2. u drugoj hijerarhijskoj ravni su subregionalni centri Gornji Milanovac, i u određenoj meri Prijepolje i Požega. Prijepolju ima potencijal razvoja subregionalnog centralita u jugozapadnom delu područja Prostornog plana i u mogućoj transgraničnoj saradnji sa Pljevljom i Bijelim Poljem (Crna Gora), dok Požega ima odličan položaj u primarnoj aglomeraciji, na ukrštanju zapadnomoravskog razvojnog pojasa i regionalnog razvojnog pojasa Kosjerić – Ivanjica (DP I reda br. 21 i 21.1).

3. u trećoj hijerarhijskoj ravni su opštinski centri Arilje, Bajina Bašta, Ivanjica, Kosjerić, Lučani, Nova Varoš, Priboj, Sjenica i Čajetina koji ostvaruju lokalni uticaj na naselja svojih opštinskih teritorija.

4. u četvrtoj kategoriji su mikrorazvojni centri u koje spadaju urbana i ruralna naselja koja su centri zajednica naselja sa opštim ili specifičnim funkcijama (na primer Guča, Zlatibor, Brodarevo, rudnik, Seča Reka i drugo).

Predlaže se da funkcije mikrorazvojnih centara imaju opštinski subcentri, centri zajednica naselja i naselja sa specifičnim funkcijama i to u:

u opštini Arilje: centri zajednice naselja su Stupčevići-Trešnjevica, Kruščica i Brekovo;

u opštini Bajina Bašta: naselja Perućac i Rogačica.

u opštini Gornji Milanovac: subcentri su Rudnik, Takovo i Pranjani; a centri zajednice naselja Ugrinovci, Boljkovci, Koštunići, Kamenica, Savinac, Brđani, Vraćevšnica, Nevade i Velereč;

u opštini Ivanjica: centri zajednica naselja su Međurečje, Bratljevo, Bele Vode i Devići;

u opštini Kosjerić: centri zajednice sela Varda, Mrčići-Ražana i Seča reka.

u opštini Lučani: sekundarni centar Guča.

u opštini Nova Varoš: Radoina – Vraneša, Akmačići, Bistrica i Bela Reka.

u opštini Prijepolje: sekundarni opštinski centar je Brodarevo, a centri zajednica naselja su Babine, Jabuka, Kamena Gora, Aljinovići, Divci/Lučice, Stranjani i Gojakovići.

u opštini Priboj: subcentar Sastavci, centri zajednice naselja su Kratovo, Sjeverin, (Krajčinovići) Sočice, Hercegovačka Goleša i Bučje, i naselje Pribojska Banja.

u opštini Požega subcentri su Velika Ježevica, Bakionica-Glumač i Rasna-Gorobilje, a centri zajednice naselja su Roge, Prilipac, Zdravčići, Jelen Do, Srednja Dobrinja, Tometino Polje i Čestobrodica.

u opštini Sjenica: subcentar je Duga Poljana, a centri zajednice naselja su Štavalj, Trijebine, Rasno, Vapa, Donje Lopine, Mašoviće, Zajačiće, Karajukića Bunari, Trešnjevica i Kladnica.

u gradu Užice: sekundarni centar je Sevojno, centri zajednice naselja su Karan, Krvavci, Ravni, Ljubanje, Kremna, a naselja sa specifičnim funkcijama su Potpeće, Zlakusa i Mokra gora.

u opštini Čajetina: subcentri su Šljivovica, Mačkat, Sirogojno, Gostilje i Dobroselica; centri zajednice sela Stubla, Jablanica i Semegnjevo; te turistička mesta Zlatibor i Branešci.

u gradu Čačak: subcentri su Mrčajevci, Mršinci – Slatina i Preljina; centri zajednice naselja Prijevor, Trbušani, Prislonica, Donja Trepča, Ostra, Bresnica, Zablaće i Ježevica, te naselja sa specifičnim finkcijama – banjska mesta Gornja Trepča, Ovčar Banja i Slatina.

Funkcije mikrorazvojnih centara će, u nekim slučajevima, prevazilaziti opštinske granice i imati međuopštinski uticaj (između dve ili čak i tri opštine). Mreža mikrorazvojnih centara biće razrađena u prostornim planovima jednica lokalne samouprave.

2.2.2. Model policentričnog razvoja regiona – dnevni urbani sistem

Na području Prostornog plana, razvijaće se dnevni urbani sistemi, kao jedan od instrumenata hijerarhizovano uravnoteženog i policentričnog razvoja. Kao subsistemi u budućoj policentričnoj urbanoj integraciji predviđena su funkcionalna područja koja pripadaju klasičnim funkcijsko-urbanim regionima.

Na osnovu relevantnih indikatora o pokretljivosti radne snage, odnosno kontingenta stanovništva koje obavlja delatnosti van mesta stanovanja determinisani su dnevni urbani sistemi regionalnih centara Užica i Čačka, te ostalih opštinskih centara. Čačak prima 6.339 radnika dnevnih migranata iz 103 naselja, u Užice dolazi 4.861 (posmatrano bez Sevojna) radnik iz 143 naselja, Gornji Milanovac prima 3.007 radnika iz 96 naselja, u Požegu dnevno migrira 2.446 radnika iz 97 naselja, Prijepolje prima 1.970 radnika iz 66 naselja, u Bajinu Baštu 1.960 radnika iz 38 naselja, Ivanjica prima 1.681 radnika iz 37 naselja, u Arilje dolazi 1.617 radnika iz 47 naselja, u Lučane 1.100 radnika iz 44 naselja, u Novu Varoš dolazi ukupno 755 radnika iz 40 naselja, Kosjerić prima 567 radnika iz 42 naselja, u Čajetinu dnevno migrira 566 radnika iz 41 naselja, Priboj prima 488 radnika dnevnih migranata iz 38 naselja, a u Sjenicu dolazi 104 radnika iz 29 naselja.

Dnevna migracija kao instrument teritorijalne i funkcionalne kohezije u regionu razvijaće se na tri nivoa: I nivo su dnevni urbani sistemi Užica i Čačka, II nivo su dnevni migracioni sistemi Gornjeg Milanovca, Požege, Ivanjice, Arilja i Lučana, a III nivo su lokalni migracioni sistemi Prijepolja, Bajine Bašte, Nove Varoši, Kosjerića, Priboja, Čajetine i Sjenice. Dnevna migracija će se razvijati na relacijama: primarna naselja – centri zajednica naselja; centri zajednica naselja – opštinski/gradski centri; opštinski/gradski centri – okružni/regionalni centri.

Do kraja vremenskog horizonta Prostornog plana očekuje se povećanje broja dnevnih migranata regionalnih centara usled jačanja njihovih regionalnih funkcija i subregionalnih centara. Pored ovih migracija, jačanjem i diverzifikacijom privrede uticaće se na imigraciju stanovništa specifičnog obrazovanja i zanimanja u regionalne centre, kao i centre specifičnih funkcija. Uticajne zone ostalih opštinskih centara će se u narednom periodu smanjivati (inercija negativnih demografskih trendova), a potom do kraja planskog horizonta stagnirati, ali uz intenziviranje dnevnih migracija između centra i naselja periurbanog prstena.

2.2.3 Očuvanje i transformacija ruralnih naselja i područja

Decentralizacijom funkcije rada i stvaranjem submigracionih sistema na području Prostornog plana, subregionalnim celinama i gradovima/opštinama omogućila bi se primena modela decentralizovane koncentracije stanovništva i funkcija. Model decentralizovane koncentracije odgovara principima održivog razvoja teritorije naročito u pogledu racionalnog – štedljivog korišćenja prostora, resursa, energije i transporta.

Na ruralnom području Prostornog plana najpogodniji instrument implementacije modela decentralizovane koncentracije, je primena koncepta centara zajednica naselja – nukleusa socio-ekonomske transformacije ruralnih i slabo urbanizovanih delova regiona. To bi bila naselja sa razvijenom javno-socijalnom infrastrukturom i nukleusima proizvodnih delatnostima i usluga predisponirani za lociranje novih industrijskih pogona, prilagođenih savremenim tehnologijama, ekološkim standardima i autohtonim sirovinama. Uz odgovarajuće podrške i stumulacije razvoja proizvodnje bazirane na lokalnim resursima (rude, drvo, stočarski proizvodi, voćnjaci i slično) omogućilo bi se otvaranje novih radnih mesta i razvoj dopunskih, alternativnih ili dvojnih (komplementarnih) zanimanja stanovništva u domenu poljoprivrede, rudarstva, energetike, industrije, zanatstva, trgovine, ugostiteljstva, turizma i javnih službi. Komplementaran razvoj poljoprivrede i ostalih delatnosti vodiće usporavanju depopulacije i socijalno-ekonomskom preobražaju sela. Zbog toga, obnovu sela i oživljavanje seoske ekonomije treba temeljiti na kreativnoj integraciji savremenih proizvodnih i potrošačkih tendencija, kao i ekonomskoj valorizaciji lokalne baštine, resursa, kulture, tradicije i znanja. Bez stimulativnog vrednovanja rada i javne afirmacije kvaliteta i načina seoskog života ne može se u ruralnim područjima zadržati stanovništvo, niti se ona mogu prostorno i ekonomski razvijati. Uloga mikrorazvojnih centara je da omoguće dopunjavanje seoske i gradske ekonomije.

U razvoju i unapređenju ruralne infrastrukture prioritet ima opremanje mikrorazvojnih centara savremenim objektima i uslugama u domenu saobraćaja, vodoprivrede, telekomunikacija i informatičkih tehnologija, kao i u domenu janih službi.

Za razvoj naselja je od posebnog značaja funkcija stanovanja. Osnovni indikatori razvijenosti su disperzija stanovništva, stanova, objekata i usluga javnosocijalne infrastrukture. U uslovima urbane polarizacije i depopulacije ruralnih područja i konstantne ekonomske krize, postojeći stambeni fond treba tretirati kao jedan od razvojnih resursa naselja. Neophodno je stimulisanje i usmeravanje stambene i stambeno-poslovne gradnje u ruralnim područjima. Seoskom stanovništvu je potrebno omogućiti kvalitetnu izgradnju ili rekonstrukciju stambenih i objekata seoske ekonomije, uz poštovanje tradicionalnih obrazaca uređenja predela, organizacije i bioklimatske izgradnje objekata i uvođenje savremenih tehnologija građenja.

Poseban problem je sanacija i rehabilitacija, posebno periurbanih naselja koja se mora bazirati na novom urbanom načinu uređenja prostora shodno njihovoj ulozi u sistemu naselja čime bi se unapredio identitet, kompaktnost i konkurentnost tih naselja.

2.3. Mreža javnih službi

Osnovno opredeljenje razvoja javnih službi jeste poboljšanje prostorne dostupnosti i stvaranje uslova za obezbeđenje podjednakih uslova korišćenja objekata i usluga za sve korisnike. Razvoj održive mreže usluga i objekata javnih službi omogućiće uravnoteženiju teritorijalnu i funkcionalnu dostupnost i kvalitet usluga uvođenjem novih programa, organizacije i formi pružanja usluga prilagođenih potrebama korisnika.

Od izuzetnog značaja je aktivnost lokalnih samouprava u definisanju prioriteta, uvođenju i širenju novih i prilagođenih oblika organizacije usluga od javnog interesa podsticanjem intersektorske saradnje (umrežavanje) svih relevantnih službi; podsticanju uključivanja drugih aktera i doprinosu uspostavljanju partnerske saradnje između javnog i privatnog sektora; uključivanju šireg kruga aktera u organizovanje usluga, naročito organizacije civilnog društva i udruženja građana i definisanju uslova uključivanja drugih izvora finansiranja.

U manjim naseljima, s obzirom da nije ekonomski opravdano organizovati sve javne službe prema modelima pogodnim za naselja sa višim gustinama naseljenosti, neophodno je primeniti prilagođene modalitete organizovanja usluga, koji su se pokazali funkcionalnim i ekonomski prihvatljivim.

Povećanje prostorne dostupnosti usluga obrazovanja i vaspitanja ostvariće se na sledeće načine:

organizovanjem komplementarnih sadržaja koji povećavaju gravitaciono područje korisnika ustanove/usluge (mogućnost da se usluga koristi van mesta stanovanja);

upotrebom mobilnih usluga (približavanje usluge mestu stanovanja korisnika – „usluga ka korisniku”), kojima se povećava ponuda i poboljšava kvalitet usluge;

povećanjem ponude posebnih programa vrtića uz participaciju roditelja u radu, izboru i realizaciji programa, radi obezbeđenja većeg obuhvata dece do šest godina, dostupnosti i mogućnosti za ravnopravnije korišćenje usluga predškolskog vaspitanja;

poboljšanjem kvaliteta postojećih objekata rekonstrukcijom, dogradnjom i opremanjem;

proširenjem mreže objekata u prigradskim i seoska naselja u skladu sa potrebama korisnika;

poboljšanje, inoviranje i uvođenje fleksibilnijih školskih programa omogućiće povećanje znanja, životnih veština učenika, uvažavanje različitosti i uključivanje različitih grupacija dece u obrazovni proces;

organizovanjem produženog boravka učenika i celodnevne nastave za učenike, kao i uvođenjem posebnih obrazovnih programa prilagođenih potrebama deci sa posebnim potrebama.

Predškolsko obrazovanje i vaspitanje dece. Načela jednakih šansi za ostvarivanje obrazovanja upućuju na neprekidno povećanje obuhvata predškolskog kontingenta ovim vidom obrazovanja i vaspitanja. Potrebno je planirati dogradnju postojećih ili izgradnju novih objekata. Takođe, potrebni kapaciteti predškolskih ustanova mogu se povećati i dugoročnim zakupom privatnih objekata, podsticanjem angažovanja privatnog sektora i njegovim umrežavanjem i pristupom javnim fondovima. Proširenje mreže objekata treba usmeravati i na pojedina prigradska naselja i centre zajednice naselja, a potrebni kapaciteti mogu se obezbediti korišćenjem viškova prostora u osnovnim školama ili drugim javnim objektima. Za decu iz udaljenih područja uvešće se organizovan prevoz. U sistemu mobilnih službi podržati formiranje mobilnih, putujućih dečijih vrtića koji jednom ili dva puta nedeljno rade sa decom u seoskim naseljima sa malim brojem dece. U svim oblicima organizovanja obezbediti uslove (posebne programe) za uključivanje dece sa posebnim potrebama uz obezbeđivanje specijalizovanog prevoza. Radno vreme predškolskih ustanova prilagođavati i usklađivati sa radnim vremenom i potrebama roditelja.

Osnovo obrazovanje. S obzirom da je osnovni problem u organizovanju rada škola na ruralnom području mali broj učenika u racionalizaciji mreže moguća rešenja su: a. uvođenje specijalizovanog đačkog prevoza do najbliže škole; ili b. poboljšanje kvaliteta nastave uvođenjem posebnih programa koji uključuju mobilne nastavne timove, koje periodično drže blokove predavanja i nose potrebnu opremu, osmišljenim ekskurzijama i programiranim višenedeljnim boravkom učenika u drugim školama. Povećanje dostupnosti obrazovanja za decu od 5 do 8 razreda, koja ne žive u naseljima na prihvatljivoj dnevnoj distanci od matične ili područne osmorazredne škole, moguće je ostvariti otvaranjem internata pri školi ili organizovanjem privatnog smeštaja. Prostore osnovnih škola aktivirati i za korišćenje drugih kompatibilnih aktivnosti od intersa za unapređenje socijalnog i kulturnog života. To je naročito značajno za manja naselja, kao i za područja u kojima nedostaju prostor/objekti za organizaciju drugih usluga. Obnova i rekonstrukcija osnovnih škola treba da obezbedi relativno ujednačene standarde i kvalitet obaveznog osnovnog obrazovanja za sve učenike. Treba omogućiti prelazak svih osnovnih škola na rad u jednoj smeni, sa organizovanom celodnevnom odnosno produženom nastavom/boravkom za svu zainteresovanu decu. Prioritet ima povećanje obuhvata osnovnim obrazovanjem dece iz siromašnih porodica, dece sa razvojnim teškoćama i drugo.

Srednje, više i visoko obrazovanje. Osnovno opredeljenje je usklađivanje obrazovanih programa na nivou srednjeg obrazovanja sa profesionalnim kvalifikacijama potrebnim za razvoj lokalne zajednice, uključujući promociju i podršku razvoju odgovarajućih strukovnih škola (srednjih i visokih). Obuhvat kontingenta srednjoškolskim obrazovanjem treba povećavati, a perspektivno računati na potpuni obuhvat generacija od 14 do 18 godina srednjim obrazovanjem. Tom cilju treba prilagoditi prostorni kapacitet objekata srednjeg obrazovanja, uključujući i podršku osnivanju ustanova koje povećavaju gravitaciono područje srednje škole i fakulteta (internati, đački i studentski domovi, umrežena ponuda privatnog smeštaja, kampus sistemi organizovanja srednjeg i visokog obrazovanja i slično). S obzirom na značaj obrazovnih ustanova u Užicu i Čačku može se očekivati njihovo dalji razvoj u funkciji univerzitetskih centara.

Zdravstvena zaštita. Organizovanje mobilnih zdravstvenih timova jedan je od načina za približavanje pojedinih vrsta zdravstvenih usluga stanovnicima u seoskim naseljima i retko naseljenim područjima.

Socijalna zaštita. Postojeća mreža centara za socijalnu zaštite omogućava racionalnu organizaciju usluga na području Prostornog plana, ali je neophodna njena rehabilitacija, podizanjem kvaliteta objekata i usluga, proširenjem kapaciteta za nove sadržaje, unapređenjem postojećih i uvođenjem novih usluga, razvojem inovativnih programa socijalne zaštite i drugo. Opšta orijentacija u reformi socijalne zaštite je uspostavljanje mreže vaninstitucionalnih oblika zaštite i razvoj preventivnih i komplementarnih programa usmerenih na korisnika, koji doprinose većoj zaštiti i boljem kvalitetu života posebno osetljivih društvenih grupa i pojedinaca i podržavaju život u zajednici. Podsticanje forme nestacionarnih i neinstitucionalizovanih oblika socijalne zaštite ima značajne prednosti u odnosu na stacionarne forme i institucionalizaciju. Ovde je važno da se ovakve usluge organizuju na malim gravitacionim područjima od mesta stanovanja, dakle u lokalnim zajednicama (mesna zajednica), a podrazumeva organizovanje različitih tipova dnevnog boravka za lica kojima je potreban odgovarajući vid zaštite i brige dok su članovi porodice na poslu, van mesta stanovanja i slično (deca sa posebnim potrebama i razvojnim smetnjama, stariji članovi porodice i slično). Širenje različitih oblika podrške organizacijama civilnog društva u organizovanju socijalnih usluga je veoma važan segment. Značajne uspehe u aktivnostima organizacija civilnog društva u organzovanju pojedinih oblika socijalne podrške (projekat sigurna kuća, zaštita od nasilja u porodici, dnevni boravci za stare i lica sa dodatnim potrebama, kućna nega i slično) treba podržati, naročito u obezbeđenju prostornih uslova (subvencionisane zakupnine, i slično). Povoljna mogućnost je korišćenje iskustva i stručnog kadra postojeće mreže socijalnih usluga u njihovom organizovanju na lokalnom nivou, naročito onih koje ne zahtevaju dodatne treninge i obuku. Obnova zadužbinarstva je u ovom domenu naročito značajna. Potrebna je podrška centralnih gradskih institucija u organizovanju ovih aktivnosti na lokalnom nivou. Moraju se definisati i izgraditi minimalni standarda socijalnih usluga koji će biti obavezujući za sve aktere u organizovanju i pružanju socijalnih usluga i efikasan sistem supervizije i inspekcije, čime se stvaraju uslovi za povećanje broja aktera u pružanju/organizovanju socijalnih usluga i podizanja kvaliteta pruženih usluga. U cilju racionalizacije, pojedine usluge (zbrinjavanje samohranih roditelja, privremeno zbrinjavanje porodica sa socijalnim potrebama i drugo) potrebno je organizovati i na međuopštinskom nivou.

Kultura. Očuvanje kulturnog identiteta i diverziteta područja Prostornog plana ostvariće se preko regionalnih i lokalnih programa razvoja kulture i integrisanjem kulturno-obrazovnih i drugih intersektorskih programa. Priprema i ostvarivanje ovih programa zahteva i rehabilitaciju, umrežavanje i modernizovanje postojećih ustanova kulture, kao i aktivno uključivanje privatnog i neprofitnog sektora. U tom smislu neophodno je uvođenje novih mehanizama i organizacionih formi kulturne politike i stvaranje koherentnog sistema koji će uravnotežiti privatne i javne inicijative i omogućiti intersektorsku saradnju. Programi i aktivnosti kulture će imati veći stepen recepcije ukoliko budu prepoznavali specifične potrebe i osobenosti lokalnih sredina, što podrazumeva organizacione forme koje će moći da prime raznovrsne aktivnosti (na primer multifunkcionalni centri). Decentralizacija se neće zasnivati samo na difuziji sadržaja od gradskih ka ruralnim zonama, nego i na podsticanju lokalnih inicijativa i stimulisanju organizovanja kulturnih aktivnosti prilagođenih potrebama i interesima lokalnog stanovništva. Formiranjem multifunkcionalnih centara u seoskim naseljima povećava se dostupnost raznim vidovima kulturnih aktivnosti i programa za sve generacije.

U mreži sportsko-rekreativnih objekata treba povećati kvalitet i opremljenost pojedinih objekata i sportskih terena, pretežno u ruralnom području. Potrebno je usmeravati investicije planirane za sport i rekreaciju na školski sport. Očekivano povećanje celodnevne nastave u osnovnim školama, širenje prakse produženog boravka i prelazak škola na rad u jednoj smeni, stvoriće uslove da škola (osnovne i srednje) postepeno postanu centralna sportsko-rekreativna instutucija u koju treba na vreme ulagati, i u kojoj se mogu organizovati usklađeni programi za učenike i roditelje, i to u partnerstvu lokalne vlasti, organizacija civilnog društva i školskih uprava. Unapređenje uslova za rekreaciju stanovništva podržati i formiranjem rekreativnih i sportsko-rekreativnih sadržaja u centrima mesnih zajednica i manjim sadržajima u stambenim blokovima. Takođe, s obzirom na značajne potencijale prirodnih i kulturnih dobara i potencijale za razvoj različitih vidova turizma, uključiti rekreaciju i sport lokalne sredine u turističku ponudu.

3. Prostorna organizacija privrede

(Referalna karta 2)

U realizaciji održivog prostornog razvoja mogu se očekivati značajni uticaji faktora iz šireg regionalnog okruženja među kojima su najvažniji: trajanje i dubina delovanja ekonomske i finansijske krize, brzina integracija u Evropsku uniju, evropske okvire i standarde, dostupnost i korišćenje sredstava evropskih i regionalnih fondova, dinamika i priliv SDI, dinamika strukturnih promena, politika konkurentnosti privrede i prostora, institucionalno i organizaciono prilagođavanje na raznim nivoima kao implementacijski okvir za razvojnu i prostornu politiku.

Koncepcija teritorijalnog razvoja privrede zasniva se na oporavku privrednih aktera, ubrzanju reformskih procesa koji se odnose na restrukturiranje, modernizaciju preduzeća, standardizaciju proizvodnje, rast konkurentnosti, obezbeđenje infrastrukturnih uslova. Koncept privrede podrazumeva zasnovanost na modernoj, diverzifikovanoj, konkurentnoj, resursno i energetski efikasnoj proizvodnoj osnovi, tehnološkoj, ekonomskoj i ekološkoj revitalizaciji postojećih i nastanku novih kapaciteta i novih MSP. U tome važnu ulogu ima povećanje inovacionog potencijala, formiranje klastera u konkurentnim granama i efikasna prostorna distribucija aktivnosti privrede.

Koncept teritorijalnog razvoja privrede podrazumeva valorizaciju i aktiviranje teritorijalnog kapitala u manje razvijenom planinskom području i stvaranje kvalitetne privredne i socijalne infrastrukture radi smanjivanja neravnomernosti u nivou razvijenosti, zaostajanja u razvoju, siromaštva, izolovanosti i slabe pristupačnosti dela regionalnog područja. Zbog toga se očekuje podrška osnovnim instrumentima ekonomske i prostorne integrisanosti nerazvijenog dela područja – razvoju krupne regionalne infrastrukture i izgradnje regionalne industrijske/privredne infrastrukture (privrednih, industrijskih zona, parkova) kao preduslova aktiviranja kreativnih resursa, kao i razvoj pogodnih upravljačkih mehanizama, institucionalno-organizacionih aranžmana i partnerstava za koordinaciju sektorskih politika i projekata u prostorni okvir na regionalnom i subregionalnim nivoima. U tome značajnu ulogu treba da ostvari formiranje regionalnih klastera u sektorima prerade metala, odeće, drvoprerade, proizvodnje nameštaja, prerade papira i plastike, namenske-vojne industrije, turizma, poljoprivrede, nekih poslovnih usluga, i drugo. Oslonac na kreativne resurse treba da omogući kvalitativnu promenu u razvoju regionalne ekonomije.

Opredeljenja održivog razvoja privrede su:

razvoj prerađivačke industrije jačanjem preduzetništva i formiranjem MSP u sektoru proizvodnje prehrambenih proizvoda, metaloprerade, proizvodnje električnih mašina, aparata, optičkih uređaja i opreme, obojene metalurgije (prerada bakra i aluminijuma, plemeniti metali), hemijske, proizvodnja papira, kartona, gume, proizvodnja saobraćajnih sredstava i delova, farmaceutske, namenske industrije, građevinskog materijala, tradicionalnih grana (drvnoprerađivačke, tekstilne, proizvodnje obuće, plastike, grafičke i drugo). Razvoj prehrambenog kompleksa zahteva strogo poštovanje standarda kvaliteta hrane, s osloncem na revitalizaciju postojećih i uvođenje novih programa i tehnologija, biotehnologija, i drugo;

poljoprivreda, prerada poljoprivrednih proizvoda i ribarstvo, zasnovana na: efikasnoj proizvodnji, izgradnji mini farmi i malih pogona za preradu mesa, mleka, voća, povrća, plasmanu proizvoda, razvoju stočarstva, voćarstva, povrtarstva, ratarstva, povećanju veličine poseda, brendiranju proizvoda, udruživanju proizvođača, jačanju komercijalnih gazdinstava i standardizaciji proizvodnje, obezbeđenju stručne podrške, sinergija sa turizmom kroz plasman proizvoda, angažovanje u seoskom turizmu, motivisanje mladih i drugo;

turizam, zasnovan na boljem korišćenju potencijala;

dalji razvoj sektora vađenja ruda, kamena i nemetala, pre svega eko-restrukturiranje kompleksa eksploatacije i prerade nemetala (laporca, tehničkog i građevinskog kamena, mineralnih sirovina, peska i šljunka, i drugo);

dalji razvoj sektora vađenja ruda i energetike pre svega eksploatacija uglja u sjeničkom basenu (potencijalno i u drugim malim ležištima), u skladu sa principima održivog razvoja; to uključuje razvoj rudarsko-energetskog kompleksa u Štavlju uz intenzivan rast obima proizvodnje uglja u podzemnoj eksploataciji i potencijalnu izgradnju nove termoelektrane (u daljem tekstu: TE) za proizvodnju elektroenergije na bazi uglja, kao i razvoj novih HE i malih hidroelektrana (u daljem tekstu: MHE).

građevinarstvo, svi vidovi saobraćaja (posebno razvoj vazdušnog saobraćaja), transportne usluge, servis i održavanje vozila; potencijalna lokacija regionalnog intermodalnog terminala i logističkog centra u Užicu i Čačku;

razvoj i diverzifikacija profitabilnog sektora usluga, posebno turizma, telekomunikacija, trgovine, poslova sa nekretninama, poslovnih, finansijskih, informatičkih, tehničkih, ličnih i komunalnih usluga (posebno na selu), zanatstva, javnih službi, posebno regionalnih funkcija u visokom i srednjem obrazovanju;

šumarstvo, vodoprivreda, lovna privreda, u skladu sa sektorskim strategijama.

3.1 Koncept teritorijalne distribucije privrede

Koncepcija prostorne organizacije privrede/industrije zasniva se na:

uvažavanju nove industrijske politike usklađene sa principima evropske industrijske politike, što podrazumeva primenu znanja i inovacija, regionalnu strukturnu i kohezionu politiku, održivi industrijski razvoj (koncept održive proizvodnje, smanjenja pritiska na resurse, niskougljenične proizvodnje), uvažavanje lokacionih zahteva sektora i lokacionih uslova prostora;

jačanju regionalne, subregionalne i lokalne industrijske konkurentnosti utemeljene na ekonomsko – ekološkom restrukturiranju, potpunijem korišćenju znanja, (eko)inovacija i preduzetništvu;

izgradnji industrijske infrastrukture u razvijenim područjima, kao i na nerazvijenom području sa ekonomskim potencijalom;

unapređenju dostupnosti regiona, saobraćajne, IKT i druge infrastrukture, dostupnosti transportnim i logističkim terminalima, pristupačnosti i povezivanju sa susednim regijama, podizanju komunalne opremljenosti industrijskih lokaliteta (IZ, IP, slobodnih zona);

obezbeđenju dostupnosti znanju i regionalnoj i urbanoj inovativnoj infrastrukturi (visokostručnom/visokoobrazovanom kadru, razvojno-istraživačkim centrima, servisima);

aktiviranju novih lokaliteta i uvođenju novih prostornih/lokacionih modela industrijske infrastrukture (industrijska zona, (eko) industrijski park, tehnološki park, slobodna zona, privredna/ preduzetnička zona, poslovni inkubator, regionalni klasteri MSP, mešovite zone, i drugo);

boljem korišćenju postojećih privredno/industrijskih lokaliteta, revitalizaciji braunfild lokaliteta i na racionalnom planiranju privredno – industrijskih lokaliteta u gradovima;

utvrđivanju policentrične prostorne organizacije industrije oslonjene na gradove, razvojne zone i koridore, ruralna područja, na razvijenom, nerazvijenom, depresiranom i pograničnom području;

podržavanju disperzije proizvodnih pogona (lokaciono fleksibilnih, radno-intenzivnih);

razvoju regionalnih industrijskih klastera u sektorima proizvodnje, u poljoprivredi i turizmu;

umrežavanju i jačanju funkcionalnih veza proizvođača, dobavljača, kooperanata, kupaca formiranjem regionalnih klastera MSP radi rasta konkurentnosti i zaustavljanja dezintegracije i fragmentisanosti prostora, odnosno jačanja teritorijalne kohezije;

vrednovanju teritorijalnog kapitala i identifikaciji područja i koridora u kojima se preklapaju visoke ekonomske potrebe sa realnim ekonomskim potencijalom;

unapređenju konkurentnosti većih gradova za razvoj hi-tech proizvodnje (Užice, Čačak); i

poboljšanju energetske efikasnosti proizvoda i sistema industrije, primeni Kjoto protokola, čistije proizvodnje, primeni domaćih propisa u skladu sa relevantnim direktivama Evropske unije.

Prostorna alokacija privrednih/industrijskih pogona zasnivaće se na postojećoj prostornoj strukturi industrije, uvažavanju prostornih ograničenja (štednje poljoprivrednog zemljišta, zaštite izvorišta voda, izgrađenih područja, zaštićenih područja prirode), kao i na opštim strateškim opredeljenjima razvoja, prostorne organizacije urbanog i regionalnog područja.

Koncepcija teritorijalnog razvoja regionalne privrede, posebno industrije, zasniva se na kohezionoj varijanti koja podrazumeva policentričnu organizaciju delatnosti i difuziju prostornih modela lokacije, smanjenje međuteritorijalnih razlika, održivi privredni rast i socijalno odgovoran razvoj.

U prostornoj strukturi industrije vodeću ulogu imaće i dalje postojeći privredno – industrijski gradski centri i razvojni koridori:

regionalni polifunkcionalni privredno-industrijski centri srednje veličine – Čačak i Užice;

regionalni industrijski centri – Gornji Milanovac, Ivanjica, Arilje, Lučani, Požega, Priboj;

opštinski privredno-industrijski centri – Prijepolje, Bajina Bašta, Kosjerić, Nova Varoš, Sjenica i Čajetina;

subopštinski centri i naselja koja imaju ekonomski potencijal za neke vrste proizvodnje i usluga;

specifični privredni centri – turistički, banjski, zdravstveni, rudarski, itd.

Realizacija novih proizvodnih kapaciteta i MSP usmeravaće se na sledeći način:

osnivanjem i izgradnjom planiranih privrednih i/ili industrijskih zona u gradovima, aktiviranjem novih prostornih modela smeštaja industrije i MSP – industrijske zone, tehnološki i/ili industrijski parkovi, slobodna zona, biznis inkubator, preduzetnička zona, BID zone (zone unapređenog poslovanja – Business Improvement District,), i drugo; prednost imaju lokaliteti koji pružaju najpovoljnije uslove za stvaranje većih i srednjih industrijskih zona, lokaliteti uz postojeće industrijske zone; ovi lokaliteti se uglavnom nalaze na ukrštanjima magistralnih putnih pravaca, uz glavne državne puteve, uz povoljne uslove priključivanja na železničku infrastrukturu, energetsku i komunalnu infrastrukturu (grinfild lokaliteti);

korišćenjem lokacija u postojećim privrednim ili industrijskim zonama u gradovima, aktiviranjem i poboljšanjem infrastrukturne opremljenosti postojećih lokacija i napuštenih objekata proizvodnih hala, skladišta, vojnih objekata (braunfild lokaliteti);

podržavanjem disperzije MSP na ruralnom području obezbeđenjem zasebnih infrastrukturno opremljenih lokacija površine 1-2 ha za smeštaj pogona u naseljima koja imaju interes za njihov razvoj i koja raspolažu realnim ekonomskim potencijalom i prostornim uslovima;

izgradnjom mikro pogona u postojećem urbanom/stambenom tkivu naselja, uz poštovanje pravila izgradnje i uređenja prostora i uslova zaštite životne sredine.

Na osnovu podataka iz strateških razvojnih i planskih dokumenata opština, tadašnjeg Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja, Nacionalnog investicionog plana i regionalnih privrednih komora, na području Prostornog plana predviđene su 32 nove privredno/industrijske zone i lokaliteti površine oko 1.264 ha, od čega je 17 zona pretežno grinfild karaktera, 4 zone braunfild tipa i 11 zona mešovitog tipa (Tabele III-2 i III-3). U okviru grinfild zona planira se oko 806 ha ili 63,8% zemljišta za privredne/industrijske namene. Najveći deo ovih lokaliteta predviđen je u Čajetini, Čačku i Užicu (oko 645 ha ili 51,1%), dok su najveće zone mešovitog karaktera predviđene u Požegi (185 ha).

Sugeriše se stimulacija izgradnje industrijskih zona na nerazvijenom i devastiranom području na način da se ne ograničava alokacija u gradovima na razvijenijem području koje ima veće konkurentske prednosti, u skladu sa politikom održivog regionalnog razvoja i većim nivoom teritorijalne kohezije.

Tabela III-2: Planirane privredne/industrijske zone i lokaliteti prema tipu i površini (ha)

Grad/Opština Ukupno Broj grinfild zona Površina grinfild zona (ha) Arilje Radna zona „Grad” 23,5 Razvoj postojećih kapaciteta; slobodne površine za razvoj novih MSP, proizvodno zanatstvo, skladišta; mogućnost formiranja tehnološkog parka i biznis inkubatora; sprovođenje mera zaštite okoline. Servisno-radna zona 10 Delimično aktivirana; namenjena za smeštaj malih proizvodnih, zanatskih i uslužnih objekata. Radna zona „Cerova” 11 Zona je većim delom izgrađena. Kosjerić Industrijska zona (u daljem tekstu: IZ) 30 Razvoj kompleksa Cementare „Titan” u skladu sa strogim meramazaštite životne sredine; ima nekoliko braunfild kompleksa. Radna zona (severna, centralna i južna celina) – Kombinovani sadržaji IZ Kladoroba II 6 Grinfild lokalitet; zemljište je u privatnom vlasništvu;mogućnost priključka na železnicu udaljenu 3 km; u okolini senalaze industrijski sadržaji. Zona ima dobru pristupačnostputu i drugim infrastrukturnim mrežama Nova Varoš IZ „Zebinovac” 2 Razvoj MSP; zona je pristupačna; mogućnost priključaka na postojeću infrastrukturu; okolna namena-industrija Požega Industrijsko-privredna radna zona 185 110 ha grinfild zona i 75 ha postojeća industrijska braunfild zona; mogućnost korišćenja teretne železničke stanice udaljene 1,6 km; zemljište je uglavnom u privatnom vlasništvu; dobra pristupačnost na saobraćajnu mrežu i infrastrukturu; mogućnost za slobodnu zonu. Industrijsko-radna i slobodna zona 30 Grinfild lokalitet u blizini postojeće privredne zone; mogućnost korišćenja teretne železničke stanice udaljene 1,1 km; zemljište je uglavnom u privatnom vlasništvu; dobra pristupačnost na saobraćajnu mrežu; u blizini ostala infrastruktura; zemljište je u privatnom vlasništvu. Priboj Postojeća privredna – radna zona I 73 Braunfild lokalitet; u zoni radi 3.550 radnika; planirana transformacija dela zone; promena namene dela zone za komercijalne aktivnosti, objekte od javnog interesa, i slično Osnivanje industrijske zone (radna zona II) 26,5 Osnivanje industrijske zone na dve lokacije – zona „Sever-Uvac” površine 24,8 ha i zone „Jug-Potpeć” površine 1,7 ha; razvoj novih tehnologija u zoni; potencijalni partneri strane i domaće kompanije; mogućnost formiranja biznis inkubatora – inkubator centra kao podrška razvoju novih MSP, primeni novih tehnologija i inovacija; obezbeđenje poslovnog prostora po povoljnim uslovima; učešće sredstava Nacionalnog investicionog plana (u daljem tekstu: NIP). Radna zona III –BID zona 18,5 Zona je mešovitog karaktera -namenjena je za smeštaj preduzetničkih sadržaja, MSP, raznih usluga, poslovnih aktivnosti i luksuznijeg stanovanja; uvećane lokalne takse i naknade 20%; očekuje se oko 900 radnih mesta. Prijepolje IZ Kolovrat (Suvodo 2) 28 Grinfild lokalitet u blizini postojeće industrijske zone Kolovrat (34 ha); razvoj MSP, skladišta, logističkih usluga; udaljenost zone od centra 3 km; položaj uz teretnu železničku stanicu uz mogućnost korišćenja koloseka; udaljena 200 m od državnog puta I reda; pristupačnost infrastrukturi relativno ograničena; prisutni delimično izgrađeni objekti; zemljište uglavnom u privatnom vlasništvu; osnivanje inkubatora za MSP, eventualna izgradnja BID zone (zone unapređenog poslovanja). Radna zona „Velika Župa” 15 Razvoj MMSP i preduzetništva, skladišta, usluga Radna zona „Ivanje” 18 Razvoj MMSP i preduzetništva, skladišta, usluga Lokalitet Zalug 3 Razvoj MMSP i preduzetništva, skladišta, usluga Zona u Brodarevu 2,5 Razvoj MMSP i preduzetništva, skladišta, usluga Sjenica Rudarsko-energetski kompleks Štavalj 50 Modernizacija i razvoj postojećeg kompleksa rudnika; povećanje proizvodnje uglja; planirana izgradnja nove TE; moguće proširenje lokaliteta radi izgradnje proizvodnih, transportnih, servisnih, skladišnih i drugih objekata na području basena; planirana izgradnja nedostajuće infrastrukture (terminal za utovar-istovar, vodosnabdevanje, odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda, elekrovodovi, saobraćajnice); aktivne mere zaštita životne sredine uz primenu visokih standarda. Privredno-industrijska zona Razvoj MSP; obezbeđenje potrebne infrastrukture; korišćenje postojećih braunfild lokaliteta. Čajetina Industrijska zona „Braneško polje” (Branešci-Sušica) – Mačkat 264 Veliki grinfild lokalitet; izgradnja industrijskog parka i slobodne zone uz mogućnost zajedničke realizacije projekta sa opštinom Užice; razvoj MSP i potrebne infrastrukture; mogućno zapošljavanje min.1.000 radnika. Industrijska zona Šljivovica 60,4 Razvoj MSP i preduzetništva Industrijska zona u Čajetini 5,1 Proširenje postojeće radne zone (braunfild kompleksa); položaj zone uz put; zemljište je u privatnom vlasništvu;u okolini su industrijske namene; dobra pristupačnost zone, udaljena od teretne železničke stanice 2 km. Užice IZ Sevojno „D”(radna zona) 48,3 Grinfild lokalitet; planirana slobodna zona Užice u Sevojnu (uz osnivanje inkubatora za MSP); izuzetno povoljan položaj u odnosu na postojeću infrastrukturu i okruženje; zona je opremljena elektroenergetskom, telekomunikacionom, vodovodnom, gasovodnom infrastrukturom i mogućnosti priključivanja na kanalizacionu mrežu u blizini (20 m); pogodnost zbog brzine izdavanja dozvola i prihvatljive cene zakupa građevinskog zemljišta; primena novih tehnologija i inovacija; obezbeđenje poslovnog prostora po povoljnim uslovima; učešće sredstava NIP. Privredno-poslovna zona na potezu Gorjana 36,5 Smeštaj novih MMSP iz oblasti prerađivačke industrije, uslužnog sektora, uz primenu aktivnih mera zažtite životne sredine; železničko stajalište; mogućnosti rešavanja infrastrukturnog opremanja. Kamenolom Surduk 14,3 Zaštita životne sredine Nekoliko manjih lokacija 6 RTC kod Drijetnja – pružanje logističkih usluga i potencijalna lokacija regionalnog intermodalnog terminala i logističkog centra u Užicu (?); Zemljište sa leve strane državnog puta I reda br. 5 Užice-Zlatibor, naBeloj Zemlji; planirani privredno-poslovni lokaliteti uz opštinski put br.5, na raskrsnici puteva Potočanje-Zlakusa-Potpeć (2,00 ha); planirani industrijski lokaliteti na raskrsnici puteva R263, OP 14 i OP 9 Karan-Ribaševina-Trnava u Lunovom selu.

GornjiMilanovac Južna IZ, Gornji Milanovac 11 Zona mešovitog tipa –grinfild i braunfild; u okolini se nalazepostojeće industrijske namene; zona je pristupačna, uz magistralniput; zemljište je u privatnom vlasništvu; razvoj MSP, skladišta. Čačak IZ „Ljubić polje 1” 33 Grinfild lokalitet; razvoj novih MSP i preduzetništva; obezbeđenje potrebne infrastrukture u zoni; locirana 4 km od centra Čačka i 1 km od teretne železničke stanice i ima mogućnosti priključka na prugu; lokacija se nalazi uz državni put I reda i u zoni postojeće industrije; potencijalna lokacija regionalnog intermodalnog terminala i logističkog centra u Čačku; u zoni se očekuje 1.000 radnika; zemljište je u privatnom vlasništvu; mogućnost osnivanja tehnološkog parka, inovacionih centara i biznis inkubatora; sredstva NIP. IZ „Ljubić polje 2” 110 Grinfild lokalitet; locirana 4 km od centra Čačka; potencijalni razvoj novih MSP i preduzetništva; ne raspolaže potrebnom infrastrukturom; nalazi se u blizini IZ „Ljubić polje 1”; perspektivno aktiviranje zone. IZ „Cer” 59 Grinfild i braunfild lokalitet; razvoj novih MSP i preduzetništva; raspolaže dobrom infrastrukturom; u zoni se očekuje 2.500 radnika; mogućnost osnivanja tehnološkog parka, inovacionih centara i biznis inkubatora; učešće sredstava NIP. IZ „FRA” 11,26 Braunfild lokalitet; raspolaže dobrom kvalitetnom infrastrukturom; razvoj novih MSP i preduzetništva; locirana 3 km od centra Čačka u zoni postojeće industrije; potrebne su male investicije da se u zoni izgrade proizvodni i poslovni objekti. IZ „Poljopromet” Baluga Preljinska 15,31 Grinfild lokalitet; lociran 6 km od centra Čačka; zemljište 8,87 ha u zadružnoj svojini i 6,46 ha u državnoj svojini, potencijalni razvoj novih MSP i preduzetništva; ne raspolaže potrebnom infrastrukturom; „Poljopromet” ima lokalitete za izgradnju i u Mojsinju (14,00 ha) i u Mrčajevcima (9,61 ha). Nekoliko manjih lokaliteta u Preljini, Pakovraću, Mojsinju 58 Grinfild lokaliteti; razvoj novih MSP i preduzetništva; uglavnom ne raspolažu infrastrukturom; u Preljini se nalazi lokacija konjičkog kluba (26 ha) za poslovne namene; u Pakovraću lokacija „Kružni put” 25 ha; lokalitet u Mojsinju (5 ha) ima elektroenergetsku mrežu, vodovod, gasovod, nema kanalizacije. Ukupno RPP 1.264,17

4. Razvoj turizma, organizacija i uređenje turističkih i rekreativnih prostora

(Referalna karta 3)

Turistička ponuda Zlatiborskog i Moravičkog upravnog okruga, zasnivaće se na: geografsko-saobraćajnom položaju, atraktivnim prirodnim i stvorenim resursima, kulturno istorijskim znamenitostima i drugim potencijalima, koji predodređuju korišćenje ovog prostora za planinski, vodni, ruralni, gradski, kulturni, banjsko-zdravstveni, stacionarni, izletnički, tranzitni, specijalna interesovanja i druge vidove turizma nacionalnog i internacionalnog nivoa; atraktivnim programima za finansiranje; organizovanom i integrisanom turističkom proizvodu, uz saradnju sa komplementarnim sektorima i korelaciju sa programima zaštite prirode, životne sredine i kulturnog nasleđa i odgovarajućim razvojnim politikama Republike Srbije. Osnovna opredeljenja dugoročnog koncepta razvoja turizma i rekreacije su:

turizam će biti osnova razvoja onih prostora, koji raspolažu atraktivnim resursima za turističku i rekreativnu tražnju; ili alternativna delatnost na drugim prostorima (pod režimima zaštite, seoskim područjima i slično) i vid kompenzacije lokalnom stanovništvu za različita ograničenja u razvoju;

prema prirodnim i stvorenim potencijalima, razvoj turizma i rekreacije zasnivaće se na integrisanoj celogodišnjoj turističko-rekreativnoj ponudi planina, jezera, kulturno istorijskih znamenitosti, banja, gradova, sela, lovišta i drugo, kojima će ujedno biti obuhvaćene i sve značajne vrednosti područja;

turizam će aktivirati razvoj komplementarnih aktivnosti i struktura (sela, poljoprivrede, male privrede, javnih službi i objekata, infrastrukture i drugo), podržati zaštitu i unaprediti kulturološku prezentaciju prirode, prirodnih i kulturnih vrednosti, kao temeljnih resursa i uslova ukupnog, zdravstvenog, eko, etno i drugih vidova turizma, proizvodnje eko-hrane i slično; razvoj seoskog turizma odvijaće se u najvrednijim delovima planinskih područja, turističkim centrima, mestima, banjama i sadržajima ponude u prostoru i zasnivaće se na fizičkom i funkcionalnom povezivanju materijalne osnove turističke ponude rejona sa selima; i

postojeća turistička ponuda biće tehničko-tehnološki i organizaciono unapređena i funkcionalno zaokružena, posebno u pogledu uređenja, opremanja i korišćenja sadržaja ponude u prostoru; razvijaće se atraktivni i profitabilni programi postojeće i nove turističke ponude za privlačenje domaćeg i inostranog kapitala.

Planska rešenja se baziraju na identifikaciji: atraktivnih visokokomercijalnih resursa/potencijalnih kompleksnih, konkurentnih turističkih proizvoda, u šta spadaju: prostori potencijalnih celogodišnjih planinskih destinacija; akvatorije sa priobaljem pogodni za akvatičke turističke programe (divlje i plovne vode, reka i jezera, akvadromi); kulturološki, panoramski i ambijentalni itinereri; ruralni predeli; postojećih polova razvoja – gradskih i planinskih turističkih centara i turističkih mesta, banjskih mesta, značajnih grupacija kulturno istorijskih spomenika, reprezentativnih ruralnih – etno celina; potencijalnih koridora razvoja – putnih pravaca I i II reda i železničkih pruga; prostora zaštićenih prirodnih dobara kao aktivnosti i uživanja u prirodi i ekotiruzma; i komunikativnosti, u prvom redu sa međunarodnim turističkim tržištem (stavljanjem u funkciju postojećih aerodroma Ponikve i Sjenica, za prijem aviona Low-cost kompanija, boljom povezanošću sa evro koridorima i drugim) ali i sa tržištem na nacionalnom i regionalnom nivou (magistralnim i regionalnim putevima).

4.1. Organizacija i uređenje turističkih prostora

Turistički prostor planskog područja obuhvata delove turističkog klastera Središna i Zapadna Srbija”, odnosno: 1) primarne turističke destinacije sa: a. kompletnom celogodišnjom ponudom, i to deo Golije (Ivanjički i Sjenički), b. znatnim učešćem celogodišnje ponude, i to Drina-Tara-Zlatibor, Zlatar-Pešter (Sjenički deo), i deo Valjevsko-podrinjskih planina sa Drinom (Gornje Milanovački, Požeški, Kosjerićki i Bajino-Baštanski); i v. manjim učešćem celogodišnje ponude, i to deo Šumadijskih planina (Gornje Milanovački); 2) drumske touring pravce (u okviru koridora državnih puteva koji imaju posebnu ulogu u povezivanju i opsluživanju teritorije, odnosno njihove gravitacije u kojoj se nalaze prilazi turističkim centrima i naseljima kao i putevi/staze kulture, biciklizma i drugo); 3) sekundarne turističke prostore/destinacije i mesta pretežno regionalnog značaja, uz znatno odnosno manje učešće celogodišnje ponude i to: gradske turističke centre nacionalnog značaja Užice i Čačak i banjske turističke centre nacionalnog značaja Ovčar banju, Pribojsku banju i Gornju Trepču i ostala banjska mesta regionalnog značaja (posebno wellness rizorte); reke (Uvac, Drinu, Lim, Zapadnu Moravu i druge), jezera, ostala planinska područja (Jadovnik i druge) i sadržaje ponude u prostoru u opštinskim centrima, tradicionalnim selima i drugim naseljima, objektima i prirodnim i kulturnim vrednostima, kao i kružne ture.

Plansko opredeljenje je da se delovi turističkih destinacija, kao i drugi turistički prostori, planski organizuju preko turističkih rejona u kojima se može formirati integralna turistička ponuda (do donošenja akta o utvrđivanju turističke regije u skladu sa Zakonom o turizmu). Globalni zoning relevantnog dela teritorije Zlatiborskog i Moravičkog upravnog okruga, planski je diferenciran na četiri turistička rejona (po principu prostorno-tehnoloških celovitih funkcionalnih celina), sa 11 celovitih i međusobno integrisanih kompleksa turističke ponude (sa atraktivnim međunarodno konkurentnim razvojnim programima), i planski rangiran na turistička mesta (do donošenja akta o određivanju-razvrstavanju turističkih mesta u kategorije od I do IV, u skladu sa Zakonom o turizmu) i to:

1) Tara – Valjevsko podrinjske planine – Rudnik (TVPR)

Rejon predstavlja severni deo turističkog prostora „Zapadna Srbija – jug”, zahvata deo Moravičkog upravnog okruga (opština Gornji Milanovac) i deo Zlatiborskog upravnog okruga (opštine Kosjerić i Bajina Bašta sa delom opštine Požega) i predstavlja prostorno – funkcionalnu sponu sa turističkim prostorom „Zapadna Srbija – sever” (na području Kolubarskog i Mačvanskog upravnog okruga). Glavna turistička ponuda rejona razvijaće se u opštinskim centarima uz integraciju sa brojnim turističkim resursima i prirodnim i kulturnim vrednostima u neposrednom okruženju i to: Gornjem Milanovcu (na reci Dičini), naselju Rudnik sa Cvijićevim vrhom (1132 m.n.v.) i Ostrovicom (potencijalnim planinskim turističkim parkom sa lokalnim skijalištem), istorijskom mestu Takovo, Pranjanima, etno selima (Koštunići, Družetići na reci Kamenici, Ježevica sa hotelom i drugo); Kosjerić (na reci Skrapež) sa dominantno ruralnim turizmom (Ražana Skakavci, Seča Reka, Varda i drugo). Južne padine Suvobora (Rajac i Ravna Gora), Maljena (Divčibare) i Povlena sa Tometinim poljem u podgorini, predstavljaju osovinu razvoja (na potezu Rajac-Ravna Gora-Divčibare-Bukovi-Drenovački Kik-Povlen-Bandera – Debelo Brdo-Pašina Ravan-Zarožje do Sokoline) sa regionalnim skijalištem Povlenom (1347 m.n.m.) i lokalnim skijalištem Banderom i Sokolinom (1225 m.n.m.). Značajan deo turističke ponude predstavljaju i: panoramski put Valjevsko-podrinjskih planina (od sela Makovište pod Povlenom, kojim je moguće ostvariti vezu do Kadinjače – istorijski znamenitog mesta pa dalje preko Ponikvi, Šljivovice, Kaluđerskih Bara (Manastir Rača) ka Mitrovcu, Zaovinama i Zvijezdi, odnosno preko Rogačice do Drine, i uzvodno do opštinskog centra Bajine Bašte, Perućca i Perućačkog jezera); Nacionalni park Tara (u sprezi sa Zaovinskim i Perućačkim jezerom i Zvijezdom, kao potencijalnim skijalištem nacionalnog značaja); potez Perućačko jezero-Perućac-Bajina Bašta-Rogačica kao deo transgraničnog razvojnog koridora na granici prema BiH; i drugo. Značajni komunikacijski objekti su: deonica pruge Beograd-Bar (od tunela „Drenovački kik”, preko železničke stanice Ražana i Kosjerić, do mesta Kalenići); državni putevi I reda (koji presecaju teritoriju, pravcem sever – jug i to: br. 19.1 niz Drinu ka Užicu; br. 21 od Valjeva preko Kosjerića ka Požegi; br. 22 od Ljiga preko Rudnika i Gornjeg Milanovca za Preljinu); trasa planiranog autoputa Beograd – Južni Jadran koja prolazi dolinom između Rajca i Rudnika pored Takova i Pranjana i ulazi u požešku kotlinu. Rejon istočnim delom gravitira aerodromu Lađevci, a zapadnim delom aerodromu Ponikve.

Glavna turistička ponuda rejona biće organizovana u sledećim kompleksima i mestima:

turistički kompleks Tara-Podrinje-Bajina Bašta (TVPR 1);

turistički kompleks Valjevsko-podrinjske planine sa Kosjerićem (TVPR 2); i

turistički kompleks Rudničko-Milanovački (TVPR 3).

2) rejon Polimlja sa Jadovnikom (PJ)

Rejon predstavlja jugozapadni deo turističkog klastera „Zapadna Srbija – jug”, zahvata deo Zlatiborskog upravnog okruga sa opštinama Priboj i Prijepolje i delom opštine Nova Varoš, predstavljajući prostorno – funkcionalnu sponu sa turističkim prostorima u BiH i Crnoj Gori (na koje se oslanja na zapadu). Glavna turistička ponuda rejona razvijaće se u opštinskim centrima Priboj i Prijepolje uz integraciju sa brojnim turističkim resursima i prirodnim i kulturnim vrednostima u neposrednom okruženju: Pribojskoj Banji; etno selima (Gostun, Sopotnica, Jabuka i drugo); nepokretnim kulturnim dobrima (manastir Mileševa i drugo); rekom Lim (rafting, sportski ribolov i drugo) od granice sa Crnom Gorom do granice sa Bosnom i Hercegovinom sa Potpećkim jezerom; planinama Pobijenik sa Borakom (1423 m.n.m.) i Veternikom (1359 m.n.m, kao potencijalnom regionalnom skijalištu Priboja), Ravna Gora (1496 m.n.m., kao regionalnom skijalištu sa Jabukom), Jadovnik (1732 m.n.m. iznad Prijepolja i Mileševe, kao potencijalno skijalište nacionalnog ranga), Ober i Bandjer (1486 m.n.m. i 1445 m.n.m. na planini Javorje u opštini Priboj, kao potencijalna skijališta regionalnog ranga) i drugo. Značajni komunikacioni objekti su: deonica pruge Beograd – Bar (koja ulazi iz BiH kod mesta Štrpci i prati dolinu Lima duž cele destinacije pravcem sever – jug do granice sa Crnom Gorom kod mesta Visoka), državni putevi I reda (br. 21 iz pravca Nove Varoši pa dolinom Lima do granice sa Crnom Gorom i br. 8 koji se iz pravca Sjenice spaja sa br. 21. Rejon u potpunosti gravitira aerodromu Sjenica.

Glavna turistička ponuda rejona biće organizovana u sledećim kompleksima i mestima:

turistički kompleks Polimlje sa Pribojem i banjom(PJ 1). i

turistički kompleks Prijepolje sa Jadovnikom (PJ 2);.

3) Moravičko-Dragačevski rejon sa Golijom (MDG)

Rejon predstavlja istočni deo turističkog prostora Zapadna Srbija – jug, zahvata delove Moravičkog i Zlatiborskog upravnog okruga sa gradom Čačak i opštinama Lučani i Ivanjica sa delovima opština Požega i Arilje, i predstavlja prostorno – funkcionalnu sponu sa turističkim prostorom „Središnje Srbije” (na području Raškog upravnog okruga), na koji se oslanja na istoku, odnosno sa Zlatiborom i Zlatarsko-Pešterskim turističkim rejonom, na koji se oslanja na zapadu i jugu. Glavna turistička ponuda rejona razvijaće se u Čačku i opštinskim centarima (kao potencijalnim plovima razvoja) uz integraciju sa brojnim turističkim resursima i prirodnim i kulturnim vrednostima u neposrednom okruženju i to: banjama (Gornja Trepča, Slatinska banja i Ovčar banja); kompleksu manastira u Ovčarsko-Kablarskoj klisuri; etno selima (Prislonica, Dragačica, Kaona, Lisa, Kušići, Devići, Jezdina – Pridvorica i drugo); Guči – saborištem dragačevskih trubača i međunarodnim brendom Republike Srbije; rekama (Zapadna Morava sa jezerom Međuvršje, Moravica, Studenica, Bjelica, Skrapež, Dičina i Kamenica); planinom i parkom prirode Golija (sa potencijalnim međunarodnim skijalištem Jankov Kamen-1838 m.n.m., Careva Glava-1721 m.n.m., Vrhovi-1801 m.n.m. i Crni Vrh-1795 m.n.m.) i ostali planinski prostori (sa potencijalnim skijalištima nacionalnog i regionalnog značaja) Radočelo (1582 m.n.m.), Mučanj (1532 m.n.m.), Tikveš (1504 m.n.m.) Jugovac (1538 m.n.m.), Truba (1418 m.n.m.). Značajni komunikacijski objekti su: železnička pruga Kraljevo – Čačak – Požega i železnička pruga Beograd – Bar (deonica od Požege ka Užicu); deonice državnih puteva I reda (br. 21.1 dolinom Moravice pa preko Golije na Dugu Poljanu, br. 22 Brđani – Preljine – Mrčajevci – Kraljevo, br. 5 Preljina – Čačak – Požega – Sevojno – Užice – Višegrad/BiH); planirani autoput Beograd – Južni Jadran sa utvrđenom trasom do Požege (odakle je za ovo turističko područje najprihvatljivija varijanta dolinom Moravice pa preko Peštera za Crnu Goru). Rejon severnim delom gravitira aerodromu Lađevci, a južnim delom, aerodromu Sjenica.

Glavna turistička ponuda rejona biće organizovana u sledećim kompleksima i mestima:

turistički kompleks Čačansko-Dračevvski (MDG 1);

turistički kompleks Ivanjičko-Golijski (MDG 2).

4) Zlatibor sa Zlatarsko-Pešterskim (Sjeničkim) rejonom (ZZPS)

Rejon predstavlja središni i južni deo turističkog prostora Zapadna Srbija – jug, zahvata delove Moravičkog i Zlatiborskog upravnog okruga sa gradom Užice, opštinama Čajetina i Sjenica i delovima opština Nova Varoš, Arilje i Požega. Predstavlja prostorno – funkcionalnu sponu sa turističkim rejonima Tara-Valjevsko-podrinjske planine-Rudnik (na koji se oslanja na severu), Polimlja sa Jadovnikom (na koji se oslanja na jugozapadu) i Moravica-Dragačevo sa Golijom (na koji se oslanja na istoku), kao i delom turističkog prostora „Središnje Srbije”, na području Raškog upravnog okruga (na koji se oslanja na jugu). Glavna turistička ponuda rejona razvijaće se u Užicu i opštinskim centarima Čajetina, Nova Varoš, Arilje i Sjenica (kao potencijalnim plovima razvoja) uz integraciju sa brojnim turističkim resursima i prirodnim i kulturnim vrednostima u neposrednom okruženju i to: etno selima (Ribaševina, Gostinci, Vrutci, Kremna, Mačkat, Sirogojno, Ljubiš, Štitkovo i drugo); parkom prirode Mokra Gora-Šargan sa turističkom prugom Šarganska osmica sa Drvengradom i lokalnim skijalištem Mokra Gora (1281 m.n.m.); jezerima (Vrutci, Radoinjsko, Zlatarsko, Uvačko i Ribničko); turističkim kompleksima Zlatibora sa Kraljevim vodama, Ribnicom sa Torničkim skijalištem (1496 m.n.m., nacionalnog značaja) i Vodicama, kao i Zlatara sa Novom Varoši (skijalištem regionalnog značaja); planinama Čigota (1422 m.n.m.), Murtenica (1480 m.n.m.), Javorje (1486 m.n.m.), Javor/Borovac (1468 m.n.m.), Vasilin vrh (1519 m.n.m.); Jankov vrh (1427 m.n.m.); Gradina (1306 m.n.m.); Zlatar/V. Krševa (1626 m.n.m.), Jadovnik (1732 m.n.m.), Ozren (1617 m.n.m.), Revuša (1693 m.n.m.), Jelenak (1617m.n.m.), Homar (1462 m.n.m.), Žabren (1416 m.n.m.), Smiljevac (1234 m.n.m.), Ćeret (1304 m.n.m.), Maja Aljit (1333 m.n.m.), Tisovac (1444 m.n.m.), Kobilica (1432 m.n.m.); Đed (1444 m.n.m.); prirodnim vrednostima (SRP Uvac, Ušačka pećina i drugo), rekama (Đetinja, Lužnica, Skrapež, Veliki Rzav, Crni Rzav, Kamešina reka, Uvac, Bistrica, Moravica, Pristavica, Vapa, Brnjačka reka i Grabovnica); i drugo. Značajniji komunikacijski objekti su: deonica železničke pruge Beograd – Bar od Požege preko Sevojna, Užica i Zlatibora (Ribnica) do stanice Jablanica/BiH); državni putevi I reda (br. 5, br. 19.1., br. 21, br. 21.1., i br. 8.) i trasa planiranog autoputa Beograd Južni Jadran. Na prostoru destinacije nalaze se dva aerodroma Ponikve i Sjenica (koji otvara za vazdušni saobraćaj i opštine Tutin i Novi Pazar).

Glavna turistička ponuda rejona biće organizovana u sledećim kompleksima:

turistički kompleks Zlatiborsko-Užički (ZZPS 1);

turistički kompleks Ariljsko-Rzavski (ZZPS 2) i

turistički kompleks Zlatarsko-Novo Varoški (ZZPS 3).

turistički kompleks Peštersko-Uvački (ZZPS 4);

Koncept razvoja četiri turistička rejona sa jedanaest kompleksa i više mesta turističke ponude zasnivaće se na sledećim opredeljenjima: razvoju turističke suprastrukture-malih i srednjih preduzeća (specijalizacija, profesionalizacija, odgovornost, kooperacija i integracija i drugo); razvoju turističke infrastrukture kao javnog interesa i prioriteta u svim vidovima stimulacija (uz primenu standarda za kvalitet i usluge turističke infrastrukture, uvođenje licenci za pružanje usluga u domenu turističke infrastrukture, formiranje fondova na nivou klastera/portfolio proizvoda, uvođenje mehanizama koji se primenjuju u finansiranju pribavljanja, uređenja, opremanja i korišćenja javnog građevinskog zemljišta i drugo); razvoju turističkih organizacija na lokalnom i regionalnom nivou, sa dovoljnim finansijskim i ljudskim resursima za obavljanje osnovnih marketinških aktivnosti i preuzimanje funkcija destinacijskog menadžmenta; planskom uređenju i zaštiti prostora za razvoj turizma; profesionalizaciji ljudskih resursa i razvoj tržišta rada za turizam (uz bolju saradnju obrazovnih institucija u turizmu i privatnog sektora u kreiranju edukacionih i trening programa i drugo); umrežavanju sa drugim sektorima koji učestvuju u kreiranju nove vrednosti u turizmu, uz proširenje i povećanje kvaliteta, aktivnosti i usluga koje čine komplementarni paket turističke ponude; i podsticajima za iniciranje razvoja i finansiranju prioritenih projekata turizma. Strukturno različite i atraktivne aktivnosti planinskog, banjskog, odmorišno-rekreativnog, gradskog (manifestacionog, poslovnog i kongresnog), kulturološkog (kulturno istorijskog, etnološkog), ekološkog, ruralnog, lovnog, turizma na vodenim površinama, vikend-izletničkog i drugih vidova turizma, predstavljaće jezgro turističke ponude rejona. Uslov razvoja turističkih kompleksa je kompletiranje turističko rekreativne ponude i smeštajnih kapaciteta, ostvarivanja bolje zaštite, prezentacije i turističke interpretacije prirodnih i kulturnih vrednosti, kvalitetnijeg saobraćajnog pristupa uz bolje integrisanje sa gradovima i opštinskim centrima kao organizacionim jezgrima ponude.

5. Infrastrukturni sistemi

(referalna karta 2)

5.1. Saobraćaj

Drumski saobraćaj

Poboljšanje saobraćajne dostupnosti, povećanje kapaciteta i poboljšanje nivoa saobraćajnih usluga na putnoj mreži ostvariće se primenom sledećih rešenja:

Revitalizacijom, rekonstrukcijom i modernizacijom državnih puteva. Na osnovu analize tehničko-eksploatacionih karakteristika, a u cilju dovođenja u sklad sa njihovim širim značajem i formiranja efikasnog sistema, planira se:

generalno, otklanjanje nedostataka na mreži DP I reda u cilju modernizacije, osavremenjavanja i rekonstrukcije elemenata puteva koji ne zadovoljavaju standarde, pre svega na putevima br. 8, br. 21 i br. 21.1;

izgradnja tunela u masivu Kadinjače na DP I reda br. 19.1 u cilju poboljšanja veze između Bajine Bašte i Užica i potencijalna izgrdanja tunela u masivu Maljena na DP I reda br. 21;

izmeštanje deonice DP I reda br. 21 u zoni planiranih hidrocentrala „Brodarevo 1” i „Brodarevo 2” na reci Lim, izgradnjom tunelskih deonica;

sanacija klizišta na deonicama koje prolaze kroz brdsko-planinske predele;

rehabilitacija i završetak izgradnje DP II reda br. 231 od Sjenice do Karajukića bunara, u dužini od oko 35,5 km;

rekonstrukcija DP II reda br. 263 na deonici Kosjerić – Bajina Bašta, u dužini od 25,0 km;

rekonstrukcija DP II reda br. 227a, Lučani – Markovica, odnosno put Čačak – Lučani preko Markovice, koji se odvaja od DP I reda br. 5, u naselju Pakovraće u dužini od 16,97 km;

rehabilitacija i rekonstrukcija DP II reda br. 272 od granice sa opštinom Ivanjica do veze sa putem br. 236 u dužini od 27 km;

rekonstrukcija DP II reda br. 263 na deonici Kosjerić – Bajina Bašta, u dužini od 25 km sa izmeštanjem na obilaznicu prema Cementari kroz naselja Brajkovići i Galovići i skretanjem u Sečoj reci, posle crkve, kroz Zariće i Božinac, prema Bajinoj Bašti; i

rekonstrukcija i rehabilitacija postojećih opštinskih putnih pravaca u cilju boljeg međusobnog povezivanja naselja sa opštinskim centrima. Aktivnosti je potrebno usmeriti pre svega na obnovu kolovoznog zastora postojećih puteva imajući u vidu da je preko 54% mreže opštinskih puteva bez savremenog kolovoza.

Kompletiranjem putne mreže, i to:

realizacija zapadnomoravskog autoputskog koridora E-761 Pojate – Kruševac – Kraljevo – Čačak – Požega – Užice – Kotroman (granica sa Republikom Srpskom), koji prati koridor postojećeg DP br. 5, sa ostvarivanjem veze prema Kragujevcu;

realizacija autoputskog koridora Beograd – Južni Jadran (Generalni projekat deonice Požega – Boljari daje prednost Istočnom (Ivanjičkom) koridoru, koji ima tri varijante);

izgradnja nedostajuće deonice na DP I reda br. 21.1 od Kumanice do granice sa Republikom Crnom Gorom, u dužini od 35,5 km;

završetak izgradnje nedostajuće deonice DP I reda br. 8 od Aljinovića (Sjenica) do manastira Mileševo (Prijepolje) za koju je neophodna izrada studijske i tehničke dokumentacije u skladu sa Uredbom o kriterijumima za kategorizaciju državnih puteva („Službeni glasnik RS”, broj 37/09);

povezivanje DP II reda br. 126 (Topola-Rudnik) sa autoputskim pravcem Beograd – Južni Jadran;

realizacija saobraćajnice, u rangu DP II reda, koja bi povezivala turističke lokalitete u Nacionalnom prku „Tara”, u dužini od oko 48,0 km;

izgradnja saobraćajnice u rangu DP II reda u zapadnom delu opštine Priboj u cilju „otvaranja” središnjih i zapadnih delova Opštine bez nepotrebnih prelazaka državne granice;

izgradnja nedostajućih deonica na DP II reda, u ukupnoj dužini od oko 185,0 km;

izgradnja puta na relaciji Priboj – Dobrilovići – Goleško brdo – Pribojska Goleša – Hercegovačka Goleša veza sa DP II reda br. 114, u cilju izbegavanja prelazaka državne granice;

izgradnja puta na relaciji Pribojska banja – Jabuka – manastir Uvac – Tornik –Ribnica – Čajetina – veza sa DP II reda br. 253, u cilju ostvarivanja najkraće veze Užice – Priboj.

izgradnja obilaznica oko: Čačka, sa severne strane imajući u vidu da je postojeća obilaznica preopterećena izgrađenim privrednim objektima i sa velikim brojem raskrsnica u nivou; Mrčajevaca i Bresnice izmeštanjem DP I reda br. 5 i br. 21; Požege, izgradnjom zapadnog dela obilaznice u cilju povezivanja DP I reda br. 5 i br. 21 (obilaznica za Kosjerić); Užica, završetak izgradnje; Bajine Bašte, na DP I reda br. 19.1; Kosjerića, koja bi povezivala DP II reda br. 263 sa DP I reda br. 21; i Sjenice, koja obuhvata DP I reda br. 8 i DP II reda 117 formirajući prsten.

izgradnja novih opštinskih pravaca u cilju boljeg međusobnog povezivanja naselja sa opštinskim centrima, centrima zajednice naselja, naseljima u susednim opštinama i turističkim lokalitetima.

Povećanjem bezbednosti odvijanja saobraćaja na putevima formiranjem uličnog profila puta u gradskim područjima, uz održavanje prohodnosti tokom cele godine, postavljanje i rekonstrukciju putne i turističke signalizacije i uspostavljanje restriktivnog režima saobraćaja na zaštićenim područjima.

Javni saobraćaj

Razvoj javnog saobraćaja potrebno je usmeriti ka: njegovoj modernizaciji uz organizovanje sezonskih linija namenjenih turistima; davanju prioriteta ovom vidu saobraćaja u odnosu na individualni, pogotovo u centralnim zonama naselja; osposobljavanju putne mreže za bezbedno odvijanje javnog prigradskog saobraćaja; i formiranju autobuskih stajališta na „otvorenim” putnim pravcima u obliku „niša”, kako bi se povećala bezbednost putnika pri ulasku i izlasku iz vozila. Autobuski sistem trenutno ostaje primarni nosilac javnog prigradskog i međugradskog saobraćaja, dok je u budućnosti potrebno intenzivirati napore na aktivnijem uključivanju lokalnog železničkog i rečnog saobraćaja u prevozu putnika.

Železnički saobraćaj

Razvojem železničke infrastrukture će se povećati stepen saobraćajne dostupnosti u odnosu na centralnu Srbiju i susedne regione. plansko opredeljenje je:

revitalizacija i modernizacija pruge Beograd – Bar u cilju njenog osposobljavanja za intermodalni transport, sa dogradnjom neophodnih kapaciteta;

revitalizacija i modernizacija pruge Požega-Kraljevo-Stalać ;

izgradnja kompleksa zajedničkog drumsko – železničkog graničnog prelaza Kotroman, na pruzi uzanog koloseka između Republike Srbije i BiH;

produženje pruge uzanog koloseka Mokra Gora – Šargan Vitasi do železničke stanice Branešci na pruzi Beograd – Vrbnica – Bar koridorom koji prati trasu državnog puta II reda br. 112;

očuvanje koridora za jednokolosečnu prugu Čačak-Gornji Milanovac-Topola i dalje ka Aranđelovcu i Mladenovcu;

obezbeđenje putno-pružnih prelaza i uređenje staničnih trgova i stanica; i

kod ukrštanja puteva i pruga višeg ranga predvideti obezbeđenja ovih ukrsnih mesta i njihovu rekonsrukciju sa izgradnjom denivelisanih ukrštaja;

primena savremenih mera za obezbeđivanje saobraćaja i savremenih tehnologija intermodalnog transporta.

Dalje studijsko i projektno istraživanje zahteva rešenja kojima se predviđa produženje železničke pruge uzanog koloseka od železničke stanice Branešci preko Čajetine i Partizanskih Voda (gde je moguće voditi prugu kao laki šinski sistem) do Ribničkog jezera ili Tornika i izgradnja kraka pruge uzanog koloseka od Kremana do planine Tare, kao i realizacija potencijalnog šinskog sistema koji bi povezivao centar Nove Varoši sa skijalištem Brijezda.

Ostala saobraćajna infrastruktura

U cilju razvoja planskog područja, povećanja mobilnosti stanovništva, integrisanja naselja i zaštite područja i poboljšanja turističke ponude, predviđa se:

aktiviranje aerodroma „Ponikve” i aerodroma u Sjenici za civilni vazdušni saobraćaj, izgradnja sportskog aerodroma na teritoriji opštine Ivanjica u zoni Međurečja, rekonstrukcija i modernizacija sportskih aerodroma u Preljini (Čačak) i Lučicama (Prijepolje) i realizacija helidroma u blizini većih turističkih centara;

realizacija biciklističkih staza i povezivanja sa međunarodnim koridorom EuroVelo 11 preko zapadnomoravskog biciklističkog koridora, uz izgradnju pešačkih i planinarskih staza do turističkih lokaliteta;

realizacija logističkih centara u Užicu (Sevojno) i Čačku i, nakon realizacije autoputa Beograd – Južni Jadran, u zoni Sjenice; i

modernizacija graničnih prelaza u skladu sa standardima Evropske unije i završetak izgradnje graničnog prelaza sa BiH: Bačevci – Fakovići (BiH), sa izgradnjom novog mosta preko reke Drine.

5.2. Vodoprivreda

5.2.1 Opšta koncepcija razvoja integralnih vodnih sistema

Plan razvoja vodoprivredne infrastrukture zasnivaće se na uspostavljanju integralnih regionalnih višenamenskih sistema za uređenje, korišćenje i zaštitu voda i slivova Drine, Lima, Rzava, Uvca, Zapadne Morave,. koji imaju znatno širi prostorni obuhvat. Koncepcija integralnog korišćenja, uređenja i zaštite vodnih resursa zasniva se na:

trajnom rešenju snabdevanja vodom naselja, sa obezbeđenošću od 97%, sa normama koje se koriste u svetu (300 L/stanov/dan.) i redukcijama potrošnje u kriznim periodima ne većim od 30%;

snabdevanju industrija: koja traži vodu najvišeg kvaliteta iz vodovodnih sistema (prehrambena, viši nivoi finalizacije) – prema konkretnim potrebama, u uslovima racionalizacije potrošnje, sa obezbeđenošću od 97%; i kojoima je potrebna voda za tehnološke potrebe u okviru zona u rečnim dolinama (Sevojno, Čačak, Priboj, Prijepolje, Užice, Nova Varoš, itd.) iz vodotoka i iz aluviona koji se ne tretiraju kao izvorišta za snabdevanje naselja;

proširenju hidroenergetskog korišćenja: akumulacija uvačke kaskade realizacijom RHE „Bistrica 2”, kao vršne regulacione elektrane, koja prevazilazi konzumni nivo Republike Srbije i uklapa se u kriterijumske zahteve EES Južne Evrope; i Lima kaskadom protočnih HE nizvodno i uzvodno od Brodareva sve do granice sa Crnom Gorom; i

zaštiti gradova od stogodišnjih velikih voda (Qvv 1%), i svih dolinskih naselja i ostalih naselja kraj vodotoka od tzv. pedesetogodišnjih velikih voda (Qvv 2%); i antierozionoj zaštiti i uređenju slivova, primenom tehničkih i bioloških mera zaštite; prioritetno slivova akumulacija.

Tabela III-4: Potencijalni profili za realizaciju većih akumulacija na području Prostornog plana

Akumulacija Reka Najbliže naselje KNU (mnm) V, 106 m3 Namena Tegare Drina Bajina Bašta 220 V,O,P, N,E,R,T Rogačica Drina Bajina Bašta 220 V,O,P,N,E,R,T Rokci Nošnica Ivanjica 640 83 V,O,P, N,E,R,T Kumanica Moravica Ivanjica 710 21 V,O, P, E, R,T Dubravica Grabovica Ivanjica 535 30 V,O, P, E, R, T Vel. Orlovača V.Rzav Arilje 582/690 87/900 V,O,N,E,R, T Roge V.Rzav Arilje 513 160 V,O,N,E,R, T Svračkovo V.Rzav Arilje 421 27 V,O, E, R, T Bela Stena Lopatnica Kraljevo 460 65 V,O, E, R, T Seča reka Skrapež Kosjerić 465 17 V,O, I, R, T Brodarevo -uzvodno Lim Brodarevo 519 4 E, R, T Brodarevo -nizvodno Lim Brodarevo 488 10 E, R, T Klak Uvac Nova Varoš 812 80 E, R, T Bela Voda Ljudska reka Sjenica 880 60 V,O,

Legenda za namene akumulacija: E – energetika, O – oplemenjavanje malih voda, P – kontrola poplava, V – snabdevanje vodom naselja, N – navodnjavanje, I – snabdevanje vodom industrije, R – ribarstvo, T – turizam i rekreacija

Planiraju se: dva regionalna sistema za obezbeđenje vode najvišeg kvaliteta (Zapadnomoravsko-rzavski regionalni sistem sa tri podsistema i Ibarsko-šumadijski regionalni sistem) i dva rečna sistema korišćenja, uređenja i zaštite voda (Zapadnomoravski rečni sistem i Rečni sistem Drine sa Limom). Pored realizovanih osam vodoakumulacija (Uvac, Kokin Brod, Radoinja, Bajina Bašta, Lazići, Potpeć, Vrutci i Međuvršje) u sklopu regionalnih vodoprivrednih sistema (čiji su parametri dati u u poglavlju I Polazne osnove, 3.1.4. Postojeće stanje vodoprivredne infrastrukture, Tabela I-15), planira se izgradnja većeg broja višenamenskih akumulacija (Tabela III-4).

5.2.2 Regionalni sistemi za vodu najvišeg kvaliteta

Kriterijumi razvoja sistema za obezbeđenje vode najvišeg kvaliteta su: zaštita i obnova svih lokalnih izvorišta, kako bi se do naselja dopremala samo nedostajuća količina vode; povezivanje seoskih naselja na regionalne sisteme (uz ispunjavanje određenih uslova – realizacija mernog sistema u cilju praćenja potrošnje i gubitaka, smanjenje gubitaka u mreži na manje od 20% uz uvođenje mernih uređaja radi kontrole gubitaka, uspostavljenje realnih cena vode koje podrazumevaju pokrivanje svih troškova proste reprodukcije, dela proširene reprodukcije i troškova zaštite izvorišta); obnova seoskih vodovoda i manjih vodovoda realizovanih samo za grupe domaćinstava i njihovo povezivanje u veće celine, radi pouzdanijeg funkcionisanja; izgradnja novih rezervoara iznad svakog većeg konzumnog područja u cilju obezbeđenja hidraulički stabilnijeg i pouzdanijeg funkcionisanje sistema (sa specifičnim zapreminama rezervoara ne manjim od 300, poželjnije do 400 L/korisnik); postepena zamena magistralnih dovoda; održavanje izvorišta podzemnih voda u radnom stanju (uz adekvatnu zaštitu), za slučaj havarijskih situacija i za snabdevanje privrede.

Planiraju se dva regionalna sistema za obezbeđenje vode najvišeg kvaliteta, i to:

1. Zapadnomoravsko-rzavski regionalni sistem, sa tri podsistema (koji sada rade autonomno) koji će se u perspektivi funkcionalno povezivati, radi povećanja pouzdanosti i funkcionalnosti, i to:

Podsistem Rzav (većim delom formiran) u funkciji snabdevanja naselja na području opština Arilje, Požega, Lučani, Čačak i Gornji Milanovac. Planira se realizacija: ključnog objekta – akumulacije „Svračkovo” na Velikom Rzavu (prioritet za realizaciju) i dovodnog cevovoda iz akumulacije do postojećeg PPV u Arilju (za koje je predviđen razvoj II faze); kso i realizacija uzvodnog nastavka Rzavske kaskade sa akumulacijama „Roge” i „Velika Orlovača”;

Podsistem Zapadna Morava, sa osloncem na akumulaciju „Vrutci” na Đetinji, u funkciji Užičkog vodovodnog subsistema (naselja od Užica do Sevojna) i sa drugim vodovodima (koji imaju imaju karakter subsistema sa vlastitim izvorištima, koji će se kasnije kasnije postepeno povezivati u sisteme višeg reda) Ivanjice (izvorišta iz Rzinjske reke i Drvničkog potoka u slivu Moravice i vodozahvat „Kumanica” kapaciteta oko 240 L/s koja mu omogućavaju da se razvija kao pouzdan autonoman subsistem), Kosjerića (izvorišta u slivu Skrapeža, Taorsko vrelo sa oko33 l/s), seoskih naselja (u opštinama Požega, Kosjerić (izvorišta u slivu Skrapeža), Čačak i Gornji Milanovac (koja su van obuhvata regionalnog dovoda sa Rzava). Planira se realizacija: akumulacije „Seča Reka” na Skrapežu, „Rokci” na Nošnici, „Kumanica” na Moravici, „Dubravica” na Grabovici, izgradnja PPV u Međurečju (Ivanjica).

Podsistem Uvca, Lima i Drine, sa vodovodnim subsistemima Sjenica (izvorište Zarudine i Vrelo, uz mogućnost proširenja ka izvorišnom delu Uvca uz neophodnu zaštititu), Pešterski vodovod (Đerekarsko vrelo i manja izvorišta), Nova Varoš (sa više rasutih izvorišta kapaciteta oko 35 l/s), Prijepolje (više izvorište), Priboj (vodostan HE „Bistrica” i drugi), Čajetina/Zlatibor (izvorišta u slivu Crnog Rzava) i Bajina Bašta, koji trenutno funkcionišu autonomno i pouzdano oslonjeni na dovoljno lokalnih izvorišta. Planira se: dovođenje vode sa Uvačkog (Sjeničkog jezera) u Novu Varoš (a u međuvremenu se kapaciteti mogu održavati u potrebnim granicama korišćenjem izvora Crno Vrelo i Pećina); po potrebi povezivanje vodovoda Prijepolja na vodostan HE „Bistica”, kao i Bajina Bašta na vodostan RHE „Bajina Bašta”; proširenje izvorišta slivu Crnog Rzava, u slučaju porasta potrošnje na platou Zlatibora. U nekim delovima područja, a posebno na Pešteru, problem obezbeđenja vode za stočarstvo rešavaće se: izgradnjom rezervoara na pasištima, koji bi se punili iz izvora u vodnom delu godine; pumpanjem vode sa nižih izvorišta u zone pasišta; izgradnjom malih akumulacija na privremenim vodotocima; pregrađivanjem ustavama magistralnog kanala kod Karajukića Bunara, kojim se prevodi voda prema slivu Vape, kako bi se u njemu obezbedila voda za napajanje stoke.

U budućnosti se predviđa mogućnost spajanja podsistema Uvac sa Rzavskim podsistemom, sa prevođenjem dela vode iz Uvca (iz akumulacije „Radoinja”) u sliv Velikog Rzava (akumulaciju Velika Orlovača, tunelom u Belu reku), čime bi se formirao najveći regionalni sistem Republike Srbije i stvorila mogućnost da se voda preko Rzavskog podsistema doprema u malovodni centralni deo Republike Srbije (sve do beogradskog konzumnog područja).

2. Ibarsko-šumadijski regionalni sistem, kome na području Prostornog plana pripada samo deo sliva Ljudske reke, na kome će se locirati akumulacija Bele Vode (važna za snabdevanje vodom grada Novi Pazar).

5.2.3 Rečni sistemi

Na području Prostornog plana razvijaće se rečni sistemi (koji se oslanjaju na realizovane i planirane vodoakumulacije), za uređenje vodnih režima, korišćenje (hidroelektrane, zahvati sistema na navodnjavanje) i zaštita voda (PPOV naselja i industrija uključujući i mere na uređenju voda i vodotoka, zaštitu kvaliteta voda i drugo):

Zapadnomoravski rečni sistem, sa akumulacijama u slivu Zapadne Morave; objekti rečnog sistema su: (a) postojeće i planirane hidroelektrane uz svaku od brana i akumulacija na Velikom Rzavu (Svračkovo, Roge, Orlovača), slivu Moravice (Rokci, Kumanica, Dubravica, Grabovica), Skrapežu (Seča Reka), kao i derivaciona HE „Bela Reka” u slučaju prevođenja vode uz Uvca u Belu reku i slivu Velikog Rzava; i MHE koje se mogu graditi na svim mestima na kojima se ne ugrožavaju veliki objekti regionalnih i rečnih sistema i drugi korisnici prostora; (b) PPOV velikih naselja i većih industrija (koje koriste postrojenja opšteg tipa da bi završile proces prečišćavanja nakon predtretmana u vlastitim preduzećima): Gornji Milanovac (postojeće), Čačak, Lučani, Ivanjica, Požega, Arilje, Kosjerić, Užice kao i industrija Sevojna i drugih preduzeća (Čačak, Lučane).

Rečni sistem Drine sa Limom, sa akumulacijama na Drini, Limu i Uvcu; objekti rečnog sistema su: a. postojeće i planirane akumulacijame na Srednjoj Drini (Tegare, Rogačica), Limu (kaskada manjih objekata na potezu od Prijepolja do granice sa Crnom Gorom), Uvcu (Klak kojom se povećava zapremina i podiže KNU za oko 3 m postojeće akumulacije „Radoinja”); deo sistema akumulacija je i Zaovinsko jezero na Belom Rzavu (brana Lazići), koje služi kao gornji bazen RHE „Bajina Bašta”. i ima uticaj na poboljšanje vodnih režima; b. postojeće HE (na Drini, Limu i Uvcu) i planirane na srednjoj Drini (bar dve stepenice u kaskadi koja se delom nalazi na području Zlatiborskog regiona – Tegare i Rogačica, odnosno drugo varijantno rešenje sa 4 protočne niske HE u opštini Bajina Bašta: Mala Bajina Bašta, Mala Rogačica, Okletac i Bačevci), Limu (na potezu uzvodno od Prijepolja do granice sa Crnom Gorom kaskada manjih stepenica, a na potezu nizvodno od Priboja jedna ili dve pribranske HE, pri čemu je moguće realizovati i zajedničke protočne HE sa Republikom Srpskom); v. PPOV velikih naselja i većih industrija u Sjenici, Brodarevu, Prijepolju, Priboju, Novoj Varoši, Bajinoj Bašti, Čajetini / Zlatiboru.

Na području Prostornog plana su, zbog orografskih, klimatskih i pedoloških uslova, dosta ograničeni zemljišni resursi u klasama pogodnim za realizaciju većih sistema za navodnjavanje (osim u lokalnim uslovima, na nivou individualnih domaćinstava). Nije ekonomski svrsishodno navodnjavanje standardnih ratarskih kultura, već se treba orijentisati na navodnjavanje plantažnih kultura (voćnjaci, malinjaci) i povrtarskih kultura u uslovima intenzivne proizvodnje u plastenicima (u oba slučaja primenom metode „kap po kap” zbog štednje vode). Akumulacije na Drini, posebno akumulacija Tegare, treba da omoguće i delimično obezbeđivanje vode za navodnjavanje u Podrinju i Mačvi. Značaj ima i obnova brane Parmenac na Z.aapadnoj Moravi u okviru radova na obnovi i stavljanje u funkciju dela sistema za navodnjavanje „Čačak” koji je još uvek moguće privesti funkciji.

Voda za tehnološke potrebe se obezbeđuje iz sledećih izvorišta: a. iz aluviona koji se ne koriste niti se planiraju za snabdevanje vodom; b. zahvatima iz Drine, Lima, Zapadne Morave, Moravice, Bistrice – pod uslovom da se obezbedi garantovani protok, u skladu sa kriterijumima koji su usvojeni u Srbiji za definisanje protoka koji se mora obezbediti nizvodno od vodozahvata; mreže malih akumulacija; i drugo. Radi smanjivanja specifične potrošnje vode za tehnološke potrebe treba koristiti prečišćavanje i recirkulaciju, a otpadne vode se ne smeju vraćati u recipijent bez prečišćavanja. Industrije koje svoje otpadne vode upuštaju u gradsku kanalizaciju moraju ih prečišćavati do nivoa kvaliteta koji je u skladu sa Pravilnikom o maksimalno dopustivim koncentracijama (u daljem tekstu: MDK) opasnih materija koje se smeju ispuštati u kanalizacione sisteme naselja.

5.3. Energetika

Razvoj energetske infrastrukture na planskom području zasnivaće se na: uspostavljanju efikasnog sistema planskog upravljanja i eksploatacije izgrađenih energetskih resursa, uz primenu savremenih rešenja i modernizacije postojećeg sistema prenosa, izgradnje novih i distribucije energije prema međunarodnim standardima; stvaranju uslova za kontinuirano, pouzdano i racionalno napajanje električnom energijom područja i intenziviranje korišćenja obnovljivih izvora energije.

Elektroenergetsku mrežu formiraće postojeći i planirani napojni vodovi, distributivni vodovi i objekti. Razvoj elektroenergetske mreže i objekata (po naponskim nivoima) obuhvata:

rekonstrukcija postojećih TS 220/35 kV„Bajina Bašta” i TS 220/110 kV „Požega” (prelazak na napon od 400 kV);

izgradnja jedne nove TS 220/110 kV: „Bistrica”;

izgradnja 11 novih TS 110/h kV: TS 110/10 kV„Čačak 4”, „Čačak 5”, „Čačak 6”, „Čačak 7”, „Čačak 8”, „Čačak 9”, „Mrčajevci” (u prvoj fazi kao TS 35/10 kV), TS 110/35 kV „Užice 2”, „Gornji Milanovac 2”, „Gornji Milanovac” (u blizini postojeće TS 35/10 kV„Gornji Milanovac 4”); završetak izgradnje TS 110/35/10 kV Arilje; zamena većeg broja transformatora 110/35 kV novim transformatorima snage 31,5 MVA;

22 nove TS 35/10 kV „Čačak 4”, „Oko”, „Požega 6”, „Milićevo selo”, „Brdo Zlatar”, „Ivanje”, „Velika Župa”, „Seljašnica”, „Prijepolje 2”, „Dajići”, „Kazanica”, „Beli kamen”, „Ribnica”, „Brana Lazić”, „Mitrovac”, „Kaluđerske bare”, „Tavani”, „Mokra Gora”, „Rogačica”, „Dovarje”, „Divljaka”; izgradnja TS 35/10 kV na DV koji povezuje TS 110/35 kV „Gornji Milanovac” sa TS 35/10 kV „Rudnik”; zamena transformatora 35/10 kV novim transformatorima snage 4 MVA i 8 MVA,

izgradnja 400 kV dalekovoda i to: dvostrukog DV 400 kV od planirane TS 400/x kV „Bajina Bašta” (rekonstruisane postojeće TS 220/35 kV„Bajina Bašta”) do Pljevlja (Republika Crna Gora) sa uvođenjem u planiranu RHE „Bistrica”; dvostrukog DV 400 kV od planirane TS 400/x kV „Bajina Bašta” do TS „Obrenovac A”; DV 400 kV TS 400/x kV „Bajina Bašta” – TS 400/x kV„Požega” – „Kraljevo 3”;

izgradnja 220 kV dalekovoda i to: na relaciji Pljevlja (Republika Crna Gora)-Bistrica-Ivanjica-Kraljevo; uvođenje dalekovoda 220 kV br. 266 „Požega”-„Pljevlja” i 203/2 „Vardište”- „HE Bistrica” u planiranu TS 220/110 kV „Bistrica”;

izgradnja 110 kV dalekovoda i to: dvostrukog dalekovoda DV 110 kV od postojeće TS 220/110 kV „Čačak 3” preko nove TS 110/10 kV „Čačak 5” i nove TS 110/10 kV „Čačak 9” do nove TS 110/10 kV „Čačak 4”; izgradnja dvostrukog DV 110 kV od postojeće TS 220/110 kV „Čačak 3” preko postojeće TS 110/35/10 kV „Čačak 2” do nove TS 110/10 kV „Čačak 6”; izgradnja dvostrukog DV 110 kV od postojeće TS 220/110 kV „Čačak 3” do nove TS 110/10 kV „Čačak 7”; izgradnja dvostrukog DV 110 kV od postojećeg DV 110 kV br.182 do nove TS 110/10 kV „Čačak 8”; izgradnja DV 110 kV Ivanjica – Guča; izgradnja DV Požega – Ivanjica; izgradnja DV Knić – Gornji Milanovac, izgradnja dvostrukog DV 110 kV od postojećeg DV 110 kV br.182 do nove TS 110/35 kV„Gornji Milanovac”; izgradnja DV 110 kV Arilje – HE „Arilje 2”; rekonstrukcija dalekovoda 110 kV za TS 110/35 kV Prijepolje; rekonstrukcija dalekovoda 110 kV „Sevojno”- „Kosjerić”, „Kosjerić”- „Valjevo”; i uvođenje dalekovoda 110 kV „Zlatibor 2”-„Kokin Brod” i „Kokin Brod”- „Potpeć” u planiranu TS 220/110 kV „Bistrica”;

izgradnja 35 kV dalekovoda: „Guča – Guča 1”, „Guča – Lučani”, od TS 35/10 kV „IKG” do najbližeg stuba na 35 kV dalekovodu „Guča-Kotraža”, TS 110/35 kV „Nova Varoš”- TS 35/10 kV „Brdo Zlatar”, „Ivanje – Velika Župa”, priključni 35 kV dalekovod za TS 35/10 kV „Ivanje”, dvojni priključni 35 kV dalekovod za TS 35/10 kV „Velika Župa”, priključni 35 kV dalekovodza TS 35/10 kV „Prijepolje 2”, priključni 35 kV dalekovodza TS 35/10 kV „Seljašnica”, „Kumanica-Dajići”, priključni 35 kV dalekovod za TS 35/10 kV „Crnjevo”, priključni 35 kV dalekovod za TS 35/10 kV „Crnjevo”, „Čačak 1 – Zablaće – Bresnica”, „Košutnjak – Separacija – Brezak”, priključni 35 kV dalekovod za TS 35/10 kV „Gornji Milanovac”, dvostruki dalekovod DV 35 kV od TS 220/35 kV„Bajina Bašta” do TS 35/10 kV „Bajina Bašta”, „Sloboda – Kaluđerske bare”, TS 220/35 kV „Bajina Bašta – Kaluđerske bare”, TS 220/35 kV „Bajina Bašta – Perućac”, „Perućac – Mitrovac – Meteljka”, „Drina – Rogačica”, „Zlodol – Rogačica”, „Kaluđerske bare – Kremna”, „Kremna – Mokra Gora”, TS 110/35 kV „Kosjerić – Tavani”, od stuba kod TS 35/10 kV „Rožana-Tavani”, „Ribnica – Beli kamen”, „od Vilidža – Oko”, dvostruki DV 35 kV od TS 35/10 kV „Dovarje” do TS 110/35 kV „Užice 2”, odvojni DV 35 kV dalekovod za TS 110/35 kV „Užice 2”, „Arilje 2 – Arilje 1”, „HE Arilje 1 – Ševelj”, „HE Arilje 1 – Arilje 2”.

Predviđena je izgradnja razvodnog gasovoda na deonici Arilje-Ivanjica i nastavak do Golije, sa MRS „Ivanjica” i MRS „Golija”, kao i produženje razvodnog gasovoda od Zlatibora, pored planine Tornik, za Priboj i Novu Varoš i deonice za Prijepolje i Sjenicu i izgradnja glavnih MRS „Priboj”, „Nova Varoš”, „Prijepolje” i „Sjenica”. Planirani gasovodi imaju većim delom tranzitni karakter najvišeg ranga u Republici Srbiji, a na mestima GMRS se ostvaruju distribucije gradskim gasovodima i distributivnim gasovodima.

Predviđeno je korišćenje OIE, u prvom redu hidroenergije izgradnjom MHE, kao i ostalih vidova energije (energija vetra, geotermalna energija, sunčeva energija, biomasa i drugo). Jedno moguće rešenje je i gradnja 4 protočne niske HE u opštini Bajina Bašta: Mala Bajina Bašta, Mala Rogačica, Okletac i Bačevci.

Predviđene su potencijalne lokacije za minimum 213 MHE ukupne snage od oko 100 MW i ukupne proizvodnje od oko 375 MWh. Broj MHE po gradovima/opštinama, snaga i proizvodnja prikazani su u Tabeli III-5., na referalnoj karti (orijentacioni položaj vodozahvata) i tabelarno- uslovnim koordinatama tačaka u Dokumentacionoj osnovi Prostornog plana (uz mogućnost provere potencijala i buduće izgradnje MHE, u skladu sa PPRS i važećim propisima). Izgradnja MHE je planirana isključivo za korišćenje hidropotencijala sa malim ulaganjima, prema planskoj dokumentaciji, tako da ne ugrožavaju ekološku ravnotežu, a da budu od koristi za povećanje sigurnosti snabdevanja električnom energijom. Dimenzionisanje MHE će striktno biti u skladu sa prirodnim protocima i padovima vodotoka. Izgradnja MHE prema utvrđenim potencijalima povećaće sigurnost u napajanju električnom energijom naselja, alternativne seoske ekonomije, kao i turističko-rekreativne infrastrukture na području Prostornog plana. Povezivanje planiranih MHE na elektroenergetski sistem generalno će se vršiti vazdušnim ili kablovskim DV na postojeću ili planiranu DV 10(20) kV mrežu i objekte. Detaljniji uslovi izgradnje i povezivanja MHE sa elektroenergetskom mrežom (trasa dalekovoda, naponski nivo i mesto povezivanja) utvrdiće se sa nadležnim elektrodistributivnim preduzećem i preduzećem nadležnim za gazdovanje objektima vodoprivrednih sistema, te uslovima zavoda nadležnih za zaštitu prirodnih i kulturnih dobara.

Tabela III-5: Karakteristike potencijalnih MHE po gradovima/opštinama*

Grad/opština Ukupno MHE Procenjena.snaga (kW) Mogućaproizvodnja (hilj. kWh) Užice 12 5.346 17.928 Bajina Bašta 19 7.640 27.395 Kosjerić 5 1.833 6.508 Čajetina 19 8.625 32.877 Ivanjica 64 34.300 121.203 Lučani 3 520 2.286 Arilje 6 4.655 20.283 Priboj 16 9.875 35.318 Nova Varoš 21 8.310 36.832 Prijepolje 47 18.800 73.971 Sjenica 1 210 883 UKUPNO 213 100.114 375.484

Pored proizvodnje električne energije iz MHE, predviđa se i korišćenje OIE i to:

energije vetra, izgradnjom vetroelektrana odgovarajuće snage za šta se rezerviše prostor u potencijalnim zonama i u okviru kojih će se detaljnije izvršiti izbor mikrolokacija (Zlatibor, Divčibare i drugo);

geotermalne energije, putem iskorišćenja niskotemperaturnih termalnih voda u banjama korišćenjem toplotnih pumpi za potrebe grejanja i balneološko-rekreativnih potreba, ali i za toplotne potrebe grada i opštinskih centara, kao i naselja koja su povoljno locirana sa stanovništa mogućnosti uvođenja centralizovanog korišćenja geotermalne energije;

solarne energije, primenom raznih vrsta pasivnih solarnih sistema (u kojima objekat predstavlja prijemnik koji zahvata i čuva najveći deo energije) i aktivnih solarnih sistema (koji zahvataju energiju instalisanjem posebne opreme), koji bi se koristili samo u okviru građevinskih područja naselja (Zlatibor i drugo);

biomase, kao obnovljivog izvora energije koje nema negativan uticaj na prirodnu sredinu ukoliko se pravilno eksploatiše (na primer korišćenje drvnih otpadaka iz šumarstva i prerade drveta), odnosno ako se šumama propisno gazduje i ako se planski postupa sa izvorima biomase;

otpadne toplote iz industrijskih postrojenja.

OIE se mogu realizovati ukoliko nisu u suprotnosti sa pravilima izgradnje i uređenja prostora. Posebno se naglašava da realizacija projekta mora ispunjavati uslove sanitarne zaštite vodoizvorišta, zaštite životne sredine, prirodnih i NKD. Primena OIE je uslovljena i zakonodavnim i podsticajnim merama države, pri čemu se mogu očekivati rezultati smanjenja zagađenja okoline, smanjenje potrošnje električne energije za grejanje, ekonomske isplativosti primene, smanjenja toplotnih gubitaka, razvoj savremenih tehnologija i opreme i drugo.

5.4. Telekomunikacije i pošte

U oblasti razvoja fiksne telefonske mreže i mobilne telefonije predviđa se:

poboljšanje postojećeg stanja odnosno zamena postojećih analognih komutacija (centrala) digitalnim;

izgradnja novih komutacionih objekata u naseljima u kojima se ukaže potreba;

izgradnja optičkih kablova od centrale do pretplatnika (pristupna i proizvodna mreža);

izgradnja RR mreže u delovima naselja gde je teško graditi fiksnu telefonsku mrežu;

izgradnja novih baznih stanica mobilne telefonije: Telekom-MTS (064 i 065), VIP (060 i 061) i Telenor (062, 063 i 069);

digitalizacija radio difuzne mreže.

U cilju poboljšanja postojećeg stanja, predviđeno je da se otvore nove poštanske jedinice u svim centrima zajednice naselja. Razvoj poštanske mreže predviđa:

poboljšanje prostorne distribucije i opremljenosti poštanskih jedinica uz uvođenje novih usluga u poštanskom saobraćaju;

mogućnost funkcionisanja dela poštanskih jedinica kao sistema stalnih, odnosno sezonskih ugovornih pošti ili mobilnih poštanskih šaltera;

otvaranje odgovarajućih broja šaltera poštanske službe u subopštinskim centrima, centrima zajednice naselja, kao i u naseljima sa specifičnim funkcijama;

realizaciju poštanskih jedinica u zonama turističkog razvoja i većim turističkim naseljima i selima.

U oblasti razvoja emisione infrastrukture predviđena je izgradnja, sanacija i rekonstrukcija sistema za emitovanje i distribuciju digitalnog televizijskog signala.

5.5. Komunalna infrastruktura

U oblasti tretmana komunalnog otpada predviđa se. zatvaranje evidentiranih nehigijenskih odlagališta otpada i zaustavljanje postojećih negativnih tendencija disperznog odlaganja otpada duž lokalnih puteva, u koritima rečnih tokova, na poljoprivrednim i drugim površinama na teritoriji svih opština planskog područja.

Plansko opredeljenje je udruživanje gradova/opština radi zajedničkog, regionalnog upravljanja otpadom kroz uspostavljanje sistema regionalnih centara za upravljanje otpadom koji obuhvataju regionalnu deponiju, postrojenje za separaciju reciklabilnog otpada pored deponije, transfer stanice za pretovar otpad, reciklažne centre za odvojeno sakupljanje reciklabilnog otpada i postrojenja za kompostiranje. Planira se izgradnja dve regionalne deponije Duboka-Užice i Banjica-Nova Varoš. Takođe predviđa se uporeda izrada i realizacija projekata zatvaranja, sanacije i rekultivacije postojećih deponije (najkasnije do 2016. godine) u gradskim/opštinskim centrima i seoskim naseljima, radi privođenja degradiranih prostora novim namenama, što obuhvata i detaljno geološko i hidrotehničko istraživanje i analiza kvaliteta podzemnih voda u neposrednoj blizini deponija, zbog procene ekološke ugroženosti zemljišta i preciziranja mreže lokacija transfer stanica (u skladu sa projektima za regionalne deponije, kriterijumima udaljenosti od naseljenih mesta i deponijskih prostora, i lokalnim odlukama o izboru lokacije), iz kojih bi se otpad prevozio na mesto prerade ili konačnog odlaganja i to ka regionalnoj deponiji:

Duboko – devet transfer stanica (Kosjerić, Požega, Užice, Bajina Bašta, Čajetina, Arilje, Čačak, Lučani i Ivanjica);

Banjica – četiri transfer stanice (Priboj, Nova Varoš, Prijepolje i Sjenica); i

Kragujevac (nije poznata tačna lokacija) – jedan transfer stanica (Gornji Milanovac).

Lokacije transfer stanica moraju da zadovoljavaju nekoliko osnovnih uslova, odnosno da budu:

na obodima gradova ili sela, na pristupnim putevima ka regionalnim deponijama;

udaljene najmanje 500 m od najbliže zone stambenih naselja, zona zaštite kulturno-istorijskih spomenika ili zona zaštite životne sredine, kao i od autobuskih stanica, skladišta zapaljivih materija i vojnih objekata;

udaljene najmanje 2 km od zdravstvenih stanica i drugih medicinskih centara sa stacionarnim pacijentima, banja, turističkih naselja ili prehrambene industrije;

udaljene najmanje 100 m od benzinskih stanica ili stanica za snabdevanje naftom i gasom;

van koridora hidrotehničkih sistema, podzemne infrastrukture i drugo;

van zone zaštite izvorišta vodosnabdevanja, i drugo.

Lokacije transfer stanica i reciklažnih dvorišta u lokalnim samoupravama preciznije će se definisati regionalnim i lokalnim planovima upravljanja otpadom, uz poštovanje osnovnih smernica Direktiva Evropske unije za izgradnju ovakvih vrsta objekata i uz primenu postupka Procene uticaja objekata na životnu sredinu. Tendencije su da se transfer stanice lociraju na rekultivisanom zemljištu nekadašnjih lokalnih deponija.

U cilju bezbednog sakupljanja opasnog otpada i njegovog čuvanja do daljeg tretmana, predviđena je izgradnja regionalnog skladišta opasnog otpada na području Moravičkog upravnog okruga (na potezu Čačak-Lučani). U urbanim centrima neophodno je predvideti i lokacije za prikupljanje opasnog otpada iz domaćinstava (otpadna ulja, baterije i električni aparati). Neophodno je izvršiti i licenciranje operatera za sakupljanje i reciklažu opasnog otpada. Medicinski otpad će se tretirati u zdravstvenim ustanovama na nivou opština, a životinjski otpad bi trebalo usmeriti ka postrojenjima za tretman otpada životinjskog porekla. Otpad koji nastaje rušenjem objekata i ostali građevinski otpad poželjno je koristiti za nasipanje lokalnih puteva i ostale građevinske radove.

U pogledu tretmana groblja, neophodno je preduzeti plansko-organizacione mere za proširivanje popunjenih groblja, plansko lociranje novih seoskih grobalja i utvrđivanje nadležnosti lokalnih javnih komunalnih preduzeća nad svim seoskim grobljima. Sve mere se moraju obavljati u skladu sa osnovnim urbanističkim i ekološko-sanitarnim uslovima predvićenih za ovu vrstu komunalnih objekata. Osnovno opredeljenje pri daljem razvoju pijaca odnosi se na poboljšanje njihovih higijenskih uslova i njihovu izgradnju u skladu sa zakonskim propisima. Otvaranje stočnih i mlečnih pijaca treba usmeravati ka centrima zajednica naselja u ruralnim područjima.

6. Zaštita životne sredine, prirodnih vrednosti i nepokretnih kulturnih dobara

6.1. Zaštita životne sredine

Polazeći od stanja kvaliteta životne sredine na području Prostornog plana, utvrđene su kategorije životne sredine i to:

1) visok stepen zagađenosti (područje izuzetne zagađenosti životne sredine) – nalazi se na lokalitetima sa prekoračenim graničnim vrednostima emisija (teških metala u vazduh, vodu i zemljište), odloženom flotacijskom jalovinom i drugim aktivnostima u pojedinim industrijama, i to u: (a) rudarskom kompleksu Rudnik – Gornji Milanovac, sa eksploatacijom mineralnih sirovina, preradom i deponovanjem flotacijske jalovine; i (b) hemijskoj industriji – postrojenja u Čačku i Lučanima;

2) viši stepen zagađenosti (područje zagađene i degradirane životne sredine) – nalazi se u zonama naselja Lučana, gradskog područja Kosjerića, Gornjeg Milanovca, Čačka, Užica, Priboja, Požege sa epizodnim zagađenjima životne sredine (vazduha, zemljišta i reka, sa mogućnošću ugrožavanja bukom, neprijatnim mirisima, kao nesaniranih posledica eksploatacije mineralnih sirovina i uticaja industrije, nesanitarnih gradskih/opštinskih i seoskih deponija i saobraćaja – prekomerne emisije gasova iz motornih vozila); u ovoj kategoriji nalaze se i delovi pomenutih gradova/opština koji se nalaze na rastojanju od oko 10 km u pravcu dominantnog vetra većih zagađivača, rečni tokovi IV klase (Đetinja i Zapadna Morava na delovima sliva, Skrapež i Lim u malovodnim periodima) i tokovi van klase, lokacije postojećih lokalnih deponija i planirane regionalne deponije;

3) srednji stepen zagađenosti (područje ugrožene životne sredine) – sa srednjim uticajem na zagađenje životne sredine sa povremenim prekoračenjem graničnih vrednosti zagađujućih materija u vazduhu imaju lokaliteti: širih zona gradskih jezgara (periurbane zone) bez organizovanog sistema kontrole životne sredine (Ivanjica, Arilje, Sjenica, Prijepolje), turistički centri (masovnog turizma na Zlatiboru), postrojenja za proizvodnju električne energije (HE „Bajina Bašta”, „RHE Bajina Bašta”, HE „Ovčar Banja”, HE „Međuvršje”, HE „Potpeć”, HE „Bistrica”, HE „Kokin brod” i HE „Uvac”), industrijski kapaciteti (prehrambeni, tekstilni i drugo), područja eksploatacije uglja u Štavlju –Sjenica, Surduku, Supici, Bistrici i drugo; u ovoj kategoriji nalaze se i delovi rečnih tokova III klase (delovi sliva Zapadne Morave i Đetinje), zone intenzivne poljoprivrede i zone oko velikih farmi, širi koridori državnih puteva I i II reda, mesta sa pojavama bespravne izgradnje; zone erozije: ekcesivne (u slivu Zapadne Morave – Čačak, Požega, Moravice, Bjelice i Skrapeža) i vrlo jake (erozija u delu sliva Lima – Prijepolje, Brodarevo, doline Bistrice, doline Uvca, sliva Drine – Bajina Bašta);

4) mali stepen zagađenosti (područje pretežno kvalitetne životne sredine) – lokaliteti na većem delu planskog područja sa relativno neizmenjenom prirodnom sredinom, bez prekoračenja graničnih vrednosti zagađujućih materija, šumska područja, područja sa individualnim grejanjem, nerešenim sistemom prikupljanja i kanalisanja otpadnih voda, neadekvatnom upotrebom agrohemisjkih sredstava, turistički kompleksi u okviru turističkih rejona: Tara i Valjevsko podrinjske planine i Rudnik, Polimlje sa Jadovnikom, Moravičko-Dragačevski rejon sa Golijom i Zlatibor i Zlatarsko-Pešterski rejon i mesta sa nedovoljno kontrolisanom posetom, lokalni (opštinski) putevi i pruge, seoska naselja;

5) nezagađena područja (područja kvalitetne životne sredine) – predstavljeni su lokalitetima sa skoro neizmenjenom ili neizmenjenom prirodnom sredinom, koji se uglavnom nalaze na planinskom području (livadsko-pašnjačka područja, šumski kompleksi) i zaštićenim zonama prirodnih vrednosti i koji su pogodni su za život ljudi, uz izvesni rizik od elementarnih nepogoda; u ovoj zoni nalaze se područja Nacionalnog parka „Tara”, Park prirode „Golija”, Park prirode „Mokra Gora-Šargan”, SRP „Uvac”, PIO „Ovčarsko-kablarska klisura” i drugi spomenici prirode i zaštićena prirodna dobra.

Zaštita i unapređenje kvaliteta životne sredine ostvarivaće se sprovođenjem planskih koncepcija i rešenja, kao i sledećih mera i smernica:

1) zaštite i unapređenja kvaliteta vazduha

smanjenje emisija zagađujućih materija iz postojećih izvora zagađivanja: propisivanjem i strogom kontrolom graničnih vrednosti emisija zagađujućih materija iz stacionarnih i pokretnih izvora zagađivanja od strane lokalnih jedinica uprave, na osnovu utvrđenih standarda na nacionalnom nivou (naročito u gradovima/opštinama Užice, Čačak, Lučani i Kosjerić); razvojem i implementacijom savremenijih mera zaštite u okviru: industrijskih postrojenja (valjaonice bakra, cementare), rudarskih kompleksa, koji bi smanjili emitovanje taložnih i toksičnih materija (teških metala) u atmosferu odnosno smanjili zagađenje vazduha Čačka, Užica, Lučana, Kosjerića; smanjenjem zagađenja vazduha emisijama ugljen monoksida iz industrijskih postrojenja na planskom području postavljanjem filtera; primenom ekološki povoljnije tehnologije i sistema za prečišćavanje vazduha u industriji u cilju zadovoljenja graničnih vrednosti emisije; smanjenjem emisije ugljen monoksida kao produkta nepotpunog sagorevanja fosilnih goriva u zoni državnih puteva I i II reda; proširenjem i tehničkim unapređenjem sistema daljinskog grejanja gradskih/opštinskih centara i usklađivanjem režima rada postojećih kotlarnica sa propisima, kao i prelazak s uglja na tečna goriva; smanjenjem potrošnje uglja i povećanjem potrošnje obnovljivih izvora energije za toplotne potrebe domaćinstava; unapređenjem sistema javnog prevoza i železničkog transporta; i zatvaranjem i sanacijom postojećih deponija;

ograničavanje emisija iz novih izvora zagađivanja: obavezne integrisane dozvole za postojeća postrojenja i objekte, nove objekte, i promene u načinu funkcionisanja postojećih objekata i postrojenja; primena najbolje dostupne tehnologije i rešenja usklađenih sa važećim propisima, za nova postrojenja i objekte; i obaveznom izradom procene uticaja na životnu sredinu za svako novoizgrađeno postrojenje (poštovanje principa u oblasti izgradnje i to visine dimnjaka i drugih emitera zagađenja u vazduh, a prema evropskim normama);

sistematsko praćenje kvaliteta vazduha na više mernih mesta (Kosjerić, Čačak, Užice, Lučani, Požega, Gornji Milanovac) u skladu sa Evropskom direktivom o proceni i upravljanju kvalitetom ambijentalnog vazduha (96/62/ES), u okviru državne mreže mernih stanica za merenje regionalnog i prekograničnog atmosferskog prenosa zagađujućih materija u vazduhu i aerosedimentima u okviru međunarodnih obaveza, kao i više lokalnih mernih stanica za fiksna merenja (na teritoriji Prijepolja, Priboja, Čajetine, Arilja, Bajine Bašte, Ivanjice, Sjenice, a po potrebi i ostalih opština na planskom području), a u skladu sa Zakonom o zaštiti vazduha („Službeni glasnik RS”, broj 36/09) i Uredbom o uslovima za monitoring i zahtevima kvaliteta vazduha („Službeni glasnik PC”, broj 11/10);

razvoj mreže meteoroloških stanica sa osmatranjem svih meteoroloških parametara na planskom području (posebno u Čačku, Užicu i Kosjeriću, ali i u zonama razvoja turizma, posebno na Tari, Goliji, Zlatiboru, Zlataru i drugo);

definisanje regionalne strategije zaštite vazduha, planova u slučaju prekograničnog zagađenja, lokalnih planova kvaliteta vazduha i planova operatera za smanjenje emisija iz stacionarnih postrojenja;

2) zaštite i unapređenja kvaliteta voda

zaštita postojećih i planiranih izvorišta vodosnabdevanja i vodoakumulacija, uspostavljanjem odgovarajućeg režima sanitarnog nadzora i zaštite životne sredine u neposrednoj, užoj i široj zoni zaštite izvorišta, kao i rezervacija prostora za planirane akumulacije (Svračkovo, Roge, Orlovača – na Velikom Rzavu, Seča reka na Skrapežu, Rokci na Nošnici, Bela voda na Ljudskoj reci);

širenje i modernizacija kanalizacione mreže naselja sa odgovarajućim PPOV u opštinama/gradovima, kao i u seoskim naseljima u kojima je moguće obaviti sanitaciju; sistematsko praćenje kvaliteta voda i redovno praćenje sastava otpadnih voda pre ispuštanja u recipijent;

zaustavljanje izlivanja jalovine iz kompleksa Rudnik-Gornji Milanovac u vodotoke;

unapređenje kvaliteta vodotokova do propisane klase kvaliteta (I i I/II klase –Moravice, Velikog Rzava, Zapadne Morave, Uvca, pritoka Lima i IIa klase-dela sliva Zapadne Morave Đetinje i Lima);

čišćenje akumulacije i priobalja Perućačkog i Potpećkog jezera od deponovanog ambalažnog otpada i uklanjanje smeća sa obala (posebno Zapadne Morave i Lima) iz korita reka koji ugrožava kvalitet vode;

revitalizacija i proširivanje vodovodnog sistema i smanjenje gubitaka vode;

podsticanje racionalne potrošnje vode u domaćinstvima, industriji i drugim delatnostima;

prepoznavanje i uklanjanje izvora zagađivanja reka: ispitivanjem kvaliteta otpadnih voda i praćenjem havarijskih zagađenja (prema Zakonu o vodama, član 105.); prečišćavanjem otpadnih voda do nivoa koji odgovara GVI, odnosno do nivoa kojim se ne narušavaju standardi kvaliteta životne sredine recipijenta (prema Zakonu o vodama, član 99.); uspostavljanjem sistema integralnog upravljanja otpadom na teritorijama svih opština/gradova u skladu sa planskim rešenjima; sprečavanjem odranjanja i spiranja smeća u reke sa postojećih smetlišta, do njihovog zatvaranja i remedijacije; i racionalnom i stručnom upotrebom pesticida i veštačkih đubriva na slivnom području postojećih i planiranih vodoakumulacija;

dosledna primena Evropske direktive o vodama (2000/60/EC) i Zakona o vodama („Službeni glasnik RS” broj 30/10) u domenu: utvrđivanja i koordinacije mera za površinske i podzemne vode koje pripadaju istom ekološkom, hidrološkom i hidrogeološkom slivu; sprečavanja ili smanjenja uticaja nezgoda kod kojih dolazi do iznenadnog zagađivanja voda; određivanja opštih pravila za kontrolu zagađivanja i akumuliranja količine vode, kako bi se osigurala ekološka održivost sliva; osiguravanja odgovarajućih informacija o planiranim merama i izveštajima o napredovanju njihovog sprovođenja, radi uključivanja javnosti u proces donošenja i ostvarivanja upravljanja rečnim slivovima;

uspostavljanje sistema integralnog upravljanja vodnim slivovima Zapadne Morave, Lima, Uvca i Drine;

3) zaštite i unapređenja kvaliteta zemljišta

sistematsko praćenje kvaliteta zemljišta: praćenje koncentracije teških metala, arsena, kadmijuma, hroma, olova i cinka i azota u zemljištu (posebno u Gornjem Milanovcu, Užicu i Čačku);

sprečavanje dalje kontaminacije zemljišta eksploatacijom mineralnih sirovina, tehnička i biološka rekultivacija flotacijskog jalovišta u Gornjem Milanovcu (Rudnik) u dolini rečice Dragobilje;

očuvanje ekonomskih i ekosistemskih funkcija zemljišta sprovođenjem tehničkih i bioloških radova i mera zaštite na evidentiranim erozionim terenima;

rekultivacija postojećih smetlišta, zatvorenih lokalnih deponija (ili deponija u procesu zatvaranja), kompleksa i lokaliteta eksploatacije mineralnih sirovina, privremenih pozajmišta zemlje i kamena za izgradnju puteva; primena mera monitoringa kvaliteta zemljišta, u neposrednoj okolini ovih lokacija nakon njihovog zatvaranja radi procene ugroženosti degradiranih prostora:

odvijanje površinske eksploatacije mineralnih sirovina u granicama valorizovanih ekoloških zona i postojećim granicama odobrenih istražnih prava, bez otvaranja novih površina kojima bi se mogao ugroziti postojeći zemljišni fond;

sprečavanje zagađenja toksičnim materijama koje se koriste u industriji i poljoprivredi: lekovi, boje, pesticidi, mineralna đubriva;

ograničavanje na najmanju moguću meru korišćenja i fragmentacije kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta za nepoljoprivredne namene, u prvom redu zaštitom od trajnog gubitka izgradnjom objekata i infrastrukture;

davanje prednosti tradicionalnim poljoprivrednim granama koje imaju povoljne uslove za razvoj i doprinose očuvanju/uspostavljanju mozaične strukture predela; poklanjanjem pažnje izboru odgovarajućih kultura i načinu obrade zemljišta prema pedološkim uslovima, nagibu i ekspoziciji terena; klasifikaciji kiselih zemljišta; uspostavljanjem antierozivnog plodoreda; i poboljšanjem sortnog sastava travnih ekosistema radi povećanja njihove produktivnosti i zaštite zemljišta;

primena kontrolisanog integralnog prihranjivanja i zaštite bilja i uvođenja metoda organske/ekološke proizvodnje hrane;

preduzimanje mera za smanjenje rizika od zagađivanja zemljišta pri skladištenju, prevozu i pretakanju naftnih derivata i opasnih hemikalija;

priprema preventivnih i operativnih mera zaštite, reagovanja i postupaka sanacije zemljišta u slučaju havarijskog izlivanja opasnih materija u okolinu.

4) unapređenja kvaliteta javnog zdravlja

definisanje javnozdravstvenih politika na nivou pojedinačnih opština/gradova ili celog regiona (posebno Kosjerića, Užica i Čačka) kojima bi se definisali prioriteti i parametri za akciju kao odgovor na zdravstvene potrebe lokalnog stanovništva;

merenje (monitoring) efekata industrijskih i rudarskih aktivnosti na zdravstveno stanje populacije;

obezbeđivanje uslova za brzo reagovanje u slučaju ekoloških akcidenata;

proširenje sanitarnog nadzora sistema za vodosnabdevanje na lokalna vodoizvorišta i prečišćavanje otpadnih voda;

podizanje zaštitnog zelenila uz saobraćajnice i zone oko privrednih pogona;

primena propisanih dozvoljenih nivoa buke u izgrađenim područjima naselja;

primena propisanih mera zaštite od nejonizujućeg zračenja (DV, TS, rudnici);

razvoj i unapređenje kvaliteta i dostupnosti javnim službama od značaja za javno zdravlje.

5) sprečavanje rizika od nastanka udesnih situacija

sprovođenjem 24-časovnog sistema monitoringa kvaliteta vode, vazduha i zemljišta;

definisanjem obaveza operatera SEVESO postrojenja (koja se nalaze na 14 lokacija) o obavezi dostavljanja obaveštenja, odnosno da izrada Programa prevencije od udesa ili Izveštaja o bezbednosti i Prostornog plana zaštite od udesa;

utvrđivanjem novih, potencijalnih postrojenja nižeg ili višeg nivoa koji se mogu svrstati u SEVESO postrojenja;

ograničavanjem emisija iz novih izvora zagađivanja;

definisanjem obavezne integrisane dozvole za postojeća postrojenja i objekte, nove objekte i promene u načinu funkcionisanja postojećih objekata i postrojenja;

predlaganjem nivoh lokacija koja imaju potencijalni rizik od nastanke udesnih situacija;

6) zaštite i očuvanja ekoloških i pejzažnih vrednosti poljoprivrednih i šumskih predela, obnove i rekultivacije degradiranih prostora

povećanje površine zaštićenih prirodnih dobara

primena pretežno šumske i, nešto manje, poljoprivredne rekultivacije i revitalizacije;

zaštitom pojedinačnih karakterističnih prirodnih celina na planskom području;

odgovornim upravljanjem područjima Nacionalnog parka „Tara”, parkova prirode „Golija” i „Mokra Gora-Šargan”, specijalnog rezervata prirode „Uvac” i predela izuzetnih odlika Ovčarsko-kablarske klisure;

formiranjem regionalne mreže zaštite ekoloških i pejzažnih vrednosti u cilju popisivanja, proglašavanja i sprovođenja njihove zaštite;

7) kontrolu jonizujućeg zračenja

popis i demontiranje postojećih radioaktivnih gromobrana sa više lokacija na području Prostornog plana i kontrola emisije jonizujućeg zračenja na lokacijama Ponikve i Ročnjak u gradu Užicu.

6.2. Zaštita prirodnih vrednosti

Zaštićena prirodna dobra se štite i uređuju u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti prirode, u prvom redu 60 zaštićenih prirodnih dobara, odnosno područja i prirodnih fenomena, ukupne površine oko 83.655 ha, koji su prikazani u Tabeli III-6.

Tabela III-6: Zaštićena područja u obuhvatu Prostornog plana

Naziv i vrsta zaštićenog prir.dobra Grad/opština i površina (u ha) Katastarska opština Godina zaštite Zakonski osnov Nacionalni park „Tara” Bajina Bašta (19.175) Jagoštica, Rastište, Zaovine, Konjska reka, Perućac, Beserovina, Zaugline, Rača, Mala reka, Solotuša 19811989 Zakon o Nacionalnom parku „Tara” („Službeni glasnik PC”, broj 34/89) Park prirode „Golija” Sjenica,Ivanjica, Kraljevo, Raška i N. Pazar (u obuhvatu 41.306) Brusnik, Vionica, Vrmbaje, Vučak, Gleđica, Gradac, Dajići, Dobri do, Koritnik, Kumanica, Čečina, Erčege, Bratljevo, Medovine, Smiljevac i Šare 2009 Uredba o utvrđivanju Prostornog plana područja posebne namene Parka prirode Golije („Službeni glasnik PC”, broj 16/09)

Park prirode „Šargan – Mokra Gora” Užice, Čajetina i Bajina Bašta (10.813) Mokra Gora, Kremna, Semegnjevo, i Zaugline 20052008 Uredba o zaštiti parka prirode „Šargan – Mokra Gora” („Službeni glasnik PC”, br.52/05, 105/05, 81/08 i 49/12-US) PIO „Ovčarsko-Kablarska klisura” Čačak i Lučani (2.250) Vidova, Međuvršje, Pakovraće, Rošci, Vrnčani, Dljin i Dučalovići 2000 Uredba o zaštiti predela izzetnih odlika „Ovčarsko-Kablarska klisura” („Službeni glasnik SPC”, broj 16/00) SRP „Klisura reke Mileševke” Prijepolje (456) Kosatica, Hisardžik, Sedobro, Mileševo 1976 Rešenje-SO SRP „Uvac” Nova Varoš i Sjenica(7543) Akmačići, Amzići, Božetići, Bukovik, Burađa, Vilovi, Vraneša, Gornje Trudovo, Debelja, Komarani, Miševići, Negbina, Ojkovica, Radijevići, Radoinja, Seništa, Trudovo, Štitkovo, G. Lopiže, D. Goračiće, D. Lopiže, Družinići, Kladnica, Krstac i Ursule 2006 Uredba o utvrđivanju Prostornog plana područja posebne namene specijalnog rezervata prirode „Uvac” („Službeni glasnik PC”, br. 25/06 i 110/06) Predeo naročite prirodne lepote „Park šuma Ivlje” Nova Varoš (65) Drmanovići 1958 Zavod za zaštitu prirode (u daljem tekstu: ZZP) i naučno proučavanje prirodnih retkosti (u daljem tekstu: NPPR) SPR „Tesne jaruge” Bajina Bašta (3) Zaglavak 1968 Rešenje-SO SPR „Iznad Tatalije” Bajina Bašta (2) Zaglavak 1968 Rešenje-SO SPR „Veliki Šturac” Gornji Milanovac (8) Rudnik 1958 ZZP i NPPR SPR „Ravništa” Prijepolje (138) Milošev do, Kaćevo 1976 Rešenje-SO SPR „Paljevine” Sjenica (5) Kladnica 1965 Rešenje-SO SPR „Gutavica” Sjenica (10) Ugao 1965 Rešenje-SO SPR „Čalački potok” Požega (23) Tometino polje 1968 Rešenje-SO SPR „Velika pleć – Vražji vir” Požega (29) Tometino polje 1969 Rešenje-SO Rezervat „Park šuma Ribnica” Čajetina (13) Čajetina 1956 ZZP i NPPR Memorijalni prirodni spomenik „Takovski grm” Gornji Milanovac (1030) Takovo 1972 Rešenje-SO Prirodni prostor oko manastira Mileševa Prijepolje (290) Kosatica, Hisardžik, Sedobro, Mileševo 1990 Rešenje-SO Prostorni prirodni memorijalni kompleks „Kadinjača” Bajina Bašta (53) Zaglavak 19732008 Rešenje-SOZZPS Rešenje o skidanju i brisanju zaštite Spomenik kulture – kompleks u Sirogojnu i prirodni prostor oko njega Čajetina (25) Sirogojno 1985 Rešenje-SO Memorijalni prirodni spomenik „Ljubić” Čačak (2) Ljubić 1973 Rešenje-SO Spomenik prirode (SP) „Bjeluška potajnica” Arilje (2) Bjeluša 2006 Rešenje-SO SP „Mala Bezdan” Gornji Milanovac Polom 1981 Rešenje-SO SP „Ostrovica” Gornji Milanovac (14) Zagrađe 2009 Rešenje-SO SP „Hadži-Prodanova pećina” Ivanjica Šume 1975 Rešenje-SO SP „Pećina Bukovik” Nova Varoš Ljepojević 1975 Rešenje-SO SP „Slapovi Sopotnice” Prijepolje (209) Sopotnica 2005 Uredba o zaštiti spomenika prirode „Slapovi Sopotnice” („Službeni glasnik PC”, br. 110/05) SP „Potpećka pećina” Užice (13) Potpeće 1997 Rešenje-SO SP „Stopića pećina” Čajetina (66) Trnava i Rožanstvo 1976 Rešenje-SO SP „Stabla hrasta cera” Gornji Milanovac Donja Crnuća 1994 Odluka-SO SP „Hrast Lužnjak – Stražev” Gornji Milanovac Sinoševići 1994 Odluka-SO SP Grupa 8 stabala cera Ivanjica Bedina Varoš 1974 Rešenje-SO SP „Klokočevac” Kosjerić Drenovci 2000 Uredba o zaštiti spomenika prirode „Klokočevac” („Službeni glasnik PC”, br. 1/00) SP „Radanova gora” Lučani Guča 1998 Odluka-SO SP „Dva stabla hrasta lužnjaka – Đurđevak” Lučani Donja Kravarica 19971999 Odluka-SO SP stablo breze Lučani Donja Kravarica 2002 Odluka-SO SP stablo lipe u Guči Lučani Guča 2002 Odluka-SO SP stablo drena Lučani Guberevci 2002 Odluka-SO SP stablo bele vrbe Lučani Guberevci 2002 Odluka-SO SP stablo lipe Lučani Pšanik 2002 Odluka-SO SP stablo hrasta Lučani Vlasteljica 2002 Odluka-SO SP stablo lipe Lučani Kaona 2002 Odluka-SO SP stablo drena Lučani Viča 2002 Odluka-SO SP stablo klena Lučani Viča 2002 Odluka-SO SP „Rćanske pećine” Lučani (112) Rti 1997/08 Odluka-SO SP „Crni bor – Lira” Nova Varoš Draglica 2002 Odluka-SO SP stablo bora Munike Nova Varoš Senište 1971 Rešenje-SO SP „Visibaba – stabla lužnjaka” Požega Visibaba 2004 Odluka-SO SP „Stablo hrasta lužnjaka – Ljutice” Požega Tvrdići 1995 Odluka-SO SP „Stablo hrasta lužnjaka – Bele vode” Požega Glumač 1975 Rešenje-SO SP Stablo cera Požega Gorobilje 1975 Rešenje-SO SP Grupa od 5 stabala hrasta lužnjaka Požega Rasna 1976 Rešenje-SO SP Stablo hrasta kitnjaka „Debela Granica” Užice Ribaševina 1997 Rešenje-SO SP Stablo divoleske ili mečje leske Užice Užice 1970 Rešenje-SO SP „Mečje leske na trgu sv.Save” Užice Užice 2008 Odluka-SO SP nalazišta zelenike ili božikovine Užice Stapari 1969 Rešenje-SO SP „Tri stabla crnog bora – Pinus nigra” Čajetina Dobroselica 1960 ZZP i NPPR SP Stablo oskoruše Čačak Prislonica 1968 Rešenje-SO SP „Gojkovića lipa” Čačak Gornja Trepča 2007 Odluka-SO SP „Fikus – Čačak” Čačak Čačak 2004 Odluka-SO

(*) Za zaštićena područja manja od 1ha u tabeli nije prikazan podatak o površini

Plansko opredeljenje je zadržavanje postojećih zaštićenih područja, uz reviziju stanja tih područja i donošenje novih akata o proglašenju, usaglašenih sa odredbama Zakona o zaštiti prirode. Ovim prostornim planom se za pojedina zaštićena područja inicira korigovanje granica i povećanje površine pod zaštitom, i to: Nacionalni park „Tara”; SRP „Klisura reke Mileševke” (sa 456 na oko 1.230 ha); SRP „Uvac” (sa 7.543 na oko 28.050 ha); PIO „Ovčarsko-kablarska klisura” (sa 2.250 na oko 2.900 ha); SP „pećina Bukovik” (sa 1 na oko oko 870 ha uključujući i uvalu Kalipolje); SRP „Gutavica” i SRP „Paljevine”, i drugo.

Za neka zaštićena područja zbog gubitka osnovnih obeležja i vrednosti koje su bile razlog zaštite, planiran je ili započet postupak formalnog ukidanja zaštitnog statusa (Kadinjača, park šuma „Ribnica”, i drugo).

Do okončanja istraživanja i ustanovljavanja novih prirodnih dobara različite vrste (park prirode, predeo izuzetnih odlika, specijalni rezervat prirode i drugo), kategorija i režima zaštite, ovim Prostornim planom se inicira zaštita prostora identifikovanih prostornih celina i to:

Park prirode Zlatibor – površine oko 3.000 ha;

Zlatar – površine oko 2.320 ha;

PIO Zaovine – površine oko 6.220 ha;

PIO „Kamena gora” – površine oko 7.810 ha;

PIO „Ozren-Jadovnik” – površine oko 10.450 ha;

PIO „Giljeva” – površine oko 10.188 ha;

PIO „Pešterska visoravan” – površine oko 4.006 ha;

PIO „Mučanj” – površine oko 1.151 ha;

PIO „Mali Rzav” – površine oko 3.360 ha;

PIO „Rožanstvo-Ravni” – površine oko 2.800 ha;

PIO „Đetinja-Stapari” – površine oko 2.408 ha;

SRP „Peštersko polje” – površine oko 1.515 ha (upisano u listu kao Ramsarsko područje – kompleks vodenih i vlažnih tresetišta u slivu i oko ponora reke Boroštice);

rezervat prirode „Jelova gora” – površine oko 2.413 ha;

spomenik prirode „Rćanske pećine” – površine oko 110 ha;

Valjevske planine (na delu područja Prostornog plana) – površine oko 35.888 ha; i

Rudnik (na delu područja Prostornog plana) – površine oko 4.197 ha.

Jelica (na području grada Čačka i opštine Lučani) – površine oko 4000 ha.

Orijentaciona ukupna površina zaštićenih prirodnih dobara (oko 83.655 ha) i predviđenih za povećanje (oko 48.000 ha) kao i navedenih prostornih celina predviđenih za sticanje statusa zaštićenih prirodnih dobara/područja (102.000) ha iznosi oko 235.000 ha, odnosno oko 25% područja Prostornog plana.

Predložene (spoljne) granice i površine zaštićenih područja su okvirne i smatraju se granicama i površinama planske rezervacije prostora za posebnu namenu zaštite prirode/prirodnih vrednosti, a ne konačnim zvaničnim granicama tih područja. Prostorni obuhvat, vrsta i režimi zaštite navedenih područja precizno će se odrediti kroz akt o ustanovljenju zaštite, na osnovu prethodno stručne dokumentacije referentnih institucija.

Procenjuje se da će se uspostavljanjem mreže ekološki značajnih područja (Natura 2000) na osnovu evropskih direktiva o staništima i pticama (Special Areas of Conservation – SACs i Special Protection Areas – SPAs) površina pod različitim vidovima zaštite prirodnih vrednosti (biološke raznovrsnosti, geonasleđa i predela) povećati.

Od međunarodno značajnih područja, identifikovana su:

međunarodno značajna staništa ptica, IBA područja (Important Bird Areas): Valjevske planine, Ovčarsko-kablarska klisura, Tara, Uvac-Mileševka, Pešter i Golija;

međunarodno značajna biljna područja, IPA područja – (Important Plant Areas): Tara, Šargan-Mokra Gora, Zlatibor, Mileševka, Pešter, Štavalj, Mučanj i Golija;

međunarodno značajna staništa leptira, PBA (Prime Butterfly Areas): Tara, Zlatibor, Zlatar, Pešter, Golija, Povlen, Maljen-Suvobor;

ramsarska područja: Peštersko polje;

EMERALD područja: Suvobor, Ovčarsko-kablarska klisura, Jelova gora (Tesne jaruge i Zelenika), Tara, Zaovine, Šargan-Mokra Gora, Zlatibor, Uvac, Mileševka, Pešter, Golija; i

rezervati biosfere – područja koja se ustanovljuju po programu UNESCO „Čovek i biosfera” (MaB): Golija – upisana na listu rezervata biosfere pod imenom „Golija-Studenica” i Tara (uključujući i područja Zaovina i Mokre Gore).

Na području Prostornog plana evidentiran je 51 objekat geonasleđa sa velikim prirodnim, ekološkim i naučnim značajem (Tabela III-7). Planom se inicira rezervacija prostora oko ovih prirodnih dobara radi očuvanja i unapređenja njihovih vrednosti.

Tabela III-7: Objekti geonasleđa

Vrsta/tip objekta Naziv Lokacija OBJEKTI GEOMORFO-LOŠKOG NASLEĐA Površinski kraški reljef Vrtača Mala batura Nacionalni park Tara Prerast kod Dobroselice, Zlatibor Slapovi Sopotnice sa bigrenim akumulacijama kod Prijepolja Bigar u Gostiljskoj reci Zlatibor Bigar ispod Potpećke pećine kod Užica Kraški izvor — Bjeluška potajnica Arilje Fluvijalni reljef Klisura reke Mileševke Prijepolje Kanjon/klisura reke Trešnjice Bajina bašta Uklješteni meandri Uvca kod Sjenice Uklješteni meandri Sušice u Mačkatskoj površi, na Zlatiboru Ovčarsko — Kablarska klisura Zapadna Morava Uklješteni meandri Ćetinje/Sušice kod Užica Fluvijalne površi na Zlatiboru oko Tornika Erozivni oblici Cvijićev vrh Rudnik Paleovulkanski reljef Ostrovica Gornji Milanovac Glacijalni reljef Cirk Jankov kamen Golija Tresave Dajićko jezero Golija Košaninovo jezero ispod Crepuljnika, Golija Crveni potok Nacionalni park Tara Manića polje selo Bračak, Pešterska visoravan Džomba Karajukića bunar, Pešter Tresava Divčibare Mala Batura na Crnom vrhu, Nacionalni park Tara OBJEKTI NEOTEKTO-NSKE AKT. Epirogeni pokreti Bradaračko — mozgovačka depresija sa dolinama Moravice i Drenovačkog potoka SPELEOLOŠKI OBJEKTI GEONASLEĐA Pećine Stopića pećina Stopići Hadži-Prodanova pećina Ivanjica Pećina Potpeć Potpeć Ponori Ponor kod Čekove kuće Tara OBJEKTI HIDROGEOLOŠKOG NASLEĐA Izvori i vrela Intermitentni izvor — Bjeluška potajnica kod Arilja Đurđevica Trojan, peštersko polje Zijača reka Mali Rzav Izvor Jasenice Rudnik Mukavac Mali Rzav Perućačko vrelo Tara Seljašnica Zlatar Sušičko vrelo Zlatibor Potajnice Bjeluška potajnica Kojin izvor Mali Rzav Termomineralni izvori Visočka banja Arilje Zviježdanski izvor mineralne vode u dolini Zviježdanske reke (Prijepolje) Radioaktivna voda Gornje Trepče Gornja Trepča Slatinska banja Slatinska banja Termalno izvorište u džinovskom loncu reka Dičina REKE Vodopadi i slapovi Vodopadi i slapovi na Gostiljskoj reci Zlatibor Vodopadi i slapovi na reci Izubra Studenica Vodopad na ušću potoka Vrelo u reku Drinu Tara Vodopad Skakavac Kamišna Skakavac na reci Rači Tara Slapovi Sopotnice kod Prijepolja Ponornice Boroštica Peštersko polje Ponornica u uvali Petnja Kamena gora ARHEOLOŠKI OBJEKTI GEONASLEĆA Rudnik bakarne rude — Jarmovac kod Priboja na Limu

Zaštita predela

Zaštita i uređenje predela će se sprovoditi kroz:

zaštitu svih zastupljenih tipova predela kroz očuvanje i održavanje značajnih ili karakterističnih obeležja predela koja su proistekla iz prirodne konfiguracije ili ljudske aktivnosti;

upravljanje predelima kroz postupke kojima se iz perspektive održivog razvoja, obezbeđuje redovno održavanje predela, sa ciljem usmeravanja i usklađivanja promena izazvanih društvenim i ekonomskim procesima, kao i procesima u životnoj sredini;

stvaranje uslova za sprovođenje predeone politike (opštih principa, strategija i smernica, definisanih od strane nadležnih organa), koja omogućava preduzimanje određenih mera u cilju zaštite, upravljanja i planiranja predela.

6.3. Zaštita nepokretnih kulturnih dobara

Na području Prostornog plana evidentirano je i zaštićeno (Tabela III-8): 20 kulturnih dobara od izuzetnog značaja; 44 kulturna dobara od velikog značaj i 108 ostalih kulturnih dobara.

Tabela III-8: Zaštićena NKD

Od izuzetnog značaja (20) Bajina Bašta spomenici kulture lokalitet Mramorje u Perućcu crkva brvnara u Dubu Arilje spomenik kulture crkva Sv.Ahilija u Arilju Priboj spomenik kulture crkva Sv.Nikole u Dabru (Pribojska Banja) Prijepolje spomenici kulture manastirski kompleks Mileševa ruševine partizanske bolnice ispod brda Koševine znamenito mesto memorijalni kompleks Boško Buha na Jabuci Čajetina spomenici kulture rodna kuća Dimitrija Tucovića u selu Gostilju crkva Svetog Petra i Pavla u Sirogojnu kompleks Staro selo u Sirogojnu Užice spomenici kulture istorijske zgrade u Užicu Moljkovića han u Kremni spomenički kompleks Kadinjača Požega arheološko nalazište praistorijski tumul Trnjaci u Pilatovićima prostorna kulturno-istorijska celina Gornja Dobrinja Gornji Milanovac spomenici kulture crkva brvnara u Takovu kuća Miloša Obrenovića u Gornjoj Crnući znamenito mesto Takovski grm u Takovu Čačak spomenici kulture memorijalni kompleks u Ljubiću vinogradarski podrum u Atenici Od velikog značaja (43) Bajina Bašta spomenik kulture manastir Rača Arilje spomenik kulture crkva Sv.Ilije u Brekovu Priboj spomenici kulture crkva Sv.Arhanđela u Poblaću ostaci manastira u Mažićima Prijepolje spomenik kulture manastirski kompleks u Davidovici arheološko nalazište Kolovrat Čajetina spomenik kulture crkva brvnara u Donjoj Jablanici Užice spomenici kulture Bela Crkva u Karanu srednjovekovni grad crkva Svetog Marka sa zvonikom stara hidrocentrala u Užicu Nova Varoš spomenici kulture crkve brvnare u Kućanima crkve brvnare u Radijevićim Kosjerić spomenik kulture crkvna brvnara u Sečoj Reci Arheološka nalazišta Tumuli, Mionica, Skakavci Požega arheološka nalazišta Blaškovina Vesovina Krčevina Varošište Bolnica Savinac u Visibabi spomenik kulture rodna kuća Kristine Leković u Svračkovu prostorna kulturno-istorijska celina Godovik Gornji Milanovac spomenici kulture crkva brvnara u Ljutovnici crkva brvnara u Pranjanima manastirski kompleks Vraćevšnica crkva Sv.Trojice u G.Milanovcu crkva Svetog Save u Savincu zgrada Okružnog načelstva u G.Milanovcu Gavrovića čardak u Pranjanima Lučani spomenici kulture manastir Svete Trojice manastir Sretenje na Ovčaru (Dučalovići) Čačak spomenici kulture manastirski kompleks u Ježevici gospodar Jovanov konak u Čačku manastir Nikolje u Rošcima manastir Blagoveštenje u Ovčaru manastirski kompleks Vujan zgrada Okružnog načelstva u Čačku kuća Aleksija Lužanina u Miokovcima crkva Vaznesenja Hristovog u Čačku Ivanjica spomenici kulture crkva Preobraženja u Pridvorici crkva Arhangela Gavrila i Mihaila u Kovilju crkva Svetog Nikole u Brezovi prostorna kulturno-istorijska celina deo gradskog centra u Ivanjici Ostala NKD (108) Bajina Bašta spomenici kulture crkva Vaznesenja Hristovog u Rogačici Stara čaršija i kuća Ivka Miloševića u Bajinoj Bašti arheološko nalazište lokalitet Jevtića luke u Višesavi Arilje spomenici kulture manastir Klisura u Dobrači kuća Perke Krčevinac u Radobuđi Priboj spomenici kulture spomen kosturnica srednjovekovni grad Jagat Borisavljevića kuća u Priboju crkva Bogorodičinog Pokrova u Golešima arheološko nalazište nekropola stećaka Crkvina u Priboju Prijepolje spomenici kulture ruševine starog grada zvanog Jerinin grad u Džurovu grad Hisardžik kuća Miloša Divca u Drenovi kuća Envera Musabegovića u Prijepolju zgrada ranije škole učenika u privredi u Prijepolju arheološka nalazišta arheološko nalazište Crkvina u Drenovi nekropola u selu Hrta Čajetina spomenici kulture crkva brvnara u Dobroselici vila Predsedništva Vlade na Palisadu rodna kuća n.h. Save Jovanovića manastirski kompleks Uvac Užice spomenici kulture Stanića kuća u Užicu kuća n.h. M.Milovanovića-Luna u Lunovom Selu četiri šanca iz I srpskog ustanka u Kremni Mutapov šanac u Ljubanji nova crkva Svetog Đorđa u Užicu crkva Arhistratiga Mihaila u Staparima Jokanovića kuća u Užicu osnovna škola u Moljkovini Moljkovića česma u Kremni Nova Varoš spomenici kulture manastir Dubnica u Božetićima kuća M.Pucarevića u Drmanovićima kuća Tomislava Boškovića u Radoinji crkva Sv.Trojice zgrada stare Opštine u Novoj Varoši crkva Svetih Arhanđela u Bukoviku crkva Svete Trojice u Bistrici Sjenica spomenici kulture most na Uvcu u Žvalama kuća n.h. Jezdimira Lovića u G.Lopižama crkva Sv.Arhanđela u Kumanici Sultan valida Džamija u Sjenici crkva Svetog Vaznesenja u Štavalju Spasojevića kula u Brnjici arheološka nalazišta Velika gradina u Vrsenici ostaci crkve i groblja u Radišića brdu Kosjerić spomenici kulture stari han u Kosjeriću zgrada Sreskog načelstva u Kosjeriću arheološko nalazište staro groblje u Tubićima tumuli u Ražani Požega spomenici kulture kuća Milomirke Bondžulić u Otnju kuća Ljubice Radovanović u Godoviku crkva Svetog Đorđa u Godoviku kuća Petra Lekovića u Rečicama crkva Svete Bogorodice u Prilipcu crkva Svetog Petra i Pavla u G.Dobrinji Aćimovića kuća spomen česma u Požegi Gornji Milanovac spomenici kulture srednjovekovni grad Ostrovica na Rudniku kuća n.h. Tihomira Matijevića u Lunjevici kuća n.h. Dragana Jevtića-Škepe kuća porodice Đorđević u G.Milanovcu kuća n.h. Dušana Dugalića u Dragolju kuća porodice Raičević u Družetićima Ješevac u D. Vrbavi crkva Sv.Nikole u Brusnici crkva Pokrova presvete Bogorodice u G. Banjanima Lučani spomenici kulture Tadića kuća u D.Dubcu crkva Bogoridičinog rođenja u Goračićima groblje u Negrišorima Lapidarijum u Guči arheološko nalazište Gradina u Grabu Čačak spomenici kulture kuća n.h. Ratka Mitrovića kuća Milana Bate Jankovića kuća n.h. Milice Pavlović Rimske terme Aćimovića kuća železnička lokomotiva sa tendom kuća majora Gavrilovića kuća Antonija Pušeljića stambeni objekti u Ul. Svetozara Markovića br.7 i br.9 zgrada Učiteljskog doma Erića kuća centar za voćarstvo i vinogradarstvo zgrada Umetničke galerije Nadežda Petrović spomen kosturnica poginulim ratnicima na groblju crkva Blagovesti u Trnavi Lazarevića čardak u Prijevoru Rimske terme u Beljini manastir Stjenik u Banjici kuća Radovanovića u Miokovcima crkva Pokrova Presvete Bogorodice u Miokovcima Čolića kuća u Vranićima seoski čardak u Slatini Bojovića kuća u Prislonici metoh manastira Sretenje kapija sa natpisom u Pakovraći Manastir Blagoveštenje i Ilinje, Vrnčani Manastir Vaznesenje, Međuvršje Nikolje, Jovanje i Uspenije, Rošci Vavedenje, Pakovraće Vujan, Prislonica Crkva svetog Nikole u Ježevici Kuća Lazara Lužanina u Miokovcima Ivanjica spomenici kulture kuća Venjamina Marinkovića u Vionici crkva Sv.Kuzmana i Damjana u Ostatiji crkva Preobraženja u Dajićima Grački most u Gradcu znamenito mesto spomen groblje sa spomenikom majoru Iliću u Javoru

Prioritetno je preduzimanje sledećih propozicija za:

1) spomenike kulture:

preispitivanje kategorizacije svih kategorisanih spomenika kulture;

revalorizacija NKD, u prvom redu valorizacije objekata narodnog graditeljstva i gradske arhitekture;

valorizacija objekata narodnog graditeljstva – starih neizmenjenih i malo izmenjenih planinskih sela i pojedinačnih crkava, zavetnih mesta, stambenih i privrednih objekata narodnog graditeljstva i ambijentalnih celina u selima, koji će, nakon bližeg istraživanja, evidentiranja, proglašenja i kategorizacije biti restaurirani i rekonstruisani u pretežno izvornim oblicima eksterijera (u duhu regionalne, odnosno tradicionalne arhitekture) uz adekvatno komunalno opremanje, obezbeđivanje potrebnog komfora u enterijeru i moguće prenamene (kod stambenih i privrednih objekata), posebno u funkciji seoskog turizma;

označavanje i obeležavanje svih kategorisanih spomenika kulture informativnim tablama i oznakama na putnim pravcima;

izrada planova uređenja zaštićenih zona sa definisanim režimima zašite NKD pre svega za NKD od izuzetnog i velikog značaja;

sprovođenje mera tehničke zaštite korišćenjem savremenih tehnologija, uz očuvanje osnovnih svojstava i konstruktivnih, stilskih i tipoloških karakteristika;

sakralni spomenici kulture privešće se isključivo sakralnoj nameni i bogoslužbenim potrebama: stare okrivene crkve i kapele će se rekonstruisati i obnavljati prema savremenim konzervatorskim principima; i

prioritet u prezentaciji imaće spomenici kulture sa adekvatnom namenom, kojom se ne narušavaju njegova kulturno-istorijska svojstva;

2) prostorno kulturno-istorijske celine:

revalorizacija prostorno kulturno-istorijskih celina;

definisanje stepena rekonstruktivnih i sanacionih zahvata odgovarajućim projektima, kao i konzervatorskih uslova za izvođenje tehničke zaštite i prezentaciju objekata, odgovarajućim urbanističkim planom;

pojačan inspekcijski nadzor i primena sankcija radi blagovremenog uklanjanja neplanski izgrađenih objekata i promene neadekvatnih uslužnih namena u kulturno-istorijskim celinama;

3) arheološka nalazišta:

nastavak istraživanja najvrednijih arheoloških lokaliteta;

efikasnija zaštita arheoloških nalazišta;

zabrana neovlašćenog uništavanja, prekopavanja, rušenja, prepravljanja iskopavanja, zaoravanja, ili bilo kakvih radova koji mogu da naruše svojstva arheoloških lokaliteta;

utvrđivanje zona pojava arheoloških lokaliteta regionalnog značaja;

izgradnja primarne turističke infrastrukture za pristup i prijem posetilaca; i

adekvatna prezentacija i turistička interpretacija arheoloških lokaliteta.

Plansko opredeljenje, pored adekvatne zaštite kulturnih dobara, predstavlja njihovo uređenje i prezentacija i afirmacija, kao generatora turističkog i ukupnog razvoja. U tom smislu, posebnu ulogu u integrisanju celovite turističke ponude imaće i mogućnost formiranja „staza kulture” (intinerera) koje će biti u funkciji prezentacije nepokretnih kulturnih dobara i povezivanja sa ostalim vidovima turističke ponude. S obzirom da plansko područje karakterišu vredni primerci ruralne arhitekture, ambijentalne celine i objekti narodnog graditeljstva u selima, prioritet predstavlja i komunalno opremanje, uređenje enterijera i moguća prenamena stambenih i privrednih objekata u funkciji seoskog turizma.

6.4. Organizacija prostora u vanrednim situacijama

Prostornim planom utvrđuju se objekti i kompleksi od interesa za odbranu zemlje i njihove zaštitne zone u skladu sa Uslovima i zahtevima Ministarstva odbrane za prilagođavanje potrebama odbrane zemlje područja Prostornog plana (akt UIs CMP MO Pov. br. 20-5 i Pov. br. 20-4, od 14. aprila 2011. godine). Takođe, definišu se pravila zaštite granice Republike Srbije prema dopisu Ministarstva unutrašnjih poslova (03/9 br. 28-6/11, od 6. januara 2011. godine).

Pored ovih, Prostornim planom su predložena i opredeljenja privrednog, socio-ekonomskog i infrastrukturnog razvoja, koja su posebno značajna za vanredne situacije.

Plan korišćenja i uređenja prostora od interesa za odbranu i vanredne situacije zasniva se na primeni sledećih propozicija:

za neperspektivne vojne objekte definisaće se prenamena, a konceptom se predlaže da prioritet bude javna namena ovih objekata (u funkciji razvoja javno-socijalne infrastrukture), a u skladu sa interesima lokalne samopurave, Republike Srbije i drugih zainteresovanih subjekata. Realizaciji planskih rešenja uslovljena je konačnim regulisanja imovinsko pravnih odnosa sa budućim vlasnikom ili korisnikom.

neposredni pojas uz državnu granicu nalazi se pod režimom kontrolisanog i ograničenog korišćenja, u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova. U dubini od 300 m na teritoriji Republike Srbije ne predviđa se izgradnja objekata koji bi ometali i doveli u pitanje vidljivost granične linije, što važi i za zasade visokog rastinja i poljoprivrednih kultura. Treba voditi računa da granica sa susednim državama nije precizno utvrđena, te se mogu očekivati promene u graničnoj liniji.

u skladu sa Zakonom o zakonom o zaštiti državne granice („Službeni glasnik PC”,br. 97/08), postoje ograničenja koja se odnose na kretanje i boravak lica u graničnom pojasu, koji obuhvata deo teritorije Republike Srbije u dubini od 100 m, duž granične linije.

predviđeno je poboljšanje infrastrukturne opremljenosti graničnih prelaza, posebno „Bajina Bašta”, „Kotroman”, „Uvac” i „Gostun”. Nakon izgradnje planiranog autoputa E-763 ka Republici Crnoj Gori i kraka ka Bosni i Hercegovini predviđa se otvaranje graničnih prelaza I kategorije, dok će se na planiranim državnim putevima I kategorije otvoriti granični prelazi II kategorije.

obezbediti uslove za civilno korišćenje aerodroma „Ponikve” i „Sjenica”. Tom prilikom definisaće se zone prostorne zaštite oko aerodroma, a prilikom planiranja i izvođenja objekata neophodno je ispoštovati odredbe Zakona o vazdušnom saobraćaju, kao i drugih zakonskih i podzakonskih akata koja se odnose na planiranje, visinu, izgradnju i obeležavanje objekata, instalacija i prepreka u zonama civilnih aerodroma, a obavezno je tražiti mišljenje Direktorata civilnog vazduhoplovstva Republike Srbije (u daljem tekstu: DCV).

doneti planove za odbranu od elementarnih nepogoda i o proglašenju erozivnih područja čime se propisuju administrativne mere preporuka i zabrana. S obzirom na ugroženost područja Prostornog plana erozivnim procesima i poplavama, moguće je ovakve planove doneti za područje Prostornog plana u celini, subregionalne ili lokalne celine.

privredni subjekti na području Prostornog plana pripremiće planove delovanja u slučaju tehnoloških akcidenata (izlivanja tehnoloških voda, požara, eksplozija, emisije štetnih gasova i drugo) u saradnji sa lokalnim institucijama i organima. Ovo se posebno odnosi na postrojenja sa SEVESO II liste.

konceptom policentričnog sistema naselja omogućiće se očuvanje disperznog razmeštaja postojećih seoskih naselja, sa istovremenim jačanjem centralnih funkcija tih naselja. U skladu sa principima prevencije od razaranja obavezna je primena važećih aseizmičkih propisa pri sanaciji postojećih i izgradnji novih objekata. Neophodno je utvrditi procenu rizika od poplava u naseljima, a prostornim planovima jedinica lojkalne samouprave i urbanističkom razradom predvideti pravila/ograničenja gradnje i mere zaštite.

autonomnost poljoprivrede obezbeđuje biološki bezbedna hrana proizvedena u autonomnim pogonima, pod uslovom da se ostvari planirana integracija sa industrijom i turizmom, kao stimulativnim organizatorom i potrošačem u doba mira.

u izradi plana zaštite od požara posebno će se uvažiti sledeći elementi: a. predviđena pristupačnost šumskim područjima biće realizovana izgradnjom mreže javnih, službenih i šumskih puteva, ski-staza i žičara, staza za turistička terenska vozila bicikle i pešake, računajući ove objekte istovremeno i kao protivpožarne barijere koje dele šumu na manje segmente; b. pored velikih vodoakumulacija, planski će se predvideti mogućnost realizacije mreže malih akumulacija sa pristupnim putevima (javnim, službenim i šumskim) radi obezbeđenja ravnomernog zahvata vode za gašenje požara; v. pri pošumljavanju novih površina (prema šumskim osnovama) rasporedom protivpožarnih pruga i progala predvideće se će planske protivpožarne barijere, i g. uspostaviće se redovno protivpožarno osmatranje.

obezbeđenje planiranog razvoja saobraćaja i veza osnovni su uslovi za organizovanje aktivnosti u vanrednim situacijama. U otežanim planinskim uslovima saobraćanja, posebno u višim brdsko-planinskim delovima područja Prostornog plana, diferencirana mreža javnih i lokalnih, službenih i ostalih šumskih puteva i brojnih turističkih staza, dopunjuje se sistemom žičara, kao važnim elementom saobraćaja (žičare mogu da egzistiraju na lokalnoj elektroenergiji i rezervnim dizel agregatima). U planiranju sistema veza uvažen je njihov poseban značaj za izdvojena planinska područja, uz primenu visokofrekventnih veza i obezbeđivanje radio, TV i prijema interneta. Pored eksternih veza, predviđen je razvoj sistema unutrašnjih veza koji ima poseban značaj u vanrednim situacijama.

alternativno vodosnabdevanje sa visokim stepenom pouzdanosti i niskim stepenom povredivosti treba omogućiti jedinstvenim sistemima, sastavljenim od povezanih separatnih i većeg broja lokalnih sistema. Obeležiće se zona akcidenata (poplavni talasi, poplave i klizišta) uvođenjem sistema obaveštavanja i uzbunjavanja, kao i planova reakcija u slučaju ovih pojava.

autonomnost snabdevanjem energijom u vanrednim situacijama obezbeđuje se korišćenjem alternativnih izvora: hidropotencijala planinskih vodotoka i geotermalnih voda, vetro-elektrana, biomasa, bio-gasa dobijenog tretmanom biloške komponente komunalnog otpada i drugo.

prema konceptu razvoja turizma, intencija je funkcionalno integrisanje većine aktivnosti naselja (pre svega poljoprivrede i male privrede) i neposredno uključenje u turističku ponudu, čime se omogućava razvoj naselja i povećanje broja stalnih stanovnika. Planirani javni objekati i smeštajni turistički sadržaji mogu se u vanrednim situacijama upotrebiti za potrebe sanitetskog zbrinjavanja i lečenja, s obzirom da nisu predviđeni u velikim građevinskim koncentracijama i da su po pravilu zaklonjeni morfološkim oblicima i šumom.

zaštita od zimskih nepogoda u brdsko-planinskom delu (zavejavanje, led, lavina, snegoizvale, vetroizvale i drugo) i od letnjih nepogoda (oluja, bujice praćene odronima i slično) biće ostvarena izgradnjom i uređenjem planiranih sadržaja suprastrukture i infrastrukture, pošumljavanjem i zatravljivanjem goleti i predviđenim vodoregulacijama.

ukupna zaštita od elementarnih nepogoda svih vrsta biće objedinjena u jedinstvenu službu osmatranja, javljanja i preduzimanja prethodnih intervencija.

Neophodan preduslov za adekvatnu zaštitu je institucionalna organizovanost, koja će biti teritorijalno organizovana i distribuirana prema obuhvatu prostoru koji se štiti. Od posebnog značaja je uspostavljanje jedinstvenog informacionog sistema o prostoru kao efikasne mere i sredstva za planiranje, upravljanje i usmeravanje konkretnih aktivnosti u vanrednim situacijama.

7. Korišćenje i osnovna namena prostora

Osnovna namena prostora na području Prostornog plana (9184 km2) imala je 2010. godine sledeću strukturu:

poljoprivredno zemljište 5.162 km2 (56%);

šume i šumsko zemljište 3.539 km2 (38%);

ostalo zemljište 483 km2 (oko 6%).

Planirane promene u korišćenju prostora do 2025. godine najviše će se odraziti na šumsko zemljište koje će se povećati za oko 900 km2 (oko 25%) i iznosiće oko 4439 km2 ili 48% područja Prostornog plana. Poljoprivredno zemljište smanjiće se za oko oko 17% i iznosiće oko 4262 km2 ili oko 46% područja Prostornog plana. Promene u korišćenju prostora nastaće pretvaranjem poljoprivrednog u šumsko zemljište pošumljavanjem površina najnižeg proizvodno – ekonomskog potencijala (7. i 8. katastarske klase), dela degradiranih brdskih pašnjaka i niskoproduktivnih/oštećenih poljoprivrednih zemljišta, prioritetno u cilju zaustavljanja erozije i zaštite slivnih područja vodoakumulacija i značajnijih vodotokova, kao i u ostalo zemljište realizacijom vodoakumulacija i infrastrukturnih koridora.

Ostalo zemljište na području Prostornog plana obuhvata: građevinsko zemljište (naselja, infrastrukturu, vodoakumulacije i drugo), kao i neplodne površine (van poljoprivrednog zemljišta, šuma i šumskog zemljišta). Do promena u korišćenju poljoprivrednih, šumskih i neplodnih površina (oko 0,5% područja Prostornog plana) može doći u zonama razvoja infrastrukturnih koridora, vodoprivrednih sistema, turizma i pojedinih naselja. Plansko opredeljenje je da se u ovim zonama razvoja, gde je to moguće, izvrši delimična kompenzacija mestimičnim pošumljavanjem, kao i konverzija korišćenja sa neplodnim površinama.

Najznačajnije transformacije u nameni ostalog zemljišta sprovešće se u cilju relizacije: 1) planiranih vodoakumulacija, ukupne površine oko 30 km2; 2) infrastrukturnih objekata (izgradnja deonica autoputeva u dužini od oko 259 km, izgradnja puteva I i II reda – u dužini od oko 340 km.); turističke infrastrukture; industrijskih zona i drugo.

Tabela III-9: Promene u korišćenju poljoprivrednog i šumskog zemljišta (u km2)

Područje /Okrug godina zemljište % od ukupnih površina Poljoprivredno Šumsko Poljoprivredno Šumsko Područje Prostornog plana 2010 5162 3539 56 38 2025 4262 4439 46 48 promena -900 900  

Plansko opredeljenje je da se racionalnije i intenzivnije koriste i uređuju postojeća građevinska područja naselja, kao i da se ograniči i kontroliše njihovo širenje. Zbog toga se ovim Prostornim planom građevinska područja naselja zadržavaju u orijentaciono istim površinama, dok će se izgradnja putne mreže (sem planiranih autoputeva) vršiti pretežno u koridorima postojećih trasa.

Tabela III-10. Procena promene korišćenja u strukturi ostalog zemljišta (u km2)

Godina Putevi Pruge Akumulacije Naselja Neplodne površine Ukupno Područje Prostornog plana 2010 Prioritetne aktivnosti: Unapređivanje infrastrukturnih, tehničko-tehnoloških i socioekonomskih uslova za povećanje tržišne konkurentnosti, posebno rejona voćarsko-povrtarske proizvodnje i pašnjačkog stočarstva u cilju proizvodnje i plasmana voća i stočnih proizvoda posebnih odlika kvaliteta;Izrada i sprovođenje posebnih programa obnove pašnjačkog stočarenja i uspostavljanja organskog sistema proizvodnje, prvenstveno u funkciji očuvanja i progradacije prirodnih brdsko-planinskih travnjaka;Uspostavljanje partnerstva lokalnih aktera iz javnog i civilnog sektora pri utvrđivanju specifičnih socioekonomskih i ekoloških problema svoje sredine, radi donošenja Akcionih programa za ruralni razvoj, u interakciji s planiranim razvojem turizma i komplementarnih delatnosti, kojima se obezbeđuju alternativni prihodi lokalnom stanovništvu; iJačanje komplementarosti poljoprivrede i turizma, preduzimanjem aktivnosti na očuvanju ruralnog nasleđa, privođenju nameni gazdinstava za potrebe i smeštaj turista i edukacijom stanovništva o mogućnostima valorizacije poljoprivrednih proizvoda razvojem turizma i uključivanjem u programe održivog upravljanja zaštićenih i ekološki značajnih područja, Plansko rešenje 1.2: Održivo korišćenje i zaštita poljoprivrednog zemljišta Prioritetne aktivnosti: Zaustavljanje procesa spontanog ispadanja iz poljoprivredne proizvodnje zemljišta i drugih agrarnih fondova kojima raspolažu staračka/regresivna domaćinstva, stimulisanjem transfera njihovog zemljišta, stoke i tehničkih sredstava na deo mlađe populacije opredeljene za rad u poljoprivredi i život na selu; promene u tom pravcu treba podržavati obezbeđenjem sigurnih prava zakupa zemljišta i dobrim funkcionisanjem tržišta zemljišta, koje olakšava pomeranje resursa ka produktivnijim poljoprivrednicima;Popravljanje agrohemijskih osobina obradivih zemljišta, selektivnim korišćenjem podsticajnih sredstava iz Agrarnog budžeta Republike Srbije i drugih izvora, na osnovu prethodnih agropedoloških analiza;Evidentiranje terena ugroženih erozionim procesima i preduzimanje i kontrola sprovođenja odgovarajućih antierozionih mera i radova (zabrana preoravanja livada i pašnjaka i drugih površina i njihovo pretvaranje u oranice sa jednogodišnjim usevom, uvođenje plodoreda, podizanje višegodišnjih zasada, poštovanje antierozionih tehnika obrade zemljišta, uključujući konturnu i obradu po izohipsama, podizanje i gajenje poljozaštitnih pojaseva, zabrana napasanja stoke ili ograničavanje broja grla na određenim površinama i zatravljivanje dela marginalnih oranica), Kontrola plodnosti obradivog zemljišta i preduzimanje mera popravke, naročito kiselog zemljišta iscrpljenog intenzivnom proizvodnjom krompira u istočnom delu Područja (kalcizacija, meliorativno đubrenje fosfatima i stajnjakom i uvođenje u plodored krmnog bilja i leguminoza), a zatim dalje korišćenje u skladu sa pravilima dobre poljoprivredne prakse; Izrada privredno-ekoloških planova korišćenja, zaštite i melioracija livada i pašnjaka, uključujući režime ispaše i pripreme za obavljanje agroekoloških mera; Saradnja proizvođača i njihovih udruženja sa savetodavnom službom, naučno-istraživačkim institucijama i centrima za regionalni i ruralni razvoj i jačanje lokalnih partnerstava, uključujući i animiranje dijaspore za investiranje u razvoj poljoprivrede i pratećih delatnosti (Sjenica);Jačanje prekogranične i regionalne saradnje na zajedničkim projektima zaštite prirodnih resursa i unapređenja poljoprivrede i održivog ruralnog razvoja. Plansko rešenje 1.3: Razvoj i restrukturiranje poljoprivrednog sektora Prioritetne aktivnosti: Obezbeđivanje sigurnih prava zakupa zemljišta i dobrog funkcionisanja tržišta zemljišta, koje olakšava pomeranje resursa sa napuštenih/regresivnih gazdinstava ka produktivnijim poljoprivrednicima, kao i drugih mera podrške ukrupnjavanju i tehničko-tehnološkoj modernizaciji porodičnih gazdinstava;Unapređenje sortnog sastava i uvođenje savremenih tehnologija i standarda u proizvodnji voća i krompira i unapređenje rasnog sastava i selekcijskog rada, smeštaja i ishrane u stočarstvu;Uspostavljanje organske biljne i stočarske proizvodnje, zaštita geografskog porekla i sertifikacija, regionalno brendiranje i aktivnosti na unapređenju promocije i plasmana organskih i tradicionalnih proizvoda zaštićene oznake porekla;Modernizacija proizvodnje na gazdinstvima – proširenje poseda, izgradnja savremenih objekata za smeštaj stoke, kabaste stočne hrane i odlaganje stajnjaka, nabavka uređaja za navodnjavanje, skladištenje i hlađenje mleka, podizanje dugogodišnjih zasada u voćarstvu i vinogradarstvu, nabavka osnovnog stada, razvoj pčelarstva i uzgoj autohtonih biljnih vrsta i rasa stoke; Ubrzanje restrukturiranja i privatizacije prerađivačkih preduzeća u državnom vlasništvu i ulaganja u izgradnju savremenih hladnjača, sušara i malih pogona za preradu mleka, voća i povrća i sakupljanje, doradu, pakovanje i plasman lekovitog i aromatičnog bilja, meda, šumskih plodova i pastrmke; iFormiranje/jačanje udruženja proizvođača – stočara, voćara, pčelara i odgajivača i sakupljača lekovitog i aromatičnog bilja i šumskih plodova, zadruga i klastera u cilju organizovane proizvodnje, prerade/dorade, skladištenja, standardizacije, kontrole kvaliteta, brendiranja, promocije i plasmana finalnih proizvoda;.

2. Korišćenje i zaštita šumskog zemljišta i šuma i razvoj lovstva

Plansko rešenje 2.1: Održivo korišćenje i zaštita šumskog zemljišta i šuma Prioritetna aktivnost: Unapređenje stanja postojećih šuma i povećanje površina pod šumama (pošumljavanjem oko 450 km2), prvenstveno na slivovima vodoakumulacija (uz izradu projekata pošumljavanja) i poboljšanjem šumske infrastrukture;Izrada Programa razvoja šumskih područja i Nacionalnog parka Tara, kao i integralnog informacionog sistema za sektor šumarstva čime bi se obezbedilo funkcionisanje planskog osnova održivom upravljanju šumama;Racionalno korišćenje ukupnih proizvodnih potencijala šuma, prevođenjem većeg dela površine izdanačkih šuma u visoke, povećanjem ukupne obraslosti i popunjavanjem nedovoljno obraslih i rekonstrukcijom degradiranih površina;Očuvanje bioraznovrsnosti i ukupne vrednosti šumskih ekosistema, posebno u zaštićenim područjima uz višenamensko korišćenje; Antierozivna zaštita na površinama i lokalitetima koje ugrožava srednja, ekscesivna i jaka erozija na oko 1260 km2 (posebno na slivovima vodoakumulacija i na površinama u okviru planiranih skijališta);Organizovanje čuvanja šume i forsiranje mera preventivne zaštite i maksimalno suzbijanje bespravne seče;Institucionalno opremanje i organizovanje za potrebe: monitoringa i istraživanja šuma (posebno funkcionalnih optimuma u zonama sa različitim režimima zaštite prirode, inventure privatnih šuma i drugo); iEdukacije kadrova u skladu sa principima održivog upravljanja šumama i nastavak istraživanja ispunjenosti kriterijuma i indikatora održivosti šuma (posebno u privatnih), kao i uticaja klimatskih promena na šumske ekosisteme i potrebu promene odnosa prema šumi uopšte. Plansko rešenje 2.2: Razvoj lovstva Prioritetna aktivnost: Očuvanje raznovrsnosti lovne faune (gajenje, naseljavanje i zaštitita divljači) uz usklađivanje lovnih i ostalih delatnosti u lovištima;Organizacija stručnih službe za praćenje i usmeravanje razvoja populacije divljači;Fazno poboljšanje uslova staništa u lovištima i postizanje ekonomskog kapaciteta u brojnosti (naročito autohtonih i ekonomski najvrednijih vrsta – medved i divokoza na Tari i lovištu Đetinja, divlja svinja i srna i drugo) i odgovarajuće polne i starosne strukture glavnih vrsta sitne i krupne divljači i kvaliteta trofeja u skladu sa kapacitetom lovno produktivnih površina na šumskim područjima;Uzgoj divljači;Organizovanje lovnog turizma i edukacija lovnih stručnjaka i lovaca;Zaštita i korišćenje gajenih vrsta divljači u skladu sa uslovima staništa u lovištima, kao i smanjenje broja predatora u lovištima; iOčuvanje retkih i ugroženih vrsta lovne divljači (medved, divokoza, tetreb, kamenjarka, poljska jarebica i drugo) i ostale faune (sokolovi, orlovi, i drugo).

3. Vodni resursi

Plansko rešenje 3.1: Zaštita kvaliteta voda Prioritetne aktivnosti: Zaštita izvorišta voda regionalnih sistema vodosnabdevanja (I i I/II klasi klase kvaliteta) u gornjim delovima Moravice, Velikog Rzava, Zapadne Morave, Uvca, pritoka Lima, odnosno uzvodno od vodoakumulacija;Definisanje sistema zaštite od zagađivanja i neplanskog korišćenja površinskih i podzemnih voda, posebno duž tokova reka u zoni dolinskih naselja i regionalnih i tranzitnih deponija, (uz poštovanje kriterijum da prečišćene otpadne vode na izlazu iz PPOV budu BPK ≤ 4 gr O2/m3);Uspostavljanje i sprovođenje režima zona sanitarne zaštite, posebno postojećih vodoakumulacija (Uvac, Kokin Brod, Radoinja, Bajina Bašta, Lazići, Potpeć, Vrutci i Međuvršje ugroženim efluentnim opterećenjem) lokalnih izvorišta i rezervisanjem prostora za zone potapanja planiranih akumulacija;Sanitarno opremanje postojećih objekata, sanacija zagađenog zemljišta i uspostavljanje zabrane prevoza opasnih i štetnih materija na putevima u užim zonama zaštite vodoakumulacija, uz zabranu izgradnje objekata koji mogu ugroziti izvorište i izgradnju obilaznica vodoakumulacija; iOdrživo korišćenje lokalnih izvorišta do količina koje ne ugrožavaju ekološke uslove u okruženju i održavanje kvaliteta voda vodotoka i vodoakumulacije u propisanim I/II klasama kvaliteta. Plansko rešenje 3.2: Zaštita od voda Prioritetne aktivnosti: Odbrana od poplava kombinacijom hidrotehničkih i organizacionih mere zaštite posebno u dolinama Drine, Lima i Zapadne Morave (u zoni naselja, infrastrukturnih sistema i poljoprivrednog zemljišta, koji su ugroženi poplavama bujičnog karaktera);Uspostavljanje kontrole i planskog usmeravanje eksploatacije građevinskih materijala iz rečnih korita u skladu sa principima kontrolisanog „upravljanja rečnim nanosom”, odnosno normalizacija režima pronosa nanosa u cilju ublažavanja i otklanjanja morfoloških deformacija korita koje ugrožavaju regulacione objekate i mostove; iPrimena tehničkih, biotehničkih i bioloških mera zaštite od erozionih procesa.

4. Geološki resursi:

Plansko rešenje 4.1: Eksploatacija mineralnih sirovina i izvoritta termomineralnih voda Prioritetne aktivnosti: Eksploatacija istraženog i bilansiranog mineralnog bogatstva: ruda olova i cinka (Rudnik – Gornji Milanovac); lignita (Štavalj–Sjenica); cementnih sirovina (Galovići, Godljevo-Kosjerić); krečnjaka (Jelen Do – Požega, Surduk-Užice i drugo), građevinsko-tehničkog i arhitektonskog kamena i drugo;Geološka i metalogenetska istraživanja bakra, olova i cinka, uz prisustvo zlata, arsena i srebra (u reonu Čadinja-Prijepolje); hromita i drugih korisnih elemenata (lokaliteti Jelica, Trnava, Zlatibor, Brezna, Semegnjevo, Maljen); magnezita (na Zlatiboru i Čačanskom basenu – Brezak i kod Kosjerića, Ražana – Mramor); minerala bora i litijuma i zeolita (na Požeškom, Pranjanskom ili Čačanskom neogenom basenu);Potpunije aktiviranje utvrđenih rezervi termomineralnih voda (Pribojska banja, Ovčar banja, Slatinska banja i Gornja Trepča) Detaljna hidrogeološka istraživanja radi definisanja rezervi i kvaliteta podzemnih voda za potrebe vodosnabdevanja, kao i komercijalne proizvodnje flaširanih voda (Zlatibor i više lokacija u Ivanjici);Poboljšanje informacione osnove i inženjersko-geološka istraživanja, kao podrška planiranju, projektovanju i izgradnji: izrada karte hazarda terena (katastar klizišta i nestabilnih padina, plavnih zona i drugo) u cilju sigurnijeg izbora lokacije i smanjenja troškova izgradnje privrednih objekaata i infrastrukturnih sistema, kao i organizovanja monitoringa hazarda; i izrada karte mikroseizmičke rejonizacije, kako bi se, uz eventualno obaranje stepena seizmičnosti, smanjili troškovi izgradnje. Plansko rešenje 4.2.: Saniranje površina oko postojećih rudarskih objekata i razvoj projekata koji minimalno ugrožavaju životnu sredinu Prioritetne aktivnosti: Preduzimanje svih zakonskih i tehničko-tehnoloških mera da se degradiranje i zagađivanje životne sredine svede na prihvatljiv i propisan nivo u svim fazama tretiranja mineralnih sirovina (eksploatacija, priprema, prerada, odlagališta jalovine, transport), uz dosledno ostvarivanje kratkoročnih i dugoročnih programa i planova sanacije i rekultivacije degradiranih površina; iObezbeđivanje integralnog upravljanja otpadom koji se formira u svim proizvodnim procesima i tehnološkim fazama u mineralno sirovinskom kompleksu, sa posebnim akcentom na efikasnije i kompleksnije korišćenje sirovina i iskorišćavanje različitih tehnogenih sirovina koje se stvaraju u mineralno-sirovinskom kompleksu.

5. Razvoj stanovništva, mreže naselja i javnih službi

Plansko rešenje 5.1: Demografska obnova Prioritetne aktivnosti: Konstantna podrška države smanjivanju unutarregionalnih razlika sa posebnom pažnjom sa teritorijalnim potencijalima odnosu na devastirana područja koja doživljavaju ekonomsko zaostajanje i depopulaciju;Ublažavanje negativnih demografskih procesa merama za zaustavljanje emigracije mladog stručnog kadra (zaposlenje, kvalitet života) i stvaranje uslova za povratak i redistribuciju stanovništva (zaposlenje, komunalno opremanje naselja i drugo). Plansko rešenje 5.2: Razvoj ljudskih resursa Prioritetne aktivnosti: Podizanje nivoa obrazovanja, razvoj znanja i specijalnih veština radne snage;Podrška za samozapošljavanje i osnivanje poslova manjeg razmera kao i unapređenje reintegracije i fleksibilnosti radne snage; iPoboljšavanje uslova socijalnog statusa pojedinih kategorija stanovništva (odraslih osoba bez obrazovanja, žena, dece, starih, izbeglih i interno raseljenih lica, vojnih invalida i drugih posebno ugroženih grupa). Plansko rešenje 5.3: Funkcionalno i jačanje uloge urbanih centara Prioritetne aktivnosti: Razvoj prostorno-funkcijskih i komplementarnih veza između regionalnih centara Užica i Čačka (koji će jačati privredne, javno-socijalne, razvojno-upravljačke, informacione, naučno-istraživačke, kulturne i drugo), te duž zapadnomoravske razvojne osovine; iPodsticanje ekonomskog i socijalnog razvoja drugih centara u mreži naselja, u provom redu subregionalnih funkcija Gornjeg Milanovca, Prijepolja i Požege (privrednih, javno-socijalnih, razvojno-upravljačkih i kulturnih) i funkcija ostalih opštinskih centara (privrednih i javno-socijalnih), kao i mikrorazvojnih nukleusa na ruralnom području; Plansko rešenje 5.4: Očuvanje i transformacija ruralnih naselja i područja Prioritetne aktivnosti: Zadržavanje mlađeg dela kontingenta radne snage i podsticanja povratka dela nezaposlene radne snage iz urbanih i opštinskih/gradskih centara na ruralna područja (farmersko stočarstvo, ukrupnjavanje poseda, organska poljoprivreda) modernizacijom poljoprivrede i dopunskih aktivnosti (turizam, mikrobiznis);Poboljšanje kvaliteta mreže puteva i razvoj javnog saobraćaja čime će se omogućiti bolja veza između naselja i, posebno, sa centrima zajednice sela;Usklađivanje mreža objekata i usluga javnosocijalne infrastrukture sa funkcijama centara u mreži naselja, razmeštajem i potrebama korisnika;Unapređenje i razvoj ruralne komunalne infrastrukture, posebno telekomunikacija; iObnova, rekonstrukcija i adaptacija seoskih domova kulture i mesnih zajednica radi stvaranja uslova za formiranje multifunkcionalnih centara; Plansko rešenje 5.5: Razvoj javnih službi, posebno njihove dostupnosti na ruralnim područjima Prioritetne aktivnosti: Predškolsko vaspitanje i obrazovanje: Zamena objekata u postojećoj mreži novim ili povećanje kapaciteta dogradnjom (ako postoji potreba), saniranje, uređenje i opremanje komplekse vrtića; i Organizovati specijalizovan prevoza za svu decu koja žive na udaljenosti većoj od 1,5 km od predškolske vaspitne grupe, kao i za svu decu sa posebnim potrebama;Osnovno obrazovanje i vaspitanje: Uvođenje fleksibilnih programa koji će omogućiti povećanje relevantnosti znanja, razvijanje životnih veština učenika, uvažavanje različitosti i uključivanje različitih grupacija dece u obrazovni proces; Višenamensko korišćenje postojećih objekata za mobilne ekipe dečjih vrtića, ustanova kulture, kurseve informatike i slično; i Organizovanje specijalizovanog prevoza za učenike koji žive na udaljenosti većoj od 4 km od škole i za sve učenike sa posebnim potrebama;Srednje, više i visoko obrazovanje: Jačanje i osamostaljivanje postojećih srednjih škola i otvaranje novih uz redefinisanje i usklađivanje obrazovnih profila sa strukturom i potrebama privrede na regionalnom i lokalnom nivou, kao i traženje novih načina finansiranja i povezivanja sa privredom; Umrežavanje stručnih škola sličnih obrazovnih profila, njihova diverzifikaciju i veća fleksibilnost za prilagođavanje potrebama privrede i tržišta rada; i Razvijanje stručnog obrazovanja modernizovanjem opreme i nastavnih sredstava i opremanjem škola potrebnim sadržajima;Zdravstvena zaštita: Povećanje dostupnosti primarne zdravstvene zaštite korisnicima, naročito na ruralnom području, organizovanjem mobilnih zdravstvenih timova, integrisanim pružanjem usluga zdravstvene i socijalne zaštite i pružanjem kvalitetne prehospitalne hitne medicinske pomoći.Socijalna zaštita: Razvijanje raznovrsne socijalne usluge usaglašene sa potrebama korisnika koje se prioritetno zadovoljavaju u lokalnoj zajednici i porodici (prirodnom okruženju), a omogućavaju izbor najmanje restriktivne usluge za korisnika; i Omogućavanje ostanka većeg broja dece, odraslih i starijih u biološkoj, srodničkoj ili drugoj porodici, smanjenje broja dece u ustanovama i smanjenje potreba za smeštajem odraslih i starijih građana u ustanovama socijalne zaštite;Kultura: Subvencionisanje javnog i privatnog sektora iz republičkih fondova i donacija i uključivanje neprofitnog sektora u razvoj novih usluga, posebnih programa i organizaciju mobilne kulturne ponude (mobilne biblioteke, predstave, kreativne radionice, ekološke i humanitarne aktivnosti i slično) na ruralnom području; iOpštinski/gradski servisi: Povećanje dostupnosti javnih usluga stanovništvau razvojem uslužnih centara opštinskih/gradskih uprava i razvojem mreže usluga i objekata mesnih kancelarija na ruralnom području opština/gradova.

6. Razvoj privrednih delatnosti

Plansko rešenje 6.1: Privredni razvoj Prioritetne aktivnosti: Institucionalna podrška regionalnom razvoju, uspešnim firmama i sektoru MSP (iz obllasti poljoprivrede, turizma, saobraćaja i skladišno-logističkih aktivnosti, prerađivačkog sektora, uslužnih delatnosti i drugo) uz povezivanje u proizvodno-uslužne regionalne klastere, kompletiranje infrastrukture (pre svega u privredno-industrijskim zonama i turističkim destinacijama) i ekološku prihvatljivost; Podrška razvoju kreativnih resursa kao osnovi održivog razvoja ekonomije i konkurentnosti; Izgradnja moderne privredne infrastrukture i stvaranje povoljne poslovne i investicione klime za oporavak i prostorni razvoj privrede u gradovima, u ruralnom i planinskom području;Podrška oporavku, rastu konkurentnosti i održivom teritorijalnom razvoju industrije i rastu nove zaposlenosti; iIntenziviranje partnerstva na nivou lokalnih vlasti i regiona u cilju zajedničkog nastupa kod EU i drugih relevantnih međunarodnih asocijacija za realizaciju transgraničnih programa razvoja i zaštite prirode; Plansko rešenje 6.2: Opremanje i realizacija novih privrednih kompleksa i lokaliteta Prioritetne aktivnosti: Obezbeđivanje infrastrukturno opremljenih privrednih kompleksa ili lokaliteta od značaja za za više opština/gradova i region, centrima zajednice naselja i drugim naseljima u kojima je ispoljen interes za razvoj privrednih/ poslovnih sadržaja, preduzetništva, MSP i drugo;Podsticaj konkurentnosti, jačanja preduzetništva, eko-inovacija, energetske efikasnosti, boljih tehnologija, izgradnje poslovnih inkubatora, regionalne mreže sektorskih klastera, i slično; oživljavanje dela industrijskih braunfilda; Priprema strateških planova uređenja, razvoja i upravljanja industrijskim zonama i akcionih planova za realizaciju industrijskih zona i drugih projekata; iOtvaranje planirane industrijske zone u Sevojnu, Braneškom polju (Branešci -Sušica) – Mačkat, tj. izgradnja industrijskog parka i slobodne zone, industrijsko-privredne radne zone u Požegi, privredno-industrijske zone u Priboju, industrijskih zona u Čačku, Prijepolju i drugo.

7. Razvoj turizma

Plansko rešenje 7.1: Kompletiranje i integracija postojeće ponude u prostoru Prioritetne aktivnosti: Konsolidacija opremljenosti kapaciteta i bolja organizacija korišćenja postojeće turističke ponude planinskog (Zlatibora, Tare i Zlatara i drugo), banjskog (Pribojske banje, Gornje Trepče, Ovčar banje i vazdušne banje Ivanjica, zdravstveno-wellness centra na Zlatiboru i drugo), gradskog, manifestacionog („Sabor trubača u Guči” i drugo), vodnog (Drina i druge reke i jezera), tranzitnog, izletničkog, ruralnog i drugih specijalizovanih vidova turizma i rekreacije, uz funkcionalno integrisanje ponude okruženja;Izgradnja novih i modernizacija, komunalno opremanje i komercijalizacija postojećih i potencijalnih smeštajnih kapaciteta (posebno u seoskim domaćinstvima i postojećim vikend kućama) u skladu sa međunarodnim standardima i trendovima u turizmu i hotelijerstvu; Unapređenje i razvoj turističko-rekreativne infrastrukture (tereni, staze, receptivno-informativni punktovi, turistička signalizacija i drugo) i infrastrukturnih sistema i nekomercijalnih sadržaja društvenog standarda; Plansko rešenje 7.2: Realizacija turističke ponude i infrastrukture u okviru turističkih rejona Prioritetne aktivnosti: Razvoj celogodišnje turističko-rekreativne ponude (potencijalnih polova razvoja) u okviru turističkih rejona: (a) Tara-Valjevsko-podrinjske planine-Rudnik (NP Tara sa Perućcem, Drinom i Bajinom Baštom, Gornji Milanovac sa Banjom Trepčom i Rudnikom, Kosjerić sa Maljenom, Povlenom i Zarožjem); (b) rejon Polimlja sa Jadnovnikom (Priboj sa Pribojskom banjom i Prijepolje sa manastirom Mileševa, Limom i Potpećkim jezerom, Pobijenikom i Jadovnikom); (v) Moravičko-Dragačevski rejon sa Golijom (Čačak sa Ovčar banjom, sa banjom Gornja Trepča i Slatina, i manastirima u Ovčarsko-kablaskoj klisuri, Lučani sa Gučom i Dragačevom, Požega sa Tometinim poljem i Ježevicom, Ivanjica sa Golijom, Arilje sa Moravicom i Mučnjem); (g) Zlatibor sa Zlatarsko-Pešterskim (Sjeničkim) rejonom (Čajetina sa parkom prirode Zlatibor i turističkim centrom Zlatibor i skijalištem Tornik, Sirogojnom i Ljubišem, Užice sa jezerom Vrutci, aerodromom Ponikve, Kremnom rekom Đetinjom, Mokrom Gorom i Šarganskom osmicom, Nova Varoš sa Zlatarom – SRP Uvac i Sjenica sa Sjeničkim jezerom, Pešterskom površi i skijalištima na Jadovniku, Ozrenu, Revuši i Jelenku);Aktiviranje razvoja komplentarnih delatnosti posredstvom turizma, posebno u proizvodnji eko-hrane, autentičnih etno-proizvoda i drugo, intepretacija vrednosti prirodne i kulturne baštine i drugo;Razvoj saobraćajne infrastrukture, u funkciji povećanja dostupnosti i integrisanja turističke ponude, kao i sistema ostale tehničke infrastrukture (vodosnabdevanja i kanalisanja otpadnih voda, elektrosnabdevanja i telekomunikacija) i javnih sadržaja. Plansko rešenje 7.3: Izrada razvojnih dokumenata i saradnja subjekata razvoja turizma Prioritetne aktivnosti: Izrada prostornih i urbanističkih planova, programa razvoja turizma i tehničke dokumentacije za izgradnju i uređenje predviđenih sadržaja;Ostvarivanje saradnje među obuhvaćenim opštinama/gradovima, kao i saradnje sa susednim opštinama, velikim gradovima, privrednim, kulturnim i drugim organizacijama i institucijama na razvoju turizma; ostvarivanje transgranične saradnje u razvoju turizma sa Republikom Crnom Gorom i BiH na državnom i lokalnom nivou;Formiranje informacionog sistema o turističkim resursima i tražnji, uvođenje monitoringa turističkog poslovanja, promocije i propagande turističkih proizvoda područja; iEdukacija kadrova u turizmu i utvrđivanje upravljača turističkim prostorima od strane jedinica lokalne samouprave.

8. Razvoj saobraćajne infrastrukture:

Plansko rešenje 8.1: Povećanje saobraćajne dostupnosti područja Prioritetne aktivnosti: Izrada potrebne planske i projektne dokumentacije za autoputeve E-761 i E-763;Rehabilitacija i modernizacija državnih puteva I reda, uz izgradnju nedostajuće deonice na državnom putu br. 8 i izgradnja obilaznica oko urbanih gradskih područja;Sanacija klizišta, rehabilitacija i sukcesivna izgradnja nedostajućih deonica državnih puteva II reda u ukupnoj dužini;Otvaranje graničnog prelaza „Bačevci – Fakovići” prema BiH; Izrada projekata, rekonstrukcija i rehabilitacija opštinskih puteva prema prioritetima koji se utvrđuju srednjoročnim programima razvoja mreže opštinskih puteva, uz konstantno održavanje prohodnosti tokom cele godine, posebno prema naseljskim/mikrorazvojnim centrima u nedovoljno razvijenim i pograničnim područjima; iobezbeđivanje slobodnog profila UIC-C i omogućavanje korišćenja svih tehnologija intermodalnog transporta bez ograničenja. Plansko rešenje 8.2: Razvoj ostale saobraćajne infrastrukture Prioritetne aktivnosti: Rekonstrukcija i modernizacija železničkih pruga i objekata, posebno pruge Beograd-Bar; Obezbeđivanje postojećih putno-pružnih prelaza; uređenje staničnih trgova i stanica;aktiviranje aerodroma „Ponikve” za civilni vazdušni saobraćaj; irealizacija biciklističkih i pešačkih staza na teritoriji NP „Tara”, SRP „Uvac” i Zlataru.

9. Vodoprivredna infrastruktura

Plansko rešenje 9.1: Fazni razvoj sistema vodosnabdevanja Prioritetne aktivnosti: Realizacija akumulacije Svračkovo, kao ključnog objekta za pouzdano funkcionisanje Zapadnomoravsko-rzavskog sistema za snabdevanje vodom naselja;Obnova Pešterskog vodovoda i povećanje njegove pouzdanosti izgradnjom odgovarajućih rezervoara u zonama naselja koja se snabdevaju vodom; obnova vodovoda Sjenice, Nove Varoši, Priboja, Ivanjice, kao i svih ostalih vodovoda, po kriterijumu da se gubici svedu na manje od 20%; vodovoda Kumanica – Ivanjica; realizacija novog PPV u Međurečju; Izrada investiciono-tehničke dokumentacije za izgradnju „RHE Bistrica” (sa branom i akumulacijom „Klak”) kojom bi se utvrdila tehnička, ekonomska, tržišna i ekološka opravdanost i izvodljivost projekta;Izrada Generalnog projekta brane i sistema Velika Orlovača, kao i studije o mogućnosti prebacivanja dela vode iz Uvca u sliv Velikog Rzava;Uspostavljanje savremenih merno-upravljačkih sistema za merenje svih upravljački relevantnih veličina u svim vodovodima; Obnova i dovođenje u radno stanje lokalnih izvorišta Čačka (Bjeljina – Parmenac), kao izvorišta za tehnološku vodu preduzeća u industrijskom basenu; obnova i održavanje lokalnog izvorišta Požege u aluvionu Skrapeža; mogućnost interventnog korišćenja u izuzetnim havarijskim situacijama u regionalnom sistemu; iUtvrđivanje i overa rezervi podzemnih voda za sva izvorišta javnog vodosnabdevanja. Plansko rešenje 9.2: Razvoj sistema za kanalisanje i prečišćavanje otpadnih voda Prioritetne aktivnosti: Razvoj kanalizacionih sistema (proširenje obuhvata sistema na ne manje od 90% domaćinstava koja imaju vodovod, ukidanje svih parcijalnih izliva kolektora, izgradnja magistralnih odvodnika do lokacija PPOV i realizacija PPOV, pri čemu je prioritet izgradnja PPOV za naselja koja ugrožavaju regionalna i druga velika izvorišta (Sjenica, Nova Varoš), ili efluentno deluju na dugim potezima reka koje su osetljivi ekosistemi i važne za nesmetano korišćenje voda nizvodno (Ivanjica, Užice, Čajetina – Zlatibor); po potrebi i produžena bioaeracija (izlazni BPK5 ( 4gr O2/m3) i dodatno uklanjanje azota i fosfora;Uklanjanje deponija čvrstog otpada kraj Uvca i njegovih pritoka i remedijacija kontaminiranih površina; uklanjanje svih ostalih deponija iz vodotoka i akumulacije Potpeć; Prečišćavanje otpadnih voda rudnika Štavalj, po kriterijumu da se Knešnica i nizvodni deo Vape vrate u II klasu kvaliteta; iregulacaja Grabovice na potezu kroz opštinski centar Sjenica u cilju ostvarivanja stepena zaštite od velikih voda minimum Q2%, po mogućnosti i Q1%:.

10. Energetska infrastruktura

Plansko rešenje 10.1: Izgradnja elektroenergetske mreže i objekata Prioritetne aktivnosti: izgradnja novih DV 220 kV i TS 220/110kV i„Bistrica”;izgradnja 6 novih TS (110/10 kV „Čačak 6”, „Čačak 7”, „Čačak 8”, „Čačak 9”, Krčagovo- Užice) i završetak izgradnje TS110/35/10 Arilje;izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih 110 kV dalekovoda; Plansko rešenje 10.2: Upotreba OIE Prioritetne aktivnosti: Korišćenje hidropotencijala izgradnjom MHE;Pripremne aktivnosti za korišćenje vetroenergije (Zlatibor, Divčibare); iKorišćenje solarne energije, biomase, i biogasa.

11. Telekomunikaciona infrastruktura

Plansko rešenje 11.1: Poboljšanje mreže telekomunikacione infrastrukture Prioritetne aktivnosti: Zamena postojećih analognih komutacija (centrala) digitalnim;Izgradnja novih komutacionih objekata u naseljima i delovima naselja sa preko 500 stanovnika, čime bi se postigla željena gustina telefona i pristup internetu;Izgradnja optičkih kablova za naselja u kojima se grade komutacije;Izgradnja RR mreže posebno za brdsko-planinska područja; iIzgradnja planiranih baznih stanice mobilnih operatera. Plansko rešenje 11.2: Razvoj mreže poštanskih usluga Prioritetne aktivnosti: Poboljšanje prostorne distribucije i opremljenosti poštanskih jedinica uz uvođenje novih usluga;Mogućnost funkcionisanja dela poštanskih jedinica kao sistema stalnih, odnosno sezonskih ugovornih pošti;Otvaranje odgovarajućih broja šaltera poštanske službe u subopštinskim centrima, centrima zajednice naselja, kao i u naseljima sa specifičnim funkcijama; iRealizaciju poštanskih jedinica u većim turističkim naseljima. Plansko rešenje 11.2: Razvoj emisione infrastrukture Prioritetne aktivnosti: Izgradnja, sanacija i rekonstrukcija sistema za emitovanje i distribuciju digitalnog televizijskog signala.

12. Komunalni sadržaji

Plansko rešenje 12.1: Integralno upravljanje komunalnim otpadom Prioritetne aktivnosti: Izrada projektne dokumentacije za zatvaranje, sanaciju i remedijaciju postojećih deponija u Zlatiborskom i Moravičkom upravnom okrugu, sa strateškim procenama uticaja na životnu sredinu;Izgradnja regionalnih deponija Banjica (Nova Varoš) i Duboko (Užice) u skladu sa regionalnim sporazumima, sa studijom opravdanosti i strateškom procenom uticaja na životnu sredinu) i utvrđivanje 14 lokacija za transfer stanice i to za: regionalnu deponiju Duboko (Užice) – 9 transfer stanica (Kosjerić, Požega, Užice, Bajina Bašta, Čajetina, Arilje, Čačak, Lučani, Ivanjica); regionalnu deponiju Banjica (Nova Varoš) – 4 transfer stanice (Priboj, Nova Varoš, Prijepolje, Sjenica), i regionalnu deponiju Kragujevac (lokacija va obuhvata Plana) – 1 transfer stanica (kojom se Gornji Milanovac u regionalni sistem upravljanja otpadom u Šumadijskom upravnom okrugu);Zatvaranje i sanacija lokalnih smetlišta u ruralnim područjima i formiranje sanitarno uređenih seoskih odlagališta komunalnog otpada u skladu sa Strategijom upravljanja otpadom 2010.-2019. godine; iSprovođenje sistema upravljanja otpadom iz akumulacija Perućac, Potpeć i ostalih akumulacija (prema potrebi), izradom plana za sistematsko prikupljanje i odvoženje; Plansko rešenje 12.2 Upravljanje opasnim otpadom Prioritetne aktivnosti Usmeravanje opasnog otpada na regionalno skladište opasnog otpada na području Moravičkog upravnog okruga (na potezu Čačak-Lučani); iIzgradnja manjih regionalnih skladišta za sakupljanje opasnog otpada iz domaćinstava (baterija, akumulatora, otpadnih ulja, otpadnih električnih i elektronskih aparata), koje mogu biti uz centre za odvojeno sakupljanje reciklabilnog otpada na nivou svake opštine/grada.

13. Zaštita životne sredine

Plansko rešenje 13.1: Unapređenje i zaštita kvaliteta životne sredine Prioritetne aktivnosti: Izrada i sprovođenje opšstinskih/gradskih planova/programa zaštite zemljišta od vodne erozije, zagađivanja i drugih degradacionih procesa, zaštite voda od zagađivanja i nepovoljnih promena hidroloških režima, zaštite vazduha od zagađivanja, zaštite od prekomerne buke i svih elemenata životne sredine od zagađivanja;Uspostavljanje sistema stalnog monitoringa svih parametara kvaliteta životne sredine na području opština/gradova (zemljišta, vode, vazduha i vegetacije, kvaliteta života) na lokacijama Užice, Kosjerić, Čačak, Sevojno;Smanjenje zagađenja iz rudarskih akitvnosti i industrije (posebno Rudnika – Gornji Milanovac, cementare, valjaonice bakra i hemijske industrije) primenom mera zaštite na svim industrijskim objektima koji mogu da ugroze životnu sredinu;Izrada i sprovođenje programa za sanaciju i rekultivaciju zona eksploatacije mineralnih sirovina i opštinskih deponija komunalnog i industrijskog otpada;Izrada i realizacija programa za uspostavljanje zona sa režimima zaštite izvorišta regionalnih izvoripta vodosnabdevanja;Uspostavljanje integralnog sistema upravljanja vodama Drine i sistema upravljanja otpadom u prekograničnoj zoni (Perućačko jezero) kroz definisanje partnerstva i saradnje; Sprovođenje mera zaštite životne sredine i uređenja zaštitnih pojaseva saobraćajnica (državnih puteva I i II reda) koje ugrožavaju životnu sredinu;Izrada strateških procena i procena uticaja na prirodu i životnu sredinu svih prioritetnih programa, planskih dokumenata i projekata; iIzrada lokalnih i okružnih ekoloških akcionih planova za sve opštine/gradove Zlatiborskog i Moravičkog upravnog okruga. Plansko rešenje 13.2: Prevencija rizika od udesa i akcidenata Prioritetna aktivnost Obezbeđivanje monitoringa za sva industriska postrojenja sa SEVESO II liste, koja se nalaze na 14 lokacija: i to: 6 postrojenja nižeg reda („Sponit” – Čačak, „Rudnik i flotacija Rudnik” – Gornji Milanovac, „Marking” – Bela Zemlja, Užice, „SUR TEC” – Preljina, Čačak, „FAD” – Gornji Milanovac, „Impoval Seval” – Sevojno); i 8 postrojenja višeg reda („Sloboda” – Čačak, „NIS” – Čačak, „Vapeks” – Konjevići – Čačak, Hemijska industrija „PKS Lateks” – Čačak, „Milan Blagojević” – Lučani, „Valve profil” – Lučani, „Prvi partizan” – Užice, „NIS Jugopetrol” Požega);Obezbeđivanje adekvatnog neutralisanja ili smanjenja uticaja rada postrojenja sa SEVESO II liste, u skladu sa konkretnim Programima prevencije od udesa; iObezbeđivanje monitoringa kvalitata voda na izlivima PPOV.

14. Zaštita prirode i prirodnih vrednosti

Plansko rešenje 14.1: Zaštita, prezentacija i kontrolisano korišćenje prirodnih dobara Prioritetne aktivnosti: Dosledno sprovođenje postojećih režima zaštite prirodnih dobara, (prikazanih u Tabeli III-6);Zadržavanje postojećih zaštićenih područja, uz reviziju stanja tih područja i donošenje novih akata o proglašenju, usaglašenih sa odredbama Zakona o zaštiti prirode (za pojedina zaštićena područja inicira se korigovanje granica i povećanje površine pod zaštitom (NP „Tara”; SRP „Klisura reke Mileševke”; SRP „Uvac; PIO „Ovčarsko-kablarska klisura”; SP „pećina Bukovik”; SRP „Gutavica” i SRP „Paljevine”);Donošenje akata o proglašenju zaštićenih područja za koja su urađene studije zaštite (Zaovine, Zlatibor, Mileševka, Kamena Gora, Ozren-Jadovnik i Peštersko polje); donošenje novih akata o proglašenju, odnosno uredbi Vlade za rezervate „Gutavica” i „Paljevine” kao i proglašenje zaštite područja Malog Rzava na opštinskom nivou;Završetak izrade studije zaštite Valjevskih planina, izrada studije za proširenje zaštićenog područja Ovčarsko-kablarske klisure i izrada studije za izmenu uredbe o Parku prirode „Šargan-Mokra Gora” radi utvrđivanja zona sa različitim režimima zaštite;Početak istraživanja i valorizacije područja koja inicirana za zaštitu (Rudnik, Mučanj, Giljeva, Pešterska visoravan, Đetinja-Stapari i Rožanstvo-Ravni), prema dinamici koja bude utvrđena srednjoročnim i godišnjim programima zaštite prirode u Republici Srbiji;organizovanje efikasnog upravljanja zaštićenim područjima i sprovođenje planova i programa upravljanja; sistematski monitoring prirodnih vrednosti područja Prostornog lana, priprema i realizacija projekata reintrodukcije i drugo; prostorna identifikacija i kartiranje staništa i ekološki značajnih područja; Očuvanje raznovrsnosti i slike predela, unapređenje njegove čistoće i uređenosti, sprovođenje prioritetnih aktivnosti sanacije i rekultivacije degradiranih površina; iOčuvanje/održanje staništa i raznovrsnosti divlje flore i faune, njeno jačanje (brojčano snaženje) i prostorno širenje. Plansko rešenje 14.2: Preduzimanje aktivnosti na međunarodnoj afirmaciji zaštite prirodnih vrednosti Prioritetne aktivnosti: Primena međunarodnih konvencija: o biološkoj raznovrsnosti; očuvanju migratornih vrsta divljih životinja (Bonska konvencija); očuvanju evropske divlje flore i faune i prirodnih staništa (Bernska konvencija); predelima;uspostavljanju mreže ekološki značajnih područja (Natura 2000) na osnovu evropskih direktiva o staništima i pticama (Special Areas of Conservation – SACs i Special Protection Areas – SPAs); i drugo o močvarama (Ramsarska konvencija); trgovini ugroženim biljnim i životinjskim vrstama (CITES); iUključivanje zaštićenih prirodnih vrednosti: Valjevskih planina, Ovčarsko-kablarske klisure, područje planine Jelice, Tare, Uvaca-Mileševke, Peštera i Golije na listu Međunarodno značajnih staništa ptica (IBA područja); Tare, Šargan-Mokre Gore, Zlatibora, Mileševke, Peštera, Štavlja, Mučnja i Golije na listu Međunarodno značajna biljna područja (IPA područja); Tare, Zlatibora, Zlatara, Peštera, Golije, Valjevskih planina na listu Međunarodno značajna staništa leptira, PBA područja; Peštersko polje na listu Ramsarskih područja; Suvobora, Ovčarsko-kablarske klisure, Jelove gore (Tesne jaruge i Zelenika), Tare, Zaovina, Šargan-Mokre Gore, Zlatibora, Uvca, Mileševke, Peštera i Golija na listu EMERALD područja.

15. Zaštita nepokretnih kulturnih dobara

Plansko rešenje 15.1: Zaštita i prezentacija NKD Prioritetne aktivnosti: Nastavak istraživanja, uređenja i prezentacije 20 kulturnih dobara od izuzetnog značaja i 43 kulturna dobara od velikog značaja (prikazanih u Tabeli Tabela III-8);Utvrđivanje granica zaštićene okoline NKD;Izrada Programa konzervacije, restauracije i revitalizacije NKD;Formiranje „puteva kulture” u funkciji prezentacije NKD i integracije turističke ponude; Rekategorizacija pojedinih spomenika kulture; Utvrđivanje granica zaštićene okoline i izrada planova uređenja zaštićenih zona sa definisanim režimima zašite NKD pre svega za NKD od izuzetnog i velikog značaja;Valorizacija objekata narodnog graditeljstva – starih, neizmenjenih i malo izmenjenih planinskih sela i pojedinačnih objekata; i drugo.

1.2. Učesnici u implementaciji

Ključni učesnici u sprovođenju Prostornog plana, u skladu sa svojim nadležnostima i delokrugom rada, jesu: organi upravljanja obuhvaćenih opština/gradova, republički resorni organi i fondovi, republička i lokalna javna preduzeća, javne ustanove i posebne organizacije, „Regionalna agencija za prostorni i ekonomski razvoj Raškog i Moravičkog upravnog okruga” (u daljem tekstu: RAPER Raškog i Moravičkog upravnog okruga) kao i „Regionalnom razvojnom agencijom Zlatibor” (u daljem tekstu: RRA Zlatibor), Privredna komora Srbije i Regionalna privredna komora Kraljevo i Regionalna privredna komora Užice, regionalne i lokalne poslovne asocijacije, domaće i strane banke, zainteresovani poslovni subjekti, treći sektor (nevladine organizacije- NVO) i lokalno stanovništvo.

Ključni akteri su po sektorima:

Održivog razvoja privrede i MSP: ministarstva nadležna za privredu, privatizaciju, trgovinu i usluge, regionalni razvoj, nacionalni investicioni plan sa odgovarajućim upravama, direkcijama i agencijama, u prvom redu Agencija za razvoj MSP, Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza – SIEPA, Agencija za privatizaciju; Privredna komora Srbije, RRA Zlatibor i RAPER Raškog i Moravičkog upravnog okruga, Regionalna privredna komora Kraljevo i Regionalna privredna komora Užice, regionalne agencije, fondovi i poslovne asocijacije; organi upravljanja obuhvaćenih opština/grada, agencije/kancelarije za lokalni ekonomski razvoj, asocijacije/udruženja privrednika i preduzetnika, republički fondovi za razvoj, regionalni razvoj i slično, predpristupni fondovi Evropske unije (za regionalnu i preko-graničnu saradnju, regionalni razvoj i slično), Svetska banka (WB), Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), domaći bankarski sistem uz partnerstvo javnog i privatnog sektora.

Zaštite i korišćenja poljoprivrednog zemljišta i održivog razvoja poljoprivrede: ministarstva nadležna za poljoprivredu, šumarstvo, zaštitu životne sredine, prostorno planiranje; republički fondovi za razvoj i zaštitu životne sredine; RRA Zlatibor i RAPER Raškog i Moravičkog upravnog okruga, Regionalna privredna komora Kraljevo i Regionalna privredna komora Užice, organi upravljanja obuhvaćenih opština/grada; porodična poljoprivredna gazdinstva, poljoprivredni proizvođači, zainteresovani poslovni subjekti i drugi akteri na regionalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou (na primer, FAO).

Zaštite i korišćenja šuma, održivog razvoja šumarstva i lovstva: ministarstva nadležna za šumarstvo, lovstvo, zaštitu životne sredine, prostorno planiranje i turizam, Uprava za šume Srbije pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede; JP „Srbijašume”, JVP „Srbijavode”; Lovački savez Srbije; organi upravljanja obuhvaćenih opština/grada, vlasnici privatnih šuma i korisnici lovišta.

Održivog korišćenja mineralnih sirovina i razvoja rudarstva: ministarstva nadležna za rudarstvo, energetiku, životnu sredinu i vodoprivredu, prostorno planiranje, RRA Zlatibor i RAPER Raškog i Moravičkog upravnog okruga, Regionalna privredna komora Kraljevo i Regionalna privredna komora Užice, organi upravljanja obuhvaćenih opština/grada, privatni investitori (prema koncesionim aranžmanima).

Održivog razvoja turizma: ministarstva nadležna za turizam, životnu sredinu i prostorno planiranje, infrastrukturu, vodoprivredu, šumarstvo, rudarstvo (za mineralne vode), energetiku, telekomunikacije, kulturu i sport, sa odgovarajućim agencijama, zavodima i državnim javnim preduzećima (JP „Skijališta Srbije”, JVP „Srbijavode”, „JP „Srbijašume”, JP „Putevi Srbije”, zavodi nadležni za zaštitu prirode i spomenika kulture i drugo); Turistička organizacija Srbije, Nacionalna korporacija za razvoj turizma; Privredna komora Srbije (Regionalna privredna komora Kraljevo i Regionalna privredna komora Užice) – Udruženje za ugostiteljstvo i turizam; Udruženje banjskih i klimatskih mesta Srbije; Planinarski savez Srbije; Smučarski savez Srbije; Lovački savez Srbije; Gorska služba spasavanja; regionalne razvojne agencije (novi subjekti), uprave i službe opština/gradova; upravljači turističkih prostora; Turističke organizacije gradova i opština/Turističke organizacije destinacija (alternativno – postojeći ili novi subjekti) u saradnji sa RRA Zlatibor i RAPER Raškog i Moravičkog upravnog okruga; destinacijska menadžment organizacija/kompanija; organi upravljanja obuhvaćenih opština/gradova; lokalna turistička udruženja/društva i zadruge; NVO, privatni investitori kao nosioci komercijalnih ulaganja u razvoj svih vidova turizma i drugo.

Razvoja ljudskih resursa, mreže naselja i javnih službi: ministarstva nadležna za rad, finansije, prosvetu, zdravlje, socijalnu politiku, kulturu, izgradnju objekata, saobraćaj, telekomunikacije, zaštitu životne sredine, prostorno planiranje, vodoprivredu, ekonomiju i regionalni razvoj, trgovinu i usluge, nacionalni investicioni plan; Fond za razvoj Republike Srbije, Nacionalni savet za regionalni razvoj; Nacionalna služba za zapošljavanje i drugo; organi upravljanja obuhvaćenih opština/grada; republičke, regionalne i opštinske/gradske javne ustanove u domenu zdravstva, obrazovanja, kulture i socijalne zaštite; RRA Zlatibor i RAPER Raškog i Moravičkog upravnog okruga, republička i opštinska/gradska javna preduzeća, direkcije i fondovi za izgradnju, razvoj saobraćajne i druge infrastrukture i objekte zajedničke komunalne potrošnje; lokalni saveti za razvoj ljudskih resursa (predstavnici lokalne vlasti, poslodavaca i reprezentativnih sindikata, strukovnih udruženja, školskih institucija, naučno-istraživačkih organizacija, udruženja); privatni sektor i NVO.

Održivog razvoja saobraćaja i saobraćajne infrastrukture: ministarstva nadležna za infrastrukturu, životnu sredinu, prostorno planiranje i izgradnju objekata, JP „Putevi Srbije”, AD „Železnice Srbije”, republički fondovi (za razvoj, regionalni razvoj, životnu sredinu i drugo); RRA Zlatibor i RAPER Raškog i Moravičkog upravnog okruga, opštinske/gradske uprave i javna preduzeća/organizacije nadležene za opštinske puteve.

Zaštite i održivog korišćenja voda i razvoja vodoprivredne infrastrukure: ministarstva nadležna za vodoprivredu, energetiku, šumarstvo, životnu sredinu, prostorno planiranje i izgradnju objekata; Republička direkcija za vode Republike Srbije pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede; JP „Srbijavode”- Vodoprivredni centar (VPC) „Morava”-Niš i VPC Sava-Dunav, JP „Elektroprivreda Srbije”, „Srbijašume”, RRA Zlatibor i RAPER Raškog i Moravičkog upravnog okruga, javna komunalna preduzeća za vodovod i kanalizaciju kao i elektrodistribucije obuhvaćenih opština/grada, organi upravljanja obuhvaćenih opština/grada; privatni investitori (za realizaciju MHE, ribnjaka i drugo).

Razvoja energetike i energetske infrastrukture: ministarstva nadležna za energetiku, zaštitu životne sredine i vodoprivredu, organi upravljanja obuhvaćenih opština/grada, JP „Elektromreža Srbije”, JP „Elektroprivreda Srbije”, ED „Kraljevo”, ED „Čačak”, ED „Užice”, JP „Srbijagas”, NIS, RRA Zlatibor i RAPER Raškog i Moravičkog upravnog okruga, i drugi akteri u javnom i privatnom sektoru.

Razvoja telekomunikacija i poštanskog saobraćaja: ministartsvo nadležno za telekomunikacije, JP „Pošte Srbije”, AD „Telekom Srbija”, Telenor, VIP Mobile i drugi operateri koji u međuvremenu dobiju licence, Radio televizija Srbije, lokalne televizijske i radio stanice, organi upravljanja obuhvaćenih opština/grada.

Razvoja komunalne infrastrukture: ministarstvo nadležno za zaštitu životne sredine i prostorno planiranje sa odgovarajućim upravama, direkcijama i agencijama; stručne organizacije za ispitivanje otpada; organi upravljanja obuhvaćenih opština/gradova i javna preduzeća/organizacije nadležene za komunalne poslove; i drugi akteri u javnom i privatnom sektoru, preduzeća ili kompanije za upravljanje komunalnim otpadom, NVO i drugo.

Zaštite životne sredine: ministarstva nadležna za zaštitu životne sredine, prostorno planiranje, poljoprivredu, šumarstvo, vodoprivredu, infrastrukturu, rudarstvo i energetiku sa odgovarajućim upravama, direkcijama i agencijama u prvom redu Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”; organi upravljanja obuhvaćenih opština/grada (opštinske uprave za zaštitu životne sredine, Zavod za javno zdravlje Užice, Zavod za javno zdravlje Čačak); RRA Zlatibor i RAPER Raškog i Moravičkog upravnog okruga, privredni subjekti, NVO.

Zaštite prirode i prirodnih vrednosti: ministarstvo nadležno za poslove životne sredine, Zavod za zaštitu prirode Srbije, upravljači zaštićenih područja, teritorijalno nadležne opštinske/gradske uprave, NVO.

Zaštite nepokretnih kulturnih dobara: ministarstvo nadležno za kulturu, Zavod za zaštitu spomenika kulture Kraljevvo, nadležne opštinske/gradske uprave, opštinske/gradske javne ustanove kulture, privatni sektor, nevladine organizacije, regionalne i opštinske/gradske turističke organizacije.

2. Smernice za izradu planskih dokumenata i druge razvojne dokumentacije za područje Prostornog plana

Prostorni plan će se sprovoditi razradom planskih rešenja i propozicija prostornim planovima područja posebne namene, prostornim planovima jedinica lokalne samouprave, urbanističkim planovima i sektorskim planovima i programima u skladu sa zakonom.

2.1. Donošenje prostornih i urbanističkih planova

Prostorni plan područja izvorišta vodosnabdevanja regionalnog podsistema „Rzav” („Službeni glasnik RS”, broj 131/04), Prostorni plani područja posebne namene specijalnog rezervata prirode „Uvac” („Službeni glasnik RS”, broj 83/10), Prostorni plan područja posebne namene Parka prirode „Golija” („Službeni glasnik RS”, broj 16/09), Prostorni plan područja posebne namene Nacionalnog parka „Tara” („Službeni glasnik RS”, broj 100/10), Prostorni plan područja posebne namene infrastrukturnog koridora Beograd – Južni Jadran, deonica Beograd-Požega („Službeni glasnik RS”, broj 37/06) usklađeni su sa ovim prostornim planom i mogu se primenjivati u celosti.

Na osnovu ovog prostornog plana Vlada Republike Srbije doneće do kraja 2016. godine:

Prostorni plan područja posebne namene infrastrukturnog koridora Beograd – Južni Jadran, deonica Požega-granica Republike Crne Gore;

Prostorni plan područja posebne namene infrastrukturnog koridora autoputa E-761 deonica Kraljevo – Čačak – Požega – Užice – granica BiH (deo područja Prostornog plana);

Prostorni plan područja posebne namene Drinskog pojasa (deo područja Prostornog plana);

Prostorni plan područja posebne namene turističke destinacije Zlatibor-Zlatar (sa slivnim područjem akumulacija Kokin Brod i Vrutci);

Prostorni plan područja posebne namene Pešterske visoravni (sa slivnim područjem akumulacije Bela Voda-Sjenica, koji će obuhvatiti deo područja Prostornog plana);

Prostorni plan područja posebne namene planine Jadovnik;

Prostorni plan područja posebne namene Valjevskih planina (deo područja Prostornog plana);

Prostorni plan područja posebne namene slivova akumulacija Rokci, Kumanica i Dubravica (Ivanjica);

Prostorni plan područja posebne namene sliva akumulacije Bela stena (Kraljevo i Čačak);

Prostorni plan područja posebne namene za Ovčarsko – Kablarsku klisuru;

Prostorni plan područja posebne namene sliva akumulacije Seča reka (Kosjerić); i

Prostorni plan područja posebne namene za izgradnju RHE Bistrica.

Prostorni planovi područja posebne namene će biti usklađeni sa ovim prostornim planom, s tim da će se na području Zlatiborskog i Moravičkog upravnog okruga primenjivati koncepcije, režimi zaštite i korišćenja prostora i planska rešenja za posebne namene koje se utvrde navedenim prostornim planovima.

Razradu ovog prostornog plana i navedenih prostornih planova područja posebne namene na nivou urbanističkog plana utvrdiće ministarstva nadležna za životnu sredinu, prostorno planiranje, ekonomiju, regionalni razvoj (za građevinska područja mesta za odmor, komplekse skijališta i druge turističke ponude), infrastrukturu (za neposredni pojas koridora infrastrukture), kulturu (za zone NKD od izuzetnog značaja) poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu (za delove uže zone sanitarne zaštite vodoakumulacija) i nadležne stručne službe upravnih okruga, opština/gradova, RRA Zlatibor i RAPER Raškog i Moravičkog upravnog okruga.

U skladu sa odredbama Zakona o planiranju i izgradnji („Službeni glasnik RS”, br. 72/09, 81/09 – ispravka, 64/10 – US i 24/11) nadležne skupštine obuhvaćenih opština/gradova uskladiće u celosti prostorne planove jedinica lokalne samouprave opštine/grada za teritorije svojih opština/gradova sa planskim koncepcijama, rešenjima i propozicijama ovog prostornog plana u zakonom utvrđenom roku. Do usklađivanja, važeći prostorni i urbanistički planovi se mogu primenjivati u delovima koji nisu u suprotnosti sa planskim koncepcijama, rešenjima i smernicama Prostornog plana.

Prioritet u pripremanju i donošenju urbanističkih planova, imaće sedišta opština/gradova, banjska i druga turistička mesta, mikrorazvojni centri (posebno u pograničnim područjima), prostorne kulturno-istorijske celine, zone izgradnje za industriju, MSP i infrastrukturnih sistema (posebno od regionalnog značaja) čiji će razvoj podsticati Republika Srbija.

Na osnovu Zakona o zaštiti životne sredine (čl. 35. i 36.), Zakona o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu i Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu, u toku implementacije Prostornog plana obavezna je izrada strateških procena uticaja na životnu sredinu za prioritetne prostorne planove područja posebne namene, prostorne planove jedinica lokalne samouprave i odgovarajuće urbanističke planove (za opštinske/gradske centre, mesta za odmor i komplekse skijališta i drugo).

Za ostale urbanističke planove odluka o pristupanju ili ne pristupanju izradi strateške procene donosi se u skladu sa odredbama iz članova 5, 6. i 9. Zakona o strateškoj proceni uticaja, ukoliko se konkretnim planom uspostavlja okvir za odobravanje budućih razvojnih projekata za koje je propisana obaveza procene uticaja na životnu sredinu, odnosno da se može tražiti procena uticaja na životnu sredinu kada se nalaze u obuhvatu zaštićenog područja i planiranih za zaštitu prirodnih vrednosti, odnosno ako se na drugom obuhvaćenom području planiraju dva ili više projekata obuhvaćenih Uredbom o projektima za koje se izrađuje studija o proceni uticaja na životnu sredinu.

2.2. Sprovođenje prostornog plana u regionalnim i sektorskim planovima i programima

Razvojni dokumenti regionalnog razvoja za celo ili delove područja Zlatiborskog i Moravičkog upravnog okruga usklađuju se, u skladu sa Zakonom o regionalnom razvoju, sa ovim prostornim planom.

Sprovođenje i razradu planskih koncepcija, rešenja i propozicija utvrđenih Prostornim planom u sektorskim planovima i programima u skladu sa zakonom obezbeđuju:

ministarstvo nadležno za vodoprivredu, odnosno Republička direkcija za vode, u saradnji sa JVP „Srbijavode”, VPC „Morava”-Niš i VPC Sava-Dunav, subjektima razvoja hidro-enertetskih sistema i nadležnim opštinama/gradovima: usklađivanjem godišnjih programa izgradnje, rekonstrukcije i održavanja vodoprivrednih objekata i faznog razvoja Zapadnomoravsko-rzavskog regionalnog sistema sa tri podsistema i Ibarsko-šumadijskog regionalnog sistema za obezbeđenje vode najvišeg kvaliteta i Zapadnomoravskog rečnog sistema i Rečnog sistema Drine sa Limom za obezbeđenje voda za tehničke potrebe; izradom odgovarajućih Studija o snabdevanju vodom najvišeg kvaliteta i odvođenju otpadnih voda; izradom elaborata sanitarne zaštite za slivove postojećih i planiranih akumulacija; izradom projekta antierozione zaštite za slivove postojećih i planiranih akumulacija; izradom projekata regulacije reka i uređenja rečnih korita (sa kojim se usklađuju projekti eksploatacije rečnog nanosa); donošenjem programa monitoringa kvaliteta vode u slivovima Moravice, Velikog Rzava, Zapadne Morave, Uvca, Lima i drugo, a u saradnji sa ministarstvom nadležnim za zaštitu životne sredine donošenjem programa zaštite voda u tim slivovima;

skupštine obuhvaćenih opština/grada donošenjem srednjoročnih i godišnjih programa razvoja vodovodne i kanalizacione infrastrukture; planova i dvogodišnjih programa upravljanja otpadom i odlukama o komunalnom redu;

skupštine obuhvaćenih opština/gradova, u saradnji sa ministarstvom nadležnim za vodoprivredu, donošenjem plana za proglašenje erozionih područja na teritoriji opština/gradova i plana odbrane od bujičnih poplava na vodotokovima van sistema redovne odbrane od poplava;

skupštine obuhvaćenih opština/gradova u saradnji sa ministarstvom nadležnim za poljoprivredu, asocijacijama poljoprivrednih proizvođača i vlasnicima zemljišta – ispitivanjem agropedoloških osobina zemljišta; donošenjem integralnih programa zaštite, korišćenja i uređenja poljoprivrednog zemljišta, programa razvoja stočarstva, programa razvoja voćarstva i povrtarstva, programa obnove pašnjačkog stočarenja, programa razvoja organske, tj. ekološke proizvodnje hrane i drugo;

skupštine obuhvaćenih opština/gradova, u saradnji sa nadležnim ministarstvima, mesnim zajednicama, privatnim sektorom i nevladinim organizacijama, utvrđivanjem lokalne politike zdravstvene zaštite, socijalne zaštite, razvoja kulture i fizičke kulture i donošenjem akta o mreži objekata dečjih vrtića i osnovnih škola u opštinama/gradovima;

skupštine obuhvaćenih opština/gradova, uz pomoć nadležnog ministarstva, turističkih organizacija i turoperatera, različitih nevladinih i drugih organizacija, donošenjem programa razvoja turizma sa predinvesticionim studijama (opravdanosti), programa promotivnih aktivnosti, programa uređenja i opremanja građevinskog zemljišta na turističkim prostorima, programa edukacije stanovništva i njihovog uključivanja u organizaciju turističkih programa, i drugo;

JP za gazdovanje šumama „Srbijašume”: revizijom opštih osnova gazdovanja šumama za Limsko, Tarsko-Zlatiborsko, Šumadijsko i Golijsko šumsko područje, Nacionalni park „Taru” i Park prirode „Goliju”; u saradnji sa vlasnicima zemljišta izradom programa gazdovanja šumama i pošumljavanja zemljišta u privatnom vlasništvu kojima bi se pouzdanije utvrdilo stanje ovih šuma, a planovima gazdovanja uvažili opšti zaštitni i posebni posednički interesi za svaki deo šume; izradom i realizacijom Programa antierozivnog uređenja područja (naročito slivova regionalnih izvorišta voda i površina u okviru sektora planiranih skijališta);

Lovački savez Srbije i korisnici lovnog područja revizijom, odnosno donošenjem lovnih osnova za gazdovanje lovnim područjem i lovištima i godišnjih planova gazdovanja lovištima u obuhvatu ovog prostornog plana;

Korisnici ribarskih područja – donošenjem srednjoročnih i godišnjih programa unapređenja ribarstva;

JP „Putevi Srbije”, u saradnji sa nadležnim opštinskim/gradskim upravama, usklađivanjem srednjoročnih i godišnjih programa izgradnje, rehabilitacije i održavanja državnih puteva;

nadležne opštinske/gradske uprave, odnosno opštinske/gradske direkcije/zavodi nadležni za puteve, usklađivanjem srednjoročnih i godišnjih programa razvoja opštinskih puteva;

JP „Elektroprivreda Srbije”, u saradnji sa JP za distribuciju električne energije „Elektro Srbija”, ED „Čača” – ED „Užice” usklađivanjem srednjoročnih planova, odnosno dvogodišnjih programa razvoja energetike, odnosno distribucije električne energije;

skupštine obuhvaćenih opština/gradova donošenjem planova razvoja energetike kojima se utvrđuju potrebe za energijom na području opština/gradova, uslovi i način obezbeđivanja neophodnih energetskih kapaciteta i donošenjem programa racionalnog korišćenja energije;

rudarska preduzeća, koja vrše istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina, u saradnji sa nadležnim republičkim organima, skupštinama obuhvaćenih opština/gradova, privrednim komorama doneće, uz saglasnost Vlade Republike Srbije, posebne srednjoročne programe razvoja i sanacije za delove područja na kojima je završena ili predstoji eksploatacija mineralnih sirovina;

skupštine obuhvaćenih opština/gradova donošenjem srednjoročnog plana zaštite od buke, programa i plana monitoringa životne sredine (vazduha, buke, zemljišta i drugo) i programa praćenja dokumentacije o strateškim procenama uticaja planova i procenama uticaja projekata na životnu sredinu;

upravljači zaštićenih područja donošenjem plana upravljanja i godišnjih programa upravljanja zaštićenim područjima;

nadležne opštinske/gradske uprave, u saradnji s ministarstvom nadležnim za zaštitu životne sredine, realizacijom akcionih programa zaštite životne sredine za područje opštine/gradova preko lokalnih Agendi 21 (tzv. LEAP);

Regionalni centar za životnu sredinu za Centralnu i Istočnu Evropu (REC) i druge NVO – angažovanjem na iniciranju, izradi i primeni programa i projekata održivog razvoja i zaštite;

Republički zavod za zaštitu spomenika kulture i Zavod za zaštitu spomenika kulture u Kraljevu, u saradnji s nadležnim opštinskim/gradskom upravama i privatnim sektorom, utvrđivanjem srednjoročnih i godišnjih programa istraživanja i zaštite nepokretnih kulturnih dobara;

RRA Zlatibor i RAPER Raškog i Moravičkog upravnog okruga u saradnji s nadležnim opštinskim/gradskim upravama, donošenjem godišnjih programa razvoja, izgradnje i uređenja područja Zlatiborskog upravnog okruga i Moravičkog upravnog okruga, čiji je cilj materijalno poboljšanje uslova lokalnog stanovništva i suprotstavljanje tzv. novom ili tranzicionom siromaštvu i drugo.

Planska rešenja preispitaće se i bliže odrediti (za objekte iz čl. 133 Zakona o planiranju i izgradnji) izradom prethodnih studija i studija opravdanosti, u skladu sa navedenim Zakonom.

3. Mere i instrumenti za sprovođenje plana

Efikasnost sprovođenja Prostornog plana uslovljena je obezbeđenjem koordinacije predviđenih aktivnosti i različitih aktera/učesnika. Polazi se od iskustava zemalja EU da se uspešna koordinacija može obezbediti primenom multisektorskog pristupa – kombinacije mera i instrumenata različitih politika prema tematskim oblastima i problemima koji se planom rešavaju, kao i uspostavljanjem institucionalno-organizacionih aranžmana i partnerstva na različitim relacijama (javni-privatni sektor, javne-nezavisne institucije/organizacije, nivo upravljanja-javnost i drugo).

Osnovne mere i instrumenti različitih politika za implementaciju rešenja Prostornog plana za period do 2016. godine bazirani su na postojećem sistemu upravljanja u Srbiji, a u određenoj meri se sugerišu mere i instrumenti koji će, prema očekivanjima, u ovom periodu biti definisani i primenjivani tokom faza pristupanja EU.

Pri tome se ima u vidu da je Evropska komisija uvela pretpristupni instrument (IPA – Instrument for Pre-accession Assistance). IPA u sebi sadrži pet osnovnih komponenti: (1) podrška u tranzicionom procesu i izgradnja institucija; (2) regionalna i prekogranična saradnja; (3) regionalni razvoj; (4) razvoj ljudskih resursa; i (5) ruralni razvoj; gde će za svaku od navedenih komponenti biti obezbeđeni posebni fondovi. Komponente 1. i 2. namenjene su zemljama potencijalnim kandidatima, dok su komponente od 1. do 5 namenjene zemljama kandidatima. Zemljama potencijalnim kandidatima za članstvo u EU biće omogućeno korišćenje sredstava iz fondova prve dve komponente, uz otvorenu mogućnost da se iz tih sredstava finansiraju i programi/projekti iz preostale tri komponente. Jedan od zadataka u efikasnoj upotrebi fondova EU je i uspešno programiranje i predlaganje projekata za finansiranje iz sredstva EU, među kojima su i pojedini projekti nominovani u poglavlju IV Prostornog plana, deo 1.1. Prioritetne aktivnosti na implementaciji.

Polazeći od predhodnih stavova, mere i instrumenti za implementaciju Prostornog plana su otvoreni za usklađivanje s promenama sistema upravljanja i planiranja u Srbiji u toku sprovođenja ovog prostornog plana.

3.1. Mere i instrumenti različitih politika

Polazeći od koordinirajuće, kontrolne i kofinansirajuće uloge nacionalnog nivoa odlučivanja (princip partnerstva) pri sprovođenju teritorijalnih razvojnih planova (princip supsidijarnosti), prioritetna planska rešenja podržavaće se različitim merama i instrumentima. Razvoj Zlatiborskog upravnog okruga i Moravičkog upravnog okruga ne može se odvijati na adekvatan način bez ostvarivanja sinergijskih učinaka koji proizlaze iz intraregionalnih funkcionalnih veza i interregionalnih veza i transgranične saradnje (bliže definisanih u poglavlju II Principi, ciljevi i opšta koncepcija regionalnog prostornog razvoja, podpoglavlje 4. Koncepcija regionalnog prostornog razvoja).

3.1.1. Mere i instrumenti opšte ekonomske politike za podsticanje regionalnog razvoja i ravnomernog teritorijalnog razvoja

Ustanovljavanje mera i instrumenata opšte ekonomske politike smatra se značajnim za sva planinska i pogranična područja u Srbiji (kojima pripada veći deo područja Prostornog plana), naročito za 6 nerazvijenih opština (od ukupno 12 opština i dva grada), zone zaštite prirodnih vrednosti, slivove izvorišta voda, turističke prostore na planinskom području i drugo. To su, u prvom redu, sledeće mere i instrumenti:

osiguranje (Fond za razvoj Republike Srbije) i davanje povoljnih dugoročnih kredita i poreskih podsticaja za privatizaciju i razvoj MSP, s najvećim stepenom osiguranja i najnižim kamatnim stopama, za otvaranje novih radnih mesta i početnike koji prvi put započinju proizvodnju, ili za pružanje deficitarnih usluga;

korišćenje sredstava Fonda za razvoj Republike Srbije za subvencioniranje i podsticanje otvaranja novih radnih mesta i zapošljavanje mlađeg i ženskog dela populacije;

uspostavljanje međuopštinske saradnje u pogledu: zajedničkog konkurisanja i lobiranja za razvojna sredstva i finansiranje projekata infrastrukture (komunalne, saobraćajne i privredne od interesa za dve i više opština/gradova) i klastersko udruživanje; koordinisanje aktivnosti, u saradnji sa RRA Zlatibor i RAPER Raškog i Moravičkog upravnog okruga sa privrednim subjektima i institucijama na nacionalnom i regionalnom nivou; (opštinske uprave Bajine Bašte, Nove Varoši, Priboja, Ivanjica; Prijepolje i Sjenica treba intenzivno da sarađuju, na dobijanju statusa prvog ranga u okviru politike podsticanja razvoja nedovoljno razvijenih područja republičkog, sa Savetom za regionalni razvoj i regionalne kapitalne investicije);

povoljni dugoročni krediti i poreski podsticaji za razvojno opredeljene poljoprivredne proizvođače, kao i dodatne stimulacije za mlade i proizvođače koji preuzimaju napuštena i staračka gazdinstva i/ili uvode metode organske proizvodnje;

povoljni krediti i poreski podsticaji za modernizaciju i izgradnju objekata za otkup mleka, otkup i primarnu preradu voća, šumskih plodova, lekovitog i aromatičnog bilja; za pružanje usluga veterinarske i savetodavne poljoprivredne službe i tehničkih servisa u privatnom sektoru;

formiranje fonda za osiguranje kredita za poljoprivredu, koji će omogućiti korišćenje dugoročnih bankarskih kredita pod povoljnim uslovima za: nabavku poljoprivredne mehanizacije, opreme i repromaterijala; obnove stočnog fonda, izgradnje i opremanja stočnih farmi; obnovu i podizanje višegodišnjih zasada i uvođenje međunarodno priznatih standarda i sistema kvaliteta;

povoljni dugoročni krediti, subvencije i poreski podsticaji za izgradnju i modernizaciju turističke infrastrukture i suprastrukture (za ulaganja u pribavljanje i uređenje građevinskog zemljišta, komunalno opremanje, izgradnju i rekonstrukciju objekata seoskih turističkih domaćinstava za turistički smeštaj, izgradnju turističke infrastrukture i suprastrukture);

povoljni dugoročni krediti, subvencije i poreski podsticaji privatnom sektoru za pružanje usluga javnih službi;

investicioni programi i sredstava iz stranih donacija za projekte razvoja i promociju poljoprivrede, sela, seoskog turizma, ruralne infrastrukture, OIE, tradicionalne arhitekture i zaštićenih i planiranih za zaštitu prirodnih vrednosti;

povoljni dugoročni krediti i poreski podsticaji za privatni sektor i vlasnike nepokretnosti za ulaganja u sprovođenje mera zaštite i uređenja poljoprivrednog zemljišta i šuma u skladu s režimima zaštite prirodnih vrednosti i izvorišta voda, integralnim programima uređenja poljoprivrednog zemljišta i pašnjaka i programima gazdovanja šumama; kao i mera zaštite i prezentacije prirodnih vrednosti i nepokretnih kulturnih dobara;

povoljni dugoročni krediti za privatni sektor i vlasnike nepokretnosti za ulaganja u prikupljanje i prečišćavanje otpadnih voda, prikupljanje i deponovanje komunalnog otpada, korišćenja OIE i drugih mera zaštite životne sredine i izvorišta.

Kako je smanjenje regionalnih neravnomernosti i siromaštva među ključnim ciljevima razvoja Republike Srbije, budući da su regionalne disproporcije među najvećim u Evropi, može se očekivati značajna finansijska podrška Republike i EU razvoju područja Prostornog plana (posebno Zlatiborskog upravnog okruga) u ostvarivanju cilja da se do 2016. godine indeks razvojne ugroženosti smanji. Naznačene mere i instrumente opšte ekonomske politike, kao podršku najnerazvijenijem području Republike Srbije, trebalo bi da ustanove i sprovode ministarstva nadležna za finansije, privredu, turizam i poljoprivredu, kao i nadležni republički fondovi, republičke i regionalne agencije (za razvoj i drugo) i to: direktnim državnim ulaganjima iz budžeta Republike Srbije i subvencijama za aktiviranje celokupnog ekonomskog potencijala regiona; obezbeđivanjem povlašćenog pristupa izvorima finansiranja, carinskim, izvoznim i drugim olakšicama, podsticajima za partnerstvo javnog i privatnog sektora i slično; obezbeđenje uslova za privlačenje stranih direktnih investicija i donacija.

3.1.2. Mere i instrumenti drugih politika

Zaštita i održivo korišćenje voda i razvoj vodoprivredne infrastrukture:

uspostavljanje pouzdanog mernog sistema i monitoring sistema (sa merenjem protoka u svim granama sistema, registrovanjem vodnih bilansa registrovane i neregistrovane potrošnje i kontrolom svih ključnih tačaka u mreži), radi obezbeđenja potpune hidrauličke osmotrivosti sistema; formiranje prodajne cena vode u skladu sa Strategijom dugoročnog razvoja vodoprivrede Srbije (kojom je utvrđeno da cena pokrije sve troškove proste reprodukcije sistema, troškove zaštite izvorišta, kao i deo troškova proširene reproducije, oko 30%, koji podrazumeva dalji razvoj sistema);

obezbeđenje i udruživanje sredstava iz budžeta Republike Srbije, Nacionalnog investicionog plana i budžeta obuhvaćenih opština/gradova u sektoru vodoprivrede i zaštite životne sredine za finansiranje rekonstrukcije vodovoda i razvoja vodovoda, obnove i proširenja postojećih kanalizacionih sistema, izgradnje PPOV (naselja i regionalnih deponija, uz uslov efektivnosti BPK ≤ 4 mg O2/l) i ruralnu sanitaciju naselja u užoj i široj zoni sanitarne zaštite akumulacija;

uspostavljanje monitoringa parametara kvaliteta vode u vodoakumulacijama, njihovim pritokama i drugim značajnijim vodotocima na području Prostornog plana, s matematičkim modelom za prognozu kvaliteta vode koji obezbeđuje Republička direkcija za vode, u saradnji s JVP „Srbijavode” i nadležna opštinska/gradska javna komunalna preduzeća;

realizacija posebnih programa i sistema za ostvarivanje pune bezbednosti područja nizvodno od vodoakumulacija, koje obezbeđuje držalac objekata;

pojačan nadzor nad sprovođenjem mera sanitarne zaštite izvorišta (posebno vodoakumulacija od eutofikacije), radom objekata i postrojenja za prečišćavanje i distribuciju vode za piće i objekata i postrojenja za prikupljanje i prečišćavanje otpadnih komunalnih i zagađenih atmosferskih voda (uz postepeno ukidanje parcijalnih izliva kolektora otpadnih voda u vodotoke mimo PPOV), koji obezbeđuju ministarstva nadležna za sanitarnu zaštitu, vodoprivredu (tj. Republička direkcija za vode), zaštitu životne sredine i nadležne opštinske/gradske uprave.;

zabrana izgradnje novih privrednih, stambenih i drugih objekata, širenja postojećih objekata, vođenja infrastrukturnih sistema u plavnim zonama koje su ugrožene velikim vodama;

Održivi razvoj turizma:

ekonomske mere – podsticanje i usmeravanje razvoja turizma kroz monetarne i fiskalne instrumente. Monetarni instrumenti su: obezbeđenje i udruživanje direktnih državnih ulaganja iz budžeta, kao i iz budžeta opština/gradova, NIP-a i drugih fondova, privlačenje stranih donatorskih sredstava, razvojni krediti i subvencionirane kamate i drugo za izradu i sprovođenje programa razvoja turizma obuhvaćenih opština/gradova, pribavljanja i uređenja građevinskog zemljišta, razvoja turističke infrastrukture i suprastrukture i drugo. Fiskalni instrumenti su: oslobađanje ili smanjenje poreza na dobit, oslobađanje ili smanjenje poreza na novozaposlene, diferencirane boravišne takse, diferencirane turističke naknade, penali za izgradnju neadekvatnih kapaciteta na prioritetnim turističkim lokacijama, prenošenje gubitaka u naredne godine, ubrzana amortizacija, koncesije, niže carine na uvoz opreme i drugo;

organizaciono-institucionalne mere – modeli ugovornog povezivanja/organizovanja, odnosno različiti vidovi klasterskog i destinacijskog udruživanja (republičkih, regionalnih i lokalnih) turističkih subjekata, u kreiranju ponude turističkih prostora/destinacija jugozapadne Srbije; izbor upravljača i kontrolu efikasnosti upravljanja održivim razvojem turizma, realizacijom programa razvoja turizma i projekata razvoja turističke infrastrukture i suprastrukture, odnosno uređenjem građevinskih područja/lokacija turističkih destinacija;

pravne i planske mere/instrumenti – definišu integralno planiranje razvoja turizma, rezervaciju prostora turističkih prostora od republičkog značaja, održivo korišćenje turističkih prostora i poslove od posebnog značaja za razvoj turizma, licenciranje i utvrđivanje standarda i drugo.

Razvoj mreže naselja i javnih službi:

formiranje baze podataka o građevinskom zemljištu i objektima, koju obezbeđuju opštinske/gradske uprave i lokalne direkcije/zavodi nadležni za građevinsko zemljište, u saradnji sa Republičkim geodetskim zavodom (dalje: RGZ) i Republičkom upravom prihoda;

formiranje i razvoj regionalnih i lokalnih informacionih i monitoring sistema o planskim dokumentima i prostoru koje obezbeđuju opštinske/gradske uprave u saradnji sa ministarstvom nadležnim za planiranje i izgradnju prostora, Republičkom agencijom za prostorno planiranje, RGZ, RRA Zlatibor i RAPER Raškog i Moravičkog upravnog okruga;

poboljšanje koordinacije opštinskih/gradskih javnih preduzeća za komunalne delatnosti, direkcija/zavoda (za urbanizam, građevinsko zemljište, puteve) i opštinskih/gradskih uprava (urbanističke, građevinske, katastra i druge službe) u pogledu objedinjavanja aktivnosti na pribavljanju, uređenju i davanju pod zakup građevinskog zemljišta u javnoj svojini, izgradnju i održavanje objekata komunalne infrastrukture, naročito u centrima u mreži naselja, započetim i iniciranim zonama izgradnje u zaštićenim područjima i turističkim kompleksima, centrima i naseljima, privrednim zonama;

celovita transformacija sistema upravljanja i finansiranja uređenja građevinskog zemljišta – počev od utvrđivanja građevinskog zemljišta, preispitivanja i diferencijacije postojećih naknada za korišćenje građevinskog zemljišta u odnosu na stvarne pogodnosti korišćenja lokacija i naknada za uređivanje građevinskog zemljišta u odnosu na podsticanje ili ograničavanje pojedinih namena i aktivnosti i izgradnje prostora, kao i odgovarajuće poreske olakšice i subvencije za finansiranje objekata komunalne infrastrukture;

objedinjeno i koordinirano korišćenje sredstava koja se izdvajaju iz budžeta Republike Srbije preko nadležnih ministarstava i sredstava javnih prihoda obuhvaćenih opština/gradova za razvoj javnih službi, uz obezbeđenje stimulacija privatnom sektoru za realizaciju planskih prioriteta u tom domenu i konkurisanje za korišćenje sredstava predpristupnog instrumenta IPA Evropske unije (u okviru komponente 4 i 5) i sredstava Svetske banke za programe socijalne i zdravstvene zaštite;

intersektorska koordinacija i razvoj integrisanih programa razvoja mreže usluga i objekata javnih službi, u prvom redu zdrastvene i socijalne zaštite, obrazovanja i kulture i drugo.;

uključivanje privatnog sektora u pružanje usluga javnih službi i korišćenje objekata u javnoj svojini.

Održivi razvoj privrede i MSP:

kreiranje povoljnog privrednog ambijenta u funkciji razvoja sektora MSP i preduzetništva kroz stvaranje efikasne administracije (smanjenje administrativne procedure) u pravcu formiranja „one stop shop” (sve na jednom mestu) i pružanja on – line usluga i servisa;

razvoj finansijskog sistema na lokalnom, regionalnom i republičkom nivou za intenzivnije korišćenje tekućih podsticajnih mera za razvoj MSP i preduzetništva (pristup izvorima finanisiranja kod podsticanje mikrokredita za početnike – „start up” kredite kao i pristup finansijskim sredstvima za unapređenje poslovanja postojećih MSP);

preduzimanje niza podsticajnih mera na opštinskom/gradskom nivou u pospešivanju razvoja privatnog preduzetništva (poreske olakšice, obezbeđivanje lokacija, stimulativne mere komunalne politike i politike cena građevinskog zemljišta, organizovanje obuke i kurseva za zainteresovane preduzetnike i druge mere);

obezbeđenje uslova za privlačenje investicija/izvora finansiranja (domaćih i stranih) – bankarskih kredita, finansijskih zajmova, strateških partnera i investitora (uz povoljnu lokalnu regulativu); stvaranje aktivne, stabilne i sigurne klime za investicije i nalaženje strateških partnera za restrukturiranje velikih sistema i razvoj sektora MSP i preduzetništva po modernim tržišnim standardima;

podizanje nivo znanja i sposobnosti u MSP reformom stručnog obrazovanja, edukacijom preduzetnika, zaposlenih i nezaposlenih, promocijom preduzetništva, podrškom u promociji i povezivanju sa partnerima, istraživanju tržišta, podrška transferu tehnologije i uvođenju strandarda i slično;

obezbeđenje koordinacije, monitoringa i upravljanja privrednim razvojem na opštinskom/gradskom i regionalnom nivou kroz osnivanje i saradnju opštinskih/gradskih i regionalnih kancelarija/razvojnih institucija, RRA Zlatibor i RAPER Raškog i Moravičkog upravnog okruga: podrška samozapošnjavanju i razvoju MSP i preduzetništva, razvoj saradnje javnog i privatnog sektora; kontaktiranje potencijalnih finansijera (državni fondovi i agencije, lokalni privrednici i preduzetnici i inostrani strateški partneri za finansiranje atraktivnih projekata od interesa za opštine/gradove); organizacija izrade potrebne planske i tehničke dokumentacije i istraživanja, programa, projekcija i biznis planova koji će konkurisati za sredstva različitih fondova, kao što su NIP, SIEPA, uključujući i sredstva predpristupnog instrumenta IPA Evropske unije i evropskih institucija (Evropska banka za obnovu i razvoj-EBRD, Evropska agencija za rekonstrukciju-EAR, i drugo); efikasno rukovođenje budžetom lokalne zajednice, lokalnim ekonomskim razvojem, investicijama u razvojne projekte, interesnim povezivanjem lokalnih zajednica na regionalnom, nacionalnom i transgraničnom nivou.

Zaštita i korišćenje poljoprivrednog zemljišta i održivi razvoj poljoprivrede:

inoviranje, usaglašavanje i dosledno sprovođenje zakonskih i podzakonskih akata kojima se reguliše razvoj poljoprivrede i sela, posebno po pitanjima: uvođenja pravnog reda u vlasničke odnose; redefinisanja zadružne svojine u kategoriju privatne svojine zadrugara; sprečavanje usitnjavanja poljoprivrednih gazdinstava; stimulacija za ubrzavanje procesa smene generacija vlasnika, odnosno podmlađivanja nosioca porodičnih poljoprivrednih gazdinstava; sigurnosti dugoročnih prava zakupa zemljišta, mehanizacije i drugih poljoprivrednih fondova; i ubrzavanja procesa implementacije standarda kojima se reguliše proizvodnja i promet poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Evropskoj uniji;

obezbeđenje uslova za povoljnu kreditnu politiku za investiranje u: programe uređenja poljoprivredno-šumskog zemljišta u zonama zaštite prirodnih vrednosti, izvorišta voda i drugih posebno vrednih/osetljivih ekosistema; programe revitalizacije pašnjačkog stočarenja, uključujući sprovođenje ekološki prikladnih tehničkih, bioloških i poljoprivrednih melioracija livada i pašnjaka; i programe razvoja organske proizvodnje, posebno za zaštićena područja, izvorišta voda i turističke prostore;

obezbeđenje poreske podrške diversifikovanju seoske privrede i integralnom upravljanju prirodnim resursima, primenom sledećih mera: povećanjem privlačnosti pojedinih lokacija za privatne investitore; oročenom oslobađanju od poreza, kako za planiranu izgradnju turističkih objekata i drugih uslužnih delatnosti na selu, tako i za ulaganja u osnivanje malih i mikro preduzeća za otkup i preradu lokalnih poljoprivrednih proizvoda, otkup i primarnu preradu šumskih plodova, lekovitog i aromatičnog bilja, veterinarskih stanica, servisa za poljoprivrednu mehanizaciju i slično; poreskim stimulacijama za mlade poljoprivrednike koji preuzimaju napuštena i staračka gazdinstva, kao i za proizvođače koji uvode metode organske proizvodnje, ulažu u unapređenje integralne proizvodnje grožđa i vina, osnivaju matični zapat za pašnjačko stočarenje i slično; smanjenjem poreza na prenos apsolutnih prava korišćenja nepokretnosti pri kupovini poljoprivrednog zemljišta i napuštenih stambenih i ekonomskih zgrada u selima; smanjenjem/oslobađanjem od poreza na zakup poljoprivrednog zemljišta; i vremenski progresivnim povećavanjem poreza vlasnicima koji ne obrađuju, odnosno ne koriste poljoprivredno zemljište, u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu i rešenjima ovog prostornog plana;

obezbeđenje budžetske podrške Republike uvođenjem direktnih subvencija i podsticaja za ruralni razvoj, koji se odnose na: 1) održavanje i unapređenje poljoprivredne proizvodnje i plasmana; 2) obnovu i jačanje seoske infrastrukture; 3) razvoj i promociju ruralnih oblasti, zaštitu životne sredine i seoskih predela; i 4) razvoj i promociju organske proizvodnje; prioritetno je korišćenje sredstava za sledeće namene: pošumljavanje terena ugroženih erozijom; podrška integralnim projektima za ponovno uspostavljanje pašnih proizvodnih sistema u visokoplaninskim oblastima; košenje visokoplaninskih livada za pripremu sena; podrška integralnim projektima ruralnog razvoja; izgradnja i opremanje centara za razvoj sela, i slično; promovisanje i zaštita organskih proizvoda; promovisanje i zaštita lokalnih proizvoda; dogradnja i adaptacija objekata i nabavka opreme na gazdinstvima za bavljenje agro, ruralnim i drugim vidovima turizma, i drugo;

osnivanje regionalne agencije za ruralni razvoj za koordinaciju aktivnosti na izradi i primeni programa integralnog ruralnog razvoja, adekvatno pozicioniranje lokalnih razvojnih mogućnosti i povećanje konkurentske sposobnosti privrednih subjekata i lokalnih zajednica za korišćenje sredstava iz različitih javnih i privatnih, domaćih i stranih izvora.

Zaštita i korišćenje šuma, održivi razvoj šumarstva i lovstva:

obezbeđenje i udruživanje sredstava iz budžeta Republike Srbije, javnih preduzeća i budžeta obuhvaćenih opština/gradova u sektoru šumarstva i vodoprivrede s privatnim sektorom za finansiranje: unapređenja stanja postojećih šuma i povećanje stepena šumovitosti (JP za gazdovanje šumama „Srbijašume” i privatni vlasnici); pošumljavanja i održavanja šuma zaštitnog karaktera u slivovima izvorišta vodosnabdevanja (Republička direkcija za vode pri ministarstvu nadležnom za vodoprivredu, JVP „Srbijavode”, opštinske/gradske uprave i privatni vlasnici); zaštite i očuvanja prirodnih dobara i biodiverziteta (ministarstvo nadležno za životnu sredinu, upravljači zaštićenih područja, vlasnici nepokretnosti i nevladine organizacije); rekreativnog opremanja, održavanja šume u funkcionalnom stanju i obezbeđenja kompenzacionih površina za pošumljavanje zbog proseka šuma za planirana skijališta (ministarstvo nadležno za privredu, JP „Skijališta Srbije”, opštinske/gradske uprave i zainteresovani poslovni subjekti/investitori turističke infrastrukture); istraživanja i institucionalnog jačanja sektora (ministarstvo nadležno za nauku i tehnološki razvoj, ministarstvo nadležno za šumarstvo i JP za gazdovanje šumama „Srbijašume”); zaštite i uzgoja divljači (ministarstvo nadležno za šumarstvo, JP za gazdovanje šumama „Srbijašume”, Lovački savez Srbije i korisnici lovišta);

aktuelizacija katastra nepokretnosti, uspostavljanje i inoviranje inventure šuma u državnom i privatnom vlasništvu, informacionog i monitoring sistema o šumama, koje obezbeđuju ministarstvo nadležno za šumarstvo, RGZ i JP za gazdovanje šumama „Srbijašume”;

razvoj stručnih službi JP za gazdovanje šumama „Srbijašume”i lokalnih šumskih gazdinstava.

Razvoj linijskih i komunalnih infrastrukturnih sistema:

udruživanje sredstava za razvoj mreže državnih puteva iz budžeta Republike Srbije, sredstava JP „Putevi Srbije” i kreditnih sredstava međunarodnih asocijacija, EBRD i drugo;

obezbeđenje sredstava iz budžeta opština/gradova, uz participaciju JP „Putevi Srbije”, kao i uz korišće različitih kreditnih sredstava i donacija, privatnog sektora i drugo. za rekonstrukciju, rehabilitaciju i izgradnju opštinskih puteva;

udruživanje sredstava za razvoj mreže državnih železnica iz budžeta Republike Srbije, sredstava JP Železnice Srbije i kreditnih sredstava međunarodnih asocijacija, EBRD i drugo;

obezbeđenje sredstava iz budžeta Republike Srbije preko ministarstva nadležnog za energetiku i JP „Elektromreža Srbije” za planirani razvoj prenosnih sistema i energetskih objekata, kao i sredstava JP „Elektroprivreda Srbije” i ostalih subjekata razvoja hidroenergetskih sistema u rekonstrukciju postojeće i izgradnju planirane distributivne mreže i elektroenergetskih objekata;

obezbeđenje sredstava iz budžeta Republike Srbije preko ministarstava nadležnih za energetiku i životnu sredinu, sredstava agencija (za energetsku efikasnost), fondova i sredstava privatnog sektora za istraživanje i komercijalno korišćenje lokalnih, obnovljivih izvora energije, kao autonomnih sistema za zadovoljavanje određenih lokalnih energetskih potreba (u domaćinstvima, poljoprivredi i komercijalnim delatnostima), kao i podsticajnih i kreditnih sredstava za ulaganja u energetski štedljiviju izgradnju i korišćenje objekata i nove energetski efikasnije i ekološki prihvatljivije tehnologije;

formiranje registra potrošača koji obezbeđuju nadležne opštinske/gradske uprave u saradnji s agencijama za energetiku i energetsku efikasnost;

formiranje opštinskih/gradskih službi i saveta za energetiku skupština opština/gradova za pripremu i praćenje realizacije planova razvoja i energetskih bilansa opština/gradova, kao i opštinskih/gradskih energetskoh inspekcijskih službe za nadzor nad radom energetskih uređaja u pogledu efikasnosti korišćenja energije i zaštite životne sredine;

udruživanje sredstava za razvoj magistralnog gasovoda iz budžeta Republike Srbije, sredstava JP „Srbijagas” – Novi Sad i kreditnih sredstava međunarodnih asocijacija;

obezbeđenje sredstava telekomunikacionih operatera – „Telekom Srbija”, „TELENOR” i drugih operatera s licencom, kao i JP „Pošta Srbije” za realizaciju planiranih aktivnosti na telekomunikacijama i poštanskom saobraćaju, uz obezbeđenje participacije sredstava budžeta obuhvaćenih opština/gradova, iz budžeta Republike Srbije preko ministarstava nadležnih za infrastrukturu i telekomunikacije i drugih izvora za realizaciju ruralnog radiotelefonskog sistema i mesnih (pristupnih) mreža za retko nastanjene delove područja;

obezbeđenje i udruživanje sredstava iz budžeta obuhvaćenih opština/gradova i privatnog sektora, uz konkurisanje za korišćenje sredstava predpristupnog instrumenta IPA Evropske unije (u okviru komponente 5) za razvoj lokalne infrastrukture (opštinskih puteva, vodovoda, kanalizacije, PPOV i/ili ruralne sanitacije naselja – sanitarno bezbednog tretmana otpadnih voda, sanitaciju seoskih smetlišta, ruralnog radiotelefonskog sistema i mesnih mreža i objekata zajedničke komunalne potrošnje);

kategorizacija opštinskih puteva koju utvrđuju skupštine opština/gradova na predlog opštinskih/gradske direkcija/zavoda nadležnih za puteve;

formiranje i održavanje baze podataka o opštinskim i nekategorisanim putevima povezanim s referentnim sistemom državnih puteva, koje obezbeđuju opštinske/gradske direkcije/zavodi nadležni za puteve u saradnji s javnim preduzećem nadležnim za upravljanje državnim putevima.

Zaštita životne sredine

osnivanje opštinskih/gradskih fondova za zaštitu životne sredine;

obezbeđenje i udruživanje sredstava iz budžeta Republike Srbije preko ministarstva nadležnog za životnu sredinu i iz budžeta opština/gradova za izradu i realizaciju predviđenih programa zaštite životne sredine, informisanja i edukacije stanovništva o mogućnostima i efektima unapređenja kvaliteta životne sredine i za uzimanje aktivnog učešća u procesu donošenja odluka od značaja za životnu sredinu, naročito u odlučivanju o strateškoj proceni uticaja planova i proceni uticaja projekata na životnu sredinu i prava na informisanje i dostupnost informacijama;

obezbeđenje i udruživanje sredstava iz budžeta Republike Srbije preko nadležnih ministarstava, budžeta obuhvaćenih opština/gradova i privatnog sektora, uz konkurisanje za korišćenje sredstava EBRD, Svetske banke za investicione programe i drugih kreditnih i sredstava iz donacija, za izradu i realizaciju plana i razvoj sistema upravljanja komunalnim otpadom, opremanje i uređenje regionalnih sanitarnih komunalnih deponija;

obezbeđenje i udruživanje sredstava iz budžeta Republike Srbije preko ministarstava nadležnih za energetiku i životnu sredinu, agencija (za energetsku efikasnost i drugo) i budžeta opština/gradova za realizaciju programa informisanja i edukacije stanovništva o mogućnostima i efektima štednje i racionalne potrošnje i supstitucije energije, ruralne sanitacije naselja i upravljanja otpadom (selekcije, sanitarno bezbednog odlaganja i reciklaže otpada);

formiranje integralnog registra zagađivača i emisija zagađujućih materija koje obezbeđuju opštinske/gradske uprave, u saradnji sa ministarstvom nadležnim za zaštitu životne sredine;

pojačani nadzor nad obavljanjem i kontrolom uticaja aktivnosti (PPOV, saobraćaj, poljoprivreda, turizam i drugo) na kvalitet životne sredine, koji obezbeđuju opštinske/gradska uprave i ministarstvo nadležno za zaštitu životne sredine; i

formiranje i održavanje katastra pojava nestabilnosti zemljišta na osnovu posebnih geoloških istraživanja, otkrivanja, evidentiranja i praćenja pojava nestabilnosti, koje obezbeđuju opštinske/gradske uprave u saradnji sa RGZ.

Zaštita prirode i prirodnih vrednosti i nepokretnih kulturnih dobara:

obezbeđenje i udruživanje sredstava iz budžeta Republike Srbije preko ministarstava nadležnih za životnu sredinu, vodoprivredu, turizam i kulturu, JP „Srbijavode”, JP „Elektroprivreda Srbije” i drugo, prihoda upravljača zaštićenih područja, javnih prihoda obuhvaćenih opština/gradova i sredstava privatnog sektora za sprovođenje zaštite prirodnih vrednosti i NKD;

razvoj informacionog i monitoring sistema o zaštićenim područjima i NKD koje će, u skladu sa zakonom, obezbediti Zavod za zaštitu prirode Srbije i nadležna ustanova zaštite spomenika kulture;

ministarstva nadležna za zaštitu životne sredine, izgradnju prostora i kulturu, u saradnji sa nadležnim zavodima za zaštitu prirode i spomenika kulture, pojačanim nadzorom nad zaštitom prirodnih i nepokretnih kulturnih dobara, korišćenjem i izgradnjom zaštićenih prostora;

uvođenje sistema kompenzacija i naknada vlasnicima zemljišta za nastale štete, uskraćivanje i umanjenje dobiti, kao i kompenzacionih programa (za razvoj poljoprivrede i sela, lokalnih infrastrukturnih sistema, objekata zajedničke komunalne potrošnje, javnih službi, turizma i drugo) za ograničenja u razvoju lokalnih zajednica na području Prostornog plana, radi sprovođenja režima i mera zaštite prirodnih vrednosti i izvorišta voda.

4. Institucionalno-organizaciona, informatička i programska podrška sprovođenju Prostornog plana

Specifičnosti razvojnih problema i položaj Zlatiborskog i Moravičkog upravnog okruga prema susednim regionalnim područjima u okruženju, uticaće na pravac i sadržaj institucionalno-organizacionog prilagođavanja i donošenje regionalnih strategija.

Prioritet imaju (u skladu sa Zakonom o regionalnom razvoju): Institucionalna i organizaciona prilagođavanja za potrebe razvoja; Regionalna razvojna strategija; i Program finansiranja razvoja regiona.

U pogledu mogućih novih institucionalnih i organizacionih aranžmana za područje Zlatiborskog i Moravičkog upravnog okruga, mogući su sledeći modaliteti integralnog upravljanja razvojem i zaštitom sredine: oblasne asocijacije klastera; interregionale forme povezivanja opština/gradova; regionalna/oblasne korporacije/agencije za održivi razvoj, uređenje prostora i zaštitu životne sredine kao razvojne institucije/organizacije sa pojedinim ovlašćenjima koja su preneta od republičkih i lokalnih organa vlasti; regionalna javna preduzeće za razvoj, uređenje i zaštitu prostora; regionalna „ispostava” odgovarajuće republičke agencije/organizacije (za regionalni razvoj, restrukturiranje, razvoj malih i srednjih preduzeća i preduzetništva, socioekonomski razvoj, naučna istraživanja, informatičku i drugu saznajnu podršku itd.).

Bez obzira na organizacioni model, bitno je da se postigne institucionalna i akcijska ravnoteža između samostalnosti rada regionalnih organizacija, s jedne strane, i potrebe da se obezbedi lokalni-regionalni uticaj i efikasnost akcije s druge. Osim toga, potrebno je uspostaviti određenu meru partnerstva između javnog, privatno i takozvanog „trećeg sektora”.

Bez obzira na konkretan institucionalni i organizacioni aranžman, regionalno telo imalo bi u svom sastavu odgovarajuću ekspertsku službu za plansku evaluaciju i monitoring planskih odluka. Služba bi imala zadatak da pruži/obezbedi trajnu informatičku podršku pripremanju, donošenju i sprovođenju strateških planskih odluka (uključujući i monitoring implementacije odluka i jednostavnije oblike planske, programske i projektne evaluacije).

Kako bi perspektivno i područje Prostornog plana moglo koristiti sredstva iz predpristupnih fondova Evropske unije, na nacionalnom nivou treba izraditi i doneti odgovarajući nacionalni razvojni strateški okvir, a za Zlatiborski i Moravički upravni okrug odgovarajući regionalni dokument i formirati regionalne institucije.

U cilju uspešne podrške primeni Prostornog plana Skupštine (ili predsednici) gradova/opština Zlatiborskog i Moravičkog upravnog okruga treba da se saglase da se poslovi praćenja ostvarivanja Prostornog plana u drugim planovima, programima, aktima i projektima i njihovoj realizaciji zajednički povere RRA Zlatibor i RAPER Raškog i Moravičkog upravnog okruga (u sastavu buduće regionalne razvojne agencije), uz podršku (regionalne kancelarije) Republičke agencije za prostorno planiranje (u daljem tekstu: RAPP).

Delokrug rada odgovarajuće Regionalne agencije za razvoj, zahtevaće precizno definisanje uloge i položaja prema osnivačima i definisanje odnosa sa resornim ministarstvima koja su od značaja za razvoj Zlatiborskog i Moravičkog upravnog okruga. U tom smislu najznačajniji će biti aktivnosti na razvoju saradnje na planu implementacije prioritetnih kapitalnih investicija od zajedničkog interesa za Republiku Srbiju, sve opštine Zlatiborskog i Moravičkog upravnog okruga, dve i više opština ili jedne lokalne zajednice, što će biti utvrđeno ovim Regionalnim planom. Za obavljanje poverenih i ostalih poslova neophodnu stručno planersku pomoć Regionalnoj agenciji za razvoj, pružiće Nacionalna agencija za regionalni razvoj, regionalni razvojni savet, Republička agencija za prostorno planiranje i Institut za arhitekturu i urbanizam Srbije (u svojstvu obrađivača Regionalnog prostornog plana), kao i druge stručne instutucije.

Skupštine gradova/opština odrediće organe lokalne samouprave, ili pojedince iz tih organa koji će sarađivati sa Regionalnom agencijom za razvoj, obavljajući i deo poslova za teritoriju lokalne samouprave, po programu koje predstavnici opština/gradova zajednički donose u upravnom organu Regionalne agencije.

Na osnovu Prostornog plana, RAPP će, u saradnji sa RRA Zlatibor i RAPER Raškog i Moravičkog upravnog okruga (ili Regionalnom agencijom za razvoj), formirati bazu podataka o prostoru i Prostornom planu, u funkciji: korišćenja, praćenja i ocene sprovođenja, dopune i inoviranja planskih koncepcija i rešenja. Na taj način stvoriće se preduslovi za formiranje GIS-a Zlatiborskog i Moravičkog upravnog okruga: u prvoj fazi, će se izvršiti analiza dostupnih podataka iz Regionalnog prostornog plana i podataka kojima raspolažu RRA Zlatibor i RAPER Raškog i Moravičkog upravnog okruga, opštine i drugo (utvrdiće se stepen validnosti i ažurnosti podataka); i u drugoj fazi, formirati jedinstvena prostorna baza podataka konverzijom digitalnih podataka u jedinstveni sistem podataka o prostoru.

Prioritetne aktivnosti na organizaciji sistema centralne baze podataka i informatičke podrške su: aktivnosti vezane za obradu podataka i informatički deo (nabavka softvera, nabavka relacione baze podataka, nabavka hardvera, analiza i konverzija podataka iz Regionalnog prostornog plana i drugo) i aktivnosti vezane za osposobljavanje stručnog kadra u RRA Zlatibor i RAPER Raškog i Moravičkog upravnog okruga i opštinama/gradovima.

Izvori finansiranja za sredstva namenjena realizaciji projekta (nabavka softvera i hardvera, obuka kadra i implementacija celog sistema) su ministarstva nadležna za životnu sredinu, rudarstvo i prostorno planiranje, domaći i strani fondovi za podsticanje razvoja lokalne samouprave (kao što je GTZ, USAID, ADA i drugo), lokalni budžeti i drugo; što će se bliže utvrditi Programom implementacije Prostornog plana.

Program implementacije Prostornog plana će doneti Vlada Republike Srbije, za razdoblje od pet godina u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu Prostornog plana, kojim se: 1) razrađuju i bliže utvrđuju prioritetni projekti za ostvarivanje planskog dokumenta, dinamika uređenja zaštićenih i drugih prioritetnih prostornih celina, mere i instrumenti za implementaciju planskog dokumenta; 2) utvrđuju iznosi i izvori sredstava, rokovi, obaveze i odgovornosti za izvršenje Programa implementacije Prostornog plana; i 3) propisuju ključni pokazatelji i kriterijumi za praćenje promena stanja u prostoru i životnoj sredini i za procenu ostvarivanja ciljeva, planskih rešenja i propozicija Prostornog plana.

Ostavite komentar