Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o preuzimanju akcionarskih društava

PREDLOG ZAKONA

O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA

O PREUZIMANJU AKCIONARSKIH DRUŠTAVA

Član 1.

U Zakonu o preuzimanju akcionarskih društava („Službeni glasnik RS”, br. 46/06, 107/09 i 99/11), u članu 2. stav 1. posle tačke 6) dodaje se tačka 6a), koja glasi:

„6a) organi upravljanja su direktor, odnosno odbor direktora, nadzorni odbor, izvršni direktori, odnosno izvršni odbor, odnosno izvršni i upravni odbor kod banaka;”.

Stav 2. briše se.

Član 2.

U članu 4. stav 1. reči i zapeta: „međusobno ili sa ciljnim društvom,” brišu se.

Stav 2. menja se i glasi:

„Za sledeća lica se smatra da deluju zajednički:

1) članovi organa upravljanja društava koja deluju zajednički;

2) članovi organa upravljanja sa društvima u kojima su članovi tih organa.”.

Posle stava 7. dodaje se stav 8, koji glasi:

„Prilikom utvrđivanja zajedničkog delovanja iz stava 1. ovog člana, Komisija naročito uzima u obzir sledeće okolnosti:

1) vreme ili period sticanja akcija;

2) mesto sticanja;

3) način sticanja;

4) odredbe ugovora o sticanju;

5) vrednost stečenih akcija;

6) transakcije finansiranja sticanja akcija;

7) predlaganje i glasanje za imenovanje ili razrešenje većine članova organa upravljanja.”.

Član 3.

U članu 5. st. 1. i 3, na oba mesta, reči: „sporazumom” i reči: „stav 1.” brišu se.

Član 4.

U članu 5a stav 3. menja se i glasi:

„U smislu stava 1. tačka 1) ovog člana, smatra se da su akcije s pravom glasa stečene na jedan od sledećih načina:

1) danom zaključenja transakcije, kada se akcije stiču na regulisanom tržištu, odnosno MTP-u;

2) danom upisa na vlasnički račun u Centralnom registru;

3) kada je to relevantno, danom zaključenja pravnog posla ili nastankom drugog pravnog osnova za prenos akcija, nezavisno od momenta prenosa akcija u Centralnom registru, kao i nezavisno od toga što je pravni posao zaključen pod odložnim uslovom.”.

Član 5.

U članu 6. posle stava 1. dodaju se novi st. 2-4, koji glase:

„Nakon prelaska kontrolnog praga i objavljivanja ponude za preuzimanje u skladu sa stavom 1. ovog člana, odnosno nakon objavljivanja ponude za preuzimanje u skladu sa članom 8. stav 7. ovog zakona, sticalac je obavezan da objavi ponudu za preuzimanje kada, samostalno ili zajednički delujući, neposrednim ili posrednim sticanjem akcija sa pravom glasa ciljnog društva poveća procenat prava glasa za više od 10% (dodatni prag).

Izuzetno od odredbe stava 2. ovog člana, sticalac je obavezan da objavi ponudu za preuzimanje kada, samostalno ili zajednički delujući, neposrednim ili posrednim sticanjem akcija sa pravom glasa ciljnog društva poveća učešće za manje od 10%, ako tim sticanjem prelazi prag od 75% prava glasa (konačni prag).

Obavezu objavljivanja ponude za preuzimanje, u slučaju daljeg sticanja akcija sa pravom glasa ciljnog društva nema sticalac koji nakon ponude za preuzimanje, objavljene u skladu sa stavom 1. i/ili 2. ovog člana poseduje najmanje 75% akcija sa pravom glasa.”.

Dosadašnji stav 2. postaje stav 5.

Nakon dosadašnjeg stava 2. koji postaje stav 5. dodaje se novi stav 6, koji glasi:

„Dan sticanja akcija iz st. 1-4. ovog člana određuje se u skladu sa članom 5a stav 3. ovog zakona.”.

U dosadašnjem stavu 3. koji postaje stav 7. reči: „lice iz stava 1.” zamenjuju se rečima: „lica iz st. 1-3.”, a reči: „bez odlaganja” zamenjuju se rečima: „u roku od dva radna dana”.

Dosadašnji st. 4. i 5. brišu se.

U dosadašnjem stavu 6. koji postaje stav 8. reči: „stava 3.” zamenjuju se rečima: „stava 7.”.

U dosadašnjem stavu 7. koji postaje stav 9. reči: „stava 3.” zamenjuju se rečima: „stava 7.”.

Član 6.

U članu 7. stav 1. reči: „upućena svim akcionarima ciljnog društva po istoj ceni i ostalim uslovima sticanja (diskriminatorska ponuda)” zamenjuju se rečima: „u skladu sa odredbama ovog zakona”.

Stav 2. briše se.

Član 7.

U članu 8. stav 1. tačka 7) menja se i glasi:

„7) prenosom akcija ciljnog društva nije došlo do promene lica koje ostvaruje kontrolu nad ciljnim društvom u smislu člana 4. st. 4. i 5. ovog zakona ili ako stekne akcije prenosom radi restrukturiranja unutar holdinga;”.

U tački 13) posle reči: „osnovnog kapitala” dodaju se reči: „novim ulozima ili”.

Stav 3. menja se i glasi:

„Sticalac nije obavezan da objavi ponudu za preuzimanje kada stiče akcije u skladu sa propisima kojima se uređuje privatizacija, i to:

1) od Akcionarskog fonda, samostalno ili zajedno sa akcijama pojedinačnih akcionara koje se zajedno nude na prodaju istovremeno sa akcijama Akcionarskog fonda;

2) od Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje;

3) od Fonda za razvoj Republike Srbije;

4) od Republike, autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave;

5) od Registra akcija i udela prenetih posle raskida ugovora zaključenog u postupku privatizacije.”.

U stavu 4. posle tačke 3) dodaje se tačka 3a), koja glasi:

„3a) na sticanje akcija koje su izdale banke u postupku povećanja kapitala isključivo u slučaju realizacije plana oporavka, restrukturiranja banke, odnosno po nalogu Narodne banke Srbije;”.

Posle tačke 6) dodaje se tačka 6a), koja glasi:

„6a) na sticanje akcija koje su izdala društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje u postupku povećanja kapitala i to isključivo zbog sprovođenja programa mera za obezbeđenje solventnosti, odnosno po nalogu Narodne banke Srbije;”.

Posle stava 4. dodaju se novi st. 5. i 6, koji glase:

„Lica iz st. 1, 3. i 4. ovog člana koja su izuzeta od obaveze objavljivanja ponude za preuzimanje, obavezna su da o korišćenju izuzetka odmah, a najkasnije u roku od četiri dana od dana nastanka okolnosti iz st. 1, 3. i 4. ovog člana, obaveste Komisiju.

Obaveštenje o korišćenju izuzetka iz stava 5. ovog člana mora da sadrži:

1) osnovne podatke o sticaocu i ciljnom društvu;

2) izuzetak na koji se sticalac poziva;

3) opis okolnosti koje se odnose na korišćenje izuzetka;

4) spisak lica sa kojima sticalac deluje zajednički u odnosu na ciljno društvo;

5) dokumentaciju kojom se dokazuju okolnosti koje se odnose na korišćenje konkretnog izuzetka.”.

Dosadašnji stav 5. postaje stav 7.

Član 8.

U članu 9. stav 1. menja se i glasi:

„Ako lice nije obavezno da objavi ponudu za preuzimanje u skladu sa odredbama ovog zakona, a ipak namerava da objavi ponudu za preuzimanje, istu može objaviti samo pod uslovima i na način određen ovim zakonom.”.

Član 9.

U članu 12. stav 1. reči: „jednog radnog” zamenjuju se rečima: „dva radna”.

Član 10.

U članu 13. stav 1. posle broja: „15” dodaje se reč: „radnih”.

U stavu 2. reč: „sedam” zamenjuje se rečju: „deset”.

U stavu 5. reči: „jednog radnog” zamenjuju se rečima: „dva radna”.

Član 11.

U članu 16. stav 1. alineja prva reči: „stav 10.” zamenjuju se rečima: „stav 13.”.

U stavu 2. reči i zapeta: „Kada se kao ponuđač javlja banka,” zamenjuju se rečima: „Ponuđač je dužan da”, a reči: „banka je obavezna da” brišu se.

U stavu 5. reči: „stav 10.”, na oba mesta, zamenjuju se rečima: „stav 13.”.

Član 12.

U članu 19. reči: „upravni odbor”, na oba mesta, zamenjuju se rečima: „organ upravljanja”.

Član 13.

U članu 20. stav 2. tačka 1) reč: „dve” zamenjuje se rečju: „jedne”, a nakon reči: „ponude za preuzimanje” dodaju se zapeta i reči: „a u slučaju sticanja i otuđenja akcija suprotno odredbi člana 36. ovog zakona i isprave o tim pravnim poslovima”.

Tačka 7) menja se i glasi:

„7) potvrdu regulisanog tržišta, odnosno MTP, izdatu na zahtev ponuđača, o prosečnoj ceni akcija, obimu trgovanja i broju trgovačkih dana shodno članu 22. st. 1, 2. i 6. ovog zakona;”.

Posle tačke 7) dodaju se tač. 8)-10), koje glase:

„8) elaborat o proceni fer vrednosti akcija ciljnog društva, urađen od strane nezavisnog ovlašćenog revizora sa poslednje objavljene liste revizora koju utvrđuje Komisija, u situaciji kada akcije nisu likvidne, shodno članu 22. stav 3, odnosno stav 6. ovog zakona, pri čemu se fer vrednost akcija ciljnog društva procenjuje na dan nastanka obaveze objavljivanja ponude za preuzimanje, a u slučaju iz člana 22. stav 6. ovog zakona dodatno i na dan podnošenja zahteva;

9) dokaz o uplati naknade;

10) ostalu dokumentaciju na zahtev Komisije.”.

Član 14.

Član 22. menja se i glasi:

„Član 22.

Kada je obim trgovanja akcijama ciljnog društva u periodu od šest meseci koji prethodi danu nastanka obaveze objavljivanja ponude za preuzimanje predstavljao najmanje 0,5% ukupnog broja izdatih akcija s pravom glasa, i kada se najmanje u tri meseca tog perioda trgovalo u više od 1/3 trgovačkih dana na mesečnom nivou uz ostvaren obim trgovanja koji je iznosio najmanje 0,05% ukupnog broja izdatih akcija s pravom glasa, akcije ciljnog društva smatraju se likvidnim u smislu ovog zakona.

Kada su akcije s pravom glasa ciljnog društva likvidne u skladu sa stavom 1. ovog člana, ponuđač je obavezan da u ponudi za preuzimanje ponudi najmanje višu cenu od sledećih cena:

1) prosečna ponderisana cena akcija s pravom glasa u poslednjih šest meseci pre dana nastanka obaveze objavljivanja ponude za preuzimanje utvrđena na osnovu izveštaja o trgovanju na regulisanom tržištu, odnosno MTP;

2) najviša cena po kojoj je ponuđač ili lica koja s njim zajednički deluju stekao akcije s pravom glasa ciljnog društva u poslednjih 12 meseci pre dana nastanka obaveze objavljivanja ponude za preuzimanje akcija, uključujući i sticanje na osnovu koga je za ponuđača i/ili lica koja sa njim zajednički deluju nastala obaveza objavljivanja ponude za preuzimanje.

Kada akcije s pravom glasa ciljnog društva nisu likvidne u skladu sa stavom 1. ovog člana ili nisu uključene u trgovanje na regulisano tržište, odnosno MTP, ponuđač je obavezan da ponudi akcionarima najmanje najvišu vrednost od sledećih vrednosti:

1) najviša cena po kojoj je ponuđač ili lica koja sa njim zajednički deluju stekao akcije s pravom glasa ciljnog društva u poslednjih 12 meseci pre dana nastanka obaveze objavljivanja ponude za preuzimanje, uključujući i sticanje na osnovu koga je za ponuđača i/ili lica koja sa njim zajednički deluju nastala obaveza objavljivanja ponude za preuzimanje;

2) knjigovodstvena vrednost akcija s pravom glasa utvrđena na osnovu poslednjih godišnjih finansijskih izveštaja ciljnog društva;

3) procenjena fer vrednost akcija s pravom glasa na dan nastanka obaveze objavljivanja ponude za preuzimanje.

Izuzetno od načina određivanja cene u ponudi za preuzimanje iz st. 2. i 3. ovog člana, kada sticalac stekne najmanje 25% akcija sa pravom glasa od lica iz člana 8. stav 3. i stav 4. tač. 3), 4), 5), 6) i 7), u slučaju daljeg sticanja akcija sa pravom glasa ciljnog društva u periodu od naredne dve godine, dužan je da objavi ponudu za preuzimanje po ceni koja ne može biti niža od cene po kojoj je kupio navedeni paket akcija.

Ako ponuđač, odnosno lica koja s njim zajednički deluju, suprotno odredbama člana 36. ovog zakona, stekne ili otuđi akcije s pravom glasa ciljnog društva po višoj ceni od cene propisane odredbama ovog člana, obavezan je da u ponudi za preuzimanje ponudi višu cenu.

Ako ponuđač zahtev za odobrenje objavljivanja ponude za preuzimanje ne podnese u roku iz člana 13. stav 1. ovog zakona, dužan je da ponudi prosečnu ponderisanu cenu akcija obračunatu za šest meseci koji prethode danu podnošenja zahteva ukoliko su akcije likvidne u navedenom periodu, odnosno procenjenu vrednost na dan podnošenja zahteva kada su akcije nelikvidne, ukoliko su te cene više od cene iz stava 2, odnosno stava 3. ovog člana.

Ako ponuđač ili lice koje s njim zajednički deluje u roku od jedne godine od dana zatvaranja ponude za preuzimanje, stekne akcije s pravom glasa ciljnog društva koje su bile predmet ponude, po ceni koja je viša od cene iz ponude, obavezan je da akcionarima koji su prihvatili ponudu za preuzimanje isplati razliku u ceni u roku od sedam dana od dana sticanja.

Ponuđač ili lica koja s njim zajednički deluju dužni su da o sticanju akcija ciljnog društva iz stava 7. ovoga člana odmah, a najkasnije sledeći radni dan od dana sticanja, obaveste Komisiju, ciljno društvo i regulisano tržište, odnosno MTP na kome se trguje akcijama ciljnog društva. Obaveštenje mora da sadrži podatke o ponuđaču i licima sa kojima zajednički deluje (poslovno ime, adresa i sedište), period u kome je trajalo deponovanje akcija u sprovedenoj ponudi za preuzimanje, broju deponovanih, isplaćenih i preuzetih akcija u sprovedenom postupku preuzimanja, podatke o apsolutnom i relativnom broju akcija koje poseduju ponuđač i lica sa kojima zajednički deluje pre i nakon sticanja, ceni u sprovedenoj ponudi, razlici u ceni koja će se isplatiti u roku od sedam dana i detaljno obrazloženje okolnosti nastanka obaveze isplate razlike u ceni. Uz obaveštenje dostavljeno Komisiji potrebno je dostaviti i dokumentaciju iz koje će biti vidljiva cena sticanja i razlika u ceni koja se mora isplatiti akcionarima.

Ponuđač ili lica koja s njim zajednički deluju dužni su da bez odlaganja, a najkasnije u roku od pet dana od dana isplate, obaveste Komisiju o isplati razlike u ceni akcionarima. Uz obaveštenje mora biti priložena dokumentacija iz koje će biti vidljiva cena sticanja, razlika u ceni koja je isplaćena akcionarima, spisak akcionara kojima je ta razlika isplaćena, kao i dokumentacija iz koje proizlazi da je ta razlika isplaćena akcionarima.

Obaveza iz stava 7. ovog člana ne odnosi se na sticanje akcija s pravom glasa u slučaju statusnih promena, povećanja osnovnog kapitala ciljnog društva novim ulozima i povećanja osnovnog kapitala iz neto imovine ciljnog društva u smislu zakona kojim se uređuju privredna društva.

Ponuđač ne može da snižava ponuđenu cenu niti da menja ponudom određen način i rok plaćanja, ali može da povisi ponuđenu cenu. Za svaku akciju iste klase ponuđač mora da plati istu cenu.

Ako ponuđač povisi ponuđenu cenu, mora da obezbedi i sredstva za pokriće tog dela iznosa, a u skladu sa odredbama člana 16. ovog zakona.

Naknada za plaćanje akcija na koje se odnosi ponuda za preuzimanje može biti ponuđena u novcu, odnosno u hartijama od vrednosti koje su predviđene zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, kao i u dužničkim hartijama koje izdaju Republika i Narodna banka Srbije.

U slučaju da se na ime naknade iz stava 13. ovog člana nude i novčana sredstva i hartije od vrednosti, proporcionalni odnos novčanih sredstava i hartija od vrednosti ponuđač može slobodno da strukturira.

Hartije od vrednosti iz stava 13. ovog člana moraju da budu iste vrste i klase kao i akcije koje su predmet ponude za preuzimanje, uključene u trgovanje na odgovarajuće tržište najmanje istog stepena transparentnosti i ne smeju da budu pod teretom.

Kada ponuđač, kome je obaveza nastala u skladu sa odredbama člana 6. ovog zakona, nudi naknadu u hartijama od vrednosti ili kombinaciji hartija od vrednosti i novca, obavezan je da ponudi i novčanu naknadu kao alternativu.

Kada su predmet ponude preferencijalne akcije, na utvrđivanje cene koju je ponuđač obavezan da ponudi akcionarima shodno se primenjuju odredbe ovog člana.

Komisija propisuje bliže uslove pod kojima ponuđač može ponuditi naknadu za preuzimanje i način utvrđivanja naknade.”

Član 15.

U članu 30. stav 1. reči: „člana 11. stava 3. člana 25. i člana 41. stava 7.” zamenjuju se rečima: „člana 11. stav 3. i člana 25.”.

Član 16.

Član 36. menja se i glasi:

„Član 36.

Od trenutka nastanka obaveze objavljivanja ponude za preuzimanje do isteka roka važenja ponude, ponuđač i lica koja sa njim zajednički deluju ne smeju steći akcije s pravom glasa ciljnog društva, niti se smeju obavezati da će ih steći na drugi način, osim ponudom za preuzimanje, kao što ne smeju ni otuđivati niti se obavezivati da će otuđiti akcije s pravom glasa ciljnog društva.

Izuzetno od stava 1. ovog člana, ponuđač i lica koja sa njim zajednički deluju mogu u skladu sa članom 37. stav 3. ovog zakona da otuđuju akcije ciljnog društva ukoliko su ispunjeni sledeći uslovi:

1) ponuđač i lica koja sa njim zajednički deluju obavezni su da najkasnije 30 dana pre nameravanog otuđenja akcija ciljnog društva javno objave obaveštenje da ne nameravaju da sprovedu postupak preuzimanja ciljnog društva, već da imaju nameru da otuđe određeni broj akcija;

2) obaveštenje iz tačke 1) ovog stava mora da sadrži podatke o broju akcija koje poseduju ponuđač i lica koja sa njim zajednički deluju i podatke o broju akcija koje nameravaju da otuđe;

3) ponuđač i lica koja sa njim zajednički deluju dužni su da bez odlaganja objave obaveštenje o svakom otuđenju akcija ciljnog društva, koje sadrži podatke o datumu otuđenja, načinu i ceni otuđenja, broju otuđenih akcija i procentu od ukupno izdatih akcija sa pravom glasa ciljnog društva koje poseduju ponuđač i lica koja sa njim zajednički deluju nakon otuđenja.

Formu i sadržinu obaveštenja, kao i način obaveštavanja iz stava 2. ovog člana propisuje Komisija.”.

Član 17.

U članu 37. stav 3. menja se i glasi:

„Kada lice iz stava 1. ovog člana proda akcije ciljnog društva tako da učešće tog lica i lica sa kojima zajednički deluje u kapitalu ciljnog društva padne ispod 25% akcija sa pravom glasa, o tome bez odlaganja dostavlja obaveštenje Komisiji, koja rešenjem utvrđuje da ova lica imaju pravo glasa iz preostalih akcija s pravom glasa ciljnog društva od dana dostavljanja urednog obaveštenja i ukida meru kojom je naloženo objavljivanje ponude za preuzimanje, o čemu obaveštava Centralni registar.”

Posle stava 3. dodaju se st. 4. i 5, koji glase:

„O donetom rešenju Komisije iz stava 3. ovog člana lice na koje se rešenje odnosi obaveštava javnost.

Formu i sadržinu obaveštenja, kao i način obaveštavanja iz st. 3. i 4. ovog člana propisuje Komisija.”

Član 18.

U članu 38. st. 1, 2. i 3. reči: „upravni odbor”, na svim mestima, zamenjuju se rečima: „odbor direktora, odnosno nadzorni odbor, odnosno izvršni i upravni odbor kod banaka kao”.

Član 19.

U članu 39. stav 2. reči: „upravnog odbora i direktora” zamenjuju se rečima: „organa upravljanja”.

Član 20.

U nazivu člana 40. i članu 40. stav 5. reči: „upravni odbor” u datom padežu zamenjuju se rečima: „odbor direktora, odnosno nadzorni odbor, odnosno izvršni i upravni odbor kod banaka” u odgovarajućem padežu.

U st. 1, 2. i 3. reči: „upravni odbor”, na svim mestima, zamenjuju se rečima: „odbor direktora, odnosno nadzorni odbor, odnosno izvršni i upravni odbor kod banaka kao”.

U stavu 7. reči: „upravni i nadzorni odbor ciljnog društva” zamenjuju se rečima: „odbor direktora, odnosno nadzorni odbor ciljnog društva, odnosno izvršni i upravni odbor kod banaka kao ciljnog društva”.

Član 21.

U članu 41b stav 1. menja se i glasi:

„Ako ponuđač, nakon nastanka obaveze objavljivanja ponude za preuzimanje, nezavisno od toga da li je ista utvrđena rešenjem Komisije u skladu sa odredbama ovog zakona, u zakonskom roku ne podnese uredan zahtev za odobrenje objavljivanja ponude za preuzimanje ili mu Komisija odbije ili odbaci zahtev za odobrenje objavljivanja ponude za preuzimanje ili nakon što mu je Komisija odobrila zahtev za objavljivanje ponude za preuzimanje, ne objavi ponudu za preuzimanje pod uslovima i na način iz ovog zakona, ili ukoliko Komisija obustavi postupak preuzimanja, svaki akcionar ciljnog društva može putem mesno nadležnog privrednog suda zahtevati otkup akcija, pod uslovima pod kojima je morala biti objavljena ponuda za preuzimanje.”.

Član 22.

U članu 47. stav 1. tač. 1)-3) menjaju se i glase:

„1) nakon nastanka obaveze ne objavi ponudu za preuzimanje pod uslovima i na način određen ovim zakonom (član 5. stav 3. i član 6);

2) javno objavi ponudu za preuzimanje koja nije u skladu sa odredbama ovog zakona (član 7. stav 1);

3) u roku od dva radna dana od dana nastanka obaveze preuzimanja ne objavi obaveštenje o nameri preuzimanja i dostavi ga regulisanom tržištu, odnosno MTP, Centralnom registru, Komisiji i ciljnom društvu, pod uslovima i na način određen ovim zakonom (član 6. stav 7. i član 12. stav 1);”

U tački 5) reči: „stav 2.” zamenjuju se rečima: „stav 3.”.

U tački 12) reči: „st. 4. i 5.” zamenjuju se rečima: „st. 4, 5. i 6.”.

Posle tačke 18) dodaje se tačka 18a), koja glasi:

„18a) akcionarima ne isplati razliku u ceni u skladu sa članom 22. stav 7;”.

U tački 19) reči: „stav 10” zamenjuje se rečima: „stav 12”.

Tačka 25) briše se.

U tački 29) reči: „vlasničkoj poziciji akcionara ili odgovarajuće izvode iz knjige akcija” zamenjuju se rečima: „vlasničkom statusu akcionara”.

U tački 31) reči: „u skladu sa članom” zamenjuju se rečima: „po nalogu iz rešenja Komisije izdatom na osnovu člana”.

Član 23.

Član 48. menja se i glasi:

„Član 48.

Novčanom kaznom od 40.000 do 50.000 dinara kazniće se za prekršaj fizičko lice – član odbora direktora, odnosno nadzornog odbora, odnosno izvršnog i upravnog odbora kod banaka ciljnog društva ako:

1) preduzme radnje suprotno članu 38. stav 3. ovog zakona;

2) ne objavi svoje obrazloženo mišljenje o ponudi za preuzimanje ili mišljenje predstavnika zaposlenih na propisani način, odnosno ako donosi odluke kojima se nezakonito sprečava ili otežava preuzimanje ili štetno utiče na poslovanje ciljnog društva (član 40. st. 1, 5. i 7).”

Član 24.

Posle člana 48. dodaje se član 48a, koji glasi:

„Član 48a

Novčanom kaznom od 100.000 do 200.000 dinara kazniće se za prekršaj pravno lice ako ne ispuni obavezu obaveštavanja u roku i na način propisan članom 8. stav 5. i članom 22. st. 8. i 9. ovog zakona.

Za radnje iz stava 1. ovog člana kazniće se za prekršaj i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 40.000 do 50.000 dinara.

Za radnje iz stava 1. ovog člana kazniće se za prekršaj fizičko lice novčanom kaznom od 40.000 do 50.000 dinara.”

Član 25.

Postupci povodom zahteva za odobrenje objavljivanja ponude za preuzimanje, kao i postupci nadzora koji nisu okončani do dana stupanja na snagu ovog zakona, dovršiće se u skladu sa odredbama zakona koji je bio na snazi u vreme pokretanja upravnog postupka.

Lica kojima je obaveza objavljivanja ponude za preuzimanje nastala u skladu sa odredbama Zakona o preuzimanju akcionarskih društava („Službeni glasnik RS”, br. 46/06,

107/09 i 99/11), a koja do dana stupanja na snagu ovog zakona nisu podnela zahtev za odobrenje objavljivanja ponude za preuzimanje, obavezna su da tada nastalu obavezu izvrše u skladu sa odredbama ovog zakona.

Lica koja na dan stupanja na snagu ovog zakona poseduju više od 25% akcija s pravom glasa ciljnog društva, a nisu bila obavezna da objave ponudu za preuzimanje, u slučaju daljeg sticanja akcija s pravom glasa ciljnog društva, obavezna su da objave ponudu za preuzimanje u skladu sa odredbama ovog zakona.

Lica koja su do dana stupanja na snagu ovog zakona objavila ponudu za preuzimanje i koja su nakon ponude za preuzimanje, objavljene u skladu sa Zakonom o preuzimanju akcionarskih društava („Službeni glasnik RS”, br. 46/06, 107/09 i 99/11), pala do ili ispod praga od 25% akcija s pravom glasa ciljnog društva, u slučaju daljeg sticanja akcija s pravom glasa ciljnog društva i prelaska navedenog praga, obavezna su da objave ponudu za preuzimanje u skladu sa ovim zakonom.

Lica koja su do dana stupanja na snagu ovog zakona kontrolni prag od 25% akcija s pravom glasa ciljnog društva, prešla smanjenjem osnovnog kapitala ciljnog društva i koja nakon stupanja na snagu ovog zakona steknu akcije s pravom glasa ciljnog društva, obavezna su da objave ponudu za preuzimanje u skladu sa odredbama ovog zakona.

Lica koja do dana stupanja na snagu ovog zakona nisu izvršila obavezu objavljivanja ponude za preuzimanje, nastalu prema odredbama Zakona o preuzimanju akcionarskih društava („Službeni glasnik RS”, br. 46/06, 107/09 i 99/11), izvršiće nastalu obavezu u skladu sa odredbama ovog zakona nezavisno od toga da li je akcionarsko društvo za koje nije izvršena nastala obaveza, ciljno društvo u smislu ovog zakona.

Komisija je od dana stupanja na snagu ovog zakona ovlašćena da pokrene postupak nadzora u vezi ispitivanja nastanka i izvršenja obaveze nastale prema odredbama Zakona o preuzimanju akcionarskih društava („Službeni glasnik RS”, br. 46/06, 107/09 i 99/11), nezavisno od toga da li su ispunjeni uslovi da se akcionarsko društvo za koje nije izvršena nastala obaveza smatra ciljnim društvom u smislu ovog zakona.

Član 26.

Komisija će izvršiti usklađivanje svojih akata sa ovim zakonom u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 27.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

O B R A Z L O Ž E NJ E

I. USTAVNI OSNOV ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavni osnov za donošenje ovog zakona je sadržan u odredbama člana 97. tač. 6) i 7) Ustava Republike Srbije, prema kojima Republika Srbija uređuje i obezbeđuje, pored ostalog, jedinstveno tržište, pravni položaj privrednih subjekata, sistem obavljanja pojedinih privrednih i drugih delatnosti, bankarski i devizni sistem, svojinske i obligacione odnose i zaštitu svih oblika svojine.

II. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA I CILJEVI KOJI SE NJIME ŽELE OSTVARITI

Zakon o preuzimanju akcionarskih društava („Službeni glasnik RS”, broj 46/06 – u daljem tekstu: Zakon o preuzimanju) stupio je na snagu i počeo sa primenom 10. juna 2006. godine. Cilj donošenja Zakon o preuzimanju bio je da što potpunije uredi tržišno preuzimanje kao oblik promene vlasničke strukture akcionarskih društava, uz nastojanje da se ostvari ravnopravnost akcionara, odnosno zaštita manjinskih akcionara, očuva integritet tržišta hartija od vrednosti i ostvari transparentnost procesa preuzimanja uz odgovarajući nadzor, kao i povećanje konkurentnosti na tržištu kapitala i odgovornosti privrednih subjekata. Izmenama i dopunama Zakona o preuzimanju iz 2009. godine, objavljenim u „Službenom glasniku Republike Srbije”, broj 107/09, od obaveze objavljivanja ponude isključena je Republika, odnosno lica sa kojima Republika zajednički deluje, a koja imaju status profesionalnog investitora. Poslednjim izmenama Zakona o preuzimanju iz 2011. godine, objavljenim u „Službenom glasniku Republike Srbije”, broj 99/11, izvršene su značajne izmene Zakona o preuzimanju. Ove izmene se, pre svega, odnose na samu definiciju ciljnog društva, pojam lica koja zajednički deluju, izuzetke od obaveze objavljivanja ponude i utvrđivanje cene u ponudi za preuzimanje.

Kako je od donošenja Zakona o preuzimanju prošlo deset godina, a od njegovih poslednjih izmena pet godina, to su se u praksi pokazale izvesne nepreciznosti pri njegovoj primeni. Ove nepreciznosti odnose se pre svega na uspostavljanje odnosa zajedničkog delovanja i nastanka obaveze objavljivanja ponude za preuzimanje po tom osnovu, kao i u vezi sa prestankom obaveze objavljivanja ponude za preuzimanje. S tim u vezi, predloženim izmenama Zakona o preuzimanju su na značajno precizniji i detaljniji način regulisane odredbe o zajedničkom delovanju, kao i odredbe koje uređuju nastanak i prestanak obaveze objavljivanja ponude za preuzimanje. Naime, odredbama koje se odnose na zajedničko delovanje sužen je krug zakonskih pretpostavki zajedničkog delovanja i istovremeno su preciznije regulisane okolnosti za utvrđivanje zajedničkog delovanja, čime je smanjena mogućnost arbitrarnog odlučivanja Komisije, a samim tim i neizvesnost za učesnike u postupku preuzimanja. Obaveza davanja ponude je ograničena na sticanje preko 75% akcija sa pravom glasa ciljnog društva (uveden je konačan prag), čime je isključen naknadni nastanak obaveza davanja ponude, jer su brisani dodatni pragovi koji su zloupotrebljavani za fingiranje obaveznosti ponude kako bi se sproveo prinudni otkup po nižoj ceni. Osim navedenog, precizno je propisana mogućnost prestanka obaveze preuzimanja otuđenjem akcija sa pravom glasa ispod obavezujućeg praga.

Izmenjene su, takođe, i odredbe koje uređuju utvrđivanje cene u ponudi za preuzimanje na način da su prevashodno pooštreni kriterijumi za merenje likvidnosti akcija sa pravom glasa ciljnog društva tako što je uveden, pored obima trgovanja, i dodatni kriterijum koji se odnosi na broj dana trgovanja, čime se sprečavaju eventualne manipulacije sa cenom. Istovremeno, smanjen je broj kriterijuma na osnovu koga se utvrđuje minimalna cena u ponudi za preuzimanje. Osim navedenog, uveden je izuzetak u načinu utvrđivanja cene u ponudi za preuzimanje koji se odnosi na situacije kada većinski paket prodaje Republika Srbija ili Agencija za osiguranje depozita, u kom slučaju je sticalac prilikom daljeg sticanja predmetnih akcija u periodu od naredne dve godine dužan da objavi ponudu za preuzimanje po ceni koja ne može biti niža od cene po kojoj je kupio navedeni paket akcija.

Prelaznim i završnim odredbama Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o preuzimanju detaljno je regulisana primena merodavnog zakona, u situaciji kada je obaveza objavljivanja ponude za preuzimanje nastala pre izmena Zakona o preuzimanju, a ista je utvrđena nakon stupanja na snagu izmena i pokrivene su sve situacije koje se mogu javiti u praksi, što uvodi značajno viši nivo pravne sigurnosti u odnosu na prethodno rešenje kojim ove situacije nisu bile precizno regulisane.

Pored navedenog, predloženim izmenama je izvršeno i usklađivanje terminologije sa odredbama Zakona o privrednim društvima („Službeni glasnik RS”, br. 36/11, 99/11, 83/14-dr. zakon i 5/15), a u vezi sa organima upravljanja. Predmetne odredbe nisu u suprotnosti sa Direktivom o preuzimanju (Direktiva 2004/25/EZ).

III. OBJAŠNJENJE OSNOVNIH INSTITUTA

OSNOVNE ODREDBE

U prvoj glavi Zakona o preuzimanju – Osnovne odredbe, izvršena su preciziranja u odredbama članova koji se odnose na: definiciju pojmova koji se koriste u zakonu, pojam zajedničkog delovanja, utvrđivanje broja i procenta akcija s pravom glasa, kontrolnog praga prilikom obaveze objavljivanja ponude za preuzimanje, zabranjene ponude, a posebna pažnja posvećena je odredbama člana 8. kojim se regulišu izuzeci od obaveze objavljivanja ponude za preuzimanje, koje su u dosadašnjoj praksi i najčešće izazivale nedoumice, te je prilikom njihove primene bilo potrebno dodatno tumačenje.

Tako se, između ostalog, članom 1. Predloga zakona vrši usklađivanje sa odredbama Zakona o privrednim društvima („Službeni glasnik RS”, br. 36/11, 99/11, 83/14-dr. zakon i 5/15), kao „krovnim” zakonom kojim se regulišu privredna društva, pa se u članu 2. stav 1. dodaje nova tačka 6a) kojom se definiše pojam organa upravljanja.

Članom 2. Predloga zakona koji se odnosi na odredbe člana 4. Zakona o preuzimanju, u jednom delu su izvršene nomotehničke korekcije, a u jednom delu je ovaj član dopunjen novim stavom 2. kojim je definisano za koja lica se smatra da deluju zajednički, dok su u novododatom stavu 8. utvrđene okolnosti koje Komisija posebno uzima u obzir prilikom utvrđivanja zajedničkog delovanja.

Imajući u vidu iskustva iz prakse, članom 4. Predloga zakona izmenjen je član 5a stav 3. Zakona o preuzimanju, i to tako što je na jasan način određen trenutak koji se smatra momentom sticanja akcija sa pravom glasa.

Članom 5. Predloga zakona, dodatno je regulisano pitanje obaveze objavljivanja ponude za preuzimanje, i to tako što su u članu 6. Zakona o preuzimanju dodata četiri nova stava kojima je utvrđena obaveza davanja ponude u slučaju povećanja prava glasa od 10% (dodatni prag), ali ujedno je ista obaveza ograničena na sticanje preko 75% akcija sa pravom glasa ciljnog društva (konačan prag), čime je isključen naknadni nastanak obaveza davanja ponude, jer su brisani dodatni pragovi koji su zloupotrebljavani za fingiranje obaveznosti ponude kako bi se sproveo prinudni otkup po nižoj ceni. Istim članom je neprecizna odredba „bez odlaganja”, zamenjena preciznijom i jasnom odredbom – „u roku od dva radna dana”.

Članom 6. Predloga zakona je regulisan pojam zabranjenih ponuda u članu 7. Zakona na način da je propisano da je zabranjeno svako javno objavljivanje ponude za preuzimanje koja nije u skladu sa odredbama Zakona o preuzimanju.

Članom 7. Predloga zakona, uvedeni su dodatni izuzeci od obaveze objavljivanja ponude za preuzimanje, a neki od starih precizirani. Pored toga, istim članom, uvedena je obaveza lica koja su izuzeta od obaveze objavljivanja ponude za preuzimanje da prilikom korišćenja izuzetka o tome obaveste Komisiju u roku od četiri dana od dana nastanka okolnosti iz odgovarajućeg izuzetka, te je propisana sadržina obaveštenja koje se dostavlja Komisiji.

PONUDA ZA PREUZIMANJE

U drugoj glavi Zakona o preuzimanju – Ponuda za preuzimanje, izvršene su određene nomotehničke ispravke, produženi su neki od rokova koji su ponuđači imali za dostavljanje određenih podataka Komisiji, ali je najviše pažnje posvećeno preciziranju odredaba kojima je normirano utvrđivanje cene u ponudi za preuzimanje. U sistemu koncentrovanog vlasništva kakav je kod nas, preovlađujući cilj regulative koja se odnosi na preuzimanje jeste da omogući što efikasniju zaštitu manjinskih akcionara, a jedan od najvažnijih instrumenata za to jeste institut pravične cene koji podrazumeva regulisanje minimalne cene koju je ponuđač dužan da ponudi.

Odredbama čl. 9. i 10. Predloga zakona, produženi su rokovi koji se tiču obaveze objavljivanja ponude za preuzimanje, podnošenja Komisiji zahteva za odobrenje objavljivanja ponude za preuzimanje, kao i rok za odlučivanje Komisije po podnetom zahtevu.

Članom 11. Predloga zakona su u članu 16. Zakona o preuzimanju izvršene pravno-tehničke ispravke u smislu pravilnog pozivanja na odgovarajući član Zakona o preuzimanju i precizirana je obaveza ponuđača da obezbeđenje sredstava za kupovinu akcija ugovori sa bankom sa kojom nije povezan.

Članom 13. Predloga zakona precizirane su i dopunjene odredbe člana 20. Zakona o preuzimanju u smislu usklađivanja sa izmenama člana 22. Zakona o preuzimanju koji uređuje cenu u ponudi za preuzimanje.

Članom 14. Predloga zakona, izmenjene su odredbe člana 22. Zakona o preuzimanju koje uređuju utvrđivanje cene u ponudi za preuzimanje, i to na način da su prevashodno pooštreni kriterijumi za merenje likvidnosti u smislu da se, pored obima prometa, uvodi i broj dana trgovanja kao dodatni pokazatelj stepena aktivnosti tržišta, pošto samo na aktivnom tržištu (tržište na kome se redovno i na trajnoj osnovi odvijaju transakcije) postignuta cena odražava fer vrednost akcija društva. Stoga, stavom 1. propisuje se da kada je obim trgovanja akcijama ciljnog društva u periodu od šest meseci koji prethodi danu nastanka obaveze objavljivanja ponude za preuzimanje predstavljao najmanje 0,5% ukupnog broja izdatih akcija s pravom glasa, i kada se najmanje u tri meseca tog perioda trgovalo u više od 1/3 trgovačkih dana na mesečnom nivou uz ostvaren obim trgovanja koji je iznosio najmanje 0,05% ukupnog broja izdatih akcija s pravom glasa, akcije ciljnog društva smatraju se likvidnim u smislu Zakona o preuzimanju. S tim u vezi, stavom 2. određeno je da kada su akcije s pravom glasa ciljnog društva likvidne, ponuđač je obavezan da u ponudi za preuzimanje ponudi najmanje najvišu cenu od sledeće dve cene: prosečnu ponderisanu cenu akcija s pravom glasa u poslednjih šest meseci pre dana nastanka obaveze objavljivanja ponude za preuzimanje ili najvišu cenu po kojoj je ponuđač ili lica koja s njim zajednički deluju stekao akcije s pravom glasa ciljnog društva u poslednjih 12 meseci pre dana nastanka obaveze objavljivanja ponude za preuzimanje akcija. U stavu 3, reguliše i način utvrđivanja cene akcija koje nisu likvidne ili nisu uključene u trgovanje na regulisano tržište, odnosno MTP, te se propisuje da je ponuđač obavezan da ponudi akcionarima najmanje najvišu vrednost od tri navedene vrednosti: najviša cena po kojoj je ponuđač ili lica koja sa njim zajednički deluju stekao akcije s pravom glasa ciljnog društva u poslednjih 12 meseci pre dana nastanka obaveze objavljivanja ponude za preuzimanje; knjigovodstvena vrednost akcija s pravom glasa utvrđena na osnovu poslednjih godišnjih finansijskih izveštaja ciljnog društva; procenjena fer vrednost akcija s pravom glasa na dan nastanka obaveze objavljivanja ponude za preuzimanje. U stavu 4. reguliše se način utvrđivanja minimalne cene u ponudi za preuzimanje u situaciji kada sticalac stekne najmanje 25% akcija sa pravom glasa od lica iz člana 8. stav 3. kao i iz stava 4. tač. 3), 4), 5), 6) i 7) Zakona o preuzimanju, te se propisuje da je taj sticalac u slučaju daljeg sticanja akcija sa pravom glasa ciljnog društva u periodu od naredne dve godine dužan da objavi ponudu za preuzimanje po ceni koja ne može biti niža od cene po kojoj je kupio navedeni paket akcija. Stavom 5. propisano je da ako ponuđač, odnosno lica koja s njim zajednički deluju, suprotno odredbama člana 36. ovog zakona, stekne ili otuđi akcije s pravom glasa ciljnog društva po višoj ceni od cene propisane odredbama ovog člana, obavezan je da u ponudi za preuzimanje ponudi višu cenu. U cilju potpunije zaštite manjinskih akcionara, u situacijama kada ponuđač zahtev za odobrenje objavljivanja ponude za preuzimanje ne podnese u roku, a radi osiguranja pravične cene i u takvim situacijama, stavom 6. se utvrđuje da je ponudilac dužan da ponudi prosečnu ponderisanu cenu akcija obračunatu za šest meseci koji prethode danu podnošenja zahteva ukoliko su akcije likvidne u navedenom periodu, odnosno procenjenu vrednost na dan podnošenja zahteva kada su akcije nelikvidne, ukoliko su te cene više od cene iz stava 2, odnosno stava 3. ovog člana. Stav 7. propisuje da ako ponuđač ili lice koje s njim zajednički deluje u roku od jedne godine od dana zatvaranja ponude za preuzimanje, stekne akcije s pravom glasa ciljnog društva koje su bile predmet ponude, po ceni koja je viša od cene iz ponude, obavezan je da akcionarima koji su prihvatili ponudu za preuzimanje isplati razliku u ceni u roku od sedam dana od dana sticanja. Kao mehanizam kontrole poštovanja napred navedene obaveze, stav 8. uvodi obavezu da ponuđač ili lica koja s njim zajednički deluju prilikom sticanju akcija ciljnog društva iz stava 7. ovoga člana odmah, a najkasnije sledeći radni dan od dana sticanja, obaveste Komisiju, ciljno društvo i regulisano tržište, odnosno MTP na kome se trguje akcijama ciljnog društva. Propisani su i obavezni elementi obaveštenja, pa ono mora da sadrži: podatke o ponuđaču i licima sa kojima zajednički deluje (poslovno ime, adresa i sedište), period u kome je trajalo deponovanje akcija u sprovedenoj ponudi za preuzimanje, broju deponovanih, isplaćenih i preuzetih akcija u sprovedenom postupku preuzimanja, podatke o apsolutnom i relativnom broju akcija koje poseduju ponuđač i lica sa kojima zajednički deluje pre i nakon sticanja, ceni u sprovedenoj ponudi, razlici u ceni koja će se isplatiti u roku od sedam dana i detaljno obrazloženje okolnosti nastanka obaveze isplate razlike u ceni. Uz obaveštenje dostavljeno Komisiji potrebno je dostaviti i dokumentaciju iz koje će biti vidljiva cena sticanja i razlika u ceni koja se mora isplatiti akcionarima. Stav 9. propisuje da su ponuđač ili lica koja s njim zajednički deluju dužni da bez odlaganja, a najkasnije u roku od pet dana od dana isplate, obaveste Komisiju o isplati razlike u ceni akcionarima. Uz obaveštenje mora biti priložena dokumentacija iz koje će biti vidljiva cena sticanja, razlika u ceni koja je isplaćena akcionarima, spisak akcionara kojima je ta razlika isplaćena, kao i dokumentacija iz koje proizlazi da je ta razlika isplaćena akcionarima. Stavom 10. se propisuje da se obaveza iz stava 7. ne odnosi na sticanje akcija s pravom glasa u slučaju statusnih promena, povećanja osnovnog kapitala ciljnog društva novim ulozima i povećanja osnovnog kapitala iz neto imovine ciljnog društva u smislu zakona kojim se uređuju privredna društva. Stavom 11. propisuje se da ponuđač ne može da snižava ponuđenu cenu niti da menja ponudom određen način i rok plaćanja, ali može da povisi ponuđenu cenu. Za svaku akciju iste klase ponuđač mora da plati istu cenu. Stavom 12. određeno je da ako ponuđač povisi ponuđenu cenu, mora da obezbedi i sredstva za pokriće tog dela iznosa, a u skladu sa odredbama člana 16. Zakona o preuzimanju. U stavu 13. propisuje se da naknada za plaćanje akcija na koje se odnosi ponuda za preuzimanje može biti ponuđena u novcu, odnosno u hartijama od vrednosti koje su predviđene zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, kao i u dužničkim hartijama koje izdaju Republika i Narodna banka Srbije. Stavom 14. propisuje se da u slučaju da se na ime naknade iz stava 13. ovog člana nude i novčana sredstva i hartije od vrednosti, proporcionalni odnos novčanih sredstava i hartija od vrednosti ponuđač može slobodno da strukturira. Stavom 15. određeno je da hartije od vrednosti iz stava 13. moraju da budu iste vrste i klase kao i akcije koje su predmet ponude za preuzimanje, uključene u trgovanje na odgovarajuće tržište najmanje istog stepena transparentnosti i ne smeju da budu pod teretom. Stavom 16. regulisana je situacija kada ponuđač nudi naknadu u hartijama od vrednosti ili kombinaciji hartija od vrednosti i novca, te je propisano da je obavezan da ponudi i novčanu naknadu kao alternativu. U stavu 17. propisano je da kada su predmet ponude preferencijalne akcije, na utvrđivanje cene koju je ponuđač obavezan da ponudi akcionarima shodno se primenjuju odredbe ovog člana. Konačno, stavom 18. propisano je da Komisija propisuje bliže uslove pod kojima ponuđač može ponuditi naknadu za preuzimanje i način utvrđivanja naknade.

OKONČANJE POSTUPKA PREUZIMANJA

U trećoj glavi Zakona o preuzimanju – Okončanje postupka preuzimanja, takođe su izvršena usklađivanja sa Zakonom o privrednim društvima (čl. 18, 19. i 20. Predloga zakona). Pored ovoga, precizirane su i odredbe koje uređuju zabranu otuđivanja akcija stečenih bez objavljivanja obavezne ponude za preuzimanje, a uvodi se i obaveza obaveštavanja Komisije i Centralnog registra o posledicama navedenog otuđivanja akcija.

Naime, članom 16. stav 1. Predloga zakona menja se član 36. tako što se dopunjuje odredba člana 36. stav 1. Zakona o preuzimanju na način da se zabrana sticanja i otuđivanja akcija sa pravom glasa, od dana nastanka obaveze objavljivanja ponude do okončanja postupka preuzimanja, odnosi ne samo na ponudioca već i na lica sa kojima on zajednički deluje. U stavu 2. se propisuje da izuzetno od stava 1. člana 36. Zakona o preuzimanju, ponuđač i lica koja sa njim zajednički deluju mogu u skladu sa članom 37. stav 3. Zakona o preuzimanju da otuđuju akcije ciljnog društva ukoliko su ispunjeni sledeći uslovi: 1) ponuđač i lica koje sa njim zajednički deluju obavezni su da najkasnije 30 dana pre nameravanog otuđenja akcija ciljnog društva javno objave obaveštenje da ne nameravaju da sprovedu postupak preuzimanja ciljnog društva, već da imaju nameru da otuđe određeni broj akcija; 2) obaveštenje iz tačke 1) ovog stava mora da sadrži podatke o broju akcija koje poseduju ponuđač i lica koja sa njim zajednički deluju i podatke o broju akcija koje nameravaju da otuđe; 3) ponuđač i lica koja sa njim zajednički deluju dužni su da bez odlaganja objave obaveštenje o svakom otuđenju akcija ciljnog društva, koje sadrži podatke o datumu otuđenja, načinu i ceni otuđenja, broju otuđenih akcija i procentu od ukupno izdatih akcija sa pravom glasa ciljnog društva koje poseduju ponuđač i lica koja sa njim zajednički deluju nakon otuđenja. Stavom 3. propisuje se da formu i sadržinu obaveštenja, kao i način obaveštavanja iz stava 2. propisuje Komisija.

Članom 17. Predloga zakona, izmenjene su odredbe člana 37. stav 3. Zakona o preuzimanju tako što je propisano da kada lice iz stava 1. ovog člana proda akcije ciljnog društva tako da učešće tog lica i lica sa kojima zajednički deluje u kapitalu ciljnog društva padne ispod 25% akcija sa pravom glasa, o tome bez odlaganja dostavlja obaveštenje Komisiji, koja rešenjem utvrđuje da ova lica imaju pravo glasa iz preostalih akcija s pravom glasa ciljnog društva od dana dostavljanja urednog obaveštenja i ukida meru kojom je naloženo objavljivanje ponude za preuzimanje, o čemu obaveštava Centralni registar.

Članom 21. Predloga zakona menja se član 41b stav 1. Zakona o preuzimanju i određuje se da ako ponuđač, nakon nastanka obaveze objavljivanja ponude za preuzimanje, nezavisno od toga da li je ista utvrđena rešenjem Komisije u skladu sa odredbama Zakona o preuzimanju, u zakonskom roku ne podnese uredan zahtev za odobrenje objavljivanja ponude za preuzimanje ili mu Komisija odbije ili odbaci zahtev za odobrenje objavljivanja ponude za preuzimanje ili nakon što mu je Komisija odobrila zahtev za objavljivanje ponude za preuzimanje, ne objavi ponudu za preuzimanje pod uslovima i na način iz ovog zakona, ili ukoliko Komisija obustavi postupak preuzimanja, svaki akcionar ciljnog društva može putem mesno nadležnog privrednog suda zahtevati otkup akcija, pod uslovima pod kojima je morala biti objavljena ponuda za preuzimanje.

KAZNENE ODREDBE

U četvrtoj glavi Zakona o preuzimanju – Kaznene odredbe, na osnovu iskustva u dosadašnjoj desetogodišnjoj praksi, pooštrene su kazne, te se na ovaj način, pored korektivnog delovanja, nastoji i preventivno delovati na učesnike na tržištu. Ovakva praksa u saglasnosti je i sa najnovijim predloženim izmenama Krivičnog zakonika Republike Srbije, pa se ovim ujedno vrši usklađivanje odredaba Zakona o preuzimanju sa odredbama Krivičnog zakonika. Pored ovoga, izvršene su nomotehničke prepravke ove glave Zakona o preuzimanju.

Članom 22. Predloga zakona, u članu 47. stav 1. menjaju se tač. 1)-3) Zakona o preuzimanju, pa se propisuje novčana kazna za privredni prestup ako pravno lice: 1) nakon nastanka obaveze ne objavi ponudu za preuzimanje pod uslovima i na način određen ovim zakonom (član 5. stav 3. i član 6.); 2) javno objavi ponudu za preuzimanje koja nije u skladu sa odredbama ovog zakona (član 7. stav 1.); 3) u roku od dva radna dana od dana nastanka obaveze preuzimanja ne objavi obaveštenje o nameri preuzimanja i dostavi ga regulisanom tržištu, odnosno MTP, Centralnom registru, Komisiji za hartije od vrednosti i ciljnom društvu, pod uslovima i na način određen ovim zakonom (član 6. stav 7. i član 12. stav 1.).

Članom 24. Predloga zakona, dodaje se novi član 48a kojim se propisuje da će se: novčanom kaznom od 100.000 do 200.000 dinara kazniti za prekršaj pravno lice ako ne ispuni obavezu obaveštavanja u roku i na način propisan članom 8. stav 5. i članom 22. st. 8. i 9. Zakona (stav 1.); za radnje iz stava 1. ovog člana kazniti za prekršaj i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 40.000 do 50.000 dinara (stav 2.); za radnje iz stava 1. ovog člana kazniti za prekršaj fizičko lice novčanom kaznom od 40.000 do 50.000 dinara (stav 3.).

PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

U petoj glavi Zakona o preuzimanju – Prelazne i završne odredbe detaljno je regulisana primena merodavnog prava nakon usvajanja ovih izmena i dopuna, i to u situacijama kada je obaveza objavljivanja ponude za preuzimanje nastala pre ovih izmena Zakona o preuzimanju, a ista je utvrđena nakon stupanja na snagu izmena. Takođe, pokrivene su sve situacije koje se mogu javiti u praksi, što uvodi značajno viši nivo pravne sigurnosti. Pored toga, propisani su rokovi u kojima će Komisija uskladiti svoje akte sa predloženim izmenama i dopunama, te stupanje na snagu Zakona o izmenama i dopunama.

Naime, članom 25. Predloga zakona, propisano je da postupci povodom zahteva za odobrenje objavljivanja ponude za preuzimanje kao i postupci nadzora koji nisu okončani do dana stupanja na snagu ovog zakona, dovršiće se u skladu sa odredbama zakona koji je bio na snazi u vreme pokretanja upravnog postupka (stav 1.). Dalje, lica kojima je obaveza objavljivanja ponude za preuzimanje nastala u skladu sa odredbama Zakona o preuzimanju akcionarskih društava („Službeni glasnik RS”, br. 46/06, 107/09 i 99/11), a koja do dana stupanja na snagu ovog zakona nisu podnela zahtev za odobrenje objavljivanja ponude za preuzimanje, obavezna su da tada nastalu obavezu izvrše u skladu sa odredbama ovog zakona (stav 2.). Takođe je propisano da lica koja na dan stupanja na snagu ovog zakona poseduju više od 25% akcija s pravom glasa ciljnog društva, a nisu bila obavezna da objave ponudu za preuzimanje, u slučaju daljeg sticanja akcija s pravom glasa ciljnog društva, obavezna su da objave ponudu za preuzimanje u skladu sa odredbama ovog zakona (stav 3.). Lica koja su do stupanja na snagu ovog zakona objavila ponudu za preuzimanje i koja su nakon ponude za preuzimanje objavljene u skladu sa važećim zakonom koji uređuje preuzimanje akcionarskih društava pala do ili ispod praga od 25% akcija s pravom glasa ciljnog društva, u slučaju daljeg sticanja akcija s pravom glasa ciljnog društva i prelaska navedenog praga, obavezna su da objave ponudu za preuzimanje u skladu sa ovog zakona (stav 4.). Pored toga, određeno je da lica koja su do stupanja na snagu ovog zakona kontrolni prag od 25% akcija s pravom glasa ciljnog društva, prešla smanjenjem osnovnog kapitala ciljnog društva i koja nakon stupanja na snagu ovoga zakona steknu akcije s pravom glasa ciljnog društva, obavezna su da objave ponudu za preuzimanje u skladu sa odredbama ovog zakona (stav 5). Lica koja do stupanja na snagu ovog zakona nisu izvršila obavezu objavljivanja ponude za preuzimanje nastalu prema odredbama Zakona o preuzimanju akcionarskih društava („Službeni glasnik RS”, br. 46/06, 107/09 i 99/11), izvršiće nastalu obavezu u skladu sa odredbama ovog zakona nezavisno od toga da li je akcionarsko društvo za koje nije izvršena nastala obaveza, ciljno društvo u smislu ovog zakona (stav 6.). Konačno, stavom 7. Predloga zakona dato je ovlašćenje Komisiji da od dana stupanja na snagu ovog zakona pokrene postupak nadzora u vezi ispitivanja nastanka i izvršenja obaveze nastale prema odredbama Zakona o preuzimanju akcionarskih društava („Službeni glasnik RS”, br. 46/06, 107/09 i 99/11), nezavisno od toga da li su ispunjeni uslovi da se akcionarsko društvo za koje nije izvršena nastala obaveza smatra ciljnim društvom u smislu ovog zakona.

Članom 26. određen je rok od 30 dana u kome će Komisija izvršiti usklađivanje svojih akata sa izmenama i dopunama.

Članom 27. određeno je da ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

IV. FINANSIJSKA SREDSTVA POTREBNA ZA SPROVOĐENJE ZAKONA

Za sprovođenje ovog zakona nije potrebno obezbediti sredstva u budžetu Republike Srbije.

V. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

U skladu sa članom 167. Poslovnika Narodne skupštine („Službeni glasnik RS”, broj 20/12-prečišćen tekst) predlaže se donošenje ovog zakona po hitnom postupku iz razloga potrebe usklađivanja sa izmenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, a u cilju sprečavanja nastupanja štetnih posledica na tržištu kapitala. Istovremeno, sagledavanjem trenutnog stanja tržišta uočena je neophodnost brze intervencije kojom bi se na tržište kapitala delovalo podsticajno. Sve ovo ima za cilj razvoj kulture korporativnog preuzimanja i poboljšanje stabilnosti i razvoja finansijskog tržišta kroz konkurentno preuzimanje.

VI. ANALIZA EFEKATA ZAKONA

Određivanje problema koje zakon treba da reši

Kako je od donošenja Zakona o preuzimanju prošlo deset godina, a od njegovih poslednjih izmena pet godina, to su se u praksi pokazale značajne nepreciznosti i pravne praznine pri njegovoj primeni. One se pre svega odnose na način definisanja zajedničkog delovanja, a što utiče na utvrđivanje nastanka obaveze objavljivanja ponude a time i na određivanje cene u ponudi za preuzimanje. Takođe, u praksi se pokazalo da je Zakon o preuzimanju neadekvatno opredelio kriterijume merenja likvidnosti kod utvrđivanja cene u ponudi, te je na taj način omogućio manipulacije u smislu nameštanja likvidnosti i snižavanja cene u ponudi. Pored navedenog, važeći Zakon o preuzimanju ne reguliše ni prestanak obaveze objavljivanja ponude za preuzimanje, što stvara nesigurnost na tržištu korporativnog preuzimanja.

Osim navedenog, zbog nedovoljno detaljnih prelaznih i završnih odredbi važećeg Zakona o preuzimanju, u praksi se redovno javljala nedoumica oko primene merodavnog prava u situaciji kada je obaveza objavljivanja ponude za preuzimanje nastala pre izmena Zakona o preuzimanju, a ista je utvrđena nakon stupanja na snagu izmena.

Ciljevi koji se donošenjem zakona postižu

Konkretni ciljevi

uklanjanje nejasnoća u pogledu definisanja pojma „zajedničko delovanje”;

smanjenje mogućnosti arbitrarnog delovanja Komisije kroz jasno postavljene kriterijume za određivanje zajedničkog delovanja;

uvođenje konačnog praga za obavezu davanja ponude za preuzimanje;

preciziranje i pooštravanje kriterijuma za određivanje likvidnosti akcija;

preciziranje regulisanja primene merodavnog prava nakon izmena Zakona

usklađivanje sa pravnom regulativom EU.

Opšti cilj

podsticanje prometa na tržištu uz zaštitu akcionara ali i sticaoca akcija, poboljšavanje „klime” na tržištu uz istovremeno usklađivanje sa pravnom regulativom EU.

Navedeni opšti cilj od izuzetnog je značaja imajući u vidu trenutno stanje na tržištu kapitala. Precizno i realno određenim konkretnim ciljevima koji su u interesu svih učesnika na tržištu i za njih svakako prihvatljivi, očekuje se postizanje opšteg cilja i podsticanja daljih investicija i transakcija, koje su ovim promenama u znatnoj meri olakšane. Merljivi rezultati promena očekuju se najkasnije u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog zakona.

Preciznijim i detaljnim načinom regulisanja zajedničkog delovanja, kao i nastanka i prestanka obaveze objavljivanja ponude za preuzimanje, uklonjeni su neki od problema u primeni zakona. Odredbama koje se odnose na zajedničko delovanje, sužen je krug zakonskih pretpostavki zajedničkog delovanja i istovremeno su preciznije regulisane okolnosti za utvrđivanje zajedničkog delovanja, čime je smanjena mogućnost arbitrarnog odlučivanja Komisije, a samim tim neizvesnosti za učesnike u postupku preuzimanja.

Predlogom zakona obaveza davanja ponude ograničena je na sticanje preko 75% akcija sa pravom glasa ciljnog društva (uveden je konačan prag), čime je isključen naknadni nastanak obaveza davanja ponude, jer su brisani dodatni. Osim navedenog, na ovaj način, uz očuvanje zaštite prava manjinskih akcionara, značajno su smanjeni troškovi za većinskog akcionara ciljnog društva.

Izmenama odredbi koje uređuju utvrđivanje cene u ponudi za preuzimanje, prevashodno su pooštereni kriterijumi za merenje likvidnosti i istovremeno upodobljeni sa važećim Međunarodnim Računovodstvenim Standardima, u smislu da se, pored obima prometa, uvodi i broj dana trgovanja kao dodatni pokazatelj stepena aktivnosti tržišta, pošto samo na aktivnom tržištu (tržište na kome se redovno i na trajnoj osnovi odvijaju transakcije) postignuta cena odražava fer vrednost akcija društva. Osim navedenog, na taj način se sprečavaju eventualne manipulacije sa cenom u smislu trgovanja isključivo radi stvaranja likvidnosti, kao i veštačko spuštanje cene. Prelaznim i završnim odredbama Predloga zakona detaljno je regulisana primena merodavnog zakona, u situaciji kada je obaveza objavljivanja ponude za preuzimanje nastala pre izmena Zakona o preuzimanju, a ista je utvrđena nakon stupanja na snagu izmena i pokrivene su sve situacije koje se mogu javiti u praksi, što uvodi značajno viši nivo pravne sigurnosti u odnosu na prethodno rešenje kojim ove situacije nisu bile precizno regulisane.

Druge mogućnosti za rešavanje problema

Imajući u vidu ciljeve donošenja ovog zakona, kao i probleme koji se njime rešavaju, te postojeći normativni okvir, ne postoje druge mogućnosti za rešavanje navedenih problema osim izmena Zakona.

Zašto je donošenje zakona najbolje za rešenje problema

Donošenje ovog zakona nije samo najbolji, već je u postojećem normativnom okviru i jedini način za rešavanje problema vezanih za preuzimanje.

Na koga će i kako najverovatnije uticati rešenja u zakonu?

Rešenja u Predlogu zakona o preuzimanju imaće pozitivan uticaj na sve učesnike u postupku preuzimanja. Dakle, osnovni subjekti regulacije su ponuđači, akcionari (većinski i manjinski) i sama ciljna društva. Brokersko-dilerska društva su, uslovno rečeno, učesnici u transakcijama ali ne i subjekti regulacije. Predloženi zakon neće imati bilo kakvog uticaja na Centralni registar, depo i kliring hartija od vrednosti.

Što se subjekata tiče, efekti koje će na njih imati predloženi zakon su:

kontrolni i manjinski akcionari – veća izvesnost zbog detaljnog uređivanja pojma zajedničkog delovanja, uvođenja novih pragova, uvođenja konačnog praga te posebnih merila za određivanje likvidnosti akcija;

manjinski akcionari posebno će imati koristi od predloženog zakona, s obzirom na to da se uređivanjem merila za likvidnost akcija znatno doprinosi zaštiti manjinskih akcionara u smislu određivanja fer vrednosti akcija;

predloženim rešenjima su relaksirani i većinski akcionari na način da ne moraju da objavljuju ponudu za preuzimanje nakon svakog sticanja akcija već, nakon prelaska praga od 25% akcija sa pravom glasa i davanja ponude po tom osnovu, obaveza davanja ponude nastaje u slučaju povećanja prava glasa od 10% (dodatni prag), ali je ujedno ograničena na sticanje preko 75% akcija sa pravom glasa ciljnog društva (konačan prag). Njihova zaštita se ogleda i u činjenici da minimalna cena koju moraju da ponude odražava tržišnu, odnosno fer cenu akcija ciljnog društva.

U odnosu na Komisiju za hartije od vrednosti predviđa se smanjenje broja odobrenih ponuda za preuzimanje, s obzirom na utvrđivanje konačnog praga (videti tabelu ispod), ali se istovremeno povećava sigurnost i izvesnost za investitore i manjinske akcionare.

Na ovaj način podsticajno se deluje na investitore na tržištu kapitala pošto kroz unapređenje njihove zaštite, istovremeno se obezbeđuje postepeni rast poverenja, razvoj tržišta kapitala i unapređuje tržište korporativne kontrole.

Kakve troškove će primena zakona stvoriti građanima i privredi (naročito malim i srednjim preduzećima)?

Primena ovog zakona ne stvara dodatne troškove građanima i privredi. Istovremeno, predloženim izmenama zakona (uvođenje konačnog praga za postojanje obaveze davanja ponude za preuzimanje) smanjuju se troškovi u postupcima korporativnog preuzimanja. Ovim se liberalizuju uslovi sticanja akcija od strane većinskih akcionara, dok se istovremeno ne dira u prava i mehanizme zaštite manjinskih akcionara.

Predloženim izmenama se investitori (ponuđači) dodatno rasterećuju do sada postojećih troškova – obaveze upućivanja ponude za preuzimanje za svako sticanje akcija preko 5% odnosno 3% iznad 75% akcija sa pravom glasa. O tome svedoči i sledeća tabela:

Obrađeni predmeti po zahtevima za objavljivanje ponuda za preuzimanje

Godina

2012.

2013.

2014.

2015.

Broj

72

46

48

35

Kako se većina obrađenih predmeta odnosila na slučajeve sticanja akcija iznad praga od 75% to će ubuduće taj broj značajno opasti, pa će se, samim tim, smanjiti troškovi privrede.

U odnosu na državne organe nadležne za sprovođenje i praćenje Zakona neće biti novih troškova, s obzirom da Komisija za hartije od vrednosti već prati sprovođenje Zakona o preuzimanju akcionarskih društava i ne nameću joj se bilo kakve nove obaveze ili nadležnosti.

Komisija ističe da se u članu 13. Predloga zakona predviđa izrada elaborata o proceni fer vrednosti akcija ciljnog društva, ali da ovo neće stvoriti dodatne troškove subjektima regulacije, s obzirom na to da obaveza izrade ovog elaborata i sada postoji, ali se ne odnosi na fer vrednost. Dakle, novih troškova neće biti.

Da li su pozitivne posledice donošenja zakona takve da opravdavaju troškove koje će stvoriti?

Primena zakona ne stvara troškove. Istovremeno, direktna i indirektna korist za sve subjekte regulacije od predloženog zakona navedene su u prethodnim pitanjima, pa ih ovde nećemo ponovo navoditi.

Da li se zakonom podržava stvaranje novih privrednih subjekata na tržištu i tržišna konkurencija?

Predložena zakonska rešenja omogućavaju konkurentno preuzimanje i podsticajno deluju na stabilnost i razvoj finansijskog tržišta. Naime, podsticajnim merama za savesne sticaoce i akcionare (utvrđivanje konačnog praga obaveze objavljivanja ponude za preuzimanje, preciziranje pojma „zajedničko delovanje”), kao i pooštravanjem sankcija za nesavesne sticaoce, akcionare i privredna društva, i omogućava konkurentnije i transparentnije preuzimanje akcionarskih društava. Takođe, obezbeđivanjem veće pravne sigurnosti i olakšavanjem poslovanja podsticajno se deluje na strane investitore i njihova ulaganja u domaća akcionarska društva.

Da li su sve zainteresovane strane imale priliku da se izjasne o zakonu?

Rešenjem Ministarstva finansija broj 011-00-795/16-16 od 13. septembra 2016. godine formirana je Radna grupa za izmene i dopune Zakona o tržištu kapitala i Zakona o preuzimanju akcionarskih društava, čije je cilj usaglašavanje zakona u skladu sa propisima Evropske unije i prevazilaženje prepreka u praksi. Članove radne grupe činile su sve zainteresovane strane, odnosno predstavnici tržišta kapitala, predstavnici Ministarstva finansija iz Sektora za finansijski sistem i Sektora budžeta, Ministarstva privrede, Republičkog sekretarijata za zakonodavstvo, Komisije za hartije od vrednosti, Beogradske berze, Centralnog registra, depoa i kliringa hartija od vrednosti i Agencije za osiguranje depozita. Svi članovi su imali priliku da se usmeno (na sastancima radne grupe) i pismeno (kroz dostavljanje mišljenja, predloga i sugestija) izjasne o Nacrtu zakona. Većina zainteresovanih nije imala bitnih primedbi niti značajnijih sugestija i predloga na Nacrt zakona.

10. Koje će se mere tokom primene zakona preduzeti da bi se postiglo ono što se zakonom predviđa?

Komisija za hartije od vrednosti ima obavezu da uskladi svoja akta sa ovim zakonom u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. U tom smislu, Komisija će u navedenom roku izmeniti Pravilnik o sadržini i formi ponude za preuzimanje akcija („Službeni glasnik RS”, broj 10/12). Uzimajući u obzir obim izmena, predloženi rok za usklađivanje je procenjen kao optimalan.

Za praćenje sprovođenja zakona zadužena je Komisija za hartije od vrednosti, koja je i do sada to radila, tako da nije potrebno proširivanje institucionalnih kapaciteta ove institucije. Plan aktivnosti za sprovođenje mera i praćenja ostvarenja istih vrši se kroz izveštavanje Komisije od strane subjekata na tržištu kroz već uspostavljene okvire međuinstitucionalne saradnje, te praćenjem efekata predloženih izmena kroz agregacijom podataka prikupljenih za potrebe godišnjeg izveštavanja Komisije. Sve navedeno ne stvara potrebu za novim kadrovskim, organizacionim i finansijskim kapacitetima. Takođe, ističemo da interinstitucionalna saradnja sa Centralnim registrom u Beogradskom berzom već postoji, pa ni na ovom polju neće biti potrebe za promenama i eventualnim direktnim ili indirektnim troškovima.

VII. PREGLED ODREDABA ZAKONA O PREUZIMANJU AKCIONARSKIH DRUŠTAVA KOJE SE MENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU

Pojmovi

Član 2.

Pojedini pojmovi, u smislu ovoga zakona, imaju sledeća značenja:

1) ciljno društvo je akcionarsko društvo u smislu zakona kojim se uređuju privredna društva i koje ispunjava bar jedan od sledećih uslova:

(1) čijim se akcijama trguje na regulisanom tržištu, odnosno multilateralnoj trgovačkoj platformi (u daljem tekstu: MTP) u Republici u smislu zakona kojim se uređuje tržište kapitala;

(2) koje ima više od 100 akcionara svakog poslednjeg dana u tri uzastopna meseca, kao i ukupni kapital od najmanje 3.000.000 evra u dinarskoj protivvrednosti;

2) ponuda za preuzimanje je javna ponuda upućena svim akcionarima ciljnog društva za kupovinu svih akcija koje su izdate s pravom glasa, uz uslove i na način određen ovim zakonom;

2a) ponuda za preuzimanje može istovremeno biti upućena i za sticanje preferencijalnih akcija u smislu zakona kojim se uređuju privredna društva (u daljem tekstu: preferencijalne akcije);

3) sticalac je fizičko ili pravno lice koje stiče ili je steklo akcije ciljnog društva koje daju pravo glasa;

4) ponuđač je fizičko ili pravno lice, koje je, pod uslovima predviđenim odredbama ovoga zakona, obavezno da objavi ponudu za preuzimanje (obavezna ponuda) ili namerava da izvrši preuzimanje i u tom cilju objavi ponudu za preuzimanje, iako to nije obavezno da učini prema odredbama ovog zakona (dobrovoljna ponuda); društvo za upravljanje može za račun dobrovoljnog penzijskog, odnosno investicionog fonda biti sticalac, odnosno ponuđač u smislu ovog zakona, i na njega se primenjuju sve odredbe ovog zakona koje važe za fizička i pravna lica, kao i odredbe zakona kojima se uređuju investicioni, odnosno dobrovoljni penzijski fondovi;

5) akcije s pravom glasa su obične akcije ciljnog društva u smislu zakona kojim se uređuju privredna društva (u daljem tekstu: akcije s pravom glasa);

6) akcionar ciljnog društva je zakoniti imalac akcija u smislu zakona kojim se uređuje tržište kapitala;

6A) ORGANI UPRAVLJANJA SU DIREKTOR, ODNOSNO ODBOR DIREKTORA, NADZORNI ODBOR, IZVRŠNI DIREKTORI, ODNOSNO IZVRŠNI ODBOR, ODNOSNO IZVRŠNI I UPRAVNI ODBOR KOD BANAKA;

7) privilegovana informacija je insajderska informacija u smislu zakona kojim se uređuje tržište kapitala;

8) Centralni registar, depo i kliring hartija od vrednosti (u daljem tekstu: Centralni registar) je pravno lice čije su poslovanje i nadležnost uređeni zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrednosti i ovim zakonom;

9) Komisija za hartije od vrednosti (u daljem tekstu: Komisija) je pravno lice čija je nadležnost uređena zakonom kojim se uređuje tržište hartija od vrednosti i ovim zakonom.

Kada ciljno društvo nema upravni odbor u skladu sa zakonom kojim se uređuju privredna društva, odredbe ovog zakona o pravima i obavezama upravnog odbora shodno se primenjuju na odgovarajuće organe društva propisane zakonom kojim se uređuju privredna društva.

Zajedničko delovanje

Član 4.

Lica koja zajednički deluju su lica koja sarađuju međusobno ili sa ciljnim društvom, na osnovu sporazuma, izričitog ili prećutnog, usmenog ili pismenog, čiji je cilj sticanje akcija s pravom glasa, usklađeno ostvarivanje prava glasa ili sprečavanje drugog lica u sprovođenju postupka preuzimanja.

Za sledeća lica se smatra da deluju zajednički:

1) lica koja povezuju okolnosti u vezi sa sticanjem akcija, kao što su:

– vreme ili period u kome su sticala akcije,

– mesto sticanja,

– način sticanja,

– odredbe ugovora o sticanju,

– vrednost stečenih akcija,

– druge okolnosti koje su dovele do sticanja akcija koje ukazuju na usklađenost u sticanju ili zajedničkoj nameri lica;

2) članovi upravnog i nadzornog odbora društava koja deluju zajednički;

3) članovi upravnog i nadzornog odbora sa društvima u kojima vrše navedene funkcije;

4) lica koja su na skupštini ciljnog društva predlagala imenovanje ili razrešenje članova upravnog ili nadzornog odbora, ili druge odluke, za čije donošenje je potrebna kvalifikovana većina prisutnih glasova i koja su glasala za donošenje takvih odluka.

ZA SLEDEĆA LICA SE SMATRA DA DELUJU ZAJEDNIČKI:

1) ČLANOVI ORGANA UPRAVLJANJA DRUŠTAVA KOJA DELUJU ZAJEDNIČKI;

2) ČLANOVI ORGANA UPRAVLJANJA SA DRUŠTVIMA U KOJIMA SU ČLANOVI TIH ORGANA.

Zajedničkim delovanjem, u smislu ovog zakona, smatra se i kada društvo za upravljanje upravlja sa više investicionih, odnosno dobrovoljnih penzijskih fondova.

Fizička i pravna lica deluju zajednički i kad jedno od njih, posredno ili neposredno, kontroliše drugo ili druga pravna lica.

U smislu stava 4. ovog člana, smatra se da fizičko, odnosno pravno lice kontroliše pravno lice ako ima:

1) posredno ili neposredno 25% i veće učešće u osnovnom kapitalu pravnog lica;

2) posredno ili neposredno 25% i više glasačkih prava na skupštini akcionara pravnog lica;

3) pravo upravljanja, odnosno vođenja poslovne i finansijske politike pravnog lica na osnovu ovlašćenja iz statuta, sporazuma ili ugovora;

4) posredno ili neposredno preovlađujući uticaj na vođenje poslova i donošenje odluka.

Privredna društva deluju zajednički ako su međusobno povezana u smislu ovog zakona i zakona kojim se uređuju privredna društva.

Smatra se da fizička lica deluju zajednički ako su bračni drugovi, roditelji i potomci, usvojilac i usvojenici, staralac, štićenici i potomci štićenika, srodnici do trećeg stepena srodstva u pobočnoj liniji, uključujući i srodstvo po tazbini.

PRILIKOM UTVRĐIVANJA ZAJEDNIČKOG DELOVANJA IZ STAVA 1. OVOG ČLANA, KOMISIJA NAROČITO UZIMA U OBZIR SLEDEĆE OKOLNOSTI:

1) VREME ILI PERIOD STICANJA AKCIJA;

2) MESTO STICANJA;

3) NAČIN STICANJA;

4) ODREDBE UGOVORA O STICANJU;

5) VREDNOST STEČENIH AKCIJA;

6) TRANSAKCIJE FINANSIRANJA STICANJA AKCIJA;

7) PREDLAGANJE I GLASANJE ZA IMENOVANJE ILI RAZREŠENJE VEĆINE ČLANOVA ORGANA UPRAVLJANJA.

Način zajedničkog delovanja

Član 5.

Uspostavljanje odnosa zajedničkog delovanja sporazumom iz člana 4. stav 1. ovog zakona izjednačeno je sa sticanjem akcija s pravom glasa.

Akcijama s pravom glasa sticaoca dodaju se akcije s pravom glasa lica koja s njim zajednički deluju.

Kad obaveza objavljivanja ponude za preuzimanje nastane uspostavljanjem odnosa zajedničkog delovanja sporazumom iz člana 4. stav 1. ovog zakona ili u slučaju kad jedno od lica koja zajednički deluju stekne akcije tako da tim sticanjem nastane obaveza objavljivanja ponude za preuzimanje, svako od tih lica obavezno je da objavi ponudu za preuzimanje pod uslovima i na način određen ovim zakonom, a smatra se da je obaveza objavljivanja ponude za preuzimanje ispunjena ako ponudu objavi bilo koje od lica koja zajednički deluju.

U slučaju iz stava 3. ovog člana, ciljno društvo ne može biti ponuđač.

Utvrđivanje broja i procenta akcija s pravom glasa

Član 5a

Pri utvrđivanju broja akcija s pravom glasa ciljnog društva koje poseduje ponuđač i lica koja s njim deluju zajednički, u skladu sa ovim zakonom, sabiraju se akcije s pravom glasa ciljnog društva:

1) koje su ta lica stekla;

2) koje su ta lica prenela na treće lice kao obezbeđenje, osim ako treće lice ima ovlašćenje da samostalno ostvaruje pravo glasa iz tih akcija nezavisno;

3) za koje je u korist tih lica uspostavljeno pravo plodouživanja;

4) koje ponuđač može steći izjavom volje kao npr. opcija za kupovinu akcija;

5) koje su tim licima poverene kao punomoćniku, ako oni mogu pravo glasa iz tih akcija ostvarivati samostalno, po svojoj oceni, bez posebnog uputstva akcionara.

U smislu ovog zakona, procenat akcija s pravom glasa u ciljnom društvu izračunava se u odnosu na sve akcije ciljnog društva koje su izdate kao akcije s pravom glasa, uključujući i sopstvene akcije ciljnog društva i akcije kod kojih je ostvarivanje prava glasa isključeno ili ograničeno zakonom ili pravnim poslom.

U smislu stava 1. tačka 1) ovog člana, smatra se da su ponuđač i lica koja s njim zajednički deluju stekli akcije s pravom glasa, kad zaključe pravni posao ili nastankom drugog pravnog osnova za prenos akcija, nezavisno od momenta prenosa akcija u Centralnom registru, kao i nezavisno od toga što je pravni posao zaključen pod odložnim uslovom.

U SMISLU STAVA 1. TAČKA 1) OVOG ČLANA, SMATRA SE DA SU AKCIJE S PRAVOM GLASA STEČENE NA JEDAN OD SLEDEĆIH NAČINA:

1) DANOM ZAKLJUČENJA TRANSAKCIJE, KADA SE AKCIJE STIČU NA REGULISANOM TRŽIŠTU, ODNOSNO MTP-U;

2) DANOM UPISA NA VLASNIČKI RAČUN U CENTRALNOM REGISTRU;

3) KADA JE TO RELEVANTNO, DANOM ZAKLJUČENJA PRAVNOG POSLA ILI NASTANKOM DRUGOG PRAVNOG OSNOVA ZA PRENOS AKCIJA, NEZAVISNO OD MOMENTA PRENOSA AKCIJA U CENTRALNOM REGISTRU, KAO I NEZAVISNO OD TOGA ŠTO JE PRAVNI POSAO ZAKLJUČEN POD ODLOŽNIM USLOVOM.

Pod istim uslovima, smatra se da su ponuđač i lica koja s njim zajednički deluju stekli akcije s pravom glasa i kada, umesto akcija, steknu depozitne potvrde koje predstavljaju vlasništvo određenog broja akcija ciljnog društva. Prilikom sticanja ovih potvrda, odredbe stava 1. tačka 4) ovog člana shodno se primenjuju.

Obaveza objavljivanja ponude za preuzimanje

Član 6.

Lice je obavezno da objavi ponudu za preuzimanje kada neposredno ili posredno, samostalno ili zajednički delujući, stekne akcije s pravom glasa ciljnog društva, tako da zajedno sa akcijama koje je već steklo, pređe prag od 25% akcija s pravom glasa ciljnog društva (kontrolni prag).

NAKON PRELASKA KONTROLNOG PRAGA I OBJAVLJIVANJA PONUDE ZA PREUZIMANJE U SKLADU SA STAVOM 1. OVOG ČLANA, ODNOSNO NAKON OBJAVLJIVANJA PONUDE ZA PREUZIMANJE U SKLADU SA ČLANOM 8. STAV 7. OVOG ZAKONA, STICALAC JE OBAVEZAN DA OBJAVI PONUDU ZA PREUZIMANJE KADA, SAMOSTALNO ILI ZAJEDNIČKI DELUJUĆI, NEPOSREDNIM ILI POSREDNIM STICANJEM AKCIJA SA PRAVOM GLASA CILJNOG DRUŠTVA POVEĆA PROCENAT PRAVA GLASA ZA VIŠE OD 10% (DODATNI PRAG) .

IZUZETNO OD ODREDBE STAVA 2. OVOG ČLANA, STICALAC JE OBAVEZAN DA OBJAVI PONUDU ZA PREUZIMANJE KADA, SAMOSTALNO ILI ZAJEDNIČKI DELUJUĆI, NEPOSREDNIM ILI POSREDNIM STICANJEM AKCIJA SA PRAVOM GLASA CILJNOG DRUŠTVA POVEĆA UČEŠĆE ZA MANJE OD 10%, AKO TIM STICANJEM PRELAZI PRAG OD 75% PRAVA GLASA (KONAČNI PRAG).

OBAVEZU OBJAVLJIVANJA PONUDE ZA PREUZIMANJE, U SLUČAJU DALJEG STICANJA AKCIJA SA PRAVOM GLASA CILJNOG DRUŠTVA NEMA STICALAC KOJI NAKON PONUDE ZA PREUZIMANJE, OBJAVLJENE U SKLADU SA STAVOM 1. I/ILI 2. OVOG ČLANA POSEDUJE NAJMANJE 75% AKCIJA SA PRAVOM GLASA.

Posrednim sticanjem akcija s pravom glasa iz stava 1. ovog člana smatra se sticanje kontrole u smislu člana 4. st. 4. i 5. ovog zakona.

DAN STICANJA AKCIJA IZ ST. 1-4. OVOG ČLANA ODREĐUJE SE U SKLADU SA ČLANOM 5A STAV 3. OVOG ZAKONA.

Kada nastane obaveza objavljivanja ponude za preuzimanje, lice iz stava 1. LICA IZ ST. 1-3. ovog člana dužno je da, bez odlaganja U ROKU OD DVA RADNA DANA, objavi obaveštenje o nameri preuzimanja i dostavi ga regulisanom tržištu, odnosno MTP na kome se trguje akcijama ciljnog društva, Centralnom registru, Komisiji i ciljnom društvu, pod uslovima i na način određen ovim zakonom.

Lice koje je na osnovu ponude za preuzimanje steklo manje od 75% akcija s pravom glasa, u slučaju daljeg sticanja akcija istog ciljnog društva obavezno je da objavi ponudu za preuzimanje.

Lice koje je na osnovu ponude za preuzimanje steklo 75% ili više akcija s pravom glasa, obavezno je da objavi ponudu za preuzimanje kada:

– nakon ponude za preuzimanje stekne najmanje dodatnih 5% akcija s pravom glasa ciljnog društva;

– u toku 18 uzastopnih meseci stekne najmanje 3% dodatnih akcija s pravom glasa istog ciljnog društva.

Obaveštenje iz stava 3. STAVA 7. ovog člana mora sadržati podatke iz člana 20. stav 1. tač. 1), 2) i 3) ovog zakona, kao i izjavu ponuđača da će u zakonom propisanom roku objaviti ponudu za preuzimanje.

Obaveza obaveštavanja iz stava 3. STAVA 7. ovog člana na odgovarajući način primenjuje se uvek kad za ponuđača nastane obaveza objavljivanja ponude za preuzimanje.

Zabranjene ponude

Član 7.

Zabranjeno je svako javno objavljivanje ponude za preuzimanje koja nije upućena svim akcionarima ciljnog društva po istoj ceni i ostalim uslovima sticanja (diskriminatorska ponuda) U SKLADU SA ODREDBAMA OVOG ZAKONA.

Nije dopuštena ponuda mimo odredaba ovog zakona, odnosno javni ili drugi poziv upućen akcionarima ciljnog društva s ciljem sticanja akcija ciljnog društva s pravom glasa, ukoliko bi takvim sticanjem nastala obaveza objavljivanja ponude za preuzimanje u smislu člana 6. ovog zakona.

Izuzeci od obaveze objavljivanja ponude za preuzimanje

Član 8.

Sticalac nije obavezan da objavi ponudu za preuzimanje ako:

1) stekne akcije ciljnog društva nasleđivanjem;

2) stekne akcije ciljnog društva deobom zajedničke imovine bračnih drugova;

3) stekne akcije samo privremeno u obavljanju registrovane delatnosti preuzimanja (pokroviteljstva) emisije ili preprodaje hartija od vrednosti na tržištu, pod uslovom da preuzimalac emisije, odnosno pokrovitelj ne koristi pravo glasa po osnovu stečenih akcija;

4) stekne akcije ciljnog društva u stečajnom postupku;

5) stekne akcije ciljnog društva u postupku pripajanja privrednih društava, ali isključivo kada samo jedno od privrednih društava koja učestvuju u postupku pripajanja ima akcije ciljnog društva;

6) stekne akcije promenom pravne forme privrednog društva;

7) pravno lice stekne akcije ciljnog društva od drugog pravnog lica čiji su članovi ili akcionari neposredno ili posredno ista lica kao članovi ili akcionari tog lica, ili kad stekne akcije prenosom radi restrukturiranja unutar holdinga; PRENOSOM AKCIJA CILJNOG DRUŠTVA NIJE DOŠLO DO PROMENE LICA KOJE OSTVARUJE KONTROLU NAD CILJNIM DRUŠTVOM U SMISLU ČLANA 4. ST. 4. I 5. OVOG ZAKONA ILI AKO STEKNE AKCIJE PRENOSOM RADI RESTRUKTURIRANJA UNUTAR HOLDINGA;

8) stekne akcije u novom društvu, koje je nastalo spajanjem postojećih društava ili podelom postojećeg društva, pod uslovom da su zaštićena sva prava nesaglasnih akcionara preostalih društava;

9) je isključivi cilj sticanja akcija obezbeđenje potraživanja koje ponuđač ima prema društvu, pod uslovom da poverilac ne koristi pravo glasa po osnovu stečenih akcija;

10) akcije ciljnog društva stiče Republika, odnosno lica sa kojima Republika zajednički deluje;

11) nakon sprovedene ponude za preuzimanje stekne akcije ciljnog društva prenosom između lica koja su delovala zajednički u ponudi za preuzimanje;

12) sticanjem akcija ciljnog društva poseduje procenat akcija s pravom glasa koji je jednak ili manji od procenta akcija koji poseduje drugi akcionar ciljnog društva koji je objavio ponudu za preuzimanje;

13) stekne akcije ciljnog društva u postupku povećanja osnovnog kapitala NOVIM ULOZIMA ILI iz neto imovine ciljnog društva u smislu zakona kojim se uređuju privredna društva, a skupština ciljnog društva na kojoj se donosi predmetna odluka tročetvrtinskom većinom prisutnih, ne računajući glasove sticaoca i lica koja sa njim deluju zajednički, odobri da sticalac može steći akcije s pravom glasa ciljnog društva bez obaveze objavljivanja ponude za preuzimanje, ako bi predmetnim sticanjem akcija s pravom glasa za sticaoca nastala obaveza objavljivanja ponude za preuzimanje;

14) je stekao više od 25% akcija ciljnog društva s pravom glasa pre stupanja na snagu ovog zakona;

15) kada je to propisano drugim zakonom.

Kada Akcionarski fond stiče akcije ciljnog društva u skladu sa zakonom kojim se uređuje privatizacija, nije obavezan da objavi ponudu za preuzimanje.

Ovaj zakon ne primenjuje se na sticaoce koji stiču akcije određenog izdavaoca kada se one prodaju putem javnog tendera, odnosno na tržištu na način kada je prodavac unapred poznat, i to:

1) od Akcionarskog fonda u skladu sa zakonom, kao i akcijama pojedinačnih akcionara koje se zajedno nude na prodaju istovremeno sa akcijama Akcionarskog fonda u skladu sa Zakonom o Akcijskom fondu („Službeni glasnik RS“, br. 38/01 i 45/05) i propisima kojim se uređuje privatizacija;

2) od Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje zaposlenih;

3) od Republičkog fonda za razvoj;

4) od Republike.

STICALAC NIJE OBAVEZAN DA OBJAVI PONUDU ZA PREUZIMANJE KADA STIČE AKCIJE U SKLADU SA PROPISIMA KOJIMA SE UREĐUJE PRIVATIZACIJA, I TO:

1) OD AKCIONARSKOG FONDA, SAMOSTALNO ILI ZAJEDNO SA AKCIJAMA POJEDINAČNIH AKCIONARA KOJE SE ZAJEDNO NUDE NA PRODAJU ISTOVREMENO SA AKCIJAMA AKCIONARSKOG FONDA;

2) OD REPUBLIČKOG FONDA ZA PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE ZAPOSLENIH;

3) OD REPUBLIČKOG FONDA ZA RAZVOJ REPUBLIKE SRBIJE;

4) OD REPUBLIKE, AUTONOMNE POKRAJINE I JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE;

5) OD REGISTRA AKCIJA I UDELA PRENETIH POSLE RASKIDA UGOVORA ZAKLJUČENOG U POSTUPKU PRIVATIZACIJE.

Ako aktom Vlade nije drukčije određeno, odredbe ovog zakona ne primenjuju se:

1) na prenos svojine bez naknade na akcijama koje su izdale banke, sa državne zajednice Srbija i Crna Gora na Republiku po osnovu Zakona o regulisanju odnosa između Savezne Republike Jugoslavije i pravnih lica i banaka sa teritorije Savezne Republike Jugoslavije koje su prvobitni dužnici ili garanti prema poveriocima Pariskog i Londonskog kluba („Službeni list SRJ”, br. 36/02 i 7/03);

2) na sticanje akcija koje su izdale banke kad je zakoniti imalac tih akcija Republika po osnovu Zakona o regulisanju odnosa između Savezne Republike Jugoslavije i pravnih lica i banaka sa teritorije Savezne Republike Jugoslavije koje su prvobitni dužnici ili garanti prema poveriocima Pariskog i Londonskog kluba („Službeni list SRJ”, br. 36/02 i 7/03) i Zakona o regulisanju javnog duga Savezne Republike Jugoslavije po osnovu devizne štednje građana („Službeni list SRJ”, broj 36/02);

3) na sticanje akcija koje su izdale banke, kad je zakoniti imalac tih akcija Republika;

3A) NA STICANJE AKCIJA KOJE SU IZDALE BANKE U POSTUPKU POVEĆANJA KAPITALA ISKLJUČIVO U SLUČAJU REALIZACIJE PLANA OPORAVKA, RESTRUKTURIRANJA BANKE, ODNOSNO PO NALOGU NARODNE BANKE SRBIJE;

4) na sticanje akcija koje su izdale banke, kad je u skladu sa zakonom, zakoniti imalac tih akcija Agencija za osiguranje depozita;

5) na sticanje akcija koje su izdale banke, kada su zakoniti imaoci tih akcija posebnim ugovorom, koji mora biti zaključen u pisanoj formi, ovlastili Agenciju za osiguranje depozita da u njihovo ime i za njihov račun izvrši prodaju takvih akcija trećem licu;

6) na sticanje akcija koje su izdala društva za osiguranje, kada zakoniti imaoci tih akcija posebnim ugovorom, koji mora biti zaključen u pisanoj formi, ovlaste Agenciju za osiguranje depozita da u njihovo ime i za njihov račun izvrši prodaju takvih akcija trećem licu, u skladu sa zakonom kojim se uređuje osiguranje;

6A) NA STICANJE AKCIJA KOJE SU IZDALA DRUŠTVA ZA OSIGURANJE, ODNOSNO DRUŠTVA ZA REOSIGURANJE U POSTUPKU POVEĆANJA KAPITALA I TO ISKLJUČIVO ZBOG SPROVOĐENJA PROGRAMA MERA ZA OBEZBEĐENJE SOLVENTNOSTI, ODNOSNO PO NALOGU NARODNE BANKE SRBIJE;

7) sticanje akcija koje su izdale banke, kad se ta trgovina vrši u postupku unovčenja imovine banaka u stečaju, odnosno likvidaciji u kojima funkciju stečajnog, odnosno likvidacionog upravnika vrši Agencija za osiguranje depozita;

8) sticanje akcija Centralnog registra, berzi i drugih lica u finansijskom sektoru, u smislu zakona kojim se uređuje poslovanje banaka, kad je zakoniti imalac tih akcija Republika;

9) sticanje akcija Centralnog registra, berzi i drugih lica u finansijskom sektoru, u smislu zakona kojim se uređuje poslovanje banaka, kada su zakoniti imaoci tih akcija posebnim ugovorom, koji mora biti zaključen u pisanoj formi, ovlastili Agenciju za osiguranje depozita da u njihovo ime i za njihov račun izvrši prodaju takvih akcija trećem licu.

LICA IZ ST. 1, 3. I 4. OVOG ČLANA KOJA SU IZUZETA OD OBAVEZE OBJAVLJIVANJA PONUDE ZA PREUZIMANJE, OBAVEZNA SU DA O KORIŠĆENJU IZUZETKA ODMAH, A NAJKASNIJE U ROKU OD ČETIRI DANA OD DANA NASTANKA OKOLNOSTI IZ ST. 1, 3. I 4. OVOG ČLANA, OBAVESTE KOMISIJU.

OBAVEŠTENJE O KORIŠĆENJU IZUZETKA IZ STAVA 5. OVOG ČLANA MORA DA SADRŽI:

1) OSNOVNE PODATKE O STICAOCU I CILJNOM DRUŠTVU;

2) IZUZETAK NA KOJI SE STICALAC POZIVA;

3) OPIS OKOLNOSTI KOJE SE ODNOSE NA KORIŠĆENJE IZUZETKA;

4) SPISAK LICA SA KOJIMA STICALAC DELUJE ZAJEDNIČKI U ODNOSU NA CILJNO DRUŠTVO;

5) DOKUMENTACIJU KOJOM SE DOKAZUJU OKOLNOSTI KOJE SE ODNOSE NA KORIŠĆENJE KONKRETNOG IZUZETKA.

Na sticaoca akcija iz ovog člana, u slučaju daljeg sticanja akcija sa pravom glasa ciljnog društva, primenjuju se odredbe ovog zakona o obavezi objavljivanja ponude za preuzimanje i postupku preuzimanja.

Dobrovoljna ponuda za preuzimanje

Član 9.

Lice koje nije steklo preko 25% akcija ciljnog društva s pravom glasa, nije obavezno da objavi ponudu za preuzimanje u skladu sa odredbama ovog zakona, a ako ipak namerava da objavi ponudu za preuzimanje, istu može objaviti samo pod uslovima i na način određen ovim zakonom.

AKO LICE NIJE OBAVEZNO DA OBJAVI PONUDU ZA PREUZIMANJE U SKLADU SA ODREDBAMA OVOG ZAKONA, A IPAK NAMERAVA DA OBJAVI PONUDU ZA PREUZIMANJE, ISTU MOŽE OBJAVITI SAMO POD USLOVIMA I NA NAČIN ODREĐEN OVIM ZAKONOM.

U slučaju iz stava 1. ovog člana, ponuđač je obavezan da objavi obaveštenje o nameri za preuzimanje u skladu sa članom 12. ovog zakona.

Objavljivanjem obaveštenja iz stava 2. ovog člana, za ponuđača nastaje obaveza objavljivanja ponude za preuzimanje pod uslovima i način određen ovim zakonom.

Objavljivanje namere o preuzimanju

Član 12.

Ponuđač je obavezan da u roku od jednog radnog DVA RADNA dana od dana nastanka obaveze preuzimanja objavi obaveštenje o nameri preuzimanja, na način na koji se u skladu sa ovim zakonom objavljuje ponuda za preuzimanje iz člana 18. ovog zakona.

Obaveštenje iz stava 1. ovog člana mora sadržati podatke iz člana 20. stav 1. ovog zakona.

Obaveštenje o nameri preuzimanja, na osnovu kojeg Komisiji podnosi zahtev za odobrenje objavljivanja ponude za preuzimanje, ponuđač ne može nakon podnošenja zahteva menjati niti povući.

Podnošenje zahteva za odobrenje objavljivanja ponude za preuzimanje i njenih izmena

Član 13.

Ponuđač je obavezan da u roku od 15 RADNIH dana od dana nastanka obaveze objavljivanja ponude za preuzimanje podnese Komisiji zahtev za odobrenje objavljivanja ponude za preuzimanje, samu ponudu, skraćeni tekst ponude, tekst obaveštenja o nameri za preuzimanje i isprave iz člana 20. stav 2. ovog zakona.

Komisija će o zahtevu iz stava 1. ovog člana doneti rešenje u roku od sedam DESET radnih dana od dana prijema urednog zahteva i o tome obavestiti Centralni registar.

Izuzetno od stava 2. ovog člana, kada Komisija sarađuje sa organima nadležnim za zaštitu konkurencije, sprečavanje pranja novca i drugim organima, a radi sprečavanja poremećaja na tržištu kapitala u Republici, rok za donošenje rešenja za odobrenje zahteva za objavljivanje ponude za preuzimanje se može produžiti do deset radnih dana, od dana prijema urednog zahteva.

Ponuđač je dužan da Komisiji podnese zahtev za odobrenje objavljivanja izmene ponude za preuzimanje, najkasnije tri radna dana pre isteka roka trajanja ponude.

Komisija donosi rešenje o podnetom zahtevu za odobrenje objavljivanja izmene ponude za preuzimanje u roku od jednog radnog DVA RADNA dana od dana prijema urednog zahteva i o tome obaveštava Centralni registar.

Rešenja iz st. 2. i 5. ovog člana Komisija donosi kada utvrdi:

1) potpunost i verodostojnost podataka iz ponude za preuzimanje i isprava podnetih uz zahtev za odobrenje objavljivanja ponude, u skladu sa članom 20. ovog zakona;

2) da je cena u ponudi za preuzimanje utvrđena u skladu sa ovim zakonom;

3) da je ponuđač u slučaju izmene ponude u cilju povećanja cene osigurao sredstva za podmirenje, u skladu sa članom 16. ovog zakona.

Prilikom odlučivanja o zahtevu za odobrenje objavljivanja ponude za preuzimanje, kao i njene izmene, Komisija ne ocenjuje opravdanost i celishodnost elemenata ponude za preuzimanje.

Ukoliko prilikom odlučivanja o zahtevu za odobrenje objavljivanja ponude za preuzimanje, kao i njene izmene, Komisija utvrdi određene nepravilnosti, naložiće ponuđaču da uredi zahtev i dostavi dokumentaciju koja nedostaje i utvrdiće rok u kome je dužan to da učini.

Ako ponuđač, u ostavljenom roku ne postupi po zahtevu Komisije, Komisija će doneti zaključak kojim se zahtev ponuđača odbacuje.

Komisija ne odgovara za tačnost i istinitost podataka navedenih u ponudi za preuzimanje.

Obezbeđenje sredstava

Član 16.

Pre podnošenja zahteva za odobrenje objavljivanja ponude za preuzimanje, ponuđač je obavezan da obezbedi neophodna sredstva za kupovinu akcija na jedan od sledećih načina:

– da na poseban račun kod banke izdvoji novčana sredstva i položi hartije od vrednosti iz člana 22. stava 10. STAVA 13. ovog zakona na poseban račun kod Centralnog registra, koja su potrebna za plaćanje akcija na koje se odnosi ponuda za preuzimanje;

– da sa bankom zaključi ugovor o odobrenom kreditu za tu namenu;

– da obezbedi neopozivu bankarsku garanciju na prvi poziv za iznos potreban za plaćanje akcija na koje se odnosi ponuda za preuzimanje.

Kada se kao ponuđač javlja banka, PONUĐAČ JE DUŽAN DA obezbeđenje sredstava na način iz stava 1. ovog člana banka je obavezna da ugovori s drugom bankom, sa kojom nije međusobno povezana kapitalom u smislu odredaba člana 4. st. 4. i 5. ovog zakona.

Rok trajanja bankarske garancije iz stava 1. alineja 3. ovog člana ne može biti kraći od pet dana od poslednjeg dana roka za plaćanje akcija iz člana 21. stav 2. ovog zakona.

Ponuđač ne sme raspolagati novčanim sredstvima koja su, radi obezbeđenja isplate deponovanih akcija, izdvojena na poseban račun, osim radi isplate deponovanih akcija, te je obavezan da obezbedi Komisiji mogućnost uvida u stanje na posebnom računu.

Ponuđač ne sme raspolagati hartijama od vrednosti iz člana 22. stava 10. STAVA 13. ovog zakona koja su, radi osiguranja isplate deponovanih akcija, izdvojena na poseban račun kod Centralnog registra, osim radi isplate deponovanih akcija, te je obavezan da osigura Komisiji mogućnost samostalnog uvida u stanje na posebnom računu. Zabrana raspolaganja hartijama od vrednosti iz člana 22. stava 10. STAVA 13. ovog zakona ne sme trajati kraće od pet dana od poslednjeg dana roka za plaćanje akcija.

Po isteku roka važenja ponude za preuzimanje, odnosno nakon isteka roka za plaćanje, ponuđač može sa posebnog računa podići višak iznad sredstava potrebnih za plaćanje deponovanih akcija tek nakon izvršenja svih obaveza nastalih po osnovu stečenih akcija ciljnog društva.

Ponuđač ne sme, u toku trajanja ponude za preuzimanje, da menja uslove ugovora o posebnom računu ili ugovora o odobrenom kreditu, odnosno ugovora o bankarskoj garanciji za plaćanje svih akcija na koje se odnosi ponuda za preuzimanje, osim u slučaju poboljšanja ponude.

Ako je ponuđač lice sa prebivalištem, odnosno sedištem van teritorije Republike, dužan je da sredstva iz stava 1. alineja 1. ovog člana položi na račun kod banke sa sedištem u Republici, ili da obezbeđenja iz stava 1. al. 2. i 3. ovog člana pribavi od banke sa sedištem u Republici.

Zabrana oglašavanja i vršenja uticaja na akcionare

Član 19.

Nakon što ponuđač objavi ponudu za preuzimanje, svakom licu, bez obzira da li je učesnik u preuzimanju (ponuđač, akcionar, ciljno društvo, upravni odbor ORGAN UPRAVLJANJA ciljnog društva i upravni odbor ORGAN UPRAVLJANJA ponuđača ako je privredno društvo) ili treće lice, zabranjeno je da direktno ili oglašavanjem putem sredstava javnog informisanja vrši uticaj na akcionare ciljnog društva nuđenjem ili obećanjem poklona, usluge, imovinske ili druge koristi.

Obavezna sadržina ponude za preuzimanje

Član 20.

Ponuda za preuzimanje mora da sadrži:

1) poslovno ime, matični broj, sedište i adresu ciljnog društva;

2) poslovno ime, matični broj, sedište i adresu, odnosno ime i prezime i adresu ponuđača i lica s kojima ponuđač zajednički deluje i opis načina zajedničkog delovanja;

3) određenje vrste i broja akcija koje ponuđač ima nameru i obavezu da preuzme, uključujući broj glasova u apsolutnom i procentualnom iznosu, o svim akcijama ciljnog društva koje pripadaju ponuđaču, uključujući i akcije lica s kojima ponuđač zajednički deluje;

4) jasnu izjavu da se ponuda daje svim akcionarima ciljnog društva koji su vlasnici akcija s pravom glasa, te da se ponuđač obavezuje da kupi svaku akciju s pravom glasa, pod propisanim i objavljenim uslovima;

5) cenu koju se ponuđač obavezuje da plati po akciji, rok i način plaćanja;

6) izvore i načine obezbeđivanja sredstava za kupovinu akcija;

7) poslovno ime, sedište i adresu ovlašćenog investicionog društva, člana Centralnog registra;

8) rok važenja ponude za preuzimanje;

9) detaljna uputstva o načinu deponovanja akcija i drugim pravima i obavezama akcionara koji deponuju akcije, a posebno o pravu akcionara da povlačenjem akcija iz depozita odustane od prihvata ponude za preuzimanje;

10) određivanje ciljeva ponuđača i njegovih namera u vezi sa ciljnim društvom koje se preuzima u slučaju uspeha ponude za preuzimanje;

11) ostale uslove ponude određene ovim zakonom ili aktima Komisije.

Uz ponudu, koju dostavlja Komisiji, ponuđač je obavezan da priloži u originalu ili overenoj kopiji sledeće isprave:

1) dokumenta o pravnim poslovima kojima su ponuđač i lica koja s njim deluju zajednički stekli akcije ciljnog društva u razdoblju od dve JEDNE godine pre dana nastanka obaveze objavljivanja ponude za preuzimanje, A U SLUČAJU STICANJA I OTUĐENJA AKCIJA SUPROTNO ODREDBI ČLANA 36. OVOG ZAKONA I ISPRAVE O TIM PRAVNIM POSLOVIMA, kao i izjavu ponuđača i lica koja s njim deluju zajednički da, osim navedenih pravnih poslova, nisu zaključili druge pravne poslove u cilju sticanja akcija ciljnog društva;

2) bankarsku garanciju ili ugovor o kreditu, odnosno ugovor o otvaranju posebnog računa i dokaz o uplati novčanih sredstava, odnosno polaganju hartija od vrednosti za plaćanje akcija, u smislu člana 16. stav 1. ovog zakona;

3) ugovor sa članom Centralnog registra o obavljanju poslova deponovanja akcija;

4) saglasnost Narodne banke Srbije, kada su predmet preuzimanja akcije banaka, davaoca finansijskog lizinga i osiguravajućih društava;

5) saglasnost nadležne institucije, u ostalim slučajevima kada je to propisano;

6) ako je ponuđač pravno ili fizičko lice sa sedištem, odnosno prebivalištem ili trajnim boravištem u inostranstvu:

– izjavu kojom imenuje punomoćnika (poslovno ime, sedište, adresa, odnosno ime i prezime, adresa) za dostavu pismena u Republici, s tim da punomoćnik može biti advokat, banka ili investiciono društvo,

– izvod iz registra privrednih subjekata ili drugog odgovarajućeg registra iz kojeg je vidljiv pravni oblik organizovanja, sedište, adresa, popis osoba ovlašćenih za zastupanje, ne stariji od 30 dana od dana podnošenja zahteva za odobrenje objavljivanja ponude za preuzimanje, u prevodu na srpski jezik od strane ovlašćenog sudskog tumača;

7) potvrdu regulisanog tržišta, odnosno MTP, izdatu na zahtev ponuđača, o prosečnoj ceni akcija i obimu trgovanja iz člana 22. st. 1, 2. i 4. ovog zakona. POTVRDU REGULISANOG TRŽIŠTA, ODNOSNO MTP, IZDATU NA ZAHTEV PONUĐAČA, O PROSEČNOJ CENI AKCIJA, OBIMU TRGOVANJA I BROJU TRGOVAČKIH DANA SHODNO ČLANU 22. ST. 1, 2. I 6. OVOG ZAKONA;

8) ELABORAT O PROCENI FER VREDNOSTI AKCIJA CILJNOG DRUŠTVA, URAĐEN OD STRANE NEZAVISNOG OVLAŠĆENOG REVIZORA SA POSLEDNJE OBJAVLJENE LISTE REVIZORA KOJE UTVRĐUJE KOMISIJA, U SITUACIJI KADA AKCIJE NISU LIKVIDNE, SHODNO ČLANU 22. STAV 3, ODNOSNO STAV 6. OVOG ZAKONA. FER VREDNOST AKCIJA CILJNOG DRUŠTVA PROCENJUJE SE NA DAN NASTANKA OBAVEZE OBJAVLJIVANJA PONUDE ZA PREUZIMANJE, A U SLUČAJU IZ ČLANA 22. STAV 6. OVOG ZAKONA DODATNO I NA DAN PODNOŠENJA ZAHTEVA;

9) DOKAZ O UPLATI NAKNADE;

10) OSTALU DOKUMENTACIJU NA ZAHTEV KOMISIJE.

Cena u ponudi za preuzimanje

Član 22.

Kada je obim trgovanja akcijama ciljnog društva u periodu od šest meseci koji prethodi danu nastanka obaveze objavljivanja obaveštenja o nameri predstavljao najmanje 0,5% ukupnog broja izdatih akcija s pravom glasa, i kada je najmanje u tri meseca tog perioda obim trgovanja iznosio najmanje 0,05% ukupnog broja izdatih akcija s pravom glasa na mesečnom nivou, akcije ciljnog društva smatraju se likvidnim u smislu ovog zakona.

Kada su akcije s pravom glasa ciljnog društva likvidne u skladu sa stavom 1. ovog člana, ponuđač je obavezan da u ponudi za preuzimanje ponudi najmanje najvišu cenu od sledećih cena:

prosečna ponderisana cena akcija s pravom glasa u poslednja tri meseca pre objavljivanja obaveštenja o nameri preuzimanja utvrđena na osnovu izveštaja o trgovanju na regulisanom tržištu, odnosno MTP,

poslednja tržišna cena akcija s pravom glasa ciljnog društva na regulisanom tržištu, odnosno MTP po kojoj se trgovalo prethodnog radnog dana pre objavljivanja obaveštenja o nameri preuzimanja, sa obimom trgovanja koji je najmanje jednak prosečnom dnevnom obimu trgovanja u poslednja tri meseca,

cena po kojoj je ponuđač ili lica koja s njim zajednički deluju stekao akcije s pravom glasa ciljnog društva u poslednjih 12 meseci pre nastanka obaveze objavljivanja obaveštenja o nameri,

prosečna ponderisana cena po kojoj je ponuđač ili lica koja s njim zajednički deluju u poslednje dve godine pre dana nastanka obaveze objavljivanja obaveštenja o nameri stekao najmanje 10% akcija s pravom glasa ciljnog društva.

Kada akcije s pravom glasa ciljnog društva nisu likvidne u skladu sa stavom 1. ovog člana ili nisu uključene u trgovanje na regulisano tržište, odnosno MTP, ponuđač je obavezan da ponudi akcionarima najmanje najvišu vrednost od sledećih vrednosti:

najviša cena iz stava 2. ovog člana,

knjigovodstvena vrednost akcija s pravom glasa,

procenjena vrednost akcija s pravom glasa u skladu sa zakonom kojim se uređuju privredna društva.

Ako ponuđač zahtev za odobrenje objavljivanja ponude za preuzimanje ne podnese u roku iz člana 13. stav 1. ovog zakona, prosečna cena iz stava 2. ovog člana izračunava se kao ponderisani prosek svih cena ostvarenih na regulisanom tržištu, odnosno MTP za svako sledeće tromesečje posebno, počevši od tromesečja koje prethodi danu nastanka obaveze objavljivanja obaveštenja o nameri, do dana podnošenja zahteva, s tim da je ponuđač obavezan da u ponudi za preuzimanje ponudi najmanje najvišu tromesečnu prosečnu cenu izračunatu u navedenom razdoblju, ako je ta cena viša od cene iz stava 1. ovog člana.

Ako ponuđač, odnosno lica koja s njim zajednički deluju, suprotno odredbama člana 36. ovog zakona, stekne ili otuđi akcije s pravom glasa ciljnog društva po višoj ceni od cene propisane odredbama ovog člana, obavezan je da u ponudi za preuzimanje ponudi višu cenu.

Ako ponuđač ili lice koje s njim deluje zajednički u roku od jedne godine od dana zatvaranja ponude za preuzimanje, stekne akcije s pravom glasa ciljnog društva koje su bile predmet ponude, po ceni koja je viša od cene iz ponude, obavezan je da akcionarima koji su prihvatili ponudu za preuzimanje isplati razliku u ceni u roku od sedam dana od dana sticanja.

Obaveza iz stava 6. ovog člana ne odnosi se na sticanje akcija s pravom glasa u slučaju statusnih promena, povećanja osnovnog kapitala ciljnog društva novim ulozima i povećanja osnovnog kapitala iz neto imovine ciljnog društva u smislu zakona kojim se uređuju privredna društva.

Ponuđač ne može da snižava ponuđenu cenu niti da menja ponudom određen način i rok plaćanja, ali može da povisi ponuđenu cenu. Za svaku akciju iste klase ponuđač mora da plati istu cenu.

Ako ponuđač povisi ponuđenu cenu, mora da obezbedi i sredstva za pokriće tog dela iznosa, a u skladu sa odredbama člana 16. ovog zakona.

Naknada za plaćanje akcija na koje se odnosi ponuda za preuzimanje može biti ponuđena u novcu, odnosno u hartijama od vrednosti koje su predviđene zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, kao i u dužničkim hartijama koje izdaju Republika i Narodna banka Srbije.

U slučaju da se na ime naknade iz stava 10. ovog člana nude i novčana sredstva i hartije od vrednosti, proporcionalni odnos novčanih sredstava i hartija od vrednosti ponuđač može slobodno da strukturira.

Hartije od vrednosti iz stava 10. ovog člana moraju da budu iste vrste i klase kao i akcije koje su predmet ponude za preuzimanje, uključene u trgovanje na odgovarajuće tržište najmanje istog stepena transparentnosti i ne smeju da budu pod teretom.

Kada ponuđač nudi naknadu u hartijama od vrednosti ili kombinaciji hartija od vrednosti i novca, obavezan je da ponudi i novčanu naknadu kao alternativu.

Kada su predmet ponude preferencijalne akcije, na utvrđivanje cene koju je ponuđač obavezan da ponudi akcionarima shodno se primenjuju odredbe ovog člana.

Komisija propisuje bliže uslove pod kojima ponuđač može ponuditi naknadu za preuzimanje i način utvrđivanja naknade.

KADA JE OBIM TRGOVANJA AKCIJAMA CILJNOG DRUŠTVA U PERIODU OD ŠEST MESECI KOJI PRETHODI DANU NASTANKA OBAVEZE OBJAVLJIVANJA PONUDE ZA PREUZIMANJE PREDSTAVLJAO NAJMANJE 0,5% UKUPNOG BROJA IZDATIH AKCIJA S PRAVOM GLASA, I KADA SE NAJMANJE U TRI MESECA TOG PERIODA TRGOVALO U VIŠE OD 1/3 TRGOVAČKIH DANA NA MESEČNOM NIVOU UZ OSTVAREN OBIM TRGOVANJA KOJI JE IZNOSIO NAJMANJE 0,05% UKUPNOG BROJA IZDATIH AKCIJA S PRAVOM GLASA, AKCIJE CILJNOG DRUŠTVA SMATRAJU SE LIKVIDNIM U SMISLU OVOG ZAKONA.

KADA SU AKCIJE S PRAVOM GLASA CILJNOG DRUŠTVA LIKVIDNE U SKLADU SA STAVOM 1. OVOG ČLANA, PONUĐAČ JE OBAVEZAN DA U PONUDI ZA PREUZIMANJE PONUDI NAJMANJE VIŠU CENU OD SLEDEĆIH CENA:

1) PROSEČNA PONDERISANA CENA AKCIJA S PRAVOM GLASA U POSLEDNJIH ŠEST MESECI PRE DANA NASTANKA OBAVEZE OBJAVLJIVANJA PONUDE ZA PREUZIMANJE UTVRĐENA NA OSNOVU IZVEŠTAJA O TRGOVANJU NA REGULISANOM TRŽIŠTU, ODNOSNO MTP;

2) NAJVIŠA CENA PO KOJOJ JE PONUĐAČ ILI LICA KOJA S NJIM ZAJEDNIČKI DELUJU STEKAO AKCIJE S PRAVOM GLASA CILJNOG DRUŠTVA U POSLEDNJIH 12 MESECI PRE DANA NASTANKA OBAVEZE OBJAVLJIVANJA PONUDE ZA PREUZIMANJE AKCIJA, UKLJUČUJUĆI I STICANJE NA OSNOVU KOGA JE ZA PONUĐAČA I/ILI LICA KOJA SA NJIM ZAJEDNIČKI DELUJU NASTALA OBAVEZA OBJAVLJIVANJA PONUDE ZA PREUZIMANJE.

KADA AKCIJE S PRAVOM GLASA CILJNOG DRUŠTVA NISU LIKVIDNE U SKLADU SA STAVOM 1. OVOG ČLANA ILI NISU UKLJUČENE U TRGOVANJE NA REGULISANO TRŽIŠTE, ODNOSNO MTP, PONUĐAČ JE OBAVEZAN DA PONUDI AKCIONARIMA NAJMANJE NAJVIŠU VREDNOST OD SLEDEĆIH VREDNOSTI:

1) NAJVIŠA CENA PO KOJOJ JE PONUĐAČ ILI LICA KOJA SA NJIM ZAJEDNIČKI DELUJU STEKAO AKCIJE S PRAVOM GLASA CILJNOG DRUŠTVA U POSLEDNJIH 12 MESECI PRE DANA NASTANKA OBAVEZE OBJAVLJIVANJA PONUDE ZA PREUZIMANJE, UKLJUČUJUĆI I STICANJE NA OSNOVU KOGA JE ZA PONUĐAČA I/ILI LICA KOJA SA NJIM ZAJEDNIČKI DELUJU NASTALA OBAVEZA OBJAVLJIVANJA PONUDE ZA PREUZIMANJE;

2) KNJIGOVODSTVENA VREDNOST AKCIJA S PRAVOM GLASA UTVRĐENA NA OSNOVU POSLEDNJIH GODIŠNJIH FINANSIJSKIH IZVEŠTAJA CILJNOG DRUŠTVA;

3) PROCENJENA FER VREDNOST AKCIJA S PRAVOM GLASA NA DAN NASTANKA OBAVEZE OBJAVLJIVANJA PONUDE ZA PREUZIMANJE.

IZUZETNO OD NAČINA ODREĐIVANJA CENE U PONUDI ZA PREUZIMANJE IZ ST. 2. I 3. OVOG ČLANA, KADA STICALAC STEKNE NAJMANJE 25% AKCIJA SA PRAVOM GLASA OD LICA IZ ČLANA 8. STAV 3. I STAV 4. TAČ. 3), 4), 5), 6) I 7), U SLUČAJU DALJEG STICANJA AKCIJA SA PRAVOM GLASA CILJNOG DRUŠTVA U PERIODU OD NAREDNE DVE GODINE, DUŽAN JE DA OBJAVI PONUDU ZA PREUZIMANJE PO CENI KOJA NE MOŽE BITI NIŽA OD CENE PO KOJOJ JE KUPIO NAVEDENI PAKET AKCIJA.

AKO PONUĐAČ, ODNOSNO LICA KOJA S NJIM ZAJEDNIČKI DELUJU, SUPROTNO ODREDBAMA ČLANA 36. OVOG ZAKONA, STEKNE ILI OTUĐI AKCIJE S PRAVOM GLASA CILJNOG DRUŠTVA PO VIŠOJ CENI OD CENE PROPISANE ODREDBAMA OVOG ČLANA, OBAVEZAN JE DA U PONUDI ZA PREUZIMANJE PONUDI VIŠU CENU.

AKO PONUĐAČ ZAHTEV ZA ODOBRENJE OBJAVLJIVANJA PONUDE ZA PREUZIMANJE NE PODNESE U ROKU IZ ČLANA 13. STAV 1. OVOG ZAKONA, DUŽAN JE DA PONUDI PROSEČNU PONDERISANU CENU AKCIJA OBRAČUNATU ZA ŠEST MESECI KOJI PRETHODE DANU PODNOŠENJA ZAHTEVA UKOLIKO SU AKCIJE LIKVIDNE U NAVEDENOM PERIODU, ODNOSNO PROCENJENU VREDNOST NA DAN PODNOŠENJA ZAHTEVA KADA SU AKCIJE NELIKVIDNE, UKOLIKO SU TE CENE VIŠE OD CENE IZ STAVA 2, ODNOSNO STAVA 3. OVOG ČLANA.

AKO PONUĐAČ ILI LICE KOJE S NJIM ZAJEDNIČKI DELUJE U ROKU OD JEDNE GODINE OD DANA ZATVARANJA PONUDE ZA PREUZIMANJE, STEKNE AKCIJE S PRAVOM GLASA CILJNOG DRUŠTVA KOJE SU BILE PREDMET PONUDE, PO CENI KOJA JE VIŠA OD CENE IZ PONUDE, OBAVEZAN JE DA AKCIONARIMA KOJI SU PRIHVATILI PONUDU ZA PREUZIMANJE ISPLATI RAZLIKU U CENI U ROKU OD SEDAM DANA OD DANA STICANJA.

PONUĐAČ ILI LICA KOJA S NJIM ZAJEDNIČKI DELUJU DUŽNI SU DA O STICANJU AKCIJA CILJNOG DRUŠTVA IZ STAVA 7. OVOGA ČLANA ODMAH, A NAJKASNIJE SLEDEĆI RADNI DAN OD DANA STICANJA, OBAVESTE KOMISIJU, CILJNO DRUŠTVO I REGULISANO TRŽIŠTE, ODNOSNO MTP NA KOME SE TRGUJE AKCIJAMA CILJNOG DRUŠTVA. OBAVEŠTENJE MORA DA SADRŽI PODATKE O PONUĐAČU I LICIMA SA KOJIMA ZAJEDNIČKI DELUJE (POSLOVNO IME, ADRESA I SEDIŠTE), PERIOD U KOME JE TRAJALO DEPONOVANJE AKCIJA U SPROVEDENOJ PONUDI ZA PREUZIMANJE, BROJU DEPONOVANIH, ISPLAĆENIH I PREUZETIH AKCIJA U SPROVEDENOM POSTUPKU PREUZIMANJA, PODATKE O APSOLUTNOM I RELATIVNOM BROJU AKCIJA KOJE POSEDUJU PONUĐAČ I LICA SA KOJIMA ZAJEDNIČKI DELUJE PRE I NAKON STICANJA, CENI U SPROVEDENOJ PONUDI, RAZLICI U CENI KOJA ĆE SE ISPLATITI U ROKU OD SEDAM DANA I DETALJNO OBRAZLOŽENJE OKOLNOSTI NASTANKA OBAVEZE ISPLATE RAZLIKE U CENI. UZ OBAVEŠTENJE DOSTAVLJENO KOMISIJI POTREBNO JE DOSTAVITI I DOKUMENTACIJU IZ KOJE ĆE BITI VIDLJIVA CENA STICANJA I RAZLIKA U CENI KOJA SE MORA ISPLATITI AKCIONARIMA.

PONUĐAČ ILI LICA KOJA S NJIM ZAJEDNIČKI DELUJU DUŽNI SU DA BEZ ODLAGANJA, A NAJKASNIJE U ROKU OD PET DANA OD DANA ISPLATE, OBAVESTE KOMISIJU O ISPLATI RAZLIKE U CENI AKCIONARIMA. UZ OBAVEŠTENJE MORA BITI PRILOŽENA DOKUMENTACIJA IZ KOJE ĆE BITI VIDLJIVA CENA STICANJA, RAZLIKA U CENI KOJA JE ISPLAĆENA AKCIONARIMA, SPISAK AKCIONARA KOJIMA JE TA RAZLIKA ISPLAĆENA, KAO I DOKUMENTACIJA IZ KOJE PROIZLAZI DA JE TA RAZLIKA ISPLAĆENA AKCIONARIMA.

OBAVEZA IZ STAVA 7. OVOG ČLANA NE ODNOSI SE NA STICANJE AKCIJA S PRAVOM GLASA U SLUČAJU STATUSNIH PROMENA, POVEĆANJA OSNOVNOG KAPITALA CILJNOG DRUŠTVA NOVIM ULOZIMA I POVEĆANJA OSNOVNOG KAPITALA IZ NETO IMOVINE CILJNOG DRUŠTVA U SMISLU ZAKONA KOJIM SE UREĐUJU PRIVREDNA DRUŠTVA.

PONUĐAČ NE MOŽE DA SNIŽAVA PONUĐENU CENU NITI DA MENJA PONUDOM ODREĐEN NAČIN I ROK PLAĆANJA, ALI MOŽE DA POVISI PONUĐENU CENU. ZA SVAKU AKCIJU ISTE KLASE PONUĐAČ MORA DA PLATI ISTU CENU.

AKO PONUĐAČ POVISI PONUĐENU CENU, MORA DA OBEZBEDI I SREDSTVA ZA POKRIĆE TOG DELA IZNOSA, A U SKLADU SA ODREDBAMA ČLANA 16. OVOG ZAKONA.

NAKNADA ZA PLAĆANJE AKCIJA NA KOJE SE ODNOSI PONUDA ZA PREUZIMANJE MOŽE BITI PONUĐENA U NOVCU, ODNOSNO U HARTIJAMA OD VREDNOSTI KOJE SU PREDVIĐENE ZAKONOM KOJIM SE UREĐUJE TRŽIŠTE KAPITALA, KAO I U DUŽNIČKIM HARTIJAMA KOJE IZDAJU REPUBLIKA I NARODNA BANKA SRBIJE.

U SLUČAJU DA SE NA IME NAKNADE IZ STAVA 13. OVOG ČLANA NUDE I NOVČANA SREDSTVA I HARTIJE OD VREDNOSTI, PROPORCIONALNI ODNOS NOVČANIH SREDSTAVA I HARTIJA OD VREDNOSTI PONUĐAČ MOŽE SLOBODNO DA STRUKTURIRA.

HARTIJE OD VREDNOSTI IZ STAVA 13. OVOG ČLANA MORAJU DA BUDU ISTE VRSTE I KLASE KAO I AKCIJE KOJE SU PREDMET PONUDE ZA PREUZIMANJE, UKLJUČENE U TRGOVANJE NA ODGOVARAJUĆE TRŽIŠTE NAJMANJE ISTOG STEPENA TRANSPARENTNOSTI I NE SMEJU DA BUDU POD TERETOM.

KADA PONUĐAČ, KOME JE OBAVEZA NASTALA U SKLADU SA ODREDBAMA ČLANA 6. OVOG ZAKONA, NUDI NAKNADU U HARTIJAMA OD VREDNOSTI ILI KOMBINACIJI HARTIJA OD VREDNOSTI I NOVCA, OBAVEZAN JE DA PONUDI I NOVČANU NAKNADU KAO ALTERNATIVU.

KADA SU PREDMET PONUDE PREFERENCIJALNE AKCIJE, NA UTVRĐIVANJE CENE KOJU JE PONUĐAČ OBAVEZAN DA PONUDI AKCIONARIMA SHODNO SE PRIMENJUJU ODREDBE OVOG ČLANA.

KOMISIJA PROPISUJE BLIŽE USLOVE POD KOJIMA PONUĐAČ MOŽE PONUDITI NAKNADU ZA PREUZIMANJE I NAČIN UTVRĐIVANJA NAKNADE.

Prenos akcija na osnovu ponude za preuzimanje

Član 30.

Ako je akcionar deponovao akcije u skladu s uslovima iz ponude za preuzimanje, dejstvo prihvata ponude za preuzimanje i obaveza ponuđača da plati cenu za deponovane akcije nastaje istekom roka važenja ponude za preuzimanje, osim u slučajevima iz člana 11. stava 3. člana 25. i člana 41. stava 7. ČLANA 11. STAV 3. I ČLANA 25.

Ponuđač ne može da preuzme deponovane akcije, odnosno one ne mogu biti prenete na ponuđača pre isteka roka važenja ponude i dok ne budu plaćene, što utvrđuje Centralni registar.

Zabrana sticanja i otuđivanja akcija s pravom glasa

Član 36.

Od trenutka nastanka obaveze objavljivanja ponude za preuzimanje do isteka roka važenja ponude, ponuđač ne sme steći akcije s pravom glasa ciljnog društva, niti se sme obavezati da će ih steći na drugi način, osim ponudom za preuzimanje, kao što ne sme ni otuđivati niti se obavezivati da će otuđiti akcije s pravom glasa ciljnog društva.

Odredba stava 1. ovog člana odnosi se i na sva lica koja zajednički deluju.

ČLAN 36.

OD TRENUTKA NASTANKA OBAVEZE OBJAVLJIVANJA PONUDE ZA PREUZIMANJE DO ISTEKA ROKA VAŽENJA PONUDE, PONUĐAČ I LICA KOJA SA NJIM ZAJEDNIČKI DELUJU NE SMEJU STEĆI AKCIJE S PRAVOM GLASA CILJNOG DRUŠTVA, NITI SE SMEJU OBAVEZATI DA ĆE IH STEĆI NA DRUGI NAČIN, OSIM PONUDOM ZA PREUZIMANJE, KAO ŠTO NE SMEJU NI OTUĐIVATI NITI SE OBAVEZIVATI DA ĆE OTUĐITI AKCIJE S PRAVOM GLASA CILJNOG DRUŠTVA.

IZUZETNO OD STAVA 1. OVOG ČLANA, PONUĐAČ I LICA KOJA SA NJIM ZAJEDNIČKI DELUJU MOGU U SKLADU SA ČLANOM 37. STAV 3. OVOG ZAKONA DA OTUĐUJU AKCIJE CILJNOG DRUŠTVA UKOLIKO SU ISPUNJENI SLEDEĆI USLOVI:

1) PONUĐAČ I LICA KOJA SA NJIM ZAJEDNIČKI DELUJU OBAVEZNI SU DA NAJKASNIJE 30 DANA PRE NAMERAVANOG OTUĐENJA AKCIJA CILJNOG DRUŠTVA JAVNO OBJAVE OBAVEŠTENJE DA NE NAMERAVAJU DA SPROVEDU POSTUPAK PREUZIMANJA CILJNOG DRUŠTVA, VEĆ DA IMAJU NAMERU DA OTUĐE ODREĐENI BROJ AKCIJA;

2) OBAVEŠTENJE IZ TAČKE 1) OVOG STAVA MORA DA SADRŽI PODATKE O BROJU AKCIJA KOJE POSEDUJU PONUĐAČ I LICA KOJA SA NJIM ZAJEDNIČKI DELUJU I PODATKE O BROJU AKCIJA KOJE NAMERAVAJU DA OTUĐE;

3) PONUĐAČ I LICA KOJA SA NJIM ZAJEDNIČKI DELUJU DUŽNI SU DA BEZ ODLAGANJA OBJAVE OBAVEŠTENJE O SVAKOM OTUĐENJU AKCIJA CILJNOG DRUŠTVA, KOJE SADRŽI PODATKE O DATUMU OTUĐENJA, NAČINU I CENI OTUĐENJA, BROJU OTUĐENIH AKCIJA I PROCENTU OD UKUPNO IZDATIH AKCIJA SA PRAVOM GLASA CILJNOG DRUŠTVA KOJE POSEDUJU PONUĐAČ I LICA KOJA SA NJIM ZAJEDNIČKI DELUJU NAKON OTUĐENJA.

FORMU I SADRŽINU OBAVEŠTENJA, KAO I NAČIN OBAVEŠTAVANJA IZ STAVA 2. OVOG ČLANA PROPISUJE KOMISIJA.

Pravo glasa po osnovu akcija stečenih suprotno zakonu

Član 37.

Ponuđač, odnosno sticalac i lica koja deluju zajednički sa ponuđačem ne mogu ostvariti pravo glasa iz svih stečenih akcija ciljnog društva u sledećim slučajevima:

– kad nakon nastupanja obaveze objavljivanja ponude za preuzimanje, u zakonskom roku ne podnesu zahtev za odobrenje objavljivanja ponude za preuzimanje, od dana nastanka obaveze do dana izvršenja ove obaveze,

– kada Komisija odbije ili odbaci zahtev za odobrenje objavljivanja ponude za preuzimanje, od dana konačnosti rešenja kojim se odbija ili zaključka kojim odbacuje isti zahtev, do dana prijema rešenja kojim Komisija odobrava objavljivanje ponude za preuzimanje,

– kad nakon što im je Komisija odobrila objavljivanje ponude, istu ne objave u zakonskom roku, od dana kad su došli u docnju do dana izvršenja ove obaveze.

Kada lice ne može ostvariti pravo glasa u skladu sa stavom 1. ovog člana, skupština ciljnog društva donosi odluke ne uzimajući u obzir akcije s pravom glasa ovog lica pri utvrđivanju kvoruma, odnosno većine za odlučivanje.

Kada lice iz stava 1. ovog člana proda akcije ciljnog društva tako da njegovo učešće u kapitalu ciljnog društva padne ispod 25%, Komisija utvrđuje da lice ima pravo glasa iz preostalih akcija s pravom glasa ciljnog društva, o čemu obaveštava Centralni registar.

KADA LICE IZ STAVA 1. OVOG ČLANA PRODA AKCIJE CILJNOG DRUŠTVA TAKO DA UČEŠĆE TOG LICA I LICA SA KOJIMA ZAJEDNIČKI DELUJE U KAPITALU CILJNOG DRUŠTVA PADNE ISPOD 25% AKCIJA SA PRAVOM GLASA, O TOME BEZ ODLAGANJA DOSTAVLJA OBAVEŠTENJE KOMISIJI, KOJA REŠENJEM UTVRĐUJE DA OVA LICA IMAJU PRAVO GLASA IZ PREOSTALIH AKCIJA S PRAVOM GLASA CILJNOG DRUŠTVA OD DANA DOSTAVLJANJA UREDNOG OBAVEŠTENJA I UKIDA MERU KOJOM JE NALOŽENO OBJAVLJIVANJE PONUDE ZA PREUZIMANJE, O ČEMU OBAVEŠTAVA CENTRALNI REGISTAR.

O DONETOM REŠENJU KOMISIJE IZ STAVA 3. OVOG ČLANA LICE NA KOJE SE REŠENJE ODNOSI OBAVEŠTAVA JAVNOST.

FORMU I SADRŽINU OBAVEŠTENJA, KAO I NAČIN OBAVEŠTAVANJA IZ ST. 3 I 4. OVOG ČLANA PROPISUJE KOMISIJA.

Obaveze ciljnog društva

Član 38.

Od trenutka objavljivanja obaveštenja o nameri preuzimanja do okončanja postupka preuzimanja ciljnog društva, upravni odbor ODBOR DIREKTORA, ODNOSNO NADZORNI ODBOR, ODNOSNO IZVRŠNI I UPRAVNI ODBOR KOD BANAKA KAO ciljnog društva je dužan da pismenim putem upozna zaposlene u ciljnom društvu o ponudi za preuzimanje.

U toku trajanja postupka preuzimanja upravni odbor ODBOR DIREKTORA, ODNOSNO NADZORNI ODBOR, ODNOSNO IZVRŠNI I UPRAVNI ODBOR KOD BANAKA KAO ciljnog društva može da traži konkurentsku ponudu za preuzimanje.

Od trenutka objavljivanja obaveštenja o nameri preuzimanja do okončanja postupka preuzimanja ciljnog društva upravni odbor ODBOR DIREKTORA, ODNOSNO NADZORNI ODBOR, ODNOSNO IZVRŠNI I UPRAVNI ODBOR KOD BANAKA KAO ciljnog društva:

1) ne može da koristi statutom dato ovlašćenje da izdavanjem novih akcija poveća osnovni kapital ciljnog društva;

2) ne sme da donosi odluke o preduzimanju vanrednih poslova niti odluke o zaključenju ugovora koji bi znatno promenili stanje imovine ili obaveza ciljnog društva, odnosno može preduzeti samo uobičajene poslove u vezi sa delatnošću ciljnog društva;

3) ne sme da donese odluku da društvo stekne ili otuđi sopstvene akcije;

4) ne sme da objavi ponudu za preuzimanje nekog drugog akcionarskog društva.

Uprava ciljnog društva može preduzimati poslove iz stava 3. ovog člana isključivo uz prethodnu saglasnost skupštine akcionara, koja o tim pitanjima odlučuje prostom većinom.

Zabrana ograničenja u pogledu broja glasova i članova uprave

Član 39.

Od trenutka objavljivanja obaveštenja o nameri preuzimanja do okončanja postupka preuzimanja ciljno društvo ne sme u osnivačkom aktu ili statutu predvideti ograničenja u pogledu broja glasova koje nose akcije s pravom glasa, a ukoliko su takva ograničenja već predviđena u osnivačkom aktu ili statutu, skupština akcionara ih može prostom većinom staviti van snage.

Nakon okončanja postupka preuzimanja skupština akcionara može prostom većinom staviti van snage odredbe osnivačkog akta ili statuta kojima su predviđena ograničenja koja se odnose na mandat i izbor članova upravnog odbora i direktora ORGANA UPRAVLJANJA.

Izjava upravnog odbora ODBORA DIREKTORA, ODNOSNO NADZORNOG ODBORA,

ODNOSNO IZVRŠNOG I UPRAVNOG ODBORA KOD BANAKA

Član 40.

U roku od 10 dana od objavljivanja ponude za preuzimanje upravni odbor ODBOR DIREKTORA, ODNOSNO NADZORNI ODBOR, ODNOSNO IZVRŠNI I UPRAVNI ODBOR KOD BANAKA KAO ciljnog društva obavezan je da objavi svoje obrazloženo mišljenje o ponudi za preuzimanje, na isti način na koji je objavljena ponuda za preuzimanje.

U svom mišljenju upravni odbor ODBOR DIREKTORA, ODNOSNO NADZORNI ODBOR, ODNOSNO IZVRŠNI I UPRAVNI ODBOR KOD BANAKA KAO ciljnog društva obavezan je da uzme u obzir ponudu za preuzimanje u celini, a posebno u odnosu na cenu koju se ponuđač obavezuje da plati po akciji, kao i ciljeve ponuđača i njegove namere u vezi s ciljnim društvom koje se preuzima i da jasno iskaže svoj stav da li podržava ili ne ponudu za preuzimanje.

Pre objave mišljenja iz stava 1. ovoga člana, upravni odbor ODBOR DIREKTORA, ODNOSNO NADZORNI ODBOR, ODNOSNO IZVRŠNI I UPRAVNI ODBOR KOD BANAKA KAO ciljnog društva je dužan da u roku od tri dana od dana objave ponude za preuzimanje, obavesti zaposlene ciljnog društva, koji u roku od pet dana od dana kada im je ono predočeno, mogu dati svoje mišljenje o ponudi za preuzimanje.

Komisija može propisati bliže način na koji zaposleni ciljnog društva mogu dati svoje mišljenje.

Ukoliko upravni odbor ODBOR DIREKTORA, ODNOSNO NADZORNI ODBOR, ODNOSNO IZVRŠNI I UPRAVNI ODBOR KOD BANAKA u roku iz stava 3. ovog člana dobije mišljenje predstavnika zaposlenih o ponudi za preuzimanje, obavezan je da ga objavi istovremeno sa svojim mišljenjem.

Ako mišljenje o ponudi za preuzimanje ili mišljenje zaposlenih sadrži netačne informacije ili informacije koje mogu dovesti u zabludu, lica koja su učestvovala u izradi mišljenja, biće solidarno odgovorna akcionarima za štetu ukoliko su znala ili trebala znati da su te informacije netačne ili dovode u zabludu.

Osim objavljivanja mišljenja iz stava 1. ovog člana, upravni i nadzorni odbor ciljnog društva ODBOR DIREKTORA, ODNOSNO NADZORNI ODBOR CILJNOG DRUŠTVA, ODNOSNO IZVRŠNI I UPRAVNI ODBOR KOD BANAKA KAO CILJNOG DRUŠTVA ne smeju donositi odluke iz okvira svoje nadležnosti kojima bi se na bilo koji način nezakonito sprečilo ili otežalo preuzimanje ili štetno uticalo na poslovanje ciljnog društva u dužem vremenskom periodu.

Član 41b

Ako ponuđač ne objavi ponudu za preuzimanje, pod uslovima i na način propisan ovim zakonom, svaki akcionar ciljnog društva može putem suda zahtevati otkup akcija s pravom glasa, pod uslovima pod kojima je morala biti objavljena ponuda za preuzimanje.

AKO PONUĐAČ, NAKON NASTANKA OBAVEZE OBJAVLJIVANJA PONUDE ZA PREUZIMANJE, NEZAVISNO OD TOGA DA LI JE ISTA UTVRĐENA REŠENJEM KOMISIJE U SKLADU SA ODREDBAMA OVOG ZAKONA, U ZAKONSKOM ROKU NE PODNESE UREDAN ZAHTEV ZA ODOBRENJE OBJAVLJIVANJA PONUDE ZA PREUZIMANJE ILI MU KOMISIJA ODBIJE ILI ODBACI ZAHTEV ZA ODOBRENJE OBJAVLJIVANJA PONUDE ZA PREUZIMANJE ILI NAKON ŠTO MU JE KOMISIJA ODOBRILA ZAHTEV ZA OBJAVLJIVANJE PONUDE ZA PREUZIMANJE, NE OBJAVI PONUDU ZA PREUZIMANJE POD USLOVIMA I NA NAČIN IZ OVOGA ZAKONA, ILI UKOLIKO KOMISIJA OBUSTAVI POSTUPAK PREUZIMANJA, SVAKI AKCIONAR CILJNOG DRUŠTVA MOŽE PUTEM MESNO NADLEŽNOG PRIVREDNOG SUDA ZAHTEVATI OTKUP AKCIJA, POD USLOVIMA POD KOJIMA JE MORALA BITI OBJAVLJENA PONUDA ZA PREUZIMANJE.

Ukoliko prema odredbama ovog zakona Komisija treba neku odluku da dostavi licu koje ima boravište, odnosno sedište u inostranstvu, to će učiniti preko punomoćnika tog lica koje ima boravište ili sedište u Republici.

Ako punomoćnik iz stava 2. ovog člana nije imenovan odluka će se smatrati dostavljenom objavljivanjem u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

2. Privredni prestupi i prekršaji

Član 47.

Novčanom kaznom od 1.000.000 do 3.000.000 dinara kazniće se za privredni prestup pravno lice ako:

1) o sticanju odmah, istovremeno ne obavesti regulisano tržište, odnosno MTP, Komisiju i ciljno društvo, odnosno ako ne objavi ponudu za preuzimanje (član 5. stav 3. i član 6);

2) akcionarima ciljnog društva uputi ponudu, odnosno javni ili drugi poziv s ciljem sticanja akcija ciljnog društva s pravom glasa (član 7. stav 2);

3) u roku od jednog radnog dana od dana nastanka obaveze preuzimanja ne objavi obaveštenje o nameri preuzimanja (član 9. stav 2. i član 12. stav 1);

1) NAKON NASTANKA OBAVEZE NE OBJAVI PONUDU ZA PREUZIMANJE POD USLOVIMA I NA NAČIN ODREĐEN OVIM ZAKONOM (ČLAN 5. STAV 3. I ČLAN 6);

2) JAVNO OBJAVI PONUDU ZA PREUZIMANJE KOJA NIJE U SKLADU SA ODREDBAMA OVOG ZAKONA (ČLAN 7. STAV 1);

3) U ROKU OD DVA RADNA DANA OD DANA NASTANKA OBAVEZE PREUZIMANJA NE OBJAVI OBAVEŠTENJE O NAMERI PREUZIMANJA I DOSTAVI GA REGULISANOM TRŽIŠTU, ODNOSNO MTP, CENTRALNOM REGISTRU, KOMISIJI ZA HARTIJE OD VREDNOSTI I CILJNOM DRUŠTVU, POD USLOVIMA I NA NAČIN ODREĐEN OVIM ZAKONOM (ČLAN 6. STAV 7. I ČLAN 12. STAV 1);

4) omogući ostvarivanje prava glasa suprotno odredbi člana 10. ovog zakona;

5) svojim delovanjem utiče na ispunjenje uslova iz ponude suprotno članu 11. stav 2 STAV 3. ovog zakona;

6) obaveštenje o nameri preuzimanja, nakon podnošenja zahteva izmeni ili povuče (član 12. stav 3);

7) ponudu za preuzimanje, odnosno njenu izmenu objavi bez odobrenja Komisije (član 13. st. 1. i 5);

8) menja ponudu za preuzimanje suprotno odredbi člana 14. stav 1. ovog zakona;

9) snizi cenu u ponudi za preuzimanje (član 14. stav 3);

10) ne obezbedi sredstva za plaćanje svih akcija na koje se odnosi ponuda za preuzimanje (član 16. st. 1. i 2);

11) rok trajanja bankarske garancije ugovori suprotno odredbi člana 16. stava 3. ovog zakona;

12) raspolaže novčanim sredstvima, odnosno hartijama od vrednosti izdvojenim na posebnom računu suprotno odredbama člana 16. st. 4. i 5. ST. 4, 5. I 6. ovog zakona;

13) menja uslove ugovora o posebnom računu ili ugovora o odobrenom kreditu, odnosno ugovora o bankarskoj garanciji za plaćanje svih akcija na koje se odnosi ponuda za preuzimanje, osim u slučaju poboljšanja ponude (član 16. stav 7);

14) ne otvori poseban račun hartija od vrednosti kod Centralnog registra (član 17. stav 1);

15) ne dostavi odmah Centralnom registru izmenu ponude za preuzimanje (član 17. stav 4);

16) skraćeni tekst ponude za preuzimanje ili izmenu ponude ne objavi na način i u roku propisanom članom 18. stav 1. ovog zakona;

17) ponudu za preuzimanje ili izmenu ponude u propisanom roku ne dostavi ciljnom društvu, regulisanom tržištu, odnosno MTP na kojem se trguje akcijama ciljnog društva, odnosno akcionarima ciljnog društva (član 18. stav 3);

18) ponuda za preuzimanje ne sadrži sve propisane podatke (član 20);

18A) AKCIONARIMA NE ISPLATI RAZLIKU U CENI U SKLADU SA ČLANOM 22. STAV 7;

19) u slučaju povećanja ponuđene cene ne obezbedi i sredstva za pokriće tog dela iznosa (član 22. stav 10. STAV 12);

20) objavi nameru sticanja akcija ciljnog društva u sredstvima javnog informisanja i u elektronskim medijima dostupnim javnosti suprotno članu 24. ovog zakona;

21) ponudu za preuzimanje povuče suprotno odredbi člana 25. stav 1. ili povlačenje ponude ne objavi na način iz člana 25. stav 2. ovog zakona;

22) raspolaže akcijama koje je deponovalo radi prihvata ponude (član 26. stav 3);

23) ne objavi i Komisiji, ciljnom društvu i regulisanom tržištu, odnosno MTP ne dostavi izveštaj o preuzimanju sa propisanim podacima (član 32. st. 1. i 2);

24) ne podmiri propisane troškove ili ne isplati cenu akcija (član 33);

25) postupi suprotno odredbama člana 35. st. 1, 2. i 4. ovog zakona;

26) stiče akcije ili se obavezuje na sticanje akcija, odnosno ako ih otuđuje ili se obavezuje da će ih otuđiti suprotno odredbi člana 36. stav 1. ovog zakona;

27) od trenutka objavljivanja obaveštenja o nameri preuzimanja do okončanja postupka preuzimanja predvidi u osnivačkom aktu ili statutu ograničenja u pogledu broja glasova koje nose akcije s pravom glasa (član 39. stav 1);

28) ne omogući Komisiji uvid ili ne dostavi dokumentaciju koju Komisija smatra potrebnom za sprovođenje nadzora (član 41. stav 2);

29) ne omogući Komisiji uvid ili ne dostavi sve podatke o vlasničkoj poziciji akcionara ili odgovarajuće izvode iz knjige akcija VLASNIČKOM STATUSU AKCIONARA (član 41. stav 3);

30) (brisana)

31) ako ne postupi u skladu sa članom PO NALOGU IZ REŠENJA KOMISIJE IZDATOM NA OSNOVU ČLANA 41a stav 3. tač. 1) i 4);

32) (brisana)

Za radnje iz stava 1. ovog člana kazniće se za privredni prestup i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 100.000 do 200.000 dinara.

Za radnje iz stava 1. tač. 1) – 27), 29) i 31) ovog člana kazniće se za prekršaj fizičko lice novčanom kaznom od 30.000 do 50.000 dinara.

Novčanom kaznom od 500.000 do 2.000.000 dinara kazniće se za privredni prestup pravno lice ako:

1) ne obezbedi Komisiji mogućnost uvida u stanje posebnog računa (član 16. stav 4);

2) prilikom zaključenja ugovora o vođenju posebnog računa hartija od vrednosti ne dostavi Centralnom registru sve podatke potrebne za pripremu i obavljanje poslova deponovanja akcija, podatke o načinu na koji će ponuda biti objavljena i druge potrebne podatke propisane pravilima o deponovanju akcija i pravilima poslovanja Centralnog registra (član 17. stav 3);

3) izvrši plaćanje akcija pre isteka roka važenja ponude (član 26. stav 2);

4) preuzme deponovane akcije suprotno članu 30. stav 2. ovog zakona;

5) ne objavi obaveštenje na propisani način (član 32. stav 4).

Za radnje iz stava 4. ovog člana kazniće se za privredni prestup i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 50.000 do 150.000 dinara.

Za radnje iz stava 4. ovog člana kazniće se za prekršaj fizičko lice novčanom kaznom od 20.000 do 40.000 dinara.

Član 48.

Novčanom kaznom od 40.000 do 50.000 dinara kazniće se fizičko lice – član upravnog odbora ciljnog društva ako:

1) upravni odbor ciljnog društva preduzme radnje iz člana 38. stav 3. ovog zakona;

2) upravni odbor ciljnog društva ne objavi svoje obrazloženo mišljenje o ponudi za preuzimanje ili mišljenje predstavnika zaposlenih na propisani način, odnosno ako donosi odluke kojima se nezakonito sprečava ili otežava preuzimanje ili štetno utiče na poslovanje ciljnog društva (član 40. st. 1, 4. i 6).

ČLAN 48.

NOVČANOM KAZNOM OD 40.000 DO 50.000 DINARA KAZNIĆE SE ZA PREKRŠAJ FIZIČKO LICE – ČLAN ODBORA DIREKTORA, ODNOSNO NADZORNOG ODBORA, ODNOSNO IZVRŠNOG I UPRAVNOG ODBORA KOD BANAKA CILJNOG DRUŠTVA AKO:

1) PREDUZME RADNJE SUPROTNO ČLANU 38. STAV 3. OVOG ZAKONA;

2) NE OBJAVI SVOJE OBRAZLOŽENO MIŠLJENJE O PONUDI ZA PREUZIMANJE ILI MIŠLJENJE PREDSTAVNIKA ZAPOSLENIH NA PROPISANI NAČIN, ODNOSNO AKO DONOSI ODLUKE KOJIMA SE NEZAKONITO SPREČAVA ILI OTEŽAVA PREUZIMANJE ILI ŠTETNO UTIČE NA POSLOVANJE CILJNOG DRUŠTVA (ČLAN 40. ST. 1, 5. I 7).

ČLAN 48A

NOVČANOM KAZNOM OD 100.000 DO 200.000 DINARA KAZNIĆE SE ZA PREKRŠAJ PRAVNO LICE AKO NE ISPUNI OBAVEZU OBAVEŠTAVANJA U ROKU I NA NAČIN PROPISAN ČLANOM 8. STAV 5. I ČLANOM 22. ST. 8. I 9. OVOG ZAKONA.

ZA RADNJE IZ STAVA 1. OVOG ČLANA KAZNIĆE SE ZA PREKRŠAJ I ODGOVORNO LICE U PRAVNOM LICU NOVČANOM KAZNOM OD 40.000 DO 50.000 DINARA.

ZA RADNJE IZ STAVA 1. OVOG ČLANA KAZNIĆE SE ZA PREKRŠAJ FIZIČKO LICE NOVČANOM KAZNOM OD 40.000 DO 50.000 DINARA.

ČLAN 25.

POSTUPCI POVODOM ZAHTEVA ZA ODOBRENJE OBJAVLJIVANJA PONUDE ZA PREUZIMANJE, KAO I POSTUPCI NADZORA KOJI NISU OKONČANI DO DANA STUPANJA NA SNAGU OVOG ZAKONA, DOVRŠIĆE SE U SKLADU SA ODREDBAMA ZAKONA KOJI JE BIO NA SNAZI U VREME POKRETANJA UPRAVNOG POSTUPKA.

LICA KOJIMA JE OBAVEZA OBJAVLJIVANJA PONUDE ZA PREUZIMANJE NASTALA U SKLADU SA ODREDBAMA ZAKONA O PREUZIMANJU AKCIONARSKIH DRUŠTAVA („SLUŽBENI GLASNIK RS”, BR. 46/06, 107/09 I 99/11), A KOJA DO DANA STUPANJA NA SNAGU OVOG ZAKONA NISU PODNELA ZAHTEV ZA ODOBRENJE OBJAVLJIVANJA PONUDE ZA PREUZIMANJE, OBAVEZNA SU DA TADA NASTALU OBAVEZU IZVRŠE U SKLADU SA ODREDBAMA OVOG ZAKONA.

LICA KOJA NA DAN STUPANJA NA SNAGU OVOG ZAKONA POSEDUJU VIŠE OD 25% AKCIJA S PRAVOM GLASA CILJNOG DRUŠTVA, A NISU BILA OBAVEZNA DA OBJAVE PONUDU ZA PREUZIMANJE, U SLUČAJU DALJEG STICANJA AKCIJA S PRAVOM GLASA CILJNOG DRUŠTVA, OBAVEZNA SU DA OBJAVE PONUDU ZA PREUZIMANJE U SKLADU SA ODREDBAMA OVOG ZAKONA.

LICA KOJA SU DO DANA STUPANJA NA SNAGU OVOG ZAKONA OBJAVILA PONUDU ZA PREUZIMANJE I KOJA SU NAKON PONUDE ZA PREUZIMANJE, OBJAVLJENE U SKLADU SA ZAKONOM O PREUZIMANJU AKCIONARSKIH DRUŠTAVA („SLUŽBENI GLASNIK RS”, BR. 46/06, 107/09 I 99/11), PALA DO ILI ISPOD PRAGA OD 25% AKCIJA S PRAVOM GLASA CILJNOG DRUŠTVA, U SLUČAJU DALJEG STICANJA AKCIJA S PRAVOM GLASA CILJNOG DRUŠTVA I PRELASKA NAVEDENOG PRAGA, OBAVEZNA SU DA OBJAVE PONUDU ZA PREUZIMANJE U SKLADU SA OVIM ZAKONOM.

LICA KOJA SU DO DANA STUPANJA NA SNAGU OVOG ZAKONA KONTROLNI PRAG OD 25% AKCIJA S PRAVOM GLASA CILJNOG DRUŠTVA, PREŠLA SMANJENJEM OSNOVNOG KAPITALA CILJNOG DRUŠTVA I KOJA NAKON STUPANJA NA SNAGU OVOG ZAKONA STEKNU AKCIJE S PRAVOM GLASA CILJNOG DRUŠTVA, OBAVEZNA SU DA OBJAVE PONUDU ZA PREUZIMANJE U SKLADU SA ODREDBAMA OVOG ZAKONA.

LICA KOJA DO DANA STUPANJA NA SNAGU OVOG ZAKONA NISU IZVRŠILA OBAVEZU OBJAVLJIVANJA PONUDE ZA PREUZIMANJE, NASTALU PREMA ODREDBAMA ZAKONA O PREUZIMANJU AKCIONARSKIH DRUŠTAVA („SLUŽBENI GLASNIK RS”, BR. 46/06, 107/09 I 99/11), IZVRŠIĆE NASTALU OBAVEZU U SKLADU SA ODREDBAMA OVOG ZAKONA NEZAVISNO OD TOGA DA LI JE AKCIONARSKO DRUŠTVO ZA KOJE NIJE IZVRŠENA NASTALA OBAVEZA, CILJNO DRUŠTVO U SMISLU OVOG ZAKONA.

KOMISIJA JE OD DANA STUPANJA NA SNAGU OVOG ZAKONA OVLAŠĆENA DA POKRENE POSTUPAK NADZORA U VEZI ISPITIVANJA NASTANKA I IZVRŠENJA OBAVEZE NASTALE PREMA ODREDBAMA ZAKONA O PREUZIMANJU AKCIONARSKIH DRUŠTAVA („SLUŽBENI GLASNIK RS”, BR. 46/06, 107/09 I 99/11), NEZAVISNO OD TOGA DA LI SU ISPUNJENI USLOVI DA SE AKCIONARSKO DRUŠTVO ZA KOJE NIJE IZVRŠENA NASTALA OBAVEZA SMATRA CILJNIM DRUŠTVOM U SMISLU OVOG ZAKONA.

ČLAN 26.

KOMISIJA ĆE IZVRŠITI USKLAĐIVANJE SVOJIH AKATA SA OVIM ZAKONOM U ROKU OD 30 DANA OD DANA STUPANJA NA SNAGU OVOG ZAKONA.

ČLAN 27.

OVAJ ZAKON STUPA NA SNAGU OSMOG DANA OD DANA OBJAVLJIVANJA U „SLUŽBENOM GLASNIKU REPUBLIKE SRBIJE”.

IZJAVA O USKLAĐENOSTI PREDLOGA ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PREUZIMANJU AKCIONARSKIH DRUŠTAVA SA PROPISIMA EVROPSKE UNIJE

1. Ovlašćeni predlagač propisaVlada

Obrađivač: MINISTARSTVO FINANSIJA

2. Naziv propisa

Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o preuzimanju akcionarskih društava

Draft Law on Amendments to the Law on Takeovers of Joint Stock Companies

3. Usklađenost propisa s odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i njihovih država članica, sa jedne strane, i Republike Srbije sa druge strane („Službeni glasnik RS”, broj 83/08) (u daljem tekstu: Sporazum):

a) Odredba Sporazuma kojA se odnose na normativnu saržinu propisa

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, Poglavlje III – Pružanje usluga i Naslov VIII – Politike saradnje, član 91. Bankarstvo, osiguranje i finansijske usluge.

b) Prelazni rok za usklađivanje zakonodavstva prema odredbama Sporazuma

Opšti rok za usklađivanje zakonodavstva prema članu 72. Sporazuma.

v) Ocena ispunjenosti obaveze koje proizlaze iz navedene odredbe Sporazuma

Delimično ispunjena.

g) Razlozi za delimično ispunjavanje, odnosno neispunjavanje obaveza koje proizlaze iz navedene odredbe Sporazuma,

Potpuno usklađivanje će biti izvršeno u roku predviđen članom 8. SSP-a.

d) Veza sa Nacionalnim programom za usvajanje pravnih tekovina Evropske unije.

3.6.1. Pravo privrednih društava.

4. Usklađenost propisa sa propisima Evropske unije:

a) Navođenje odredbi primarnih izvora prava Evropske unije i ocene usklađenosti sa njima

Ugovor o funkcionisanju Evropske unije, Deo treći, Naslov IV- Slobodno kretanje lica, usluga i kapitala.

b) Navođenje sekundarnih izvora prava Evropske unije i ocene usklađenosti sa njima

Direktiva 2004/25/EZ Evropskog parlamenta i Saveta od 21. aprila 2004. godine o ponudama za preuzimanje (Directive 2004/25/EC of the European Parliament and of the Council of 21 april 2004 on takeover bids), CELEX 32004L0025, OJ L 142/12.

Delimično usklađen.

v) Navođenje ostalih izvora prava Evropske unije i usklađenst sa njima

Nema.

g) Razlozi za delimičnu usklađenost, odnosno neusklađenost

Predlog izmena je u velikoj meri potpuno usklađen, a odredbe koje nisu u potpunosti usklađene delimično su usklađene iz razloga specifičnosti nacionalnog tržišta i njegovog trenutnog stanja.

d) Rok u kojem je predviđeno postizanje potpune usklađenosti propisa sa propisima Evropske unije.

Poslednji kvartal 2018. godine.

5. Ukoliko ne postoje odgovarajuće nadležnosti Evropske unije u materiji koju reguliše propis, i/ili ne postoje odgovarajući sekundarni izvori prava Evropske unije sa kojima je potrebno obezbediti usklađenost, potrebno je obrazložiti tu činjenicu. U ovom slučaju, nije potrebno popunjavati Tabelu usklađenosti propisa. Tabelu usklađenosti nije potrebno popunjavati i ukoliko se domaćim propisom ne vrši prenos odredbi sekundarnog izvora prava Evropske unije već se isključivo vrši primena ili sprovođenje nekog zahteva koji proizilazi iz odredbe sekundarnog izvora prava.

6. Da li su prethodno navedeni izvori prava Evropske unije prevedeni na srpski jezik?

Ne.

7. Da li je propis preveden na neki službeni jezik Evropske unije?

Ne.

8. Saradnja sa Evropskom unijom i učešće konsultanata u izradi propisa i njihovo mišljenje o usklađenosti

Ne.

Tabela usklađenosti

1. Naziv propisa Evropske unije :

DIRECTIVE 2004/25/EC OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL of 21 April 2004 on takeover bids

Official Journal L142, 30/04/2009

2. „CELEX” oznaka EU propisa

CELEX 32004L0025

3. Ovlašćeni predlagač propisaVlada

4. Datum izrade tabele:

Obrađivač – Ministarstvo finansija

9.8.2016.

5. Naziv (nacrta, predloga) propisa čije odredbe su predmet analize usklađenosti sa propisom Evropske unije:

6. Brojčane oznake (šifre) planiranih propisa iz baze NPAA:

Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o preuzimanju akcionarskih društava

Draft Law on Changing and Amending the Law on Takeovers of Joint Stock Companies

7. Usklađenost odredbi propisa sa odredbama propisa EU:

a)

a1)

b)

b1)

v)

g)

Odredba propisa EU

Sadržina odredbe

Odredbe propisa R. Srbije

Sadržina odredbe

Usklađenost

Razlozi za delimičnu usklađenost, neusklađenost ili neprenosivost

2.1.(d)

‘persons acting in concert’ shall mean natural or legal persons who cooperate with the offeror or the offeree company on the basis of an agreement, either express or tacit, either oral or written, aimed either at acquiring control of the offeree company or at frustrating the successful outcome of a bid;

Član 4. stav 1.

Lica koja zajednički deluju su lica koja sarađuju međusobno ili sa ciljnim društvom, na osnovu sporazuma, izričitog ili prećutnog, usmenog ili pismenog, čiji je cilj sticanje akcija s pravom glasa, usklađeno ostvarivanje prava glasa ili sprečavanje drugog lica u sprovođenju postupka preuzimanja.

PU

5.4

The highest price paid for the same securities by the offeror, or by persons acting in concert with him/her, over a period, to be determined by Member States, of not less than six months and not more than 12 before the bid referred to in paragraph 1 shall be regarded as the equitable price. If, after the bid has been made public and before the offer closes for acceptance, the offeror or any person acting in concert with him/her purchases securities at a price higher than the offer price, the offeror shall increase his/her offer so that it is not less than the highest price paid for the securities so acquired.

Provided that the general principles laid down in Article 3(1) are respected, Member States may authorise their supervisory authorities to adjust the price referred to in the first subparagraph in circumstances and in accordance with criteria that are clearly determined.

To that end, they may draw up a list of circumstances in which the highest price may be adjusted either upwards or downwards, for example where the highest price was set by agreement between the purchaser and a seller, where the market prices of the securities in question have been manipulated, where market prices in general or certain market prices in particular have been affected by exceptional occurrences, or in order to enable a firm in difficulty to be rescued. They may also determine the criteria to be applied in such cases, for example the average market value over a particular period, the break-up value of the company or other objective valuation criteria generally used in financial analysis.

Any decision by a supervisory authority to adjust the equitable price shall be substantiated and made public.

Član 22. stav 2. alineja druga

Član 22. stav 3. alineja prva

Član 22. stav 5.

KADA SU AKCIJE S PRAVOM GLASA CILJNOG DRUŠTVA LIKVIDNE U SKLADU SA STAVOM 1. OVOG ČLANA, PONUĐAČ JE OBAVEZAN DA U PONUDI ZA PREUZIMANJE PONUDI NAJMANJE NAJVIŠU CENU OD SLEDEĆIH CENA:

NAJVIŠA CENA PO KOJOJ JE PONUĐAČ ILI LICA KOJA S NJIM ZAJEDNIČKI DELUJU STEKAO AKCIJE S PRAVOM GLASA CILJNOG DRUŠTVA U POSLEDNJIH 12 MESECI PRE DANA NASTANKA OBAVEZE OBJAVLJIVANJA PONUDE ZA PREUZIMANJE AKCIJA, UKLJUČUJUĆI I STICANJE NA OSNOVU KOGA JE ZA PONUĐAČA I/ILI LICA KOJE SA NJIM ZAJEDNIČKI DELUJU NASTALA OBAVEZA OBJAVLJIVANJA PONUDE ZA PREUZIMANJE.

KADA AKCIJE S PRAVOM GLASA CILJNOG DRUŠTVA NISU LIKVIDNE U SKLADU SA STAVOM 1. OVOG ČLANA ILI NISU UKLJUČENE U TRGOVANJE NA REGULISANO TRŽIŠTE, ODNOSNO MTP, PONUĐAČ JE OBAVEZAN DA PONUDI AKCIONARIMA NAJMANJE NAJVIŠU VREDNOST OD SLEDEĆIH VREDNOSTI:

NAJVIŠA CENA PO KOJOJ JE PONUĐAČ ILI LICA KOJA SA NJIM ZAJEDNIČKI DELUJU STEKAO AKCIJE S PRAVOM GLASA CILJNOG DRUŠTVA U POSLEDNJIH 12 MESECI PRE DANA NASTANKA OBAVEZE OBJAVLJIVANJA PONUDE ZA PREUZIMANJE, UKLJUČUJUĆI I STICANJE NA OSNOVU KOGA JE ZA PONUĐAČA I/ILI LICA KOJA SA NJIM ZAJEDNIČKI DELUJU NASTALA OBAVEZA OBJAVLJIVANJA PONUDE ZA PREUZIMANJE,

AKO PONUĐAČ, ODNOSNO LICA KOJA S NJIM ZAJEDNIČKI DELUJU, SUPROTNO ODREDBAMA ČLANA 36. OVOG ZAKONA, STEKNE ILI OTUĐI AKCIJE S PRAVOM GLASA CILJNOG DRUŠTVA PO VIŠOJ CENI OD CENE PROPISANE ODREDBAMA OVOG ČLANA, OBAVEZAN JE DA U PONUDI ZA PREUZIMANJE PONUDI VIŠU CENU.

PU

5.5

By way of consideration the offeror may offer securities, cash or a combination of both.

However, where the consideration offered by the offeror does not consist of liquid securities admitted to trading on a regulated market, it shall include a cash alternative.

In any event, the offeror shall offer a cash consideration at least as an alternative where he/she or persons acting in concert with him/her, over a period beginning at the same time as the period determined by the Member State in accordance with paragraph 4 and ending when the offer closes for acceptance, has purchased for cash securities carrying 5 % or more of the voting rights in the offeree company.

Member States may provide that a cash consideration must be offered, at least as an alternative, in all cases.

Član 22. stav 13.

Član 22. stav 16.

NAKNADA ZA PLAĆANJE AKCIJA NA KOJE SE ODNOSI PONUDA ZA PREUZIMANJE MOŽE BITI PONUĐENA U NOVCU, ODNOSNO U HARTIJAMA OD VREDNOSTI KOJE SU PREDVIĐENE ZAKONOM KOJIM SE UREĐUJE TRŽIŠTE KAPITALA, KAO I U DUŽNIČKIM HARTIJAMA KOJE IZDAJU REPUBLIKA I NARODNA BANKA SRBIJE.

KADA PONUĐAČ NUDI NAKNADU U HARTIJAMA OD VREDNOSTI ILI KOMBINACIJI HARTIJA OD VREDNOSTI I NOVCA, OBAVEZAN JE DA PONUDI I NOVČANU NAKNADU KAO ALTERNATIVU.

PU

PU

Ostavite komentar