Predlog zakona o cevovodnom transportu gasovitih i tečnih ugljovodonika i distribuciji gasovitih ugljovodonika

PREDLOG ZAKONA

O CEVOVODNOM TRANSPORTU GASOVITIH I TEČNIH UGLjOVODONIKA I DISTRIBUCIJI GASOVITIH UGLjOVODONIKA

I. UVODNE ODREDBE

 

Član 1.

Ovim zakonom uređuju se uslovi za bezbedan i nesmetan cevovodni transport gasovitih i tečnih ugljovodonika i distribuciju gasovitih ugljovodonika, projektovanje i izgradnja, održavanje i korišćenje cevovoda i unutrašnjih gasnih instalacija.

 

1. Pojmovi

 

Član 2.

Pojmovi upotrebljeni u ovom zakonu imaju sledeće značenje:

cevovodni transport je transport gasovitih i tečnih ugljovodonika naftovodima, produktovodima i gasovodima radnog pritiska većeg od 16 bar, kao i cevovodni transport gasovitih i tečnih ugljovodonika radnog pritiska od 6 do16 bar;

distribucija je prenos gasovitih ugljovodonika od gasovoda za transport do kupca, gasovodima radnog pritiska manjeg od 6 bar, a može biti i distribucija gasovitih ugljovodonika gasovodima radnog pritiska između 6 i 16 bar;

cevovod je funkcionalno spojen niz cevi sa pripadajućom armaturom i opremom, koje su povezane i postavljene na propisan način, koji služi za transport tečnih i gasovitih ugljovodonika i distribuciju gasovitih ugljovodonika: gasovodi, naftovodi i produktovodi;

4)  gasovod je cevovod za transport i distribuciju gasovitih ugljovodonika. Gasovodi su međudržavni sistem cevovoda za transport gasa, cevovodi od prijemnih stanica, od otpremnih i sabirno-otpremnih stanica na eksploatacionim poljima, od mesta prerade, pripreme, od postrojenja za regasifikaciju, od i do skladišta za prirodni gas do kupca uključujući i cevovode za distribuciju prirodnog gasa, zaključno sa unutrašnjom gasnom instalacijom kupca. Sastavni delovi gasovoda su: kompresorske stanice, čistačke stanice, pomoćni rezervoari i posude pod pritiskom, blok stanice, sistemi katodne zaštite, armature, merno-regulacione stanice, sistem za daljinski nadzor i upravljanje, sistemi za odorizaciju, telekomunikaciona mreža za potrebe sistema daljinskog nadzora i druga odgovarajuća postrojenja i uređaji;

5)  naftovod je cevovod za transport sirove nafte od otpremne stanice, sabirno-otpremne stanice ili terminala do rafinerije nafte, kao i međudržavni sistem za transport nafte. Sastavni delovi naftovoda su: pumpne i čistačke stanice, sistemi katodne zaštite, armature, mernoregulaciona oprema, sistem za daljinski nadzor i upravljanje, telekomunikaciona mreža za potrebe sistema daljinskog nadzora i druga odgovarajuća postrojenja i uređaji;

6)     produktovod je cevovod koji služi za transport tečnih derivata nafte od rafinerijskog postrojenja do kupca ili skladišta. Sastavni delovi produktovoda su: pumpne stanice, armature, merno-regulaciona oprema, sistemi katodne zaštite, telekomunikaciona mreža za potrebe sistema daljinskog nadzora i druga odgovarajuća postrojenja i uređaji;

7)    cevovodni sistem je sistem od više cevovoda koji su spojeni u jednu tehničko-tehnološku celinu, odnosno mrežu, koja služi za transport ili distribuciju tečnih, odnosno gasovitih ugljovodonika na određenom području;

8)     međudržavni sistem za transport nafte, odnosno gasa je sistem za transport nafte ili prirodnog gasa, odnosno njihovih prerađenih proizvoda koji prelazi preko teritorije Republike Srbije i teritorija drugih država;

9)     gasoviti i tečni ugljovodonici su: prirodni gas, biogas, gas iz postrojenja za gasifikaciju i njihove smeše, sirova nafta, gasni kondenzat i gasoviti i tečni derivati nafte, propisanih fizičko-hemijskih karakteristika;

10)  unutrašnje gasne instalacije su: gasovodi, spojni vodovi, pripadajuća zaporna, regulaciona i sigurnosna armatura i oprema koja počinje iza izlazne protivpožarne slavine merno-regulacione stanice ili iza izlaznog spojnog voda merno-regulacionog seta, na kome se prirodni gas predaje kupcu, a zaključno sa vrhom kanala za odvod produkata sagorevanja, osim trošila;

11)  trošila su aparati sa otvorenim plamenom u kojima sagorevaju gasoviti i tečni ugljovodonici priključeni na unutrašnje gasne instalacije;

12)  odorizacija je dodavanje sredstava karakterističnog, neprijatnog i jakog mirisa prirodnom gasu, biogasu i tečnom naftnom gasu, u cilju utvrđivanja njegovog nekontrolisanog isticanja;

13)  tehničko rukovođenje su stručni poslovi organizacije i kontrole funkcionisanja i održavanja cevovodnog sistema ili njegovog dela, odnosno pogona, kao i rukovođenje radom lica koja rukuju i održavaju cevovode;

14)  rukovanje su stručni poslovi i radnje kod puštanja, zaustavljanja, punjenja, pražnjenja, manipulacije cevovoda, kao i druge radnje koje se obavljaju radi obavljanja transporta i distribucije cevovodima;

15)  održavanje je zbir mera i radnji za utvrđivanje i ocenjivanje stvarnog stanja cevovoda i aktivnosti u cilju očuvanja stalne tehničke ispravnosti cevovoda i uspostavljanje potrebnog stanja radi obezbeđenja uslova za bezbedan i nesmetan transport i distribuciju cevovodima;

16)  energetski subjekt je pravno lice, odnosno preduzetnik, koje je upisano u registar za obavljanje energetskih delatnosti u oblasti cevovodnog transporta i/ili distribucije;

17)  kupac je pravno ili fizičko lice koje kupuje gasovite i tečne ugljovodonike za svoje potrebe;

18) zaštitni pojas cevovoda je propisani prostor sa jedne i druge strane cevovoda, računajući od ose cevovoda, u kome drugi objekti utiču na njihovu sigurnost;

19) radni pojas je propisani minimalni prostor duž trase cevovoda potreban za njihovu nesmetanu izgradnju i održavanje;

20) zone opasnosti su propisani delovi prostora u kojima se nalaze ili postoji mogućnost da se nađu zapaljive i eksplozivne smeše para, tečnosti i vazduha, odnosno gasa i vazduha.

  

 

II. USLOVI ZA BEZBEDAN I NESMETAN CEVOVODNI TRANSPORT GASOVITIH I TEČNIH UGLjOVODONIKA I

DISTRIBUCIJU GASOVITIH UGLjOVODONIKA

1. Projektovanje i izgradnja

 

Član 3.

Cevovodi se projektuju i grade u koridoru utvrđenom prostornim planom na trasi za koju se utvrdi da se u pogledu prirodnih i radom stvorenih uslova i primenom propisa obezbeđuje bezbednost cevovoda i sigurnost života i zdravlja ljudi, životne sredine i materijalnih dobara.

  

Član 4.

Ministar nadležan za poslove energetike (u daljem tekstu: Ministar), po pribavljenom mišljenju ministra nadležnog za unutrašnje poslove, propisuje uslove za: izbor trase cevovoda; lokaciju i način izgradnje objekata koji su sastavni delovi cevovoda; izbor materijala, opreme i uređaja; radne parametre cevovoda; način merenja količina gasovitih i tečnih ugljovodonika; regulaciju pritiska i merama sigurnosti od prekoračenja dozvoljenog radnog pritiska; obeležavanje trase cevovoda; zaštitni pojas cevovoda, naseljenih zgrada, objekata i infrastrukturnih objekata u zaštitnom pojasu cevovoda; radni pojas; zone opasnosti i zaštitu od korozije cevovoda.

 

Član 5.

 Cevovodni sistem mora biti opremljen sistemom za daljinski nadzor i upravljanje i sistemom veza, u cilju ostvarivanja bezbednog i nesmetanog prenosa informacija koje se odnose na njihovo korišćenje i održavanje.

Ministar propisuje uslove i način daljinskog nadzora i upravljanja i sistema veza iz stava 1. ovog člana.

   

 

Član 6.

 Električna oprema i instalacije u zonama opasnosti moraju biti izvedeni u protiveksplozivnoj zaštiti, u skladu sa tehničkim i drugim propisima.

Ministar po pribavljenom mišljenju ministra nadležnog za unutrašnje poslove, propisuje uslove projektovanja, ugradnje i održavanja opreme i instalacija iz stava 1. ovog člana.

 

 

Član 7.

Prirodni gas, tečni naftni gas i biogas za propisane vidove potrošnje moraju se odorisati.

Ministar propisuje uslove projektovanja sistema odorizacije gasovitih ugljovodonika, izbor sredstava za odorizaciju i način odorisanja.

 

  

2. Ispitivanje i puštanje u rad

 

Član 8.

  U toku izgradnje, a pre puštanja u rad cevovoda, vrši se njihovo ispitivanje.

Ministar propisuje uslove i način ispitivanja cevovoda u toku izgradnje, a pre njihovog puštanja u rad.

 

  

Član 9.

  Puštanje u rad cevovoda vrši se u skladu sa zakonom, tehničkim i drugim propisima.

 

3. Korišćenje i održavanje

 

Član 10.

Ministar propisuje uslove i način korišćenja i rukovanja cevovodima i njihovo održavanje u toku rada, remonta i vanrednih događaja; zaštite od korozije i propuštanja cevovoda; pregled i održavanje sigurnosnih uređaja; ispitivanje zamenjenih delova i izvršenih popravki kvarova; evidentiranje kvarova; stanje korozije i propuštanja cevovoda; način obavezne i povremene kontrole cevovoda i vođenje posebne evidencije o izvršenoj kontroli.

 

Član 11.

Energetski subjekt koji obavlja delatnost transporta, odnosno distribucije cevovodima dužan je da svojim aktima utvrdi funkcionalne zahteve, postupak i način rukovanja cevovodima prema preporuci proizvođača opreme, kao i postupak i periodiku održavanja cevovoda, u skladu sa zakonom, tehničkim i drugim propisima.

 

  

Član 12.

Cevovodi ili delovi cevovoda koji se više neće koristiti, moraju se fizički odvojiti od cevovodnog sistema, uređaja ili postrojenja, očistiti od ugljovodonika i zapaljivih smeša, inertizovati i zatvoriti.

Ministar propisuje uslove i način postupanja sa cevovodima iz stava 1. ovog člana.

 

Član 13.

Cevovodi ili delovi cevovoda i njihovih uređaja i postrojenja koji su privremeno isključeni iz upotrebe, kao i novi ili rekonstruisani cevovodi koji nisu pušteni u rad u propisanom roku mogu se pustiti u rad, nakon ponovo izvršenog ispitivanja, u skladu sa članom 9. ovog zakona.

Isključenjem iz stava 1. ovog člana ne smatra se isključenje koje je u funkciji održavanja cevovoda.

  

Član 14.

  Energetski subjekt koji obavlja delatnost transporta, odnosno distribucije cevovodima dužan je da vodi evidenciju o transportovanim i distribuiranim količinama gasovitih i tečnih ugljovodonika i da podatke iz te evidencije u propisanom roku dostavlja ministarstvu nadležnom za poslove energetike.

Ministar bliže propisuje način vođenja evidencije o transportovanim i distribuiranim količinama gasovitih i tečnih ugljovodonika iz stava 1. ovog člana.

 

4. Stručna osposobljenost

 

Član 15.

Poslove tehničkog rukovođenja, rukovanja i održavanja naftovoda i unutrašnjih gasnih instalacija mogu obavljati samo lica koja ispunjavaju uslove, u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima.

Poslove tehničkog rukovođenja cevovodnim sistemom odnosno rukovođenja pogonom ili delovima cevovodnog sistema može obavljati diplomirani inženjer odgovarajuće struke sa tri godine radnog iskustva na poslovima transporta, odnosno distribucije cevovodima i položenim stručnim ispitom.

Poslove rukovanja naftovoda može obavljati lice koje ima IV stepen stručne spreme, odnosno obrazovanje koje odgovara tom stepenu stručne spreme odgovarajuće tehničke struke, sa radnim iskustvom od najmanje dve godine na poslovima rukovanja cevovodima i položenim stručnim ispitom.

Poslove održavanja naftovoda i unutrašnjih gasnih instalacija može obavljati lice koje ima najmanje III stepen stručne spreme, odnosno obrazovanje koje odgovara tom stepenu stručne spreme, odgovarajuće tehničke struke sa radnim iskustvom od najmanje dve godine na poslovima održavanja cevovoda, odnosno unutrašnjih gasnih instalacija i položenim stručnim ispitom.

 

Član 16.

Stručna osposobljenost za obavljanje poslova tehničkog rukovođenja, rukovanja i održavanja naftovoda i unutrašnjih gasnih instalacija, proverava se polaganjem stručnog ispita.

Stručni ispit polaže se pred komisijom koju obrazuje Ministar, odnosno starešina nadležnog organa autonomne pokrajine za lica koja su zaposlena kod energetskog subjekta koji ima sedište na teritoriji autonomne pokrajine.

Ministar propisuje uslove, program i način polaganja stručnog ispita iz stava 2. ovog člana.

 

5. Mere zaštite

 

Član 17.

Energetski subjekt koji obavlja delatnost transporta, odnosno distribucije cevovodima, dužan je da sprovodi mere bezbednosti i zdravlja na radu, mere zaštite životne sredine i mere zaštite od požara i eksplozije, u skladu sa zakonom, tehničkim i drugim propisima.

 

Član 18.

Prilikom korišćenja i održavanja cevovoda može se iz cevovoda povremeno, na propisanim mestima, ispuštati u okolinu ili spaljivati na baklji samo neotrovni gas ili tečnost koja pod atmosferskim uslovima postaje gasovita.

Prilikom korišćenja i održavanja cevovoda može se iz cevovoda ispuštati samo tečna faza.

Ministar propisuje proceduru ispuštatanja tečne faze iz stava 2. ovog člana.

  

Član 19.

Energetski subjekt koji obavlja delatnost transporta, odnosno distribucije cevovodima dužan je da u zonama opasnosti preduzima mere zaštite od požara i eksplozije, u skladu sa zakonom, tehničkim i drugim propisima.

 

Član 20.

U zaštitnom pojasu cevovoda ne smeju se izvoditi radovi i druge aktivnosti izuzev poljoprivrednih radova dubine do 0,5 metara bez pismenog odobrenja energetskog subjekta koji obavlja delatnost transporta, odnosno distribucije cevovodima.

Energetski subjekt koji obavlja delatnost transporta, odnosno distribucije cevovodima izdaje odobrenje sa uslovima za izvođenje radova u zaštitnom pojasu cevovoda, ukoliko utvrdi da u zaštitnom pojasu cevovoda postoje tehničke mogućnosti za izvođenje radova i drugih aktivnosti iz stava 1. ovog člana.

Pravno ili fizičko lice koje je dobilo odobrenje iz stava 1. ovog člana mora prilikom izvođenja radova, odnosno drugih aktivnosti u zaštitnom pojasu cevovoda sprovoditi mere zaštite prema uputstvu energetskog subjekta koji obavlja delatnost transporta, odnosno distribucije cevovodima.

Kontrolu nad sprovođenjem mera iz st. 2. i 3. ovog člana vrši ovlašćeno lice energetskog subjekta koji je izdao odobrenje.

 

Član 21.

Energetski subjekt koji obavlja delatnost transporta, odnosno distribucije cevovodima dužan je da obezbedi zaštitu cevovoda, odnosno njegovih pripadajućih nadzemnih uređaja, postrojenja i objekata od neovlašćene upotrebe ili oštećenja.

Ministar propisuje uslove i način zaštite cevovoda, odnosno njegovih pripadajućih nadzemnih uređaja, postrojenja i objekata od neovlašćene upotrebe ili oštećenja iz stava 1. ovog člana.

Član 22.

Energetski subjekt koji obavlja delatnost transporta, odnosno distribucije cevovodima dužan je da postavljene oznake na trasi cevovoda održava i da oznake koje su oštećene ili koje nedostaju, dovede u prvobitno stanje, odnosno da ih zameni.

 

Član 23.

Energetski subjekt koji obavlja delatnost transporta, odnosno distribucije cevovodom dužan je da trajno čuva celokupnu dokumentaciju o projektovanju, izgradnji, ispitivanju, puštanju u rad, korišćenju, održavanju i merama zaštite cevovoda.

 

6. Unutrašnje gasne instalacije

  

Član 24.

Ministar propisuje način projektovanja, izgradnje i izmene unutrašnjih gasnih instalacija kojima se menja kapacitet tih instalacija.

  

Član 25.

Kupac prirodnog gasa dužan je da obezbedi održavanje unutrašnjih gasnih instalacija u svom objektu.

Održavanje unutrašnjih gasnih instalacija može da vrši pravno lice, preduzetnik, odnosno sam kupac ako ima odgovarajuće uređaje i opremu i najmanje tri zaposlena lica koja ispunjavaju uslove iz člana 15. stav 3. ovog zakona.

Ispunjenost uslova iz stava 2. ovog člana utvrđuje rešenjem ministarstvo nadležno za poslove energetike.

Ministar propisuje uslove i način održavanja unutrašnjih gasnih instalacija iz stava 1. ovog člana.

  

Član 26.

  Lica iz člana 25. stav 2. ovog zakona dužna su da vode posebnu evidenciju o izvedenim radovima na održavanju unutrašnjih gasnih instalacija.

 

Član 27.

Ministar propisuje uslove i način izbora, ugradnje, ispitivanja i puštanje u rad trošila.

  

Član 28.

  U slučaju neispravnosti unutrašnjih gasnih instalacija kupac je dužan da bez odlaganja zatvori dovod gasa u unutrašnje gasne instalacije, obezbedi preduzimanje mera na sanaciji neispravnosti i o tome odmah obavesti energetskog subjekta na čiji su gasovod priključeni njegovi objekti.

 

Član 29.

 Lice iz člana 25 stav 2. ovog zakona koje održava unutrašnje gasne instalacije dužno je da:

1)     organizuje neprekidno dežurstvo za hitne intervencije na unutrašnjim gasnim instalacijama;

2)     na zahtev kupca odmah izvrši kontrolu, odnosno popravku dela unutrašnjih gasnih instalacija;

3)   obavesti kupca prirodnog gasa ukoliko postoji osnovana sumnja u ispravnost unutrašnjih gasnih instalacija ili ukoliko utvrdi nepravilnosti na istim, koje mogu da predstavljaju neposrednu opasnost za sigurnost života i zdravlja ljudi, životnu sredinu i materijalna dobra;

4)     bez odlaganja obavesti energetski subjekt na čiji gasovod su priključene unutrašnje gasne instalacije kupca iz tačke 3. ovog člana ukoliko postoji osnovana sumnja u ispravnost unutrašnjih gasnih instalacija ili ukoliko utvrdi nepravilnosti na istim, koje mogu da predstavljaju neposrednu opasnost za sigurnost života i zdravlja ljudi, životnu sredinu i materijalna dobra.

Energetski subjekt na čiji gasovod su priključene unutrašnje gasne instalacije dužan je da bez odlaganja prekine isporuku prirodnog gasa kupcu, dok lice koje održava unutrašnje gasne instalacije ne izda pisanu potvrdu da su otklonjene sve nepravilnosti na unutrašnjim gasnim instalacijama.

 

Član 30.

Energetski subjekt na čiji gasovod su priključene unutrašnje gasne instalacije, vrši proveru dokumentacije o ispravnosti tih instalacija, na propisani način.

III. INSPEKCIJSKI NADZOR

  

Član 31.  

Inspekcijski nadzor nad sprovođenjem odredaba ovog zakona i propisa donetih na osnovu ovog zakona vrši ministarstvo nadležno za poslove energetike preko inspektora opreme pod pritiskom.

Autonomnoj pokrajini poverava se vršenje inspekcijskog nadzora na teritoriji autonomne pokrajine.

Član 32.

U vršenju inspekcijskog nadzora, inspektor opreme pod pritiskom ima pravo i dužnost:

1)     da naredi otklanjanje nepravilnosti i nedostataka u vezi sa izgradnjom, korišćenjem, održavanjem i merama zaštite cevovoda, odnosno u vezi sa bezbednim i nesmetanim transportom, odnosno distribucijom cevovodima;

2)     da obustavi transport, odnosno distribuciju prirodnog gasa kupcu, ako utvrdi povredu ovog zakona i propisa donetih na osnovu ovog zakona, a utvrđene nepravilnosti i nedostaci nisu otklonjeni u roku koji je odredio ili ako utvrdi da utvrđene nepravilnosti i nedostaci predstavljaju neposrednu opasnost za sigurnost života i zdravlja ljudi, životnu sredinu i materijalna dobra;

3)     da podnese prijavu nadležnom organu za učinjeno krivično delo ili privredni prestup i da podnese zahtev za pokretanje prekršajnog postupka;

4)     da obustavi radove u zaštitnom pojasu cevovoda ako se isti ne obavljaju u skladu sa važećim propisima i odobrenjem iz člana 20. stav 2. ovog zakona i o tome obavesti druge nadležne inspektore.

Inspektor opreme pod pritiskom vrši i druge poslove utvrđene zakonom ili propisom donetim na osnovu ovog zakona.

Član 33.

Na rešenje inspektora opreme pod pritiskom može se izjaviti žalba Ministru u roku od 15 dana od dana prijema rešenja.

Žalba na rešenje iz stava 1.ovog člana ne odlaže izvršenje rešenja.  

   

IV. KAZNENE ODREDBE

 

Član 34.  

Novčanom kaznom od 100.000 do 3.000.000 dinara kazniće se za privredni prestup investitor koji ima svojstvo pravnog lica ako:

ne obeleži trasu cevovoda, ne uskladi način merenja količine gasovitih i tečnih ugljovodonika i ne obezbedi zaštitu od korozije (član 4);

ako cevovodni sistem ne opremi sistemom za daljinski nadzor i upravljanje i sistemom veza, u cilju ostvarivanja bezbednog i nesmetanog prenosa informacija koje se odnose na njihovo korišćenje i održavanje (član 5);

ako električnu opremu i instalacije u zonama opasnosti ne izvede u protiveksplozivnoj zaštiti u skladu sa tehničkim i drugim propisima (član 6);

ako u toku izgradnje, a pre puštanja u rad cevovoda ne vrši njegovo ispitivanje (član 8);

ako puštanje u rad cevovoda ne izvrši u skladu sa zakonom, tehničkim i drugim propisima (član 9).

Za privredni prestup iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice investitora koji ima svojstvo pravnog lica novčanom kaznom od 10.000 do 200.000 dinara.

Član 35.

Novčanom kaznom od 100.000 do 3.000.000 dinara kazniće se za privredni prestup energetski subjekt koji ima svojstvo pravnog lica koji obavlja delatnost transporta cevovodima, odnosno distribucije ako:

ne vrši odorizaciju (član 7);

ne koristi i ne održava cevovode u skladu sa zakonom, tehničkim i drugim propisima (član 10);

aktima ne utvrdi funkcionalne zahteve, postupak i način rukovanja, korišćenja i održavanja cevovoda, u skladu zakonom, tehničkim i drugim propisima (član 11);

cevovode ili delove cevovoda koji se više neće koristiti, na propisan način fizički ne odvoje od cevovodnog sistema, uređaja ili postrojenja, očiste od ugljovodonika i zapaljivih smeša, inertizuju i zatvore (član 12);

ne izvrši ispitivanje pre uvođenja u upotrebu cevovoda ili delova cevovoda i njihovih uređaja i postrojenja koji su privremeno bili isključeni iz upotrebe, kao i novih ili rekonstruisanih cevovoda koji nisu pušteni u rad (član 13 stav 1);

ne sprovodi propisane mere zaštite na radu, mere zaštite životne sredine i mere zaštite od požara i eksplozije (član 17);

bez odlaganja ne prekine isporuku prirodnog gasa kupcu, dok lice koje održava unutrašnje gasne instalacije ne izda pisanu potvrdu da su otklonjene sve nepravilnosti na unutrašnjim gasnim instalacijama (član 29 stav 2);

ne vrši proveru dokumentacije o ispravnosti unutrašnjih gasnih instalacija (član 30).

Za privredni prestup iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u energetskom subjektu koji ima svojstvo pravnog lica koje obavlja delatnost transporta, odnosno distribucije gasovodom, naftovodom ili produktovodom novčanom kaznom od 10.000 do 200.000 dinara.

 

Član 36. 

Novčanom kaznom od 50.000 do 1.000.000 dinara kazniće se za prekršaj energetski subjekt koji obavlja delatnost transporta gasovodom, naftovodom ili produktovodom ako:

ako cevovodni sistem ne opremi sistemom za daljinski nadzor i upravljanje i sistemom veza (član 5);

ako ne vodi propisanu evidenciju o transportovanim i distribuiranim količinama gasovitih ili tečnih ugljovodonika cevovodima ili ako podatke iz te evidencije ne dostavlja ili ih ne dostavlja u propisanom roku ministarstvu nadležnom za poslove energetike (član 14);

ako poslove tehničkog rukovođenja, rukovanja i održavanja cevovoda obavlja lice koje ne ispunjava propisane uslove (član 15);

ako se ne pridržava obaveze da iz sistema cevovoda može povremeno na propisanim mestima u okolinu da ispušta ili spaljuje na baklji samo neotrovan gas ili tečnost koja pod atmosferskim uslovima postaje gasovita, ili da zbog korišćenja i održavanja cevovoda može iz cevovoda ispuštati samo tečnu fazu (član 18);

ako u zonama opasnosti ne preduzima propisane mere zaštite od požara i eksplozije (član 19);

ako ne obezbedi propisanu zaštitu cevovoda, odnosno njegovih pripadajućih nadzemnih uređaja, postrojenja i objekata od neovlašćene upotrebe ili oštećenja (član 21);

ako postavljene oznake na trasi cevovoda ne održava i ako oznake koje su oštećene ili koje nedostaju ne dovede u prvobitno stanje, odnosno ako ih ne zameni (član 22);

ako trajno ne čuva celokupnu dokumentaciju o projektovanju, izgradnji, ispitivanju, puštanju u rad, korišćenju, održavanju i merama zaštite cevovoda (član 23).

Za prekršaj stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u energetskom subjektu koji obavlja delatnost transporta gasovodom, naftovodom ili produktovodom novčanom kaznom od 2.000 do 50.000 dinara.

 

Član 37.

Novčanom kaznom od 50.000 do 1.000.000 dinara kazniće se za prekršaj privredno društvo ili drugo pravno lice ako:

1) u zaštitnom pojasu cevovoda izvodi radove ili druge aktivnosti pre nego što o tome dobije pismeno odobrenje energetskog subjekta koji obavlja delatnost transporta, odnosno distribucije cevovodima (član 20 stav 1);

2) prilikom izvođenja radova, odnosno drugih aktivnosti u zaštitnom pojasu cevovoda ne preduzima mere zaštite prema uputstvu energetskog subjekta koji obavlja delatnost transporta, odnosno distribucije cevovodima (član 20 stav 3);

3) ne obezbedi održavanje unutrašnjih gasnih instalacija u svom objektu (član 25 stav 1);

4) ne vode posebnu evidenciju o izvedenim radovima na održavanju unutrašnjih gasnih instalacija (član 26);

5) u slučaju neispravnosti unutrašnjih gasnih instalacija, bez odlaganja ne zatvori dovod gasa u svoje unutrašnje gasne instalacije, ne obezbedi preduzimanje mera na sanaciji neispravnosti i o tome ne obavesti energetskog subjekta na čiji su gasovod priključeni njegovi objekti (član 28).

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u privrednom društvu ili drugom pravnom licu novčanom kaznom od 2.000 do 50.000 dinara.

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se novčanom kaznom od 50.000 do 500.000 dinara i preduzetnik.

Član 38.

Novčanom kaznom od 50.000 do 1.000.000 dinara kazniće se za prekršaj lice koje održava unutrašnje gasne instalacije kupca ako:

1) ne vodi posebnu evidenciju o izvedenim radovima na održavanju unutrašnjih gasnih instalacija (član 26);

2) ne postupa u skladu sa odredbom člana 29. stav 1. ovog zakona.

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u subjektu iz člana 25. stav 2. novčanom kaznom od 2.000 do 50.000 dinara.

Član 39.  

Novčanom kaznom od 2.000 do 50.000 dinara kazniće se za prekršaj fizičko lice ako izvrši prekršaj iz člana 37. stav 1. i člana 38. stav 1. ovog zakona.

 

 

V. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

  

Član 40.  

Propisi za izvršavanje ovog zakona doneće se u roku od dve godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.

  

Član 41.  

Energetski subjekti koji obavljaju delatnost transporta, odnosno distribucije cevovodima dužni su da usklade svoje poslovanje sa odredbama ovog zakona u roku od četiri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.

 

Član 42. 

Cevovodni sistemi moraju se opremiti sistemom za daljinski nadzor i upravljanje i sistemom veza u skladu sa ovim zakonom u roku od pet godina od dana stupanja na snagu propisa iz člana 5. stav 2. ovog zakona.

 

Član 43.  

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o cevovodnom transportu gasovitih i tečnih ugljovodonika („Službeni list SRJ”, broj 29/97).

 

Član 44.  

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

O b r a z l o ž e nj e

I. Ustavni osnov

Ustavni osnov za donošenje Zakona sadržan je u članu 97. stav 1. tač. 6, 8. i 12. Ustava Republike Srbije, po kome Republika Srbija uređuje i obezbeđuje pored ostalog, pravni položaj privrednih subjekata, sistem obavljanja pojedinih privrednih i drugih delatnosti, sistem u oblasti ekonomskih odnosa sa inostranstvom, jedinstveno tržište, sistem zaštite i unapređenja životne sredine, organizaciju i korišćenje prostora i naučno tehnološki razvoj Republike Srbije.

II. Razlozi za donošenje Zakona

Trenutno je na snazi Zakon o cevovodnom transportu gasovitih i tečnih  ugljovodonika („Službeni list SRJ” broj 29/97), koji je do stupanja na snagu Ustavne povelje Državne zajednice Srbije i Crne Gore bio u nadležnosti SRJ. Ovaj Zakon je donošenjem Zakona o ministarstvima („Službeni glasnik RS”, broj 35/2003) prenet u nadležnost Republike Srbije, odnosno njenog resornog ministarstva. Zakon o cevovodnom transportu gasovitih i tečnih ugljovodonika je propis neophodan u cilju regulisanja bezbednog korišćenja, održavanja i izgradnje gasovoda u tehničkom smislu. Navedeni zakon treba da bude pravni osnov za donošenje podzakonskih akata kojima će se u potpunosti regulisati oblast sigurnosti izgradnje i bezbednosti korišćenja gasovoda. Takođe, ovaj zakon je bilo neophodno terminološki uskladiti sa Zakonom o energetici („Službeni glasnik RS”, broj 84/04), koji je donet u avgustu 2004. godine, odnosno sa terminologijom Evropske Unije u ovoj oblasti.

Navedenim propisima bi se uredila i oblast unutrašnjih gasnih instalacija i utvrdila bi se obaveza donošenja opšteg akta preduzeća kojim će urediti postupak i način korišćenja gasovoda. Zakon o energetici utvrđuje obavezu donošenja pravila rada preduzeća za transport, odnosno distribuciju prirodnog gasa, ali korišćenje gasovoda nije izričito utvrđeno kao predmet ovih pravila rada, tako da bi tu nejasnoću mogli razrešiti propisima opisanim u ovoj tački.

Danom stupanja na snagu Zakona o energetici Republike Srbije prestao je da važi Zakon o transportu, distribuciji i korićenju prirodnog gasa („Službeni glasnik RS”, br. 66/91, 53/93, 67/93, 48/94 i12/96), usled čega su pojedina pitanja koja su bila regulisana ovim zakonom ostala bez pravne regulative.

Pored gore navedenih razloga, nesumnjivo najvažniji razlog za donošenje ovog zakona je potreba da se izvrši i neophodno usaglašavanje našeg zakonodavstva u oblasti energetike sa propisima Evropske unije koji se odnose na sektor energetike, što je ovim zakonom i izvršeno. Usklađivanje domaćih propisa koji regulišu pravne odnose u sektoru energetike sa propisima Evropske unije, a takođe i sa aktima koji se odnose na regionalno tržište, izvršeno je sa ciljem da se obezbede neophodni uslovi povezivanja energetskih subjekata u regionu, njihov ravnopravan položaj na tržištu energije, približno isti stepen zaštite kupaca energije i drugi uslovi kojima se obezbeđuje postepeno otvaranje tržišta energije. Na taj način se i za energetske subjekte koji posluju na teritoriji Republike stvaraju uslovi poslovanja koji su, kako u tehničkom, tehnološkom, tako i u organizacionom smislu neophodni, da bi se nesmetano odvijali procesi regionalne integracije u prenosu, transportu i trgovini energijom i stvarali uslovi za uključivanje u evropske ekonomske tokove.

Radi jasnijeg sagledavanja intencija zakona u delu kojim se vrši usklađivanje našeg zakonodavstva sa propisima Evropske unije i prihvaćenim principima o uspostavljanju regionalnog tržišta energije, ukazuje se, na propise koji se odnose na oblast gasne privrede i naftne privrede: Evropska Energetska povelja, čiji je cilj uspostavljanje pravnog okvira za unapređenje regionalne saradnje na području energetike, zasnovane na dopunjavanju i uzajamnoj koristi, a što se ogleda kroz zakonsko rešavanje pitanja tržišta energije, tržišne konkurencije, tranzita energije uz slobodan pristup prenosnim-transportnim sistemima, slobodan pristup energetskim tehnologijama i tržištu kapitala, zaštite investicija, suvereniteta nad energetskim dobrima, zaštite životne sredine, zakonske regulative i načina rešavanja sporova; Direktiva Saveta broj 91/296/EEC od 31. maja 1991. godine za tranzit prirodnog gasa mrežama;Direktiva Evropskog Parlamenta i Saveta broj 2003/55 od 26. juna 2003. godine o zajedničkim pravilima za interno tržište prirodnog gasa kojom se ukida Direktiva 98/30/EC od 22. juna 1998. godine; Ugovor o energetskoj zajednici jugoistočne Evrope i njegovom uključivanju u interno energetsko tržište Evropske unije. Za oblast nafte i derivate nafte primenjena su načela INOGATE-a (Okvirni sporazum o institucionalnim osnovama za uspostavljanje međudržavnih sistema za transport nafte i gasa), koji je Jugoslavija ratifikovala 2001. godine.

Napominjemo, da u pripremi zakona nije sprovedena javna rasprava, jer se Nacrtom zakona bitno ne menja uređenje pitanja koja su predmet ovog zakona.

III. Objašnjenje osnovnih pravnih instituta i pojedinačnih rešenja Zakona

Zakon je podeljen na jasno izdvojene odeljke koji uređuju srodna pitanja i odnose.

U Uvodnim odredbama određuje se bliža sadržina zakona: uslovi za bezbedan i nesmetan cevovodni transport gasovitih i tečnih ugljovodonika i distribuciju gasovitih ugljovodonika, projektovanje i izgradnja, održavanje i korišćenje cevovoda i unutrašnjih gasnih instalacija.

Članom 2. objašnjeni su pojmovi i izrazi koji se upotrebljavaju u ovom zakonu, radi lakšeg razumevanja pojedinih odredaba .

Čl. 3.- 6. propisano je da se cevovodi projektuju i grade, u koridoru utvrđenom prostornim planom, na trasi za koju se utvrdi da se u pogledu prirodnih i radom stvorenih uslova i primenom propisa obezbeđuje bezbednost cevovoda i sigurnost života i zdravlja ljudi, životne sredine i materijalnih dobara. Izbor trase cevovoda, lokacija i način izgradnje objekata koji su sastavni delovi cevovoda; izbor materijala, opreme i uređaja; radni parametri cevovoda; način merenja količina gasovitih i tečnih ugljovodonika; regulacija pritiska i mere sigurnosti od prekoračenja dozvoljenog radnog pritiska; obeležavanje trase cevovoda; zaštitni pojas cevovoda, naseljenih zgrada, objekata i infrastrukturnih objekata u zaštitnom objektu cevovoda; radni pojas, zone opasnosti; i zaštita od korozije cevovoda, uređuje se na propisan način. U cilju ostvarivanja bezbednog i nesmetanog prenosa informacija koje se odnose na njihovo korišćenje i održavanje cevovodni sistemi moraju, biti opremljeni sistemom za daljinski nadzor i upravljanje i sistemom veza, na propisan način. Projektovanje, ugradnja i održavanje opreme i instalacija vrši se na propisan način.

 

Članom 7. utvrđeno je da se prirodni gas, tečni naftni gas i biogas za propisane vidove potrošnje moraju odorisati na način koji će biti utvrđen podzakonskim aktom.

Čl. 8.- 9. propisano je da se ispitivanje u toku izgradnje, a pre puštanja u rad, kao i puštanje u rad cevovoda vrši na propisan način i u skladu sa zakonom, tehničkim i drugim propisima.

Čl. 10.-14. propisano je korišćenje i rukovanje cevovodima, kao i njihovo održavanje u toku rada, remonta i vanrednih događaja. Energetski subjekt koji obavlja delatnost transporta odnosno distribucije cevovodima, dužan je da vodi evidenciju o transportovanim i distribuiranim količinama gasovitih i tečnih ugljovodonika i da podatke iz te evidencije dostavlja ministarstvu nadležnom za poslove energetike na propisan način i u propisanom roku.

Čl.15.-16. propisana je stručna osposobljenost za obavljanje poslova tehničkog rukovođenja, rukovanja i održavanja naftovoda i unutrašnjih gasnih instalacija, a koja se proverava se polaganjem stručnog ispita pred komisijom koju obrazuje Ministar, odnosno starešina nadležnog organa autonomne pokrajine za lica koja su zaposlena kod energetskog subjekta koji ima sedište na teritoriji autonomne pokrajine.

Čl. 17.-23. propisane su mere zaštite koje je energetski subjekt koji obavlja transport odnosno distribuciju prirodnog gasa dužan da sprovodi. Mere bezbednosti i zdravlja na radu, mere zaštite životne sredine i mere zaštite od požara i eksplozije moraju se sprovoditi u skladu sa zakonom, tehničkim i drugim propisima. Energetski subjekt koji obavlja delatnost transporta, odnosno distribucije cevovodom dužan je da trajno čuva celokupnu dokumentaciju o projektovanju, izgradnji, ispitivanju, puštanju u rad, korišćenju, održavanju i merama zaštite cevovoda.

Čl. 24.-  30. propisano je projektovanje, izgradnja, izmena i održavanje unutrašnjih gasnih instalacija. Vlasnik unutrašnjih gasnih instalacija dužan je da obezbedi održavanje unutrašnjih gasnih instalacija u svom objektu. Izbor, ugradnja, ispitivanje i puštanje u rad trošila vrši se na propisan način. Propisane su obaveze lica koje održava unutrašnje gasne instalacije, kao obaveze kupca i energetskog subjekta na čiji gasovod su priključene unutrašnje gasne instalacije.

Čl. 31.- 33. propisan je inspekcijski nadzor.

Čl. 34.- 39. propisane su kaznene odredbe.

Čl. 40.-44. propisane su prelazne i završne odredbe.

IV. Finansijska sredstva potrebna za sprovođenje Zakona

Za sprovođenje ovog zakona nije potrebno obezbediti sredstva u budžetu Republike Srbije.

V. Analiza efekata Zakona

Ovaj zakon treba pre svega da bude pravni osnov za donošenje podzakonskih akata kojima će se u potpunosti regulisati oblast sigurnosti izgradnje i bezbednosti korišćenja gasovoda. Time će se rešiti mnogi problemi koji postoje u ovoj oblasti prouzrokovani pre svega nepostojanjem odgovaraćujih propisa. Takođe, donošenjem ovog zakona biće izvršeno neophodno terminološko usklađivanje sa Zakonom o energetici („Službeni glasnik RS” broj 84/04), koji je donet u avgustu 2004. godine, odnosno sa terminologijom Evropske Unije u ovoj oblasti.

Navedenim propisima bi se uredila i oblast unutrašnjih gasnih instalacija i utvrdila bi se obaveza donošenja opšteg akta preduzeća kojim će urediti postupak i način korišćenja gasovoda. Zakon o energetici utvrđuje obavezu donošenja pravila rada preduzeća za transport, odnosno distribuciju prirodnog gasa, ali korišćenje gasovoda nije izričito utvrđeno kao predmet ovih pravila rada, tako da bi tu nejasnoću mogli razrešiti donošenjem ovih propisa.

Ovaj zakon propisuje obavezu energetskim subjektima da se cevovodni sistemi moraju opremiti sistemom za daljinski nadzor i upravljanje i sistemom veza u roku od pet godina od dana donošenja propisa za izvršavanje ovog zakona. Time će se stvoriti određene finansijske obaveze za te energetske subjekte ali će to istovremeno omogućiti i njihovo mnogo efikasnije obavljanje delatnosti.

Tokom izrade ovog zakona i energetski subjekti i stručno udruženje za gas su imali prilike da daju svoje mišljenje i primedbe na predložena rešenja, odnosno da se izjasne o zakonu.

Ostavite komentar