Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o izbeglicama

PREDLOG ZAKONA

O IZMENAMA I DOPUNAMA

ZAKONA O IZBEGLICAMA

 

Član 1.

U Zakonu o izbeglicama („Službeni glasnik RS“, br. 18/92 i 45/02-SUS) u članu 1. dodaju se novi st. 2. i 3. koji glase:

„Odredbe ovog zakona primenjuju se na lica iz stava 1. ovog člana koja su usled događaja i njihovih posledica nastalih od 1991. do 1998. godine, izbegla ili prognana iz bivših jugoslovenskih republika na teritoriju Republike Srbije, a ne mogu ili zbog straha od progona ili diskriminacije ne žele da se vrate na teritoriju sa koje su izbegla kao i ona koja su se opredelila za integraciju.

Izbeglicama se, u smislu ovog zakona, smatraju i lica sa svojstvom prognanog lica.“

U dosadašnjem stavu 2. koji postaje stav 4. reči: „do obezbeđivanja uslova za njihovu trajnu socijalnu sigurnost“ brišu se i dodaju reči: „pruža pomoć u procesu integracije“.

Dosadašnji stav 3. postaje stav 5.

 

Član 2.

U članu 3. stav 1. posle reči: „zbrinjavanje“ dodaju se reči: „i integraciju“ a reč: „Beogradu“ briše se.

U stavu 2. posle reči: „i građani“ zapeta i reči: „u skladu sa svojim ciljevima odnosno interesima“ brišu se.

 

Član 3.

U članu 5. stav 1. posle reči: „zbrinjavanje“ dodaju se zapeta i reči: „povratak i integraciju“.

U stavu 2. reč: „Beogradu“ briše se, a posle reči: „zbrinjavanje“ dodaju se zapeta i reči: „povratak i integraciju“.

U stavu 3. reč: „Beograda“ briše se, a posle reči: „drugih poslova vezanih za zbrinjavanje“ dodaju se zapeta i reči: „povratak i integraciju“.

Stav 4. menja se i glasi: „U opštini, gradu i autonomnoj pokrajini, uz pribavljeno mišljenje Komesarijata, određuje se lice za održavanje veza sa Komesarijatom i za obavljanje određenih poslova za Komesarijat (u daljem tekstu: poverenik).“

Član 4.

U članu 6. stav 1. menja se i glasi: „Komesarijat obavlja poslove koji se odnose na: priznavanje i gubljenje svojstva izbeglica; zbrinjavanje izbeglica; registraciju izbeglica; usklađivanje pružanja pomoći izbeglicama od strane drugih organa i organizacija u zemlji i inostranstvu i staranje o ravnomernom i blagovremenom pružanju pomoći; obezbeđivanje smeštaja odnosno razmeštaja izbeglica na područja teritorijalnih jedinica; preduzimanje mera za povratak izbeglica; rešavanje stambenih potreba u procesu integracije; vođenje evidencija iz svoje nadležnosti i ustanovljavanje baza podataka i obavlja druge poslove iz delokruga utvrđenog ovim zakonom“.

Posle stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: „Način prikupljanja, evidentiranje, obradu, iskazivanje, prenos, razmenu i zaštitu podataka propisuje komesar“.

U dosadašnjem stavu 2. koji postaje stav 3. posle reči: „zbrinjavanja“ dodaju se reči: „i integracije“.

U dosadašnjem stavu 3. koji postaje stav 4. posle reči: „zbrinjavanje“ dodaju se reči: „i integraciju“.

  Dosadašnji stav 4. postaje stav 5.

Član 5.

Član 7. menja se i glasi:

„Radom Komesarijata rukovodi komesar.

Komesara postavlja Vlada na pet godina, na predlog predsednika Vlade.

Komesar ima zamenika komesara, koji za svoj rad odgovara komesaru.

Zamenik komesara pomaže komesaru u okviru ovlašćenja koja mu on odredi i zamenjuje ga dok je odsutan ili sprečen.

Zamenika komesara postavlja Vlada na pet godina, na predlog komesara.

Komesar ima jednog ili više pomoćnika komesara, koji za svoj rad odgovaraju

komesaru.

Pomoćnik komesara rukovodi zaokruženom oblasti rada za koju se obrazuje sektor.

Pomoćnika komesara postavlja Vlada na pet godina, na predlog komesara.“

 

Član 6.

U članu 8. stav 1. reči: „obezbeđuje se“ zamenjuju se rečima: „može se obezbediti“, a posle reči: „organizovanjem kolektivnog“ dodaju se reči: „smeštaja u kolektivnim centrima (odmarališta, oporavilišta, hoteli, kampovi, barake i sl.)“.

Posle stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: „O otvaranju i zatvaranju kolektivnog centra odlučuje komesar.“

Dosadašnji stav 2. postaje stav 3.

Posle stava 3. dodaje se stav 4. koji glasi:

„Licima koja zbog psihofizičkog stanja (stara, invalidna, bolesna i maloletna lica) kao i maloletnim licima bez roditeljskog staranja, koja ne mogu da koriste kolektivni centar, Komesarijat, na osnovu rešenja centra za socijalni rad, obezbeđuje smeštaj u ustanovi socijalne zaštite, drugom obliku socijalne zaštite ili porodici .“

 

Član 7.

U članu 9. stav 1. posle reči: „zbrinjavanje“ dodaje se zapeta i reči: „povratak i integraciju“.

U stavu 2. reči: „trajno zbrinjavanje na drugi način“ zamenjuju se rečima: „integraciju“, a posle reči: „poseban“ reči: „žiro i devizni“ brišu se.

Član 8.

Član 10. menja se i glasi: „Komesarijat je dužan da na zahtev Vlade podnosi izveštaj.“ 

Član 9.

U članu 11. stav 2. reči: „Ministarstvo unutrašnjih poslova“ zamenjuju se rečima: „ministarstvo nadležno za unutrašnje poslove „.

 

Član 10.

Član 12. menja se i glasi: „Način i obim pružanja pomoći u zbrinjavanju, povratku i integraciji izbeglica, evidentira se u skladu sa odredbama ovog zakona.“

Član 11.

U članu 13. stav 1. menja se i glasi: „O priznavanju i gubljenju svojstva i zbrinjavanju izbeglica rešava Komesarijat, pojedinačnim ili zbirnim rešenjem.“

U stavu 2. reči: „po prijemu rešenja“ brišu se i dodaju reči: „od dana dostavljanja rešenja. Žalba se podnosi Komesarijatu.“

Stav 3. menja se i glasi:

„Po žalbi protiv rešenja Komesarijata rešava ministarstvo nadležno za unutrašnje poslove.“

 

Član 12.

U članu 14. stav 1. reči: „Ministarstvo unutrašnjih poslova“ zamenjuju se rečima: „ministarstvo nadležno za unutrašnje poslove „.

 

Član 13.

U članu 15. st. 1, 2. i 3. reči: „Ministarstvo unutrašnjih poslova“ zamenjuju se rečima: „ministarstvo nadležno za unutrašnje poslove „.

 

Član 14.

U članu 16. stav 1. posle reči: „kad se izbeglici“ dodaju se reči: „ili članu njegovog porodičnog domaćinstva“.

Posle stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:

„Članom porodičnog domaćinstva, u smislu ovog zakona, smatraju se: bračni i vanbračni drug, dete rođeno u braku, van braka, usvojeno ili pastorak, roditelji bračnih drugova i lica koja su bračni drugovi po zakonu dužni da izdržavaju. “

U dosadašnjem stavu 2. koji postaje stav 3. reči: „u zbrinjavanju izbeglice“ brišu se.

 

Član 15.

Član 19. menja se i glasi:

„Izbeglici i članovima njegovog porodičnog domaćinstva koji su podneli zahtev za prijem ili su stekli državljanstvo Republike Srbije radi njihove integracije, Republika Srbija može rešavati stambene potrebe.

Stambene potrebe rešavaju se pod uslovima utvrđenim ovim zakonom:

1) davanjem nepokretnosti u državnoj svojini na korišćenje na određeno vreme; u zakup na određeno vreme ili u otkup;

2) davanjem bespovratne novčane pomoći za poboljšanje uslova stanovanja, kupovinu građevinskog materijala za započetu izgradnju nepokretnosti i kupovinu seoske kuće sa okućnicom.

Postupak za rešavanje stambenih potreba u prvom stepenu vodi i sve odluke donosi komisija koju će obrazovati Komesarijat prema uredbi Vlade, a u drugom stepenu Vlada odnosno stalno radno telo Vlade.

Način i kriterijume za rešavanje stambenih potreba, osnove i merila za utvrđivanje reda prvenstva, utvrđivanje reda prvenstva, organe i postupak odlučivanja i druga pitanja od značaja za rešavanje stambenih potreba iz stava 2. ovog člana propisuje Vlada.

Stambene potrebe izbeglica u procesu integracije mogu se rešavati i putem namenskih inostranih kredita i kroz druge programe donatora.

Uslovi, postupak, način kao i druga pitanja od značaja za rešavanje stambenih potreba iz stava 5. ovog člana utvrđuju se posebnim propisima.“

Član 16.

Posle člana 19. dodaju se čl. od 19a do 19o koji glase:

 

„Član 19a

Nepokretnosti koje se pribavljaju za rešavanje stambenih potreba izbeglica iz budžeta Republike Srbije, domaćih ili inostranih donacija su državna svojina.

Nepokretnosti pribavljene iz budžeta Republike Srbije daju se u zakup na određeno vreme i u otkup, pod uslovima utvrđenim ovim zakonom.

Nepokretnosti pribavljene iz domaćih ili inostranih donacija daju se na korišćenje na određeno vreme, u zakup na određeno vreme i u otkup, pod uslovima utvrđenim ovim zakonom, vodeći računa o sporazumima sa donatorima.

 

Član 19b

Pravo na rešavanje stambenih potreba mogu da ostvare lica iz člana 19. stav 1. ovog zakona pod sledećim uslovima:

1) da ne mogu da koriste nepokretnost u državi svog prethodnog prebivališta ili u drugoj državi;

2) da od sticanja svojstva izbeglice nisu otuđila, poklonila ili zamenila nepokretnost u državi svog prethodnog prebivališta ili u drugoj državi, a kojom su mogla da reše svoje stambene potrebe;

3) da nemaju u svojini nepokretnost kojom bi mogla da reše svoje stambene potrebe;

4)  da nisu korisnici drugog integracionog ili povratničkog programa za rešavanje stambenih potreba;

5) da, u slučaju rešavanja stambenih potreba davanjem nepokretnosti u zakup na određeno vreme, imaju prijavljen boravak poslednje dve godine na teritoriji opštine odnosno grada na kojoj se nalazi nepokretnost koja se daje u zakup na određeno vreme.

Stambene potrebe rešavaju se prema broju članova porodičnog domaćinstva, i to za samca ili dva člana – nepokretnost površine do 35 metara kvadratnih, a za svakog sledećeg člana porodičnog domaćinstva još po 10 metara kvadratnih.

Površina nepokretnosti veća od utvrđene u stavu 2. ovog člana smatra se viškom stambenog prostora u smislu ovog zakona.

Član 19v

Nepokretnost pribavljena iz domaćih ili inostranih donacija može se dati na korišćenje na određeno vreme pod uslovima utvrđenim ovim zakonom licu iz člana 19. stav 1. ovog zakona, u slučaju da je ovaj način rešavanja stambenih potreba i vreme korišćenja nepokretnosti predviđen sporazumom sa donatorom.

Ugovor o korišćenju na određeno vreme zaključuje se u pismenoj formi između lica kome je na osnovu konačne odluke data nepokretnost na korišćenje na određeno vreme (u daljem tekstu: korisnik) i Komesarijata (u daljem tekstu: davalac), koji u ime Komesarijata potpisuje komesar ili lice koje on ovlasti i sadrži naročito: ugovorne strane; vreme i mesto zaključenja ugovora; naznačenje akta o davanju nepokretnosti na korišćenje; podatke o nepokretnosti; vreme korišćenja; prava i obaveze ugovornih strana u korišćenju i održavanju nepokretnosti; uslove i rokove za otkaz ugovora; lica koja će koristiti nepokretnost i druga pitanja od značaja za regulisanje međusobnih odnosa.

Korisnik snosi troškove korišćenja nepokretnosti kao što su: potrošnja vode, struje, grejanja, troškove tekućeg održavanja i druge troškove izazvane korišćenjem nepokretnosti.

Korisnik, po isteku roka određenog ugovorom o korišćenju na određeno vreme, može zaključiti ugovor o zakupu na određeno vreme pod uslovima utvrđenim ovim zakonom i sporazumom sa donatorom.

 

Član 19g

Ugovor o zakupu na određeno vreme zaključuje se u pismenoj formi između lica kome je na osnovu konačne odluke data nepokretnost u zakup na određeno vreme, kao i korisnik nepokretnosti kome je istekao rok za korišćenje nepokretnosti na određeno vreme (u daljem tekstu: zakupac) i Komesarijata (u daljem tekstu: zakupodavac), koji u ime Komesarijata potpisuje komesar ili lice koje on ovlasti.

Ugovor o zakupu na određeno vreme sadrži naročito: ugovorne strane; vreme i mesto zaključenja ugovora; naznačenje akta o davanju nepokretnosti u zakup; podatke o nepokretnosti; trajanje zakupa; prava i obaveze ugovornih strana u korišćenju i održavanju nepokretnosti; visinu zakupnine; način i rokove plaćanja zakupnine i poreza; uslove i rokove za otkaz ugovora; lica koja će koristiti nepokretnost i druga pitanja od značaja za regulisanje međusobnih odnosa.

 

Član 19d

Ugovor o korišćenju, odnosno zakupu na određeno vreme prestaje:

1) iseljenjem korisnika odnosno zakupca;

2) povratkom korisnika odnosno zakupca u državu svog prethodnog prebivališta ili iseljenjem u treću zemlju;

3) sporazumnim raskidom;

4) otkazom;

5) istekom roka na koji je ugovor zaključen;

6) propašću nepokretnosti;

7) u drugim slučajevima utvrđenim zakonom.

U slučaju smrti korisnika odnosno zakupca, članovi porodičnog domaćinstva, koji su sa korisnikom odnosno zakupcem koristili nepokretnost, nastavljaju sa korišćenjem, s tim što ugovor o korišćenju odnosno zakupu na određeno vreme zaključuje bračni drug, deca ili drugi član porodičnog domaćinstva koji su prema ugovoru o korišćenju odnosno zakupu na određeno vreme korisnici nepokretnosti.

Ako lice iz stava 2. ovog člana ne zaključi ugovor o korišćenju odnosno zakupu na određeno vreme u roku od 60 dana od smrti korisnika odnosno zakupca, prestaje ugovor o korišćenju odnosno zakupu na određeno vreme.

Član 19đ

Davalac odnosno zakupodavac može dati otkaz ugovora o korišćenju, odnosno zakupu na određeno vreme ako korisnik odnosno zakupac:

1) otpočne da koristi nepokretnost u državi prethodnog prebivališta ili u drugoj državi;

2) otuđi, pokloni ili zameni nepokretnost ili drugu imovinu u državi prethodnog prebivališta ili drugoj državi kojom može rešiti stambene potrebe;

3) stekne u svojinu nepokretnost ili drugu imovinu kojom bi mogao da reši stambene potrebe;

4) bez saglasnosti davaoca odnosno zakupodavca koristi nepokretnost za obavljanje poslovne delatnosti, izdaje u podzakup ili dozvoli korišćenje nepokretnosti licima koja nisu predviđena ugovorom;

5) sa članovima porodičnog domaćinstva prestane da koristi nepokretnost duže od tri meseca neprekidno;

6) prouzrokuje štetu na instalacijama, uređajima ili na nepokretnosti koju koristi;

7) koristi nepokretnost na način kojim se drugi korisnici ometaju u mirnom korišćenju, i

8) u drugim slučajevima propisanim zakonom.

Zakupodavac može dati otkaz ugovora o zakupu na određeno vreme i ako zakupac ne plati zakupninu za najmanje tri meseca uzastopno ili četiri meseca u toku godine.

Davalac odnosno zakupodavac daje otkaz ugovora o korišćenju odnosno zakupu na određeno vreme u pismenoj formi sa otkaznim rokom koji ne može biti kraći od 30 dana, a ako otkazni rok ističe u periodu decembar – februar, otkazni rok se produžava za još 30 dana.

Korisnik odnosno zakupac može dati otkaz ugovora o korišćenju odnosno zakupu na određeno vreme u pismenoj formi, najmanje 30 dana pre nego što se iseli iz nepokretnosti.

U slučaju kada zakupac da otkaz sa otkaznim rokom kraćim od roka iz stava 4. ovog člana, dužan je da zakupodavcu plati zakupninu i za naredni mesec.

 

Član 19e

Zakupnina kvadratnog metra nepokretnosti utvrđuje se tako što se tržišna vrednost kvadratnog metra nepokretnosti koja je predmet zakupa, iz rešenja o utvrđivanju poreza na imovinu fizičkih lica, množi sa koeficijentom 0,00121.

Zakupnina se utvrđuje godišnje po donošenju rešenja o utvrđivanju poreza na imovinu fizičkih lica.

Do donošenja rešenja o utvrđivanju poreza na imovinu fizičkih lica, zakupac plaća zakupninu u visini prethodno utvrđenog iznosa, odnosno akontaciju zakupnine ako se to rešenje donosi prvi put. O promeni zakupnine zakupodavac pismeno obaveštava zakupca.

Zakupnina se plaća mesečno i to najkasnije do 15. u mesecu, za protekli mesec.

Poslovi utvrđivanja, obračuna i naplate zakupnine mogu se poveriti preduzeću za stambene usluge na teritoriji opštine na kojoj se nepokretnost nalazi.

Član 19ž

Pre isteka roka na koji je zaključen ugovor o zakupu na određeno vreme, a koji ne može biti kraći od šest meseci, zakupac može podneti pismeni zahtev za obnavljanje ugovora o zakupu na određeno vreme ili zahtev za otkup nepokretnosti.

Pismeni zahtev za obnavljanje ugovora o zakupu na određeno vreme ili za otkup nepokretnosti zakupac podnosi Komesarijatu najkasnije 30 dana pre isteka roka o zakupu na određeno vreme.

Sa zakupcem koji je podneo pismeni zahtev za obnavljanje ugovora o zakupu na određeno vreme, ukoliko su ispunjeni uslovi iz član 19b ovog zakona, Komesarijat zaključuje ugovor o zakupu na određeno vreme sa istim rokom i pod istim uslovima.

Sa zakupcem koji je podneo pismeni zahtev za otkup nepokretnosti Komesarijat zaključuje ugovor o otkupu pod uslovom da zakupac i članovi njegovog porodičnog domaćinstva imaju prijavljeno prebivalište na adresi gde se zakupljena nepokretnost nalazi, da ispunjavaju uslove iz člana 19b ovog zakona i da nepokretnost ne otuđe pre isteka roka od pet godina od dana zaključenja ugovora o otkupu.

Do zaključenja ugovora o otkupu nepokretnosti Komesarijat sa zakupcem zaključuje ugovor o zakupu na određeno vreme pod istim uslovima, a sa rokom koji može biti kraći od šest meseci.  

Član 19z

Ugovor o otkupu nepokretnosti zaključuju u pismenoj formi lice koje je podnelo zahtev za otkup nepokretnosti (u daljem tekstu: kupac) i Komesarijat (u daljem tekstu: prodavac), koji u ime Komesarijata potpisuje komesar ili lice koje on ovlasti. Potpisi ugovarača overavaju se od strane suda.

Troškove sudske overe ugovora o otkupu plaća podnosilac zahteva.

Ugovor o otkupu nepokretnosti sadrži naročito: ugovorne strane; vreme i mesto zaključenja ugovora; podatke o nepokretnosti koja je predmet ugovora; otkupnu cenu; uslove, način i rokove izvršenja ugovora; ograničenje prodaje nepokretnosti; obavezu kupca da plati porez na prenos apsolutnih prava; razloge za raskid ugovora i druga pitanja od značaja za regulisanje međusobnih odnosa.

 

Član 19i

Vrednost nepokretnosti koja je predmet otkupa predstavlja tržišnu vrednost nepokretnosti iz rešenja o utvrđivanju poreza na imovinu fizičkih lica.

Član 19j

Otkupna cena nepokretnosti utvrđuje se kada se vrednost nepokretnosti koja je predmet otkupa umanji za 50 %.

Za nepokretnost izgrađenu po principu delimične gradnje, na kojoj je lice iz člana 19. stav 1. ovog zakona izvelo završne radove, otkupna cena utvrđena u stavu 1. ovog člana umanjuje se za 20 %.

Za nepokretnost izgrađenu po principu samogradnje, na kojoj je lice iz člana 19. stav 1. ovog zakona izvelo radove u celosti, otkupna cena utvrđena u stavu 1. ovog člana umanjuje se za 30 %.

Član 19k

Ako je lice koje otkupljuje nepokretnost ili član njegovog porodičnog domaćinstva invalid, prema stepenu telesnog oštećenja ima pravo na umanjenje otkupne cene iz člana 19j ovog zakona do 10 %. Procenat umanjenja otkupne cene propisuje Vlada.

Pravo na umanjenje otkupne cene iz člana 19j ovog zakona u visini 5 % ima i lice koje otkupljuje nepokretnost, čiji je član porodičnog domaćinstva smrtno stradao ili je kao nestalo lice proglašeno za umrlo usled oružanih dejstava posle 17. avgusta 1990. godine.

Član 19l

Umanjenje otkupne cene primenjuje se za celu nepokretnost, odnosno deo nepokretnosti do veličine nepokretnosti propisane u članu 19b stav 2. ovog zakona. 

Otkupna cena za deo nepokretnosti koji predstavlja višak stambenog prostora utvrđuje se po ceni kvadratnog metra u odnosu na vrednost nepokretnosti koja je predmet otkupa.

Član 19lj

Ukupna umanjenja iz čl. 19j i 19k ovog zakona mogu iznositi najviše do 70 % od vrednosti nepokretnosti koja je predmet otkupa.

Član 19m

Novčana pomoć za poboljšanje uslova stanovanja i kupovinu građevinskog materijala za započetu izgradnju nepokretnosti može se dati pod uslovima utvrđenim u članu 19b stav 1. tač. 1) 2) i 4) kao i da je lice vlasnik nepokretnosti ili ima pravnosnažnu građevinsku dozvolu za izgradnju te nepokretnosti, a da nema u svojini drugu nepokretnost kojom bi mogao da reši svoje stambene potrebe.

Lice kome se daje novčana pomoć, odnosno član njegovog porodičnog domaćinstva daje izjavu da prihvata hipoteku na nepokretnosti koja se gradi ili na kojoj se poboljšavaju uslovi stanovanja.

Ugovor o davanju novčane pomoći zaključuje se u pismenoj formi između lica kome je na osnovu konačne odluke data novčana pomoć (u daljem tekstu: korisnik) i Komesarijata (u daljem tekstu: davalac novčane pomoći), koji u ime Komesarijata potpisuje komesar ili lice koje on ovlasti.

Ugovor o davanju novčane pomoći sadrži: ugovorne strane; vreme i mesto zaključenja ugovora; naznačenje akta o davanju novčane pomoći; namenu novčane pomoći; iznos, vreme i način korišćenja; početak i dinamiku korišćenja; podatke o nepokretnosti; izjavu korisnika, odnosno člana njegovog porodičnog domaćinstva da prihvata hipoteku na nepokretnosti koja se gradi ili na kojoj se poboljšavaju uslovi stanovanja; uslove i način prestanka ugovora; pravo davaoca novčane pomoći da vrši nadzor i kontrolu namenskog korišćenja novčane pomoći; obavezu vraćanja celokupnog iznosa novčane pomoći u slučaju nenamenskog korišćenja, obavezu korisnika da dostavi izveštaj o namenskoj upotrebi novčane pomoći i druga pitanja od značaja za regulisanje međusobnih odnosa u zavisnosti od vrste novčane pomoći.

Korisniku novčane pomoći može se dati novčana pomoć najviše do 25% od prosečne cene izgradnje stana na teritoriji Republike Srbije, na osnovu podataka organa nadležnog za poslove statistike, a prema površini propisanoj u članu 19b stav 2. ovog zakona.

Član 19n

Ako se neko lice useli u nepokretnost iz člana 19a stav 1. ovog zakona bez pravnog osnova ili koristi nepokretnost bez zaključenog ugovora ili je poništen pravni osnov po kome je zaključen ugovor, Komesarijat ima pravo da kod opštinskog organa nadležnog za stambene poslove zahteva njegovo iseljenje.

Postupak za iseljenje je hitan.

Žalba na rešenje o iseljenju lica koje se uselilo ili koristi nepokretnost bez pravnog osnova, ne zadržava izvršenje rešenja.

 

Član 19nj

Odredbe od čl. 19. do 19n ovog zakona, shodno primenjuju i drugi korisnici državnih sredstava kada rešavaju stambene potrebe izbeglica u procesu njihove integracije.

Član 19o

Sredstva dobijena davanjem nepokretnosti u zakup ili otkup po odredbama ovog zakona, uplaćuju se na poseban račun budžeta Republike Srbije a njima raspolaže Komesarijat za rešavanje stambenih potreba i druge programe integracije lica iz člana 19. stav 1. ovog zakona, po godišnjem programu koji donosi Vlada na predlog Komesarijata.“

 

Član 17.

Nepokretnosti pribavljene iz budžeta Republike Srbije, domaćih ili inostranih donacija za rešavanje stambenih potreba izbeglica do dana stupanja na snagu ovog zakona su državna svojina.

Član 18.

Lica koja koriste nepokretnost u državnoj svojini po osnovu rešenja, odnosno uputa Komesarijata izdatih do stupanja na snagu ovog zakona, imaju pravo da podnesu zahtev za zaključenje ugovora o zakupu na određeno vreme, pod uslovima utvrđenim ovim zakonom, u roku od šest meseci od dana početka primene ovog zakona.

Licima iz stava 1. ovog člana koja ne podnesu zahtev, odnosno sa kojima se ne zaključi ugovor o zakupu na određeno vreme, prestaje pravo korišćenja nepokretnosti o čemu Komesarijat donosi rešenje.

 

Član 19.

Danom stupanja na snagu ovog zakona odredbe o priznavanju svojstva izbeglice primenjivaće se samo na decu rođenu od roditelja izbeglica, kao i na članove porodičnog domaćinstva izbeglice koja dođu na teritoriju Republike Srbije po osnovu spajanja porodice.

Član 20.

Izbeglice i prognana lica koja do stupanja na snagu ovog zakona nisu u smislu člana 18. tačka 2) Zakona prijavila promene koje su od bitnog uticaja za ostvarivanje prava izbeglice i nisu pristupila prijavi promene u postupku obnove svojstva izbeglice na registraciji sprovedenoj od novembra 2004. do januara 2005. godine gube svojstvo izbeglice po sili zakona.

Član 21.

Podzakonski akti za sprovođenje ovog zakona doneće se u roku od devedeset dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 22.

Do donošenja podzakonskih propisa predviđenih ovim zakonom primenjuju se odredbe propisa donetih na osnovu Zakona o izbeglicama („Službeni glasnik RS“, br. 18/92 i 45/02), izuzev odredaba koje su u suprotnosti sa ovim zakonom.

Član 23.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije“, a primenjivaće se po isteku devedeset dana od dana stupanja na snagu.

O B R A Z L O Ž E Nj E

I. USTAVNI OSNOV

 

Ustavni osnov za donošenje Zakona o izmenama i dopunama Zakona o izbeglicama sadržan je u članu 72. stav 1. tačka 12. Ustava Republike Srbije prema kome Republika Srbija uređuje i obezbeđuje druge odnose od interesa za Republiku Srbiju, u skladu s Ustavom.

 

 

II. RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA

 

Zakon o izbeglicama („Službeni glasnik RS“, br. 18/92 i 45/02, u daljem tekstu: Zakon) ima karakter posebnog zakona. U vreme donošenja, Zakon se odnosio na jednu, sasvim novu kategoriju izbeglištva, koja je nastala kao posledica raspada bivše SFRJ i nije istovetna sa klasičnim pojmom izbeglištva. Zakon je nastao i primenjuje se od 1992. godine na lica koja su našla utočište na teritoriji Republike Srbije, a koja su izbegla iz bivših jugoslovenskih republika kao državljani SFRJ ili kao lica koja su imala prebivalište u tim republikama. Ova lica su na teritoriji bivše SFRJ imala jednak pravni položaj, jednaka prava i dužnosti na celoj teritoriji.

Predloženim izmenama i dopunama izvršeno je preciziranje pojedinih odredaba Zakona, pri čemu se ne zadire u već priznata svojstva po odredbama važećeg zakona, ali se ograničava mogućnost davanja novih svojstava. Na buduće tražioce azila u Republici Srbiji primenjivaće se zakonski propisi o azilu, izuzev na decu rođenu od roditelja izbeglica koji su stekla svojstvo po važećem Zakonu o izbeglicama, odnosno na lica koja dođu na teritoriju Republike Srbije po osnovu spajanja porodice.

Važeći Zakon o izbeglicama usvojen je 1992. godine, kada je broj izbeglih lica u Republici Srbiji iznosio 161.554. Po popisu iz juna 1996. godine na teritoriji Republike Srbije je bilo 537.937 izbeglica. Prema popisu izbeglica iz aprila 2001. godine broj izbeglica koji je našao zaštitu u Republici Srbiji iznosio je 377.131. Sprovedenoj registraciji od novembra 2004. do januara 2005. godine, pristupilo je 141.705.[1] Konačni podaci će biti poznati po okončanju svih faza postupka registracije. Međutim, procenjuje se da je korpus izbeglih lica u Republici Srbiji još uvek veliki i da iznosi preko 300.000 kako onih koji su u tom svojstvu, tako i onih kojima je u međuvremenu to svojstvo prestalo.

Pored povratka, Republika Srbija se opredelila i za integraciju, kao jedan od vidova trajnog rešavanja pitanja izbeglica. Izbeglice koje su se opredelile za integraciju, odnosno stekle državljanstvo Republike Srbije tretiraju se ovim zakonom kao izbegla lica. Potreba za zaštitom, pomoć u pristupu pravima i pronalaženju trajnih rešenja u skladu sa mogućnostima Republike Srbije za tako veliki korpus izbeglih lica, opravdava izmene i dopune ovog zakona.

Republika Srbija je devedesetih godina prošlog veka bila suočena sa više masovnih talasa izbeglica iz bivših republika SFRJ, što je zahtevalo hitno zakonsko uređivanje njihovog položaja i zaštite, odnosno organizovanog zbrinjavanja. S obzirom da je veliki broj izbeglih lica i danas suočen sa brojnim teškoćama usled napuštanja

svojih prebivališta, počev od materijalnih, zdravstvenih, socijalnih i drugih teškoća, a nisu u mogućnosti da se vrate u mesto prebivališta iz kog su izbegle, postoji potreba da se zakonski uredi pitanje njihove integracije, koja u smislu ovog zakona, naročito podrazumeva rešavanje stambenih potreba.

Zakon o izbeglicama, kao jedan od glavnih vidova zbrinjavanja izbeglica, predviđa smeštaj izbeglica u kolektivne centre, što je bila realna situacija u vreme njegovog donošenja. Nacionalnom strategijom za rešavanje pitanja izbeglih i interno raseljenih lica, koju je Vlada usvojila 2002. godine, predviđeno je zatvaranje kolektivnih centara na taj način što će se licima koja napuštaju kolektivne centre pružiti pomoć, pored ostalog i u rešavanju stambenih potreba. Broj kolektivnih centara, kojih je u 1995. godini bilo oko 700, u 2005. godini sveden je na 116.

Značajan doprinos u zatvaranju kolektivnih centara pružen je od strane inostranih donatora kroz smeštaj izbeglica u novoizgrađene nepokretnosti, dodelom građevinskog materijala, kupovinom seoskih kuća sa okućnicom ili kroz druge vidove pomoći.

Pribavljene nepokretnosti su, saglasno važećim propisima u državnoj svojini. Preko 85% vrednosti pribavljenih nepokretnosti odnosi na sredstva obezbeđena po osnovu donatorskih programa namenjenih stambenom zbrinjavanju izbeglih lica. U okviru tih nepokretnosti, dobar deo je izgrađen po principu samogradnje (na kojoj je izbeglo lice izvelo radove u celosti) ili delimične gradnje (na kojoj je izbeglo lice izvelo završne radove).

U svim donatorskim programima po kojima su pribavljene nepokretnosti za potrebe izbeglih lica, izričita volja donatora je da se nepokretnosti koje su postale državna svojina, pod povoljnim uslovima prenesu u svojinu izbeglim licima. Međunarodna zajednica i dalje predviđa izdvajanje dodatnih sredstava za sprovođenje procesa integracije izbeglih lica, a naročito kroz programe zatvaranja kolektivnih centara u skladu sa Nacionalnom strategijom za rešavanje pitanja izbeglih i interno raseljenih lica koju je Vlada usvojila 2002. godine.

Nepokretnosti koje će biti predmet otkupa po ovom zakonu, pribavljene su iz strogo namenskih donatorskih sredstava za posebnu kategoriju najugroženijih izbeglih i prognanih lica, pa su njihova izgradnja, kriterijumi za dodelu i krug lica kojima se nepokretnosti daju na privremeno korišćenje, kao i obaveza prenosa prava svojine na izbegla lica – korisnike stambenih jedinica, regulisani sporazumom, odnosno ugovorom između donatora, Komesarijata i opštine na čijoj je teritoriji izgrađen stambeni objekat.

Izmenama i dopunama Zakona predviđeni su načini rešavanja stambenih potreba izbeglih lica: davanjem nepokretnosti na korišćenje na određeno vreme; u zakup na određeno vreme; u otkup, kao i dodelom novčane pomoći (za poboljšanje uslova stanovanja, nabavku građevinskog materijala za započetu gradnju, kupovinu seoskih kuća sa okućnicama), kao i putem dodele namenskih kredita ili kroz druge programe donatora. S obzirom da važećim Zakonom o izbeglicama nisu regulisana značajna pitanja u vezi sa integracijom izbeglih lica, Vlada je Uredbom o merilima i kriterijumima za obezbeđivanje privremenog smeštaja u stambenim jedinicama licima kojima je utvrđen status izbeglice i koja potiču sa prostora bivše SFRJ („Službeni glasnik RS“, broj 121/03) bliže uredila način i obim pružanja pomoći, kao i dodelu i korišćenje stanova u državnoj svojini. Odlukom Ustavnog suda („Službeni glasnik RS, broj 90/04) utvrđeno je da navedena uredba nije u saglasnosti sa Ustavom i zakonom iz razloga što Uredba sadrži norme kojima se izvorno i bez ovlašćenja u zakonu regulišu odnosi u pogledu statusnih, imovinskih i stambenih pitanja jednog kruga lica.

Pored iznetih razloga za opredeljenje predlagača da proces integracije izbeglica reguliše na predloženi način, značajna je i činjenica da je Odlukom Saveta Evropske Unije o principima i uslovima sadržanim u Evropskom partnerstvu sa Srbijom i Crnom Gorom, uključujući Kosovo, prema Rezoluciji 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija od 10. juna 1999. godine, objavljenom u „Službeni listu Evropske unije“ dana 30.01.2006. godine (koja je stupila na snagu 02.02.2006. godine), u odeljku Regionalna pitanja i međunarodne obaveze, predviđeno da „Izbeglicama koje odluče da se ne vrate treba da se olakša integracija. U Srbiji usvojiti zakonodavstvo o izbeglicama; nastaviti sprovođenje Nacionalne strategije.“

U Nacrtu studije stambenog sektora koju je pripremilo Ministarstvo za kapitalne investicije, ističemo da je Komesarijat naveden kao nadležan organ za rešavanje stambenih pitanja izbeglica u Republici Srbiji.

S obzirom na navedeno, razlozi za izmene i dopune Zakona o izbeglicama su da se stvori normativni okvir za otklanjanje nedostataka važećeg zakona u uređenju prava i položaja izbeglih lica, kao i za ostvarivanje uslova za njihovu trajnu integraciju.

Sopstveni stambeni prostor je najvažniji preduslov integracije izbeglih lica. Većina izbeglih lica još uvek živi u iznajmljenim stanovima, kod rođaka i prijatelja, u kolektivnim centrima, kao i ustanovama socijalne zaštite. Predložena zakonska rešenja omogućavaju integraciju onih izbeglih lica koja nisu u mogućnosti, ili zbog straha od progona ili diskriminacije ne žele da se vrate na teritoriju sa koje su izbegli.

  

III. OBJAŠNjENjE POSEBNIH PRAVNIH INSTITUTA

I POJEDINAČNIH REŠENjA

 

Uz član 1.

Predloženom izmenom u članu 1. stava 2. Zakona o izbeglicama (u daljem tekstu: Zakon) precizira se važenje odredaba ovog zakona na lica koja su usled događaja i njihovih posledica, nastalih od 1991. do 1998. godine, izbegla ili prognana iz bivših jugoslovenskih republika na teritoriju Republike Srbije, a ne mogu ili zbog straha od progona ili diskriminacije ne žele da se vrate na teritoriju sa koje su izbegli kao i ona koja su se opredelila za integraciju. Na ovaj način se bolje definiše položaj izbeglica i omogućava da odluka o načinu trajnog rešavanja izbegličkog problema zaista bude dobrovoljna.

U definisanju kruga lica na koja se ovaj zakon odnosi, vodilo se računa i o Odluci Saveznog ustavnog suda, IU br. 18/94 i 253/01 od 23. jula 2001. godine („Službeni list SRJ“, broj 42/02 i „Službeni glasnik RS“, broj 45/02). Naime, Savezni ustavni sud je povodom ocene saglasnosti Zakona sa Konvencijom o statusu izbeglica iz 1951 („Službeni list FNRJ“, broj 7/60), stao na stanovište da je zakonodavac termin „izbeglice“ koristio u Zakonu samo za potrebe tog zakona, a u cilju zaštite ovih lica, čime je ukazano da se pojam „izbeglice“ u Zakonu, u sadržinskom smislu, razlikuje od pojma izbeglice kako ga definiše Konvencija.

Izbeglicama se, u smislu ovog zakona, smatraju i lica koja su u statusu prognanog lica na osnovu Uredbe o načinu zbrinjavanja prognanih lica („Službeni glasnik RS“, broj 47/95).

Predloženom dopunom člana 1. Zakona predviđeno je da se licima koja imaju status izbeglice, a koja su podnela zahtev za prijem u državljanstvo Republike Srbije, odnosno licima koja su izgubila status izbeglice, a stekla su državljanstvo Republike Srbije i na taj način se opredelila za ostanak na njenoj teritoriji, može pružiti pomoć u integraciji.

Uz član 2.

Predloženom izmenom proširuje se nadležnost organa u pružanju pomoći izbeglicama ne samo na zbrinjavanje izbeglica već i na njihovu integraciju.

Uz član 3.

Izmenama odredbe člana 5. Zakona vrši se usklađivanje sa odredbama Zakona o lokalnoj samoupravi („Službeni glasnik RS“, br. 9/02, 33/02 i 33/04) i proširuje nadležnost Komesarijata za izbeglice (u daljem tekstu: Komesarijat) na povratak i integraciju izbeglica.

S obzirom na značaj i vrstu poslova koji se poveravaju povereniku, izvršena je dopuna ovog člana tako da se u postupku određivanja ovog lica pribavlja mišljenje Komesarijata.

 

Uz čl. 4, 5. i 6.

Odredbom člana 4. Predloga zakona izvršena je dopuna odredbe člana 6. Zakona proširenjem poslova Komesarijata u skladu sa novoutvrđenim nadležnostima. Vrši se neophodna dopuna ovog člana novim stavom kojim se utvrđuje obaveza komesara da pravilnikom propiše način prikupljanja, evidentiranje, obradu, iskazivanje, prenos, razmenu i zaštitu podataka koji se odnose na poslove Komesarijata.

Odredbom člana 5. Predloga zakona izvršeno je usklađivanje člana 7. Zakona sa Zakonom o državnoj upravi i Zakonom o državnim službenicima.

Odredbom člana 6. stav 1. Predloga zakona dopunjuje se odredba člana 8. stav 1. Zakona određivanjem oblika kolektivnog smeštaja izbeglica.

Ovom članu dodaje se novi stav 3. kojim se licima koja zbog psihofizičkog stanja ne mogu koristiti kolektivni centar, kao i maloletnim licima bez roditeljskog staranja, a na osnovu rešenja centra za socijalni rad, obezbeđuje smeštaj u ustanovi socijalne zaštite, drugom obliku socijalne zaštite ili porodici.

 

Uz član 7.

Predloženom izmenom izvršeno je usklađivanje sa propisima koji se odnose na budžetsko poslovanje.

 

Uz član 8.

Ovim članom se, u skladu s preciznijim zakonskim određivanjem poslova Komesarijata, propisuje da Komesarijat na zahtev Vlade podnosi izveštaj.

 

Uz čl. 9. do 13.

Odredbama čl. 9. do 13. Predloga zakona, izvršeno je usklađivanje sa Zakonom o ministarstvima („Službeni glasnik RS“, br. 19/04 i 84/04) u delu koji se odnosi na ministarstvo nadležno za unutrašnje poslove, koje rešava u drugostepenom upravnom postupku po žalbama na rešenja Komesarijata i preciznije se uređuje postupak priznavanja i gubljenja svojstva izbeglice.

 

Uz član 14.

Odredbom člana 14. Predloga zakona proširen je krug lica (izbeglice i članovi porodičnog domaćinstva) za umanjenje ili prestanak pružanja materijalne i druge pomoći u zbrinjavanju.

Dodatim stavom 2. definiše se ko se smatra članom porodičnog domaćinstva u smislu ovog zakona.

  

Uz član 15.

Predložena izmena ima za cilj da obezbedi normativni okvir za pružanje pomoći u vidu rešavanja stambenih potreba onim licima koja su odlučile da trajno rešenje ostvare integracijom u Republici Srbiji. Ovim licima i članovima njihovog porodičnog domaćinstva, Republika Srbija može u skladu sa mogućnostima, davati nepokretnosti u državnoj svojini na korišćenje na određeno vreme, u zakup na određeno vreme ili u otkup, pod uslovom da postoje dokazi o njihovom opredeljenju za integraciju, kao i da ispunjavaju ostale uslove utvrđene ovim zakonom.

Pribavljene nepokretnosti kojima se mogu rešavati stambene potrebe po ovom zakonu čine stambeni objekti, stanovi i seoske kuće, kao i drugi objekti pribavljeni iz sredstava za posebne namene i donacija.

Pored navedenih rešenja predloženim izmenama predviđeno je i rešavanje stambenih potreba ovih lica davanjem različitih vidova novčane pomoći. Ovi vidovi pomoći mogu se dati onim licima koja su sopstvenim sredstvima već započela rešavanje svojih stambenih potreba (za poboljšanje uslova stanovanja, kupovinu građevinskog materijala za započetu izgradnju) ili za kupovinu seoskih kuća sa okućnicama. Davanje novčane pomoći za kupovinu seoskih kuća sa okućnicama, koju trenutno sprovode strani donatori, ocenjeno je kao efikasan i ekonomičan način rešavanja stambenih potreba. Na ovaj način će se poboljšati razvoj seoskih područja. Za navedene vidove rešavanja stambenih pitanja, način rešavanja stambenih potreba, organe i postupak odlučivanja, kao i druga pitanja propisaće Vlada.

Uslove, postupak, način kao i druga pitanja od značaja za rešavanje stambenih potreba putem namenskih inostranih kredita ili drugih programa, utvrdiće se posebnim propisima, iz razloga što će uslovi, način i postupak zavisiti od vrste kredita ili donacije.

 

Uz član 16.

Predložena je dopuna Zakona sa osamnaest članova (od čl. 19a do 19o) kojima se uređuje: oblik svojine na nepokretnostima; uslovi za ostvarivanje prava na rešavanje stambenih potreba; način rešavanja stambenih potreba; položaj, prava i obaveze lica kojima se rešavaju stambene potrebe, kao i uslovi i način ostvarivanja prava korišćenja, zakupa i prenosa prava svojine na nepokretnostima, davanje različitih vidova novčane pomoći i dr.

 

Uz čl. 19a i 19b

Predloženim dopunama preciziran je oblik svojine na nepokretnostima, njihovo razgraničenje u odnosu na izvore sredstava iz kojih se pribavljaju, kao i način rešavanja stambenih potreba izbeglih lica.

Predloženim dopunama, u zavisnosti od izvora iz kojih je nepokretnost pribavljena, određeni su i različiti vidovi rešavanja stambenih potreba. Nepokretnosti pribavljene iz budžeta daju se u zakup na određeno vreme i u otkup, a nepokretnosti pribavljene iz domaćih i inostranih donacija daju se na korišćenje na određeno vreme, u zakup na određeno vreme i u otkup.

Zbog specifičnosti kategorije lica kojima se može pružiti pomoć u procesu integracije, precizirani su i posebni uslovi koji moraju biti ispunjeni da bi se ostvarilo pravo na rešavanje stambenih potreba, uključujući i boravak od najmanje dve poslednje godine na teritoriji na kojoj se nepokretnost nalazi, kao i veličina stambenog prostora, koja je određena u zavisnosti od broja članova porodičnog domaćinstva.

 

Uz čl. 19v

Predloženim dopunama predviđa se korišćenje nepokretnosti na određeno vreme kao način rešavanja stambenih potreba u onim slučajevima kada je to predviđeno sporazumom sa donatorom. Korišćenje nepokretnosti na određeno vreme podrazumeva da korisnici stambenih jedinica plaćaju troškove korišćenja (potrošnju vode, struje, grejanja, troškove tekućeg održavanja i druge troškove izazvane korišćenjem nepokretnosti). Korišćenje nepokretnosti na određeno vreme uglavnom se poklapa sa periodom važenja garantnog roka za novoizgrađene nepokretnosti.

Predloženim dopunama propisana je forma ugovora i elementi koje ugovor treba da sadrži i data mogućnost korisniku da po isteku roka korišćenja nepokretnosti na određeno vreme zaključi ugovor o zakupu na određeno vreme.

 

Uz čl. 19g

Predloženim dopunama propisana je forma i elementi koje ugovor o zakupu nepokretnosti na određeno vreme treba da sadrži.

 

Uz čl. 19d i 19đ

Predloženim dopunama propisani su razlozi za prestanak, odnosno otkaz ugovora o korišćenju, kao i ugovora o zakupu na određeno vreme.

 

Uz član 19e

Predloženom dopunom u članu 19e propisan je način utvrđivanja i visina zakupnine. Obračunom zakupnine po predloženom koeficijentu obezbeđuju se neophodna sredstva za redovno održavanje nepokretnosti.

S obzirom na navedeno, predviđeno je da se poslovi utvrđivanja, obračuna i naplate zakupnine mogu poveriti preduzeću za stambene usluge na teritoriji opštine na kojoj se stan nalazi.

 

Uz čl. 19ž i 19z

Pre isteka roka na koji je zaključen ugovor o zakupu na određeno vreme, zakupac može podneti ili zahtev za obnavljanje ugovora o zakupu nepokretnosti na određeno vreme, ili zahtev za otkup nepokretnosti, pod uslovom da on i članovi njegovog porodičnog domaćinstva imaju prijavljeno prebivalište u Republici Srbiji na zakupljenoj nepokretnosti, da ispunjavaju i druge zakonom propisane uslove i da otkupljenu nepokretnost ne otuđe pre isteka roka od pet godina od dana zaključenja ugovora o otkupu. Prijavom prebivališta zakupac i članovi porodičnog domaćinstva iskazuju nameru da se na teritoriji Republike Srbije trajno nastane i integrišu.

Zakupcu koji nema dovoljno sredstava za otkup nepokretnosti omogućava se nastavljanje korišćenja zakupljene nepokretnosti, zaključenjem ugovora o zakupu nepokretnosti na određeno vreme pod uslovima predviđenim ovim zakonom. Ukoliko u toku trajanja zakupa zakupac obezbedi sredstva, može podneti zahtev za otkup nepokretnosti koju koristi.

Predložene dopune imaju za cilj da lica kojima su rešene stambene potrebe davanjem nepokretnosti u državnoj svojini na korišćenje na određeno vreme i u zakup na određeno vreme, po proteku tih rokova i ispunjavanju propisanih uslova, steknu pravo svojine na korišćenoj nepokretnosti. U tom smislu, navedenim odredbama propisan je postupak za podnošenje zahteva za otkup nepokretnosti; forma ugovora; ugovorne strane; vreme i mesto zaključenja ugovora; otkupna cena; uslovi, način i rokovi izvršenja ugovora, ograničenje prodaje nepokretnosti kao i razlozi za raskid ugovora.

 

Uz član 19i do 19lj

Radi utvrđivanja otkupne cene nepokretnosti, koja je predmet otkupa po ovom zakonu, pošlo se od tržišne vrednosti konkretne nepokretnosti iz rešenja o utvrđivanju poreza na imovinu fizičkih lica.

Prilikom utvrđivanja načina formiranja otkupne cene vodilo se računa o tome da se radi o specifičnom krugu lica koja su našla utočište i opredelila se za trajnu integraciju u Republici Srbiji kao i činjenici da je najveći broj nepokretnosti pribavljen iz namenskih donacija. Nezavisno od izvora sredstava iz kojih se vrši pribavljanje nepokretnosti, opredeljenje predlagača je da se obezbedi jedinstven pristup prilikom otkupa nepokretnosti na taj način što se tržišna vrednost umanjuje za 50%. Predloženim načinom utvrđivanja otkupne cene nepokretnosti i umanjenjem tržišne cene za navedeni procenat, imalo se u vidu da se radi o licima koja su usled događaja i posledica tih događaja od 1991. do 1998. godine izbegla na teritoriju Republike Srbije. Ovim licima se obezbeđuje pristup pravima i otkup nepokretnosti u državnoj svojini, s tim što se vodilo računa da se nepokretnost ne otuđi u roku od pet godina od dana zaključenja ugovora o otkupu.

Nepokretnosti koje su predmet otkupa po ovom zakonu su stambene jedinice pribavljene iz budžeta Republike Srbije i nepokretnosti pribavljene iz donatorskih sredstava izgrađene po principu kompletne gradnje, delimične gradnje i samogradnje.

Princip delimične gradnje podrazumeva angažovanje izbeglice (sopstveni rad) u završnim radovima na stambenom objektu sa građevinskim materijalom koji se obezbeđuje iz donacija.

Princip samogradnje podrazumeva angažovanje izbeglice (sopstveni rad) u potpunoj izgradnji stambenog objekta sa obezbeđenim građevinskim materijalom od strane donatora.

Saglasno vrsti gradnje Predlogom zakona propisan je i procenat umanjenja otkupne cene za 20%, odnosno 30% u odnosu na prethodno umanjenu tržišnu vrednost od 50%.

Za lice koje otkupljuje nepokretnost ili člana njegovog porodičnog domaćinstva koji su invalidi propisano je dodatno umanjenje otkupne cene, kao i za lice koje otkupljuje nepokretnost čiji je član porodičnog domaćinstva smrtno stradao ili je kao nestalo lice proglašeno za umrlo usled oružanih dejstava posle 17. avgusta 1990. godine.

Otkupna cena za deo nepokretnosti koji predstavlja višak stambenog prostora utvrđuje se po ceni kvadratnog metra u odnosu na tržišnu vrednost iz rešenja o utvrđivanju poreza na imovinu fizičkih lica.

 

Uz član 19m

Novčana pomoć kao vid rešavanja stambenih potreba predviđena je za ona lica koja su ličnim angažovanjem i sopstvenim sredstvima započela rešavanje svojih stambenih potreba. Za vlasnike nepokretnosti na kojoj je neophodno izvršiti poboljšanje uslova stanovanja, bilo adaptacijom, proširenjem, priključenjem na infrastrukturnu mrežu ili na drugi način, predviđeno je davanje novčane pomoći pod uslovima utvrđenim zakonom i u visini predračuna stvarnih troškova, a najviše do 25% od prosečne cene izgradnje stana na teritoriji Republike Srbije. U istoj visini predloženo je davanje novčane pomoći za kupovinu građevinskog materijala i onim licima koja su vlasnici odnosno korisnici zemljišta, a koja su započela izgradnju nepokretnosti.

Predloženim dopunama propisani su forma ugovora i elementi koje ugovor treba da sadrži. Ustanovljena je i obaveza korisnika da u slučaju nenamenskog korišćenja novčanih sredstava vrati celokupan iznos novčane pomoći.

Uz član 19n

S obzirom da se radi o nepokretnostima u državnoj svojini namenjenim za rešavanje stambenih potreba izbeglih lica predviđena je zaštita i način iseljenja lica koja bez pravnog osnova koriste nepokretnost ili kojima je poništen pravni osnov na osnovu kog je zaključen ugovor.

Uz član 19nj

Predložene dopune zakona (od čl. 19 do 19nj ovog zakona) shodno primenjuju i drugi korisnici državnih sredstava koji rešavaju stambene potrebe izbeglica u procesu njihove integracije. Navedena dopuna je predložena prvenstveno iz razloga što je od strane donatora intenzivirana izgradnja nepokretnosti za smeštaj izbeglica iz kolektivnih centara koji se zatvaraju, a korisnici tih objekata su drugi državni organi. Navedeni objekti se grade po principu kompletne gradnje, u odnosu 80% za smeštaj izbeglica i 20% za smeštaj socijalno ugroženog domicilnog stanovništva. Primenom ove odredbe obezbeđuje se ravnopravnost u pristupu pravima svih izbeglih lica čije se stambene potrebe rešavaju u procesu trajne integracije.

 

Uz član 19o

Sredstva dobijena davanjem nepokretnosti u zakup ili otkup, po odredbama ovog zakona, uplaćuju se na poseban račun budžeta Republike Srbije i koriste se za rešavanje stambenih potreba izbeglica kojima je bio priznat status na osnovu Zakona o izbeglicama, a koja su izrazila želju da se trajno integrišu i ispunjavaju uslove propisane ovim zakonom. Pored navedenog, sredstva će biti korišćena i za druge programe integracije (npr. pomoć u infrastrukturnom opremanju naselja i dr.). Ova sredstva su strogo namenska i posebno će se evidentirati u budžetu Republike Srbije. Sredstvima raspolaže Komesarijat po godišnjem programu koji donosi Vlada na predlog Komesarijata.

  

Uz čl. 17. do 24.

U prelaznim i završnim odredbama uspostavljen je odnos između odredaba Zakona koje se menjaju i dopune Zakona u pogledu njihovog dejstva na slučajeve, situacije i odnose koji su nastali za vreme važenja ranijeg zakona.

S obzirom da se Predlogom zakona propisuju vidovi rešavanja stambenih potreba, u prelaznim odredbama utvrđeni su rokovi za podnošenje zahteva onih lica koja već koriste izgrađene nepokretnosti po osnovu rešenja ili uputa Komesarijata.

Imajući u vidu da se ovaj zakon odnosi na posebnu kategoriju lica koja su usled progona u bivšim republikama SFRJ izbegla na teritoriju Republike Srbije, kao bivši državljani SFRJ, prelaznim odredbama predviđeno je da se po odredbama ovog zakona ubuduće ne mogu priznavati izbeglički statusi, osim deci rođenoj od roditelja izbeglica ili po osnovu spajanja porodice (član 22).

Izbeglicama i prognanim licima koja do stupanja na snagu ovog zakona nisu u smislu člana 18. tačka 2) Zakona prijavila promene koje su od bitnog uticaja za ostvarivanje prava izbeglice i nisu pristupila prijavi promene u postupku obnove svojstva izbeglice na registraciji sprovedenoj od novembra 2004. do januara 2005. godine, gube svojstvo izbeglice po sili zakona.

Odredbom člana 21. Predloga zakona predviđeno je da će se podzakonski akti za sprovođenje ovog zakona doneti u roku od tri meseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. Do donošenja podzakonskih propisa predviđenih ovim zakonom primenjuju se odredbe propisa donetih na osnovu Zakona o izbeglicama („Službeni glasnik RS“, br. 18/92 i 45/02), izuzev odredaba koje su u suprotnosti sa ovim zakonom. Završnom odredbom predviđeno je da ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije“, a primenjivaće se po isteku devedeset dana od dana stupanja na snagu.

  

IV. PROCENA FINANSIJSKIH SREDSTVA POTREBNIH

ZA SPROVOĐENjE ZAKONA

 

Za sprovođenje ovog zakona, u delu koji se odnosi na pribavljanje nepokretnosti za rešavanje stambenih potreba u procesu integracije izbeglica nisu potrebna dodatna sredstva u 2006. godine, a po sadašnjim procenama, ukoliko bi se uspešno sprovodio proces otkupa, ni u 2007. godini. Program rešavanja stambenih potreba za 2006. godinu biće sproveden na osnovu odobrenih sredstava u budžetu Republike Srbije za 2006. godinu i prihodovanih sredstava po osnovu prodatih stanova u državnoj svojini pribavljenih iz budžetskih sredstava i donacija.

Za sprovođenje ovog zakona potrebno je izvršiti izmene i dopune akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mesta u Komesarijatu za izbeglice i ukupan broj zaposlenih povećati u početnoj fazi za tri do pet izvršioca. Popuna tih radnih mesta, prevashodno bi se vršila preuzimanjem zaposlenih iz drugih republičkih organa. U tom slučaju za zarade zaposlenih nisu potrebna dodatna sredstva.

Povećanje broja zaposlenih, pa samim tim i sredstva za te namene, trebalo bi planirati tek za 2007. godinu.

 

PREGLED ODREDABA KOJE SE MENjAJU

Član 1.

Srbima i građanima drugih nacionalnosti koji su usled pritiska hrvatske vlasti ili vlasti u drugim republikama, pretnje genocidom, kao i progona i diskriminacije zbog njihove verske i nacionalne pripadnosti ili političkog uverenja, bili prinuđeni da napuste svoja prebivališta u tim republikama i izbegnu na teritoriju Republike Srbije (u daljem tekstu: izbeglice) obezbeđuje se, u skladu s odredbama ovog zakona, zbrinjavanje radi zadovoljavanja njihovih osnovnih životnih potreba i omogućavanja socijalne sigurnosti.

ODREDBE OVOG ZAKONA PRIMENJUJU SE NA LICA IZ STAVA 1. OVOG čLANA KOJA SU, USLED DOGAđAJA I NJIHOVIH POSLEDICA NASTALIH OD 1991. DO 1998. GODINE, IZBEGLA ILI PROGNANA IZ BIVšIH JUGOSLOVENSKIH REPUBLIKA NA TERITORIJU REPUBLIKE SRBIJE, A NE MOGU ILI ZBOG STRAHA OD PROGONA ILI DISKRIMINACIJE NE ŽELE DA SE VRATE NA TERITORIJU SA KOJE SU IZBEGLA KAO I ONA KOJA SU SE OPREDELILA ZA INTEGRACIJU.

IZBEGLICAMA SE U SMISLU OVOG ZAKONA, SMATRAJU I LICA SA SVOJSTVOM PROGNANOG LICA.

Zbrinjavanje izbeglica obezbeđuje Republika Srbija do sticanja uslova za njihov povratak na područja koja su napustila odnosno do obezbeđivanja uslova za njihovu trajnu socijalnu sigurnost PRUŽA POMOĆ U PROCESU INTEGRACIJE.

Položaj izbeglice utvrđuje se u skladu s odredbama ovog zakona.

Član 3.

Zbrinjavanje I INTEGRACIJU izbeglica obezbeđuje nadležni republički organ i odgovarajući organ i drugi organizacioni oblici u autonomnoj pokrajini, opštini i gradu Beogradu.

Neposrednu pomoć izbeglicama mogu pružati organizacija Crvenog krsta, druge humanitarne, verske i druge organizacije i građani, u skladu sa svojim ciljevima odnosno interesima.

Član 5.

Stručne i druge poslove koji se odnose na zbrinjavanje, POVRATAK I INTEGRACIJU izbeglica utvrđene ovim zakonom i s njima povezane upravne poslove obavlja Komesarijat za izbeglice, kao posebna organizacija (u daljem tekstu: Komesarijat).

Nadležni organi u autonomnoj pokrajini, gradu Beogradu i opštini obavljaju stručne poslove vezane za zbrinjavanje, POVRATAK I INTEGRACIJU izbeglica.

Izvršni organi skupština autonomnih pokrajina, grada Beograda i opština obrazuju posebna tela, radi obavljanja organizacionih i drugih poslova

vezanih za zbrinjavanje, POVRATAK I INTEGRACIJU izbeglica na njihovoj teritoriji.

Izvršni saveti u opštinama i gradu Beogradu, odnosno izvršna veća u autonomnim pokrajinama određuju lice za održavanje veza s Komesarijatom i za obavljanje određenih poslova za Komesarijat (u daljem tekstu: poverenik). U OPšTINI, GRADU I AUTONOMNOJ POKRAJINI, UZ PRIBAVLJENO MIšLJENJE KOMESARIJATA, ODREđUJE SE LICE ZA ODRžAVANJE VEZA SA KOMESARIJATOM I ZA OBAVLJANJE ODREđENIH POSLOVA ZA KOMESARIJAT (U DALJEM TEKSTU: POVERENIK).

Član 6.

Komesarijat obavlja poslove koji se odnose na: utvrđivanje statusa izbeglica; zbrinjavanje izbeglica; vođenje evidencije utvrđene ovim zakonom; usklađivanje pružanja pomoći izbeglicama od strane drugih ograna i ogranizacija u zemlji i inostranstvu i staranje o ravnomernom i blagovremenom pružanju te pomoći; obezbeđivanje smeštaja odnosno razmeštaja izbeglica na područjima teritorijalnih jedinica; obezbeđivanje uslova za povratak izbeglica na područja koja su napustila ili druga područja koja Komesarijat odredi, odnosno do njihovog trajnog zbrinjavanja na drugi način i obavlja druge poslove iz svog delokruga utvrđene ovim zakonom. KOMESARIJAT OBAVLJA POSLOVE KOJI SE ODNOSE NA: PRIZNAVANJE I GUBLJENJE SVOJSTVA IZBEGLICA; ZBRINJAVANJE IZBEGLICA; REGISTRACIJU IZBEGLICA; USKLAđIVANJE PRUžANJA POMOćI IZBEGLICAMA OD STRANE DRUGIH ORGANA I ORGANIZACIJA U ZEMLJI I INOSTRANSTVU I STARANJE O RAVNOMERNOM I BLAGOVREMENOM PRUžANJU POMOćI; OBEZBEđIVANJE SMEšTAJA ODNOSNO RAZMEšTAJA IZBEGLICA NA PODRUčJA TERITORIJALNIH JEDINICA; PREDUZIMANJE MERA ZA POVRATAK IZBEGLICA; REšAVANJE STAMBENIH POTREBA U PROCESU INTEGRACIJE; VOđENJE EVIDENCIJA IZ SVOJE NADLEžNOSTI I USTANOVLJAVANJE BAZA PODATAKA I OBAVLJA DRUGE POSLOVE IZ DELOKRUGA UTVRđENOG OVIM ZAKONOM.

NAČIN PRIKUPLjANjA, EVIDENTIRANjE, OBRADU, ISKAZIVANjE, PRENOS, RAZMENU I ZAŠTITU PODATAKA PROPISUJE KOMESAR.

U skladu s odredbama međunarodnih konvencija koje je ratifikovala Jugoslavija, a koje uređuju položaj i prava izbeglica, radi zbrinjavanja I INTEGRACIJE izbeglica na teritoriji Republike Srbije, Komesarijat pokreće inicijative za traženje međunarodne pomoći od institucija Ujedinjenih nacija i drugih organizacija za pružanje međunarodne pomoći.

U obavljanju poslova koji se odnose na zbrinjavanje I INTEGRACIJU izbeglica, Komesarijat ima svojstvo pravnog lica.

Komesarijat ostvaruje saradnju s organizacijom Crvenog krsta, humanitarnim, verskim i drugim organizacijama i građanima.

Član 7.

Radom Komesarijata rukovodi komesar.

Komesar ima zamenika koji ga zamenjuje u slučaju njegove odsutnosti ili sprečenosti.

Komesara i zamenika komesara postavlja Vlada za vreme od četiri godine.

RADOM KOMESARIJATA RUKOVODI KOMESAR.

KOMESARA POSTAVLJA VLADA NA PET GODINA, NA PREDLOG PREDSEDNIKA VLADE.

KOMESAR IMA ZAMENIKA KOMESARA, KOJI ZA SVOJ RAD ODGOVARA KOMESARU.

ZAMENIK KOMESARA POMAžE KOMESARU U OKVIRU OVLAšćENJA KOJA MU ON ODREDI I ZAMENJUJE GA DOK JE ODSUTAN ILI SPREčEN.

ZAMENIKA KOMESARA POSTAVLJA VLADA NA PET GODINA, NA PREDLOG KOMESARA.

KOMESAR IMA JEDNOG ILI VIšE POMOćNIKA KOMESARA, KOJI ZA SVOJ RAD ODGOVARAJU KOMESARU.

POMOćNIK KOMESARA RUKOVODI ZAOKRUžENOM OBLASTI RADA ZA KOJU SE OBRAZUJE SEKTOR.

POMOćNIKA KOMESARA POSTAVLJA VLADA NA PET GODINA, NA PREDLOG KOMESARA.

 

Član 8.

Privremeni smeštaj i pomoć u ishrani izbeglicama koja se ne može obezbediti njihovim zbrinjavanjem u domaćinstvima, gde za to postoje uslovi, obezbeđuje se MOŽE SE OBEZBEDITI organizovanjem kolektivnog SMEŠTAJA U KOLEKTIVNIM CENTRIMA (ODMARALIšTA, OPORAVILIšTA, HOTELI, KAMPOVI, BARAKE I SL.) ili pojedinačnog smeštaja u posebno obezbeđenim objektima i ustanovama. Privremeni smeštaj određuje Komesarijat.

O OTVARANJU I ZATVARANJU KOLEKTIVNOG CENTRA ODLUčUJE KOMESAR.

Smeštaj i pomoć u ishrani izbeglicama iz stava 1. ovog člana obezbeđuje Komesarijat neposredno ili u saradnji s organizacijom Crvenog krsta, ostalim humanitarnim ili drugim organizacijama.

LICIMA KOJA ZBOG PSIHOFIZIčKOG STANJA (STARA, INVALIDNA, BOLESNA I MALOLETNA LICA) KAO I MALOLETNIM LICIMA BEZ RODITELJSKOG STARANJA, KOJA NE MOGU DA KORISTE KOLEKTIVNI CENTAR, KOMESARIJAT, NA OSNOVU REšENJA CENTRA ZA SOCIJALNI RAD, OBEZBEđUJE SMEšTAJ U USTANOVI SOCIJALNE ZAšTITE, DRUGOM OBLIKU SOCIJALNE ZAšTITE ILI PORODICI.”

Član 9.

Sredstva za zbrinjavanje, POVRATAK I INTEGRACIJU izbeglica obezbeđuju se iz:

1) budžeta Republike;

2) priloga, poklona i drugih oblika dobrovoljne pomoći;

3) drugih sredstava utvrđenih zakonom.

Radi prikupljanja novčanih sredstava kao dobrovoljne pomoći za zbrinjavanje izbeglica i stvaranje uslova za njihov povratak, odnosno trajno zbrinjavanje na drugi način INTEGRACIJU, Komesarijat otvara poseban žiro i devizni račun.

O prikupljanju novčanih sredstava iz stava 2. ovog člana, njihovom korišćenju prema utvrđenim namenama i korisnicima Komesarijat vodi evidenciju.

Član 10.

Komesarijat je dužan da na zahtev Vlade, a najmanje jednom u šest meseci, podnosi izveštaj Vladi o utrošku sredstava za zbrinjavanje izbeglica. KOMESARIJAT JE DUŽAN DA NA ZAHTEV VLADE PODNOSI IZVEŠTAJ.

Član 11.

Podaci koji se odnose na identifikovanje izbeglice, članova njegove porodice, imovinu i njeno stanje u prebivalištu, kao i drugi podaci od značaja za ostvarivanje prava utvrđenih zakonom, evidentiraju se u skladu s odredbama ovog zakona.

Obrazac podataka koji se evidentiraju, kao i obrazac evidencije propisuju sporazumno Komesarijat, Ministarstvo unutrašnjih poslova MINISTARSTVO NADLEžNO ZA UNUTRAšNJE POSLOVE i Republički zavod za statistiku.

Smatra se da je popunjavanjem obrasca iz stava 2. ovog člana pokrenut postupak za priznavanje svojstva izbeglice i izdavanje isprava utvrđenih ovim zakonom.

 Član 12.

Način i obim pružanja pomoći u zbrinjavanju izbeglica, u skladu s odredbama ovog zakona, evidentira se u izbegličkom kartonu.

Obrazac izbegličkog kartona propisuje Komesarijat.

NAČIN I OBIM PRUŽANjA POMOĆI U ZBRINjAVANjU, POVRATKU I INTEGRACIJI IZBEGLICA, EVIDENTIRA SE U SKLADU SA ODREDBAMA OVOG ZAKONA.

Član 13.

O priznavanju i gubljenju svojstva izbeglice rešava Komesarijat, pojedinačnim ili zbirnim rešenjem. O PRIZNAVANJU I GUBLJENJU SVOJSTVA I ZBRINJAVANJU IZBEGLICA REšAVA KOMESARIJAT, POJEDINAčNIM ILI ZBIRNIM REšENJEM.

Protiv rešenja iz stava 1. ovog člana može se uložiti žalba u roku od petnaest dana po prijemu rešenja OD DANA DOSTAVLjANjA REŠENjA. ŽALBA SE PODNOSI KOMESARIJATU.

Po žalbi protiv rešenja iz stava 2. ovog člana rešava ministar za veze sa Srbima izvan Srbije, u roku od 15 dana od dana dostavljanja žalbe. PO žALBI PROTIV REšENJA KOMESARIJATA REšAVA MINISTARSTVO NADLEžNO ZA UNUTRAšNJE POSLOVE.

Član 14.

Na osnovu rešenja o priznavanju svojstva izbeglice Ministarstvo unutrašnjih poslova MINISTARSTVO NADLEžNO ZA UNUTRAšNJE POSLOVE izdaje izbegličku legitimaciju, a uz prethodnu proveru da li je to lice već prijavljeno u nekoj drugoj opštini.

Izbeglička legitimacija sadrži podatke utvrđene propisima o ličnoj karti i druge podatke utvrđene posebnim propisom.

Izbeglička legitimacija je javna isprava kojom se dokazuje identitet i na osnovu koje izbeglica ostvaruje prava koja joj po zakonu pripadaju i dokazuje druge činjenice koje su u njoj sadržane.

Na izdavanje, čuvanje i zamenu izbegličke legitimacije shodno se primenjuju propisi o ličnoj karti.

Član 15.

Obrazac izbegličke legitimacije i način vođenja evidencije propisuje Ministarstvo unutrašnjih poslova MINISTARSTVO NADLEžNO ZA UNUTRAšNJE POSLOVE, po pribavljenom mišljenju Komesarijata.

Ministarstvo unutrašnjih poslova MINISTARSTVO NADLEžNO ZA UNUTRAšNJE POSLOVE vodi evidenciju o izdatim izbegličkim legitimacijama i promeni boravišta izbeglice.

Na zahtev Komesarijata Ministarstvo unutrašnjih poslova MINISTARSTVO NADLEžNO ZA UNUTRAšNJE POSLOVE oduzeće izbegličku legitimaciju licu koje je izgubilo svojstvo izbeglice na način utvrđen ovim zakonom.

Obaveze koje građani Republike Srbije imaju prema zakonu kojim se uređuje prebivalište i boravište građana u pogledu prijavljivanja i odjavljivanja prebivališta, imaju izbeglice u pogledu prijavljivanja i odjavljivanja boravišta.

Član 16.

Materijalna ili druga pomoć u zbrinjavanju izbeglice koju obezbeđuje Komesarijat može se umanjiti ili prestati kad se izbeglici ILI ČLANU NjEGOVOG PORODIČNOG DOMAĆINSTVA:

1) obezbedi privremeno zaposlenje – do isteka roka u kome je bio zaposlen, odnosno do isteka vremena za koje mu je bilo obezbeđeno zaposlenje;

2) obezbedi pomoć u zbrinjavanju preko humanitarne ili druge organizacije;

3) stvore uslovi za ostvarivanje prihoda od pokretne ili nepokretne imovine ili drugih prihoda.

ČLANOM PORODIčNOG DOMAćINSTVA, U SMISLU OVOG ZAKONA, SMATRAJU SE: BRAčNI I VANBRAčNI DRUG, DETE ROđENO U BRAKU, VAN BRAKA, USVOJENO ILI PASTORAK, RODITELJI BRAčNIH DRUGOVA I LICA KOJA SU BRAčNI DRUGOVI PO ZAKONU DUžNI DA IZDRžAVAJU.

Kriterijume za umanjivanje odnosno prestanak materijalne i druge pomoći u zbrinjavanju izbeglice utvrđuje Vlada.

Član 19.

Izbeglicama koje se trajno ne mogu vratiti na područja s kojih su izbegle pružiće se pomoć kako bi se nastanile ili zaposlile u određenom mestu.

IZBEGLICI I čLANOVIMA NJEGOVOG PORODIčNOG DOMAćINSTVA KOJI SU PODNELI ZAHTEV ZA PRIJEM ILI SU STEKLI DRžAVLJANSTVO REPUBLIKE SRBIJE RADI NJIHOVE INTEGRACIJE, REPUBLIKA SRBIJA MOžE REšAVATI STAMBENE POTREBE.

STAMBENE POTREBE REšAVAJU SE POD USLOVIMA UTVRđENIM OVIM ZAKONOM:

1) DAVANJEM NEPOKRETNOSTI U DRžAVNOJ SVOJINI NA KORIšćENJE NA ODREđENO VREME; U ZAKUP NA ODREđENO VREME ILI U OTKUP;

2) DAVANJEM BESPOVRATNE NOVčANE POMOćI ZA POBOLJšANJE USLOVA STANOVANJA; KUPOVINU GRAđEVINSKOG MATERIJALA ZA ZAPOčETU IZGRADNJU NEPOKRETNOSTI I KUPOVINU SEOSKE KUćE SA OKUćNICOM.

POSTUPAK ZA REšAVANJE STAMBENIH POTREBA U PRVOM STEPENU VODI I SVE ODLUKE DONOSI KOMISIJA KOJU ćE OBRAZOVATI KOMESARIJAT PREMA UREDBI VLADE, A U DRUGOM STEPENU VLADA ODNOSNO STALNO RADNO TELO VLADE.

NAčIN I KRITERIJUME ZA REšAVANJE STAMBENIH POTREBA, OSNOVE I MERILA ZA UTVRđIVANJE REDA PRVENSTVA, UTVRđIVANJE REDA PRVENSTVA, ORGANE I POSTUPAK ODLUčIVANJA I DRUGA PITANJA OD ZNAčAJA ZA REšAVANJE STAMBENIH POTREBA IZ STAVA 2. OVOG čLANA PROPISUJE VLADA.

STAMBENE POTREBE IZBEGLICA U PROCESU INTEGRACIJE MOGU SE REšAVATI I PUTEM NAMENSKIH INOSTRANIH KREDITA I KROZ DRUGE PROGRAME DONATORA.

USLOVI, POSTUPAK, NAčIN KAO I DRUGA PITANJA OD ZNAčAJA ZA REšAVANJE STAMBENIH POTREBA IZ STAVA 5. OVOG čLANA UTVRđUJU SE POSEBNIM PROPISIMA.

ČLAN 19A

NEPOKRETNOSTI KOJE SE PRIBAVLJAJU ZA REšAVANJE STAMBENIH POTREBA IZBEGLICA IZ BUDžETA REPUBLIKE SRBIJE, DOMAćIH ILI INOSTRANIH DONACIJA SU DRžAVNA SVOJINA.

NEPOKRETNOSTI PRIBAVLJENE IZ BUDžETA REPUBLIKE SRBIJE DAJU SE U ZAKUP NA ODREđENO VREME I U OTKUP, POD USLOVIMA UTVRđENIM OVIM ZAKONOM.

NEPOKRETNOSTI PRIBAVLJENE IZ DOMAćIH ILI INOSTRANIH DONACIJA DAJU SE NA KORIšćENJE NA ODREđENO VREME, U ZAKUP NA ODREđENO VREME I U OTKUP, POD USLOVIMA UTVRđENIM OVIM ZAKONOM, VODEćI RAčUNA O SPORAZUMIMA SA DONATORIMA.

 

ČLAN 19B

PRAVO NA REšAVANJE STAMBENIH POTREBA MOGU DA OSTVARE LICA IZ čLANA 19. STAV 1. OVOG ZAKONA POD SLEDEćIM USLOVIMA:

1) DA NE MOGU DA KORISTE NEPOKRETNOST U DRžAVI SVOG PRETHODNOG PREBIVALIšTA ILI U DRUGOJ DRžAVI;

2) DA OD STICANJA SVOJSTVA IZBEGLICE NISU OTUđILA, POKLONILA ILI ZAMENILA NEPOKRETNOST U DRžAVI SVOG PRETHODNOG PREBIVALIšTA ILI U DRUGOJ DRžAVI, A KOJOM SU MOGLA DA REšE SVOJE STAMBENE POTREBE;

3) DA NEMAJU U SVOJINI NEPOKRETNOST KOJOM BI MOGLA DA REšE SVOJE STAMBENE POTREBE;

4)  DA NISU KORISNICI DRUGOG INTEGRACIONOG ILI POVRATNIčKOG PROGRAMA ZA REšAVANJE STAMBENIH POTREBA;

5) DA, U SLUčAJU REšAVANJA STAMBENIH POTREBA DAVANJEM NEPOKRETNOSTI U ZAKUP NA ODREđENO VREME, IMAJU PRIJAVLJEN BORAVAK POSLEDNJE DVE GODINE NA TERITORIJI OPšTINE ODNOSNO GRADA NA KOJOJ SE NALAZI NEPOKRETNOST KOJA SE DAJE U ZAKUP NA ODREđENO VREME.

STAMBENE POTREBE REšAVAJU SE PREMA BROJU čLANOVA PORODIčNOG DOMAćINSTVA, I TO ZA SAMCA ILI DVA čLANA – NEPOKRETNOST POVRšINE DO 35 METARA KVADRATNIH, A ZA SVAKOG SLEDEćEG čLANA PORODIčNOG DOMAćINSTVA JOš PO 10 METARA KVADRATNIH.

POVRšINA NEPOKRETNOSTI VEćA OD UTVRđENE U STAVU 2. OVOG čLANA SMATRA SE VIšKOM STAMBENOG PROSTORA U SMISLU OVOG ZAKONA.

ČLAN 19V

NEPOKRETNOST PRIBAVLJENA IZ DOMAćIH ILI INOSTRANIH DONACIJA MOžE SE DATI NA KORIšćENJE NA ODREđENO VREME POD USLOVIMA UTVRđENIM OVIM ZAKONOM LICU IZ čLANA 19. STAV 1. OVOG ZAKONA, U SLUčAJU DA JE OVAJ NAčIN REšAVANJA STAMBENIH POTREBA I VREME KORIšćENJA NEPOKRETNOSTI PREDVIđEN SPORAZUMOM SA DONATOROM.

UGOVOR O KORIšćENJU NA ODREđENO VREME ZAKLJUčUJE SE U PISMENOJ FORMI IZMEđU LICA KOME JE NA OSNOVU KONAčNE ODLUKE DATA NEPOKRETNOST NA KORIšćENJE NA ODREđENO VREME (U DALJEM TEKSTU: KORISNIK) I KOMESARIJATA (U DALJEM TEKSTU: DAVALAC), KOJI U IME KOMESARIJATA POTPISUJE KOMESAR ILI LICE KOJE ON OVLASTI I SADRžI NAROčITO: UGOVORNE STRANE; VREME I MESTO ZAKLJUčENJA UGOVORA; NAZNAčENJE AKTA O DAVANJU NEPOKRETNOSTI NA KORIšćENJE; PODATKE O NEPOKRETNOSTI; VREME KORIšćENJA; PRAVA I OBAVEZE UGOVORNIH STRANA U KORIšćENJU I ODRžAVANJU NEPOKRETNOSTI; USLOVE I ROKOVE ZA OTKAZ UGOVORA; LICA KOJA ćE KORISTITI NEPOKRETNOST I DRUGA PITANJA OD ZNAčAJA ZA REGULISANJE MEđUSOBNIH ODNOSA.

KORISNIK SNOSI TROšKOVE KORIšćENJA NEPOKRETNOSTI KAO šTO SU: POTROšNJA VODE, STRUJE, GREJANJA, TROšKOVE TEKUćEG ODRžAVANJA I DRUGE TROšKOVE IZAZVANE KORIšćENJEM NEPOKRETNOSTI.

KORISNIK, PO ISTEKU ROKA ODREđENOG UGOVOROM O KORIšćENJU NA ODREđENO VREME, MOžE ZAKLJUčITI UGOVOR O ZAKUPU NA ODREđENO VREME POD USLOVIMA UTVRđENIM OVIM ZAKONOM I SPORAZUMOM SA DONATOROM.

 

ČLAN 19G

UGOVOR O ZAKUPU NA ODREđENO VREME ZAKLJUčUJE SE U PISMENOJ FORMI IZMEđU LICA KOME JE NA OSNOVU KONAčNE ODLUKE DATA NEPOKRETNOST U ZAKUP NA ODREđENO VREME, KAO I KORISNIK NEPOKRETNOSTI KOME JE ISTEKAO ROK ZA KORIšćENJE NEPOKRETNOSTI NA ODREđENO VREME (U DALJEM TEKSTU: ZAKUPAC) I KOMESARIJATA (U DALJEM TEKSTU: ZAKUPODAVAC), KOJI U IME KOMESARIJATA POTPISUJE KOMESAR ILI LICE KOJE ON OVLASTI.

UGOVOR O ZAKUPU NA ODREđENO VREME SADRžI NAROčITO: UGOVORNE STRANE; VREME I MESTO ZAKLJUčENJA UGOVORA; NAZNAčENJE AKTA O DAVANJU NEPOKRETNOSTI U ZAKUP; PODATKE O NEPOKRETNOSTI; TRAJANJE ZAKUPA; PRAVA I OBAVEZE UGOVORNIH STRANA U KORIšćENJU I ODRžAVANJU NEPOKRETNOSTI; VISINU ZAKUPNINE; NAčIN I ROKOVE PLAćANJA ZAKUPNINE I DRUGIH DAŽBINA; USLOVE I ROKOVE ZA OTKAZ UGOVORA; LICA KOJA ćE KORISTITI NEPOKRETNOST I DRUGA PITANJA OD ZNAčAJA ZA REGULISANJE MEđUSOBNIH ODNOSA.

 

ČLAN 19D

UGOVOR O KORIšćENJU, ODNOSNO ZAKUPU NA ODREđENO VREME PRESTAJE:

1) ISELJENJEM KORISNIKA ODNOSNO ZAKUPCA;

2) POVRATKOM KORISNIKA ODNOSNO ZAKUPCA U DRžAVU SVOG PRETHODNOG PREBIVALIšTA ILI ISELJENJEM U TREćU ZEMLJU;

3) SPORAZUMNIM RASKIDOM;

4) OTKAZOM;

5) ISTEKOM ROKA NA KOJI JE UGOVOR ZAKLJUčEN;

6) PROPAšćU NEPOKRETNOSTI;

7) U DRUGIM SLUčAJEVIMA UTVRđENIM ZAKONOM.

U SLUčAJU SMRTI KORISNIKA ODNOSNO ZAKUPCA, čLANOVI PORODIčNOG DOMAćINSTVA, KOJI SU SA KORISNIKOM ODNOSNO ZAKUPCEM KORISTILI NEPOKRETNOST, NASTAVLJAJU SA KORIšćENJEM, S TIM šTO UGOVOR O KORIšćENJU ODNOSNO ZAKUPU NA ODREđENO VREME ZAKLJUčUJE BRAčNI DRUG, DECA ILI DRUGI čLAN PORODIčNOG DOMAćINSTVA KOJI SU PREMA UGOVORU O KORIšćENJU ODNOSNO ZAKUPU NA ODREđENO VREME KORISNICI NEPOKRETNOSTI.

AKO LICE IZ STAVA 2. OVOG čLANA NE ZAKLJUčI UGOVOR O KORIšćENJU ODNOSNO ZAKUPU NA ODREđENO VREME U ROKU OD 60 DANA OD SMRTI KORISNIKA ODNOSNO ZAKUPCA, PRESTAJE UGOVOR O KORIšćENJU ODNOSNO ZAKUPU NA ODREđENO VREME.

ČLAN 19đ

DAVALAC ODNOSNO ZAKUPODAVAC MOžE DATI OTKAZ UGOVORA O KORIšćENJU, ODNOSNO ZAKUPU NA ODREđENO VREME AKO KORISNIK ODNOSNO ZAKUPAC:

1) OTPOčNE DA KORISTI NEPOKRETNOST U DRžAVI PRETHODNOG PREBIVALIšTA ILI U DRUGOJ DRžAVI;

2) OTUđI, POKLONI ILI ZAMENI NEPOKRETNOST ILI DRUGU IMOVINU U DRžAVI PRETHODNOG PREBIVALIšTA ILI DRUGOJ DRžAVI KOJOM MOžE REšITI STAMBENE POTREBE;

3) STEKNE U SVOJINU NEPOKRETNOST ILI DRUGU IMOVINU KOJOM BI MOGAO DA REšI STAMBENE POTREBE;

4) BEZ SAGLASNOSTI DAVAOCA ODNOSNO ZAKUPODAVCA KORISTI NEPOKRETNOST ZA OBAVLJANJE POSLOVNE DELATNOSTI, IZDAJE U PODZAKUP ILI DOZVOLI KORIšćENJE NEPOKRETNOSTI LICIMA KOJA NISU PREDVIđENA UGOVOROM;

5) SA čLANOVIMA PORODIčNOG DOMAćINSTVA PRESTANE DA KORISTI NEPOKRETNOST DUžE OD TRI MESECA NEPREKIDNO;

6) PROUZROKUJE šTETU NA INSTALACIJAMA, UREđAJIMA ILI NA NEPOKRETNOSTI KOJU KORISTI;

7) KORISTI NEPOKRETNOST NA NAčIN KOJIM SE DRUGI KORISNICI OMETAJU U MIRNOM KORIšćENJU, I

8) U DRUGIM SLUčAJEVIMA PROPISANIM ZAKONOM.

ZAKUPODAVAC MOžE DATI OTKAZ UGOVORA O ZAKUPU NA ODREđENO VREME I AKO ZAKUPAC NE PLATI ZAKUPNINU ZA NAJMANJE TRI MESECA UZASTOPNO ILI čETIRI MESECA U TOKU GODINE.

DAVALAC ODNOSNO ZAKUPODAVAC DAJE OTKAZ UGOVORA O KORIšćENJU ODNOSNO ZAKUPU NA ODREđENO VREME U PISMENOJ FORMI SA OTKAZNIM ROKOM KOJI NE MOžE BITI KRAćI OD 30 DANA, A AKO OTKAZNI ROK ISTIčE U PERIODU DECEMBAR – FEBRUAR, OTKAZNI ROK SE PRODUžAVA ZA JOš 30 DANA.

KORISNIK ODNOSNO ZAKUPAC MOžE DATI OTKAZ UGOVORA O KORIšćENJU ODNOSNO ZAKUPU NA ODREđENO VREME U PISMENOJ FORMI, NAJMANJE 30 DANA PRE NEGO šTO SE ISELI IZ NEPOKRETNOSTI.

U SLUčAJU KADA ZAKUPAC DA OTKAZ SA OTKAZNIM ROKOM KRAćIM OD ROKA IZ STAVA 4. OVOG čLANA, DUžAN JE DA ZAKUPODAVCU PLATI ZAKUPNINU I ZA NAREDNI MESEC.

 

ČLAN 19E

ZAKUPNINA KVADRATNOG METRA NEPOKRETNOSTI UTVRđUJE SE TAKO šTO SE TRžIšNA VREDNOST KVADRATNOG METRA NEPOKRETNOSTI KOJA JE PREDMET ZAKUPA, IZ REšENJA O UTVRđIVANJU POREZA NA IMOVINU FIZIčKIH LICA, MNOžI SA KOEFICIJENTOM 0,00121.

ZAKUPNINA SE UTVRđUJE GODIšNJE PO DONOšENJU REšENJA O UTVRđIVANJU POREZA NA IMOVINU FIZIčKIH LICA.

DO DONOšENJA REšENJA O UTVRđIVANJU POREZA NA IMOVINU FIZIčKIH LICA, ZAKUPAC PLAćA ZAKUPNINU U VISINI PRETHODNO UTVRđENOG IZNOSA, ODNOSNO AKONTACIJU ZAKUPNINE AKO SE TO REšENJE DONOSI PRVI PUT. O PROMENI ZAKUPNINE ZAKUPODAVAC PISMENO OBAVEšTAVA ZAKUPCA.

ZAKUPNINA SE PLAćA MESEčNO I TO NAJKASNIJE DO 15. U MESECU, ZA PROTEKLI MESEC.

POSLOVI UTVRđIVANJA, OBRAčUNA I NAPLATE ZAKUPNINE MOGU SE POVERITI PREDUZEćU ZA STAMBENE USLUGE NA TERITORIJI OPšTINE NA KOJOJ SE NEPOKRETNOST NALAZI.

ČLAN 19ž

PRE ISTEKA ROKA NA KOJI JE ZAKLJUčEN UGOVOR O ZAKUPU NA ODREđENO VREME, A KOJI NE MOžE BITI KRAćI OD šEST MESECI, ZAKUPAC MOžE PODNETI PISMENI ZAHTEV ZA OBNAVLJANJE UGOVORA O ZAKUPU NA ODREđENO VREME ILI ZAHTEV ZA OTKUP NEPOKRETNOSTI.

PISMENI ZAHTEV ZA OBNAVLJANJE UGOVORA O ZAKUPU NA ODREđENO VREME ILI ZA OTKUP NEPOKRETNOSTI ZAKUPAC PODNOSI KOMESARIJATU NAJKASNIJE 30 DANA PRE ISTEKA ROKA O ZAKUPU NA ODREđENO VREME.

SA ZAKUPCEM KOJI JE PODNEO PISMENI ZAHTEV ZA OBNAVLJANJE UGOVORA O ZAKUPU NA ODREđENO VREME, UKOLIKO SU ISPUNJENI USLOVI IZ čLAN 19B OVOG ZAKONA, KOMESARIJAT ZAKLJUčUJE UGOVOR O ZAKUPU NA ODREđENO VREME SA ISTIM ROKOM I POD ISTIM USLOVIMA.

SA ZAKUPCEM KOJI JE PODNEO PISMENI ZAHTEV ZA OTKUP NEPOKRETNOSTI KOMESARIJAT ZAKLJUčUJE UGOVOR O OTKUPU POD USLOVOM DA ZAKUPAC I čLANOVI NJEGOVOG PORODIčNOG DOMAćINSTVA IMAJU PRIJAVLJENO PREBIVALIšTE NA ADRESI GDE SE ZAKUPLJENA NEPOKRETNOST NALAZI, DA ISPUNJAVAJU USLOVE IZ čLANA 19B OVOG ZAKONA I DA NEPOKRETNOST NE OTUđE PRE ISTEKA ROKA OD PET GODINA OD DANA ZAKLJUčENJA UGOVORA O OTKUPU.

DO ZAKLJUčENJA UGOVORA O OTKUPU NEPOKRETNOSTI KOMESARIJAT SA ZAKUPCEM ZAKLJUčUJE UGOVOR O ZAKUPU NA ODREđENO VREME POD ISTIM USLOVIMA, A SA ROKOM KOJI MOžE BITI KRAćI OD šEST MESECI.  

ČLAN 19Z

UGOVOR O OTKUPU NEPOKRETNOSTI ZAKLJUčUJU U PISMENOJ FORMI LICE KOJE JE PODNELO ZAHTEV ZA OTKUP NEPOKRETNOSTI (U DALJEM TEKSTU: KUPAC) I KOMESARIJAT (U DALJEM TEKSTU: PRODAVAC), KOJI U IME KOMESARIJATA POTPISUJE KOMESAR ILI LICE KOJE ON OVLASTI. POTPISI UGOVARAčA OVERAVAJU SE OD STRANE SUDA.

TROšKOVE SUDSKE OVERE UGOVORA O OTKUPU PLAćA PODNOSILAC ZAHTEVA.

UGOVOR O OTKUPU NEPOKRETNOSTI SADRžI NAROčITO: UGOVORNE STRANE; VREME I MESTO ZAKLJUčENJA UGOVORA; PODATKE O NEPOKRETNOSTI KOJA JE PREDMET UGOVORA; OTKUPNU CENU; USLOVE, NAčIN I ROKOVE IZVRšENJA UGOVORA; OGRANIčENJE PRODAJE NEPOKRETNOSTI; OBAVEZU KUPCA DA PLATI POREZ NA PRENOS APSOLUTNIH PRAVA; RAZLOGE ZA RASKID UGOVORA I DRUGA PITANJA OD ZNAčAJA ZA REGULISANJE MEđUSOBNIH ODNOSA.

 

ČLAN 19I

VREDNOST NEPOKRETNOSTI KOJA JE PREDMET OTKUPA PREDSTAVLJA TRžIšNU VREDNOST NEPOKRETNOSTI IZ REšENJA O UTVRđIVANJU POREZA NA IMOVINU FIZIčKIH LICA.

ČLAN 19J

OTKUPNA CENA NEPOKRETNOSTI UTVRđUJE SE KADA SE VREDNOST NEPOKRETNOSTI KOJA JE PREDMET OTKUPA UMANJI ZA 50 %.

ZA NEPOKRETNOST IZGRAđENU PO PRINCIPU DELIMIčNE GRADNJE, NA KOJOJ JE LICE IZ čLANA 19. STAV 1. OVOG ZAKONA IZVELO ZAVRšNE RADOVE, OTKUPNA CENA UTVRđENA U STAVU 1. OVOG čLANA UMANJUJE SE ZA 20 %.

ZA NEPOKRETNOST IZGRAđENU PO PRINCIPU SAMOGRADNJE, NA KOJOJ JE LICE IZ čLANA 19. STAV 1. OVOG ZAKONA IZVELO RADOVE U CELOSTI, OTKUPNA CENA UTVRđENA U STAVU 1. OVOG čLANA UMANJUJE SE ZA 30 %.

ČLAN 19K

AKO JE LICE KOJE OTKUPLJUJE NEPOKRETNOST ILI čLAN NJEGOVOG PORODIčNOG DOMAćINSTVA INVALID, PREMA STEPENU TELESNOG OšTEćENJA IMA PRAVO NA UMANJENJE OTKUPNE CENE IZ čLANA 19J OVOG ZAKONA DO 10 %. PROCENAT UMANJENJA OTKUPNE CENE PROPISUJE VLADA.

PRAVO NA UMANJENJE OTKUPNE CENE IZ čLANA 19J OVOG ZAKONA U VISINI 5 % IMA I LICE KOJE OTKUPLJUJE NEPOKRETNOST, čIJI JE čLAN PORODIčNOG DOMAćINSTVA SMRTNO STRADAO ILI JE KAO NESTALO LICE PROGLAšENO ZA UMRLO USLED ORUžANIH DEJSTAVA POSLE 17. AVGUSTA 1990. GODINE.

ČLAN 19L

UMANJENJE OTKUPNE CENE PRIMENJUJE SE ZA CELU NEPOKRETNOST, ODNOSNO DEO NEPOKRETNOSTI DO VELIčINE NEPOKRETNOSTI PROPISANE U čLANU 19B STAV 2. OVOG ZAKONA. 

OTKUPNA CENA ZA DEO NEPOKRETNOSTI KOJI PREDSTAVLJA VIšAK STAMBENOG PROSTORA UTVRđUJE SE PO CENI KVADRATNOG METRA U ODNOSU NA VREDNOST NEPOKRETNOSTI KOJA JE PREDMET OTKUPA.

ČLAN 19LJ

UKUPNA UMANJENJA IZ čL. 19J I 19K OVOG ZAKONA MOGU IZNOSITI NAJVIšE DO 70 % OD VREDNOSTI NEPOKRETNOSTI KOJA JE PREDMET OTKUPA.

ČLAN 19M

NOVčANA POMOć ZA POBOLJšANJE USLOVA STANOVANJA I KUPOVINU GRAđEVINSKOG MATERIJALA ZA ZAPOčETU IZGRADNJU NEPOKRETNOSTI MOžE SE DATI POD USLOVIMA UTVRđENIM U čLANU 19B STAV 1. TAč. 1) 2) I 4) KAO I DA JE LICE VLASNIK NEPOKRETNOSTI ILI IMA PRAVNOSNAžNU GRAđEVINSKU DOZVOLU ZA IZGRADNJU TE NEPOKRETNOSTI, A DA NEMA U SVOJINI DRUGU NEPOKRETNOST KOJOM BI MOGAO DA REšI SVOJE STAMBENE POTREBE.

LICE KOME SE DAJE NOVčANA POMOć, ODNOSNO čLAN NJEGOVOG PORODIčNOG DOMAćINSTVA DAJE IZJAVU DA PRIHVATA HIPOTEKU NA NEPOKRETNOSTI KOJA SE GRADI ILI NA KOJOJ SE POBOLJšAVAJU USLOVI STANOVANJA.

UGOVOR O DAVANJU NOVčANE POMOćI ZAKLJUčUJE SE U PISMENOJ FORMI IZMEđU LICA KOME JE NA OSNOVU KONAčNE ODLUKE DATA NOVčANA POMOć (U DALJEM TEKSTU: KORISNIK) I KOMESARIJATA (U DALJEM TEKSTU: DAVALAC NOVčANE POMOćI), KOJI U IME KOMESARIJATA POTPISUJE KOMESAR ILI LICE KOJE ON OVLASTI.

UGOVOR O DAVANJU NOVčANE POMOćI SADRžI: UGOVORNE STRANE; VREME I MESTO ZAKLJUčENJA UGOVORA; NAZNAčENJE AKTA O DAVANJU NOVčANE POMOćI; NAMENU NOVčANE POMOćI; IZNOS, VREME I NAčIN KORIšćENJA; POčETAK I DINAMIKU KORIšćENJA; PODATKE O NEPOKRETNOSTI; IZJAVU KORISNIKA, ODNOSNO čLANA NJEGOVOG PORODIčNOG DOMAćINSTVA DA PRIHVATA HIPOTEKU NA NEPOKRETNOSTI KOJA SE GRADI ILI NA KOJOJ SE POBOLJšAVAJU USLOVI STANOVANJA; USLOVE I NAčIN PRESTANKA UGOVORA; PRAVO DAVAOCA NOVčANE POMOćI DA VRšI NADZOR I KONTROLU NAMENSKOG KORIšćENJA NOVčANE POMOćI; OBAVEZU VRAćANJA CELOKUPNOG IZNOSA NOVčANE POMOćI U SLUčAJU NENAMENSKOG KORIšćENJA, OBAVEZU KORISNIKA DA DOSTAVI IZVEšTAJ O NAMENSKOJ UPOTREBI NOVčANE POMOćI I DRUGA PITANJA OD ZNAčAJA ZA REGULISANJE MEđUSOBNIH ODNOSA U ZAVISNOSTI OD VRSTE NOVčANE POMOćI.

KORISNIKU NOVčANE POMOćI MOžE SE DATI NOVčANA POMOć NAJVIšE DO 25% OD PROSEčNE CENE IZGRADNJE STANA NA TERITORIJI REPUBLIKE SRBIJE, NA OSNOVU PODATAKA ORGANA NADLEžNOG ZA POSLOVE STATISTIKE, A PREMA POVRšINI PROPISANOJ U čLANU 19B STAV 2. OVOG ZAKONA.

ČLAN 19N

AKO SE NEKO LICE USELI U NEPOKRETNOST IZ čLANA 19A STAV 1. OVOG ZAKONA BEZ PRAVNOG OSNOVA ILI KORISTI NEPOKRETNOST BEZ ZAKLJUčENOG UGOVORA ILI JE PONIšTEN PRAVNI OSNOV PO KOME JE ZAKLJUčEN UGOVOR, KOMESARIJAT IMA PRAVO DA KOD OPšTINSKOG ORGANA NADLEžNOG ZA STAMBENE POSLOVE ZAHTEVA NJEGOVO ISELJENJE.

POSTUPAK ZA ISELJENJE JE HITAN.

ŽALBA NA REšENJE O ISELJENJU LICA KOJE SE USELILO ILI KORISTI NEPOKRETNOST BEZ PRAVNOG OSNOVA, NE ZADRžAVA IZVRšENJE REšENJA.

 

ČLAN 19NJ

ODREDBE OD čL. 19. DO 19N OVOG ZAKONA, SHODNO PRIMENJUJU I DRUGI KORISNICI DRžAVNIH SREDSTAVA KADA REšAVAJU STAMBENE POTREBE IZBEGLICA U PROCESU NJIHOVE INTEGRACIJE.

ČLAN 19O

SREDSTVA DOBIJENA DAVANJEM NEPOKRETNOSTI U ZAKUP ILI OTKUP PO ODREDBAMA OVOG ZAKONA, UPLAćUJU SE NA POSEBAN RAčUN BUDžETA REPUBLIKE SRBIJE A NJIMA RASPOLAžE KOMESARIJAT ZA REšAVANJE STAMBENIH POTREBA I DRUGE PROGRAME INTEGRACIJE LICA IZ čLANA 19. STAV 1. OVOG ZAKONA, PO GODIšNJEM PROGRAMU KOJI DONOSI VLADA NA PREDLOG KOMESARIJATA.“

Ostavite komentar