Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji

PREDLOG ZAKONA

O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PORESKOM POSTUPKU I

PORESKOJ ADMINISTRACIJI

Član 1.

U Zakonu o poreskom postupku i poreskoj administraciji („Službeni glasnik RS”, br. 80/02, 84/02 – ispravka, 23/03 – ispravka, 70/03, 55/04, 61/05, 85/05 – dr. zakon i 62/06 – dr. zakon), u članu 1. stav 2. reči: „i ekonomije” brišu se.

Član 2.

Posle člana 2. dodaje se član 2a, koji glasi:

„Član 2a

Ovaj zakon primenjuje se i na porez i sporedna poreska davanja koje na osnovu zakona naplaćuje jedinica lokalne samouprave (u daljem tekstu: jedinica lokalne samouprave).

Kod utvrđivanja, naplate i kontrole poreza i sporednih poreskih davanja iz stava 1. ovog člana nadležni organ jedinice lokalne samouprave ima prava i obaveze koje po ovom zakonu ima Poreska uprava, osim prava i obaveza koje se odnose na:

1) identifikaciju i registraciju poreskih obveznika;

2) procenu poreske osnovice;

3) otkrivanje poreskih krivičnih dela;

4) rešavanje u drugom stepenu u poreskim i poreskoprekršajnim stvarima;

5) pravnu pomoć u poreskim stvarima;

6) ostala prava i obaveze Poreske uprave sadržane u odredbama čl. 160. i 161. i čl. 164 – 170. ovog zakona.”

Član 3.

U članu 7. stav 1. tačka 1) reč: „prekršajnom” zamenjuje se rečju: „poreskoprekršajnom”.

U stavu 4. tačka 3) reč: „prekršajnog” zamenjuje se rečju: „poreskoprekršajnog”.

Član 4.

U članu 16. stav 5. reči: „i ekonomije” brišu se.

Član 5.

U članu 25. tačka 8) zapeta posle reči: „Metohija” i reči: „Republici Crnoj Gori” brišu se.

Član 6.

U članu 26. stav 1. reči: „preduzetnicima i pravnim licima” zamenjuju se rečima: „preduzetnicima, pravnim licima i stalnim poslovnim jedinicama nerezidentnog pravnog lica”.

Posle stava 1. dodaju se novi st. 2. i 3, koji glase:

„Ne može se dodeliti PIB:

1) pravnim licima čiji je osnivač pravno lice koje ima neizmirene obaveze po osnovu javnih prihoda;

2) preduzetnicima, pravnim licima i stalnim poslovnim jedinicama nerezidentnog pravnog lica čiji su osnivači istovremeno osnivači pravnih lica i stalnih poslovnih jedinica nerezidentnog pravnog lica koji imaju neizmirene obaveze po osnovu javnih prihoda.

Izuzetno od stava 2. ovog člana, Poreska uprava dodeliće PIB ako su neizmirene obaveze po osnovu javnih prihoda do 100.000 dinara i ukoliko ove obaveze budu izmirene u roku od osam dana od dana podnošenja zahteva za dodelu PIB, odnosno u tom roku bude pružena bankarska garancija”.

Dosadašnji st. 2-4. postaju st. 4-6.

U dosadašnjem stavu 5, koji postaje stav 7, posle reči: „poreza” dodaju se reči: „i sporednih poreskih davanja”.

Dosadašnji st. 6. i 7. postaju st. 8. i 9.

Član 7.

U članu 27. posle stava 2. dodaju se novi st. 3. i 4, koji glase:

„Pod stalnom poslovnom jedinicom nerezidentnog pravnog lica iz stava 2. tačka 5) ovog člana, smatra se stalna poslovna jedinica nerezidentnog pravnog lica definisana odredbama zakona koji uređuje porez na dobit preduzeća.

Na stalnu poslovnu jedinicu iz stava 3. ovog člana primenjuju se odredbe ovog zakona koje se odnose na pravna lica, ako ovim zakonom nije drukčije uređeno.”

Dosadašnji stav 3. postaje stav 5.

Član 8.

U članu 28. stav 5. reči: „koju odredi direktor Poreske uprave” zamenjuju se rečima: „nadležnoj za velike poreske obveznike”.

Član 9.

U članu 37. stav 2. reči: „u Republici Crnoj Gori i” brišu se.

U stavu 3. reči: „inostranstvu, u” zamenjuju se rečima: „inostranstvu ili”, a reči: „ili u Republici Crnoj Gori” brišu se.

U stavu 4. reči: „inostrani propisi,” zamenjuju se rečima: „inostrani propisi ili”, a reči: „ili Republike Crne Gore” brišu se.

Član 10.

Posle člana 37. dodaje se član 37a, koji glasi:

„Član 37a

Veliki poreski obveznici koji vrše obradu i unos podataka u poslovne knjige na računaru dužni su da na zahtev poreskog organa obezbede:

1) izvod podataka iz svojih elektronski vođenih poslovnih knjiga i evidencija, u uređenim strukturiranim kompjuterskim datotekama, u standardnom obliku koji omogućava jednostavnu dalju elektronsku obradu podataka;

2) pristup i uvid u podatke u svojim elektronsko vođenim poslovnim knjigama i evidencijama;

3) pristup i uvid u softversku i hardversku opremu, kao i bazu podataka koji se koriste u okviru sistema za elektronsko vođenje poslovnih knjiga i evidencija i omoguće test pravilnosti elektronskih programa i elektronske obrade podataka.

Podaci i način uvida u podatke iz stava 1. ovog člana moraju biti obezbeđeni na jedan od sledećih načina:

1) na elektronskim medijima;

2) upotrebom savremenih telekomunikacijskih usluga;

3) neposrednim uključenjem poreskog organa u sistem poreskog obveznika (lokalni priključak);

4) posrednim uključenjem poreskog organa u sistem poreskog obveznika preko telekomunikacijskih veza (daljinsko priključenje).

U slučajevima iz stava 2. ovog člana, potrebno je obezbediti odgovarajući stepen zaštite, čuvanja tajnosti i celovitosti podataka.

Obveznici iz stava 1. ovog člana koji elektronski obrađuju podatke dužni su da:

1) podatke koji su izrađeni ili primljeni u elektronskoj formi čuvaju u elektronskoj formi i omoguće dostupnost do njih u elektronskoj formi;

2) omoguće čitljivost originalnih podataka;

3) omoguće uredno čuvanje podataka u zakonom propisanom periodu;

4) omoguće pristup do elektronsko vođenih poslovnih knjiga i evidencija, čak i kada su čuvane u elektronskom obliku kod drugih lica ili u drugoj državi;

5) čuvaju podatke u odgovarajućem obliku koji omogućava inspekcijski pregled u razumnom vremenu;

6) obezbede autentičnost izdatih dokumenata i onoga koji ih je izdao, kao i integritet sadržaja izdatih dokumenata.

Veliki poreski obveznik mora poreskom organu, na njegov zahtev, dati na raspolaganje dokumentaciju iz koje se vidi pun opis elektronskog sistema za vođenje poslovnih knjiga i evidencija. Dokumentacija mora posedovati sledeće opise:

1) elektronska rešenja (osnova, građenje i delovanje);

2) podsistem i datoteku (sadržaj, struktura, odnosi);

3) funkcionalne postupke u okviru elektronskih rešenja;

4) kontrolu koja obezbeđuje pravilno i sigurno delovanje elektronskih rešenja;

5) kontrolu koja sprečava neovlašćeno dodavanje, promenu ili brisanje unetih elektronskih zapisa.

Svaka promena elektronskih rešenja (elektronskih programa postupaka i datoteka) mora biti dokumentovana po vremenskom nastanku promene, zajedno sa uzrokom, vrstom, posledicom i datumom promene.

Akt za izvršavanje ovog člana doneće ministar.”

Član 11.

U članu 38. stav 8. reči: „koju odredi direktor Poreske uprave” zamenjuju se rečima: „iz člana 28. stav 5. ovog zakona”.

Dodaje se stav 10, koji glasi:

„Izuzetno od stava 9. ovog člana, od 1. jula 2007. godine veliki poreski obveznici su dužni da poresku prijavu podnose isključivo elektronskim putem.”

Član 12.

U članu 40. stav 1. reči: „u roku iz člana 114. stav 1. ovog zakona”, zapeta posle reči: „odmah” i reči: „a najkasnije do isteka roka zastarelosti,” brišu se.

Stav 3. zamenjuje se novim st. 3. i 4, koji glase:

„Poreski obveznik iz stava 1. ovog člana izmenjenu poresku prijavu za isti poreski period može podneti najkasnije u roku od 12 meseci od dana podnošenja prvobitne poreske prijave.

Izmenjenu poresku prijavu poreski obveznik može podneti samo jednom za isti poreski period.”

U dosadašnjem stavu 4, koji postaje stav 5, reči: „stava 3”, zamenjuju se rečima: „st. 1, 3. i 4”.

U dosadašnjem stavu 5, koji postaje stav 6, reči: „st. 1. i 3.” zamenjuju se rečima: „st. 1, 3. i 4”.

Dodaje se stav 7, koji glasi:

„Izuzetno od člana 38. st. 8. i 9. ovog zakona, izmenjena poreska prijava se ne može poslati elektronskim putem.”

Član 13.

U članu 45. stav 2. tačka se zamenjuje zapetom i dodaju reči: „kao i upozorenje na posledice uskraćivanja davanja informacija, odnosno davanja neistinitih informacija.”

Član 14.

U članu 46. stav 3. reči: „tačka 2)” brišu se.

Član 15.

U članu 54. stav 3. posle reči: „roku” dodaju se reči: „na propisane račune javnih prihoda”.

Član 16.

U članu 55. stav 3. menja se i glasi:

„Ako poreski obveznik ne podnese poresku prijavu, poresko rešenje o utvrđivanju poreza će se doneti na osnovu podataka iz poslovnih knjiga i evidencija poreskog obveznika i činjeničnog stanja utvrđenog u postupku kontrole.”

Dodaje se stav 4, koji glasi:

„Ako se u postupku donošenja rešenja iz st. 1-3. ovog člana utvrdi da podaci iz poreske prijave, poslovnih knjiga i evidencija ne odgovaraju stvarnom stanju, poresko rešenje o utvrđivanju poreza doneće se na osnovu procene poreske osnovice, na način uređen u odredbama čl. 58-60. ovog zakona.”

Član 17.

Nadnaslov iznad člana 58. i član 58. menjaju se i glase:

Član 58.

Procena poreske osnovice može se utvrditi primenom jednog od sledećih metoda:

metodom parifikacije;

metodom unakrsne procene.”

Član 18.

Posle člana 58. dodaju se naslov iznad člana i član 58a, koji glase:

„Procena poreske osnovice metodom parifikacije

58a

Procena poreske osnovice metodom parifikacije vrši se na jedan od sledećih načina:

1) procenom na bazi raspoložive uredne poslovne dokumentacije o poslovanju u određenom periodu kraćem od perioda oporezivanja (dnevnom, nedeljnom ili mesečnom), tako što se na osnovu podataka o tom delu poslovanja procenjuje poreska osnovica za period za koji se utvrđuje porez;

2) procenom na bazi podataka i činjenica o ostvarenom prometu (dnevnom, nedeljnom ili mesečnom) utvrđenim uviđajem ili kontrolom, tako što se na osnovu tih podataka i činjenica procenjuje poreska osnovica za period za koji se utvrđuje porez;

3) upoređivanjem sa podacima drugih poreskih obveznika koji obavljaju istu ili sličnu delatnost na istoj ili sličnoj lokaciji, pod približno jednakim uslovima.”

Član 19.

Član 59. menja se i glasi:

„Metoda unakrsne procene poreske osnovice koristi se za utvrđivanje osnovice poreza na dohodak građana.

Osnovica poreza iz stava 1. ovog člana utvrđuje se kao razlika između vrednosti imovine na kraju i na početku kalendarske godine umanjena za iznos prijavljenog dohotka i za vrednost imovine pribavljene sredstvima stečenim nasleđem, poklonom ili na drugi zakonit besteretan način, za koju to poreski obveznik, odnosno drugo lice ističe i o tome pruži odgovarajuće materijalne dokaze.

Imovinu, u smislu stava 2. ovog člana, čine:

1) nepokretnosti (stan, kuća, poslovna zgrada i prostorije, garaža, zemljište i dr.);

2) akcije i udeli u pravnom licu;

3) oprema za obavljanje samostalne delatnosti;

4) motorna vozila, plovni objekti i vazduhoplovi;

5) štedni ulozi i gotov novac;

6) druga imovinska prava.

Vrednost imovine na početku kalendarske godine čini zbir ukupne vrednosti imovine iz stava 3. ovog člana sa stanjem na dan 1. januara kalendarske godine.

Vrednost imovine na kraju kalendarske godine čini zbir ukupne vrednosti imovine iz stava 3. ovog člana sa stanjem na dan 31. decembra kalendarske godine, uvećana za vrednost imovine koja je u kalendarskoj godini stečena teretno i otuđena teretno ili besteretno.

Ukoliko poreski obveznik, odnosno drugo lice ističe da su određena imovina, odnosno sredstva stečena nasleđem, poklonom ili na drugi zakonit besteretan način, dužni su da o tome pruže odgovarajuće materijalne dokaze.

Poreska osnovica utvrđena na način iz st. 2-6. ovog člana jeste neprijavljeni prihod.

Neprijavljeni prihod iz stava 7. ovog člana oporezuje se kao drugi prihod, u smislu zakona kojim se uređuje porez na dohodak građana, bez priznavanja normiranih troškova.”

Član 20.

U članu 60. stav 1. reči: „koja će merila iz čl. 58. i 59.” zamenjuju se rečima: „koje će metode i načine iz čl. 58. i 59.”

Član 21.

U članu 65. stav 3. reči: „poreskog obveznika ili drugog lica” brišu se, a posle reči: „poreza” dodaju se reči: „i sporednih poreskih davanja”.

Član 22.

U članu 67. stav 4. tačka 3) reči: „u postupku privatizacije” brišu se.

Član 23.

U članu 68. stav 1. tačka 1) menja se i glasi:

„1) dugovani iznos poreza i sporednih poreskih davanja poreskog dužnika prenet na propisani uplatni račun javnih prihoda;”.

Tačka 2) briše se.

U tački 5) reč: „uplaćen” zamenjuje se rečju: „prenet”.

Stav 2. briše se.

U dosadašnjem stavu 3, koji postaje stav 2, reči: „kod banke” zamenjuju se rečima: „na način i pod uslovima iz člana 67. stav 4. tačka 1) ovog zakona”.

Dosadašnji stav 4. postaje stav 3.

Član 24.

Naslov iznad člana 69. i član 69. brišu se.

Član 25.

U članu 71. stav 1. reči: „stav 5.” zamenjuju se rečima: „stav 6.”.

Član 26.

U naslovu iznad člana 72. i članu 72. posle reči: „poreza” dodaju se reči: „i sporednih poreskih davanja”.

Član 27.

U članu 74. posle stava 2. dodaje se novi stav 3, koji glasi:

„U postupku odlučivanja o odlaganju plaćanja poreskog duga iz člana 73. stav 3. ovog zakona, Poreska uprava odlučuje iz kojih od predloženih sredstava obezbeđenja će se najefikasnije naplatiti poreski dug.”

Dosadašnji stav 3. postaje stav 4.

U dosadašnjem stavu 4, koji postaje stav 5, reči: „stava 3.”, zamenjuju se rečima: „stava 4.”.

Dosadašnji stav 5. postaje stav 6.

U dosadašnjem stavu 6, koji postaje stav 7, reči: „stava 5.”, zamenjuju se rečima: „stava 6.”.

U dosadašnjem stavu 7, koji postaje stav 8, reči: „stava 5.”, zamenjuju se rečima: „stava 6.”.

Član 28.

U naslovu iznad člana 82. reč: „poreza” briše se.

U članu 82. reči: „od prinudne naplate” zamenjuju se rečima: „od izvršenja”.

Član 29.

U članu 84. stav 1. posle reči: „Naplata poreza” dodaju se reči: „i sporednih poreskih davanja”.

Član 30.

U članu 85. st. 1. i 3. reč: „poreza” briše se.

Član 31.

U članu 88. stav 1. reči: „tač. 3)-5)” zamenjuju se rečima: „tačka 1)”, a zapeta posle reči: „uspostavljena” i reči: „osim nepokretnostima” brišu se.

Član 32.

U članu 89. stav 4. posle reči: „iznos” dodaju se reči: „poreza i sporednih poreskih davanja”.

Član 33.

Naslov iznad člana 114. i član 114. menjaju se i glase:

Član 114.

Pravo Poreske uprave na utvrđivanje poreza i sporednih poreskih davanja zastareva za tri godine od dana kada je zastarelost počela da teče.

Ako poreski obveznik ne podnese poresku prijavu, u skladu sa zakonom, kao i u slučaju izbegavanja plaćanja poreza i sporednih poreskih davanja, pravo na utvrđivanje poreza i sporednih poreskih davanja zastareva za pet godina od dana kada je zastarelost počela da teče.

Zastarelost prava na utvrđivanje poreza i sporednih poreskih davanja počinje da teče od prvog dana naredne godine od godine u kojoj je trebalo utvrditi porez, odnosno sporedno poresko davanje.”

Član 34.

Posle člana 114. dodaju se čl. 114a-114ž, koji glase:

„Zastarelost prava na povraćaj i refakciju poreza

i povraćaj sporednih poreskih davanja

Član 114a

Pravo poreskog obveznika na povraćaj i refakciju poreza i povraćaj sporednih poreskih davanja zastareva za tri godine od dana kada je zastarelost počela da teče.

Zastarelost prava na povraćaj i refakciju poreza i povraćaj sporednih poreskih davanja počinje da teče od prvog dana naredne godine od godine u kojoj je poreski obveznik stekao pravo na povraćaj i refakciju poreza i povraćaj sporednih poreskih davanja.

Zastarelost prava na naplatu poreza i sporednih poreskih davanja

Član 114b

Pravo Poreske uprave na naplatu poreza i sporednih poreskih davanja zastareva za pet godina od dana kada je zastarelost počela da teče.

Zastarelost prava na naplatu poreza i sporednih poreskih davanja počinje da teče od prvog dana naredne godine od godine u kojoj je obaveza poreskog dužnika dospela za plaćanje.

Član 114v

Na prekid i zastoj roka zastarelosti, kao i na rok zastarelosti koji nije propisan ovim zakonom, shodno se primenjuju odredbe zakona kojim se uređuje prekršajni postupak.

Pravo Poreske uprave na pokretanje poreskoprekršajnog postupka zastareva za tri godine od dana kada je zastarelost počela da teče.

Ako poreski obveznik ne podnese poresku prijavu, u skladu sa zakonom, kao i u slučaju izbegavanja plaćanja poreza, pravo na pokretanje poreskoprekršajnog postupka zastareva za pet godina od dana kada je zastarelost počela da teče.

Zastarelost prava na pokretanje poreskoprekršajnog postupka počinje da teče od prvog dana naredne godine od godine u kojoj je učinjen prekršaj.

Izuzetno od stava 4. ovog člana, zastarelost prava na pokretanje poreskoprekršajnog postupka, u slučaju kad poreski obveznik ne podnese poresku prijavu, u skladu sa zakonom, kao i u slučaju izbegavanja plaćanja poreza, počinje da teče od dana kada je prekršaj učinjen.

Na pitanja zastarelosti pokretanja i vođenja poreskoprekršajnog postupka i zastarelosti izvršenja kazne i zaštitne mere koja nisu uređena ovim zakonom, shodno se primenjuju odredbe zakona kojim se uređuje prekršajni postupak.

Prekid roka zastarelosti

Član 114d

Zastarelost se prekida svakom radnjom Poreske uprave preduzetom protiv poreskog dužnika u cilju utvrđivanja i naplate poreza i sporednih poreskih davanja.

Posle prekida zastarelost počinje teći iznova, a vreme koje je proteklo pre prekida ne računa se u zakonom određeni rok za zastarelost.

Uračunavanje vremena prethodnika

Član 114đ

U vreme zastarelosti računa se i vreme koje je proteklo u korist prethodnika poreskog obveznika i drugog poreskog dužnika.

Ostale odredbe o zastarelosti

Član 114e

Odredbe ovog zakona o zastarelosti prava na utvrđivanje i naplatu ne primenjuju se na doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Član 114ž

Poreska uprava se ne može obazirati na zastarelost ako se poreski dužnik nije na nju pozvao.”

Član 35.

U naslovu iznad člana 115. posle reči: „poreza” dodaju se reči: „i sporednih poreskih davanja”.

Član 115. menja se i glasi:

„Vlada može, na predlog ministra, doneti odluku o delimičnom ili potpunom otpisu poreza i sporednih poreskih davanja subjekta privatizacije koji nisu namireni iz sredstava ostvarenih od prodaje kapitala, odnosno imovine subjekta privatizacije, a u skladu sa propisima koji uređuju privatizaciju.

Dug po osnovu poreza i sporednih poreskih davanja Poreska uprava će rešenjem otpisati:

1) kada se steknu uslovi iz člana 22. st. 2. i 4. ovog zakona;

2) iznos koji nije naplaćen u skladu sa propisima kojima se uređuje prinudno poravnanje, stečaj i likvidacija.”

Član 36.

Posle člana 115. dodaju se naslov iznad člana i član 115a, koji glase:

„Podnošenje zahteva za pokretanje poreskoprekršajnog postupka u postupku naplate

Član 115a

Kad se u postupku naplate poreza i sporednih poreskih davanja utvrdi da postoji osnovana sumnja da je učinjen poreski prekršaj, službenik Poreske uprave ovlašćen za sprovođenje redovne naplate, odnosno poreski izvršitelj dužan je da, bez odlaganja, podnese zahtev za pokretanje poreskoprekršajnog postupka.”

Član 37.

U članu 119. stav 3. reči: „člana 40. stav 5.” zamenjuju se rečima: „člana 40. stav 6.”.

Član 38.

U članu 123. stav 1. menja se i glasi:

„Terenska kontrola predstavlja skup radnji kojima Poreska uprava proverava zakonitost u radu i pravilnost ispunjavanja poreskih obaveza od strane poreskih obveznika.”

Član 39.

U članu 125. dodaje se novi stav 1, koji glasi:

„Terenska kontrola vrši se u poslovnim prostorijama poreskog obveznika ili na drugom mestu, u zavisnosti od predmeta kontrole.”

Dosadašnji stav 1. postaje stav 2.

U dosadašnjem stavu 2, koji postaje stav 3, reči: „članom 123. stav 1. ovog zakona” zamenjuju se rečima: „stavom 1. ovog člana”.

Dosadašnji st. 3-7. postaju st. 4-8.

Član 40.

U članu 130. stav 1. tačka 1) reč: „plaćenog” zamenjuje se rečju: „obračunatog”.

Član 41.

U članu 134. stav 4. reči: „stava 2.” zamenjuju se rečima: „stava 1.”.

U stavu 5. reči: „stava 2.” zamenjuju se rečima: „stava 3.”.

U stavu 6. reč: „procenjene” na oba mesta zamenjuje se rečju: „utvrđene”.

Dodaju se st. 10, 11. i 12, koji glase:

„Izuzetno od stava 5. ovog člana, Vlada može oduzete stvari iz stava 1. ovog člana ustupiti bez naknade državnim organima, humanitarnim organizacijama i drugim korisnicima humanitarne pomoći, ustanovama kulture, kao i u druge opravdane svrhe.

Oduzete stvari iz stava 1. ovog člana koje se ne mogu prodati, odnosno upotrebiti zbog zdravstvenih, veterinarskih, fitosanitarnih, sigurnosnih i drugih propisanih razloga ili usled većeg oštećenja, uništavaju se u skladu sa propisima.

Troškove uništavanja snosi poreski obveznik od koga su oduzete stvari, a ako je on nepoznat ili nedostupan, troškove uništavanja snosi Poreska uprava.”

Član 42.

U naslovu iznad člana 134a posle reči: „postupka” dodaju se reči: „u postupku poreske kontrole”.

U članu 134a reči: „inspektor kancelarijske, odnosno terenske” zamenjuju se rečima: „poreski inspektor u postupku kancelarijske, odnosno terenske”, a reč: „prekršajnog” zamenjuje se rečju: „poreskoprekršajnog”.

Član 43.

U članu 158. dodaje se stav 2, koji glasi:

„Lica iz stava 1. ovog člana dužna su da na zahtev Poreske uprave dostave podatke kojima raspolažu vršeći poslove iz svoje nadležnosti, a koji su od značaja za utvrđivanje poreske obaveze.”

Član 44.

Naslov iznad člana 159. briše se, a član 159. menja se i glasi:

„Jedinica lokalne samuoprave dužna je da Poreskoj upravi dostavi podatke o porezima i sporednim poreskim davanjima koje naplaćuje koji su od značaja za obavljanje poslova iz nadležnosti Poreske uprave propisanih ovim zakonom.

Vrstu podataka, način i postupak dostavljanja podataka iz stava 1. ovog člana sporazumno će bliže urediti ministar i ministar nadležan za poslove državne uprave i lokalne samouprave.”

Član 45.

U članu 160. tačka 6) reči: „i drugostepeni” brišu se, a reč: „prekršajni” zamenjuje se rečju: „poreskoprekršajni”.

Posle tačke 6) dodaje se tačka 6a), koja glasi:

„6a) vodi drugostepeni poreskoprekršajni postupak;”.

U tački 7) posle reči: „postupku” dodaju se reči: „od strane organizacionih jedinica Poreske uprave;”.

Posle tačke 7) dodaje se tačka 7a), koja glasi:

„7a) odlučuje o žalbama izjavljenim protiv rešenja donetih u poreskom postupku od strane nadležnih organa jedinica lokalne samouprave;”.

U tački 9) posle reči: „razvija” dodaju se reči: „i održava”.

Posle tačke 11) dodaje se tačka 11a), koja glasi:

„11a) vrši nadzor nad primenom zakona i drugih propisa od strane njenih organizacionih jedinica;”.

Član 46.

U naslovu iznad člana 165. reči: „poreskom prekršajnom” zamenjuju se rečju: „poreskoprekršajnom”.

U članu 165. stav 3. briše se.

Član 47.

U članu 173. stav 2. broj: „1.000.000” zamenjuje se brojem: „1.500.000”.

U stavu 3. broj: „3.000.000” zamenjuje se brojem: „7.500.000”.

Član 48.

U članu 173a stav 1. posle reči: „poreza”, reč: „i” zamenjuje se rečju: „ili”, a broj: „100.000” zamenjuje se brojem: „150.000”.

U stavu 2. broj: „3.000.000” zamenjuje se brojem: „7.500.000”.

Član 49.

Posle naziva Glave druge „PORESKI PREKRŠAJI” dodaju se naslov iznad člana i član 176b, koji glasi:

„Pojam

Član 176b

Poreski prekršaji su prekršaji propisani ovim zakonom i drugim poreskim propisima.”

Član 50.

Naslov iznad člana 177. i član 177. menjaju se i glase:

„1) Poreski prekršaji poreskih obveznika – pravnih lica i preduzetnika

Nepodnošenje poreske prijave, neobračunavanje i neplaćanje poreza

Član 177.

Poreski obveznik – pravno lice ili preduzetnik koji ne podnese poresku prijavu propisanu poreskim zakonom, ne obračuna i ne plati porez u zakonom propisanom roku, kazniće se za prekršaj novčanom kaznom u visini od 15% do 20% iznosa poreza utvrđenog u postupku poreske kontrole.

Poreski obveznik – pravno lice ili preduzetnik koji ne podnese poresku prijavu iz stava 1. ovog člana, a obračuna ali ne plati porez u zakonom propisanom roku, kazniće se za prekršaj novčanom kaznom u visini od 10% do 15% iznosa poreza utvrđenog u poreskoj kontroli.

Poreski obveznik – pravno lice ili preduzetnik koji podnese poresku prijavu iz stava 1. ovog člana, a obračuna ali ne plati porez u zakonom propisanom roku, kazniće se za prekršaj novčanom kaznom u visini od 5% do 10% iznosa poreza utvrđenog u poreskoj kontroli.

Poreski obveznik – pravno lice ili preduzetnik koji ne podnese poresku prijavu iz stava 1. ovog člana, ali obračuna i plati porez u zakonom propisanom roku, kazniće se za prekršaj novčanom kaznom u visini od 1% do 5% iznosa poreza utvrđenog u poreskoj kontroli.

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana, kazniće se pravno lice novčanom kaznom najmanje u iznosu od 25.000 dinara, a preduzetnik najmanje u iznosu od 12.500 dinara.

Za prekršaj iz stava 2. ovog člana, kazniće se pravno lice novčanom kaznom najmanje u iznosu od 20.000 dinara, a preduzetnik najmanje u iznosu od 10.000 dinara.

Za prekršaj iz stava 3. ovog člana, kazniće se pravno lice novčanom kaznom najmanje u iznosu od 15.000 dinara, a preduzetnik najmanje u iznosu od 7.500 dinara.

Za prekršaj iz stava 4. ovog člana, kazniće se pravno lice novčanom kaznom najmanje u iznosu od 10.000 dinara, a preduzetnik najmanje u iznosu od 5.000 dinara.

Za prekršaje iz ovog člana kazniće se odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 dinara.”

Član 51.

Član 178. menja se i glasi:

„Ako je iznos poreza utvrđen u poreskoj prijavi manji od iznosa koji je trebalo utvrditi u skladu sa zakonom, poreski obveznik – pravno lice ili preduzetnik kazniće se za prekršaj novčanom kaznom u visini od 1% razlike ova dva iznosa.

Ako razlika iz stava 1. ovog člana iznosi od 5% do 25% iznosa koji je trebalo da bude utvrđen u poreskoj prijavi, poreski obveznik – pravno lice ili preduzetnik kazniće se novčanom kaznom u visini od 5% te razlike.

Ako razlika iz stava 1. ovog člana iznosi od 25% do 50% iznosa koji je trebalo da bude utvrđen u poreskoj prijavi, poreski obveznik – pravno lice ili preduzetnik kazniće se novčanom kaznom u visini od 15% te razlike.

Ako je razlika iz stava 1. ovog člana veća od 50% iznosa koji je trebalo da bude utvrđen u poreskoj prijavi, poreski obveznik – pravno lice ili preduzetnik kazniće se novčanom kaznom u visini od 25% te razlike.

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se pravno lice novčanom kaznom najmanje u iznosu od 5.000 dinara, a preduzetnik najmanje u iznosu od 2.500 dinara.

Za prekršaj iz stava 2. ovog člana kazniće se pravno lice novčanom kaznom najmanje u iznosu od 10.000 dinara, a preduzetnik najmanje u iznosu od 5.000 dinara.

Za prekršaj iz stava 3. ovog člana kazniće se pravno lice novčanom kaznom najmanje u iznosu od 20.000 dinara, a preduzetnik najmanje u iznosu od 10.000 dinara.

Za prekršaj iz stava 4. ovog člana kazniće se pravno lice novčanom kaznom najmanje u iznosu od 30.000 dinara, a preduzetnik najmanje u iznosu od 15.000 dinara.

Za prekršaje iz ovog člana kazniće se odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 dinara.”

Član 52.

Posle člana 178. dodaju se naslov iznad člana i član 178a, koji glase:

„Davanje netačnih podataka u poreskoj prijavi

Član 178a

Poreski obveznik – pravno lice ili preduzetnik koji u poreskoj prijavi da netačne podatke što je za posledicu imalo ili moglo da ima utvrđivanje manjeg iznosa poreza, kazniće se za prekršaj novčanom kaznom u visini od 1% razlike iznosa poreza koji je utvrđen ili trebao da bude utvrđen u skladu sa zakonom i iznosa poreza koji je utvrđen ili trebao da bude utvrđen prema podacima iz poreske prijave.

Ako razlika iz stava 1. ovog člana iznosi od 5% do 25%, poreski obveznik – pravno lice ili preduzetnik kazniće se novčanom kaznom u visini od 5% te razlike.

Ako razlika iz stava 1. ovog člana iznosi od 25% do 50%, poreski obveznik – pravno lice ili preduzetnik kazniće se novčanom kaznom u visini od 15% te razlike.

Ako je razlika iz stava 1. ovog člana veća od 50%, poreski obveznik – pravno lice ili preduzetnik kazniće se novčanom kaznom u visini od 25% te razlike.

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se pravno lice novčanom kaznom najmanje u iznosu od 5.000 dinara, a preduzetnik najmanje u iznosu od 2.500 dinara.

Za prekršaj iz stava 2. ovog člana kazniće se pravno lice novčanom kaznom najmanje u iznosu od 10.000 dinara, a preduzetnik najmanje u iznosu od 5.000 dinara.

Za prekršaj iz stava 3. ovog člana kazniće se pravno lice novčanom kaznom najmanje u iznosu od 20.000 dinara, a preduzetnik najmanje u iznosu od 10.000 dinara.

Za prekršaj iz stava 4. ovog člana kazniće se pravno lice novčanom kaznom najmanje u iznosu od 30.000 dinara, a preduzetnik najmanje u iznosu od 15.000 dinara.

Za prekršaje iz ovog člana kazniće se odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 dinara.”

Član 53.

Naslov iznad člana 179. menja se i glasi:

„2) Ostali poreski prekršaji pravnih lica i preduzetnika”.

U članu 179. stav 1. tačka 2) reči: „u inostranstvu, Autonomnoj pokrajini Kosovo i Metohija” zamenjuju se rečima: „u inostranstvu ili Autonomnoj pokrajini Kosovo i Metohija”, a reči: „ili u Republici Crnoj Gori” brišu se.

Posle tačke 2) dodaje se tačka 2a, koja glasi:

„2a) poresku prijavu ne podnose elektronskim putem (član 38. stav 10.);”.

U tački 8) reči: „stav 4.” zamenjuju se rečima: „stav 5.”.

U stavu 4. tačka 2) zapeta posle reči: „Metohija” i reči: „Republici Crnoj Gori” brišu se.

U stavu 7. tačka 2) reči: „st. 3. i 4” zamenjuju se rečima: „st. 4. i 5”, a u tački 5) reči: „st. 1. i 2” zamenjuju se rečima: „st. 2. i 3”.

Član 54.

U članu 180. tačka 4) zapeta posle reči: „Metohija” i reči: „Republici Crnoj Gori” brišu se.

U tački 5) reči: „stav 3” zamenjuju se rečima: „stav 4”.

U tački 15) reči: „st. 1. i 2” zamenjuju se rečima: „st. 2. i 3”.

U tački 16) reči: „stav 4” zamenjuju se rečima: „stav 5”.

Član 55.

U članu 181. tačka 2a) reči: „stav 5” zamenjuju se rečima: „stav 6”.

Tačka 5) briše se.

Posle tačke 11) dodaje se tačka 11a), koja glasi:

„11a) jedinici lokalne samuoprave, ako Poreskoj upravi ne dostavi podatke o porezima i sporednim poreskim davanjima koje naplaćuje jedinica lokalne samouprave, a koji su od značaja za obavljanje poslova iz nadležnosti Poreske uprave (član159);”.

Član 56.

U članu 186. stav 2. tačka 4) reč: „plovila” zamenjuje se rečima: „plovni objekti”.

Dodaju se st. 10-13, koji glase:

„Poreska uprava utvrdiće jedinstvenu poresku osnovicu unakrsnom procenom za period od 1. januara 2003. do 31. decembra 2005. godine fizičkim licima i preduzetnicima iz ovog člana.

Jedinstvena poreska osnovica iz stava 10. ovog člana utvrđuje se kao razlika između vrednosti imovine na dan 31. decembra 2005. godine i na dan 1. januara 2003. godine umanjena za iznos prijavljenog dohotka i za vrednost imovine pribavljene sredstvima stečenim nasleđem, poklonom ili na drugi zakonit besteretan način, za koju to poreski obveznik, odnosno drugo lice ističe i o tome pruži odgovarajuće materijalne dokaze.

Vrednost imovine na dan 1. januara 2003. godine čini zbir ukupne vrednosti imovine iz člana 59. stav 3. ovog zakona sa stanjem na dan 1. januara 2003. godine.

Vrednost imovine na dan 31. decembra 2005. godine čini zbir ukupne vrednosti imovine iz člana 59. stav 3. ovog zakona sa stanjem na dan 31. decembra 2005. godine, uvećana za vrednost imovine koja je u periodu od 1. januara 2003. do 31. decembra 2005. godine stečena teretno i otuđena teretno ili besteretno.”

Član 57.

Posle člana 186. dodaje se član 186a, koji glasi:

„Član 186a

Poreska uprava utvrdiće jedinstvenu poresku osnovicu unakrsnom procenom za period od 1. januara 2003. do 31. decembra 2005. godine i fizičkim licima i preduzetnicima čija ukupna vrednost imovine na dan 31. decembra 2005. godine prelazi 20.000.000 dinara, saglasno članu 59. i članu 186. st. 11-13. ovog zakona.”

Član 58.

Odredbe člana 2. ovog zakona primenjivaće se od dana početka primene Zakona o finansiranju lokalne samouprave („Službeni glasnik RS”, broj 62/06).

Započete postupke utvrđivanja, naplate i kontrole poreza i sporednih poreskih davanja koje naplaćuju jedinice lokalne samouprave, koji ne budu pravosnažno okončani do početka primene zakona iz stava 1. ovog člana, okončaće jedinice lokalne samouprave.

Član 59.

Odredbe člana 45. ovog zakona u delu koji se odnosi na nadležnost Poreske uprave za vođenje drugostepenog poreskoprekršajnog postupka prestaju da važe danom početka primene Zakona o prekršajima („Službeni glasnik RS”, broj 101/05).

Drugostepene poreskoprekršajne postupke koje je Poreska uprava započela do dana početka primene Zakona o prekršajima („Službeni glasnik RS”, broj 101/05) okončaće Poreska uprava.

Član 60.

Propis iz člana 10. ovog zakona doneće se u roku od šest meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, a propis iz člana 44. ovog zakona doneće se do početka primene Zakona o finansiranju lokalne samouprave („Službeni glasnik RS”, broj 62/06).

Član 61.

Pojedine odredbe ovog zakona primenjivaće se odložno, i to:

1) član 2. i član 45. stav 4. – od dana početka primene Zakona o finansiranju lokalne samouprave („Službeni glasnik RS”, broj 62/06);

2) član 10 – od 1. januara 2008. godine.

Član 62.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

1. USTAVNI OSNOV ZA DONOŠENjE ZAKONA

Ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u odredbama člana 72. stav 1. tač. 4. i 10. Ustava Republike Srbije, prema kojima Republika Srbija, između ostalog, uređuje i obezbeđuje finansijski sistem i finansiranje ostvarivanja prava i dužnosti Republike Srbije utvrđenih Ustavom i zakonom.

2. RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA

Razlozi za donošenje Zakona o izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji su: fiskalna decentralizacija predviđena Zakonom o finansiranju lokalne samouprave („Službeni glasnik RS”, broj 62/06), novi državni status Republike Crne Gore, usklađivanje sa Zakonom o prekršajima („Službeni glasnik RS”, broj 101/05), Zakonom o ministarstvima („Službeni glasnik RS”, br. 19/04…79/05), Krivičnim zakonikom Republike Srbije („Službeni glasnik RS”, br. 85/05, 88/05 i 107/05), kao i drugim propisima i preciziranje važećih odredbi Zakona.

Naime, s obzirom da je Narodna Skupština Republike Srbije usvojila Zakon o finansiranju lokalne samouprave („Službeni glasnik RS”, broj: 62/06), koji će se primenjivati od 1. januara 2007. godine, neophodno je propisati koje odredbe Zakona primenjuju jedinice lokalne samouprave u postupku utvrđivanja, naplate i kontrole izvornih javnih prihoda lokalne samouprave.

Takođe, Narodna Skupština Republike Srbije je usvojila Zakon o prekršajima, koji se primenjuje od 01.01.2007. godine. Naime, odredbama člana 91. Zakona o prekršajima, je propisano da prekršajni postupak u drugom stepenu vodi Viši prekršajni sud.

Novi državni status Republike Crne gore iziskuje odgovarajuće izmene odredaba Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji.

Pored napred navedenog, operativna primena navedenog Zakona, sagledana sa aspekta načela efikasnosti postupka i pojednostavljivanja procedura, ukazuje na potrebu predloženih izmena i dopuna u cilju preciziranja odredaba čija neposredna primena iziskuje tumačenja, što za posledicu ima usporavanje procedura i poreski postupak čini neefikasnim.

Pošto se predložena rešenja u Predlogu zakona mogu urediti samo zakonom, a ne na neki drugi način, donošenje Zakona o izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji je jedino moguće rešenje.

3. OBJAŠNjENjE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA I POJEDINAČNIH REŠENjA

Čl. 1. i 2. Predloga izvršeno je terminološko usaglašavanje teksta sa odredbama Zakona o ministarstvima, kao i propisivanje koje odredbe Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji primenjuju jedinice lokalne samouprave u vršenju poslova utvrđivanja, kontrole i naplate izvornih javnih prihoda, s obzirom da je odredbom člana 60. Zakona o finansiranju lokalne samouprave propisano da jedinica lokalne samouprave utvrđuje, naplaćuje i kontroliše javne prihode iz člana 6. ovog zakona počev od 1. januara 2007. godine.

Članom 3. izvršeno je terminološko usaglašavanje teksta sa postojećim odredbama ovog zakona kojima se uređuje poreskoprekršajni postupak.

Članom 4. Predloga predložene su izmene iz istih razloga kao i u članu 1. Nacrta.

Članom 5. predložene su izmene usled istupanja Republike Crne Gore iz Državne zajednice.

Čl. 6 – 8. ovog zakona predložena je dopuna člana 26. ovog zakona u cilju efikasnije naplate poreza i sporednih poreskih davanja i bliže je definisano šta se smatra stalnom poslovnom jedinicom.

Čl. 9. i 10. ovog zakona predložene su izmene iz istih razloga kao i u članu 5. Predloga; predložene su izmene da bi se poreskoj kontroli omogućilo elektronsko preuzimanje podataka od obveznika koji vode elektronsko poslovanje, a u cilju efikasnijeg obavljanja kontrole.

Čl. 11. i 12. radi neophodne modernizacije i efikasnijeg rada predlaže se propisivanje obaveze velikim poreskim obveznicima ponošenja poreske prijave elektronskim putem. Naime, važeća zakonska mogućnost podnošenja poreske prijave elektronskim putem se primenjuje već više od tri godine i stekli su se uslovi za propisivanje ove obaveze. U cilju sprečavanja zloupotreba suštine izmenjene poreske prijave, koje su uočene u praksi, ovim zakonom se predlaže da obveznik može podneti izmenjenu poresku prijavu za isti poreski period samo jednom u roku od 12 meseci od dana podnošenja prvobitne poreske prijave.

Čl. 13. i 14. predložene su izmene kako bi se licima od kojih se traže informacije već u samom zahtevu skrenula pažnja na posledice ne davanja traženih informacija, odnosno davanja neistinitih informacija i kako bi se i članovima porodice poreskog obveznika, u smislu zakona kojim se uređuje porez na dohodak građana, omogućilo ukoliko žele da mogu dati informacije od značaja za oporezivanje, a takođe ih mogu uskratiti kao i lica iz člana 46. stav 1. tačka 2) Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji.

Čl. 15 –20. ovog zakona predložene su izmene zbog preciziranja odredbe i usaglašavanja iste sa praksom; uočene potrebe da se preciznije propišu metode procene, kao i da se zakonom propiše: šta čini imovinu, šta je imovina na početku, odnosno na kraju kalendarske godine.

Čl. 21 – 27. ovog zakona predložene su izmene zbog preciziranja važeće odredbe člana 65. i njenog usaglašavanja sa odredbom člana 10. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji. Izmena člana 68. i brisanje člana 69. je predložena zbog toga što je dan plaćanja regulisan odredbama propisa o platnom prometu i nema potrebe da se isti propisuje i u Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji, a slučaj kada banka ne izvrši nalog poreskog obveznika za prenos sredstava po njegovom nalogu na uplatni račun javnih prihoda treba da ima isti tretman kao i kada banka ne izvrši bilo koji drugi nalog klijenta; zbog obezbeđivanja valjanih sredstava obezbeđenja od kojih zavisi efikasnost naplate poreskog duga.

Čl. 28 – 32. predložene su izmene zbog uočene terminološke neusaglašenosti sa odredbama propisa o izvršnom postupku, kao i zbog uočene neusaglašenosti važeće odredbe člana 88. sa članom 87. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji.

Čl. 33 – 36. predložene su izmene zbog nedovoljno precizne važeće odredbe i brojnih pitanja koja su se pojavila u njenoj praktičnoj primeni; kao i zbog potrebe regulisanja otpisa poreskog duga u slučajevima kada isti nije namiren u postupcima prinudnog poravnanja, stečaja i likvidacije; propisivanje ovlašćenja službenim licima Poreske uprave ovlašćenim za sprovođenje redovne naplate, odnosno poreskim izvršiteljima da podnesu zahtev za pokretanje poreskoprekršajnog postupka u slučajevima propisanim ovim zakonom.

Članom 37. Predloga izvršeno usaglašavanje sa izmenama iz člana 12. Predloga.

Čl. 38. i 39. Predloga izvršena je izmena iz razloga što u važećem tekstu Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji nije propisan pojam terenske kontrole, a mesto terenske kontrole je već propisano odredbama člana 125. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji.

Čl. 40 – 42. predložena je izmena zbog usaglašavanja sa odredbama Zakona o porezu na dodatu vrednost („Službeni glasnik RS”, br. 84/04…61/05); zbog toga što su troškovi nastali u vezi sa oduzetim stvarima visoki, a iskustvo pokazuje da postoje teškoće u slučajevima prodaje stvari oduzetih u postupku terenske kontrole.

Čl. 43 i 44. ovog zakona predložene su izmene u cilju usklađivanja sa novim državnim statusom Republike Crne Gore; kao i propisivanje obaveze dostavljanja podataka Poreskoj upravi od strane jedinica lokalne samouprave posle sprovedene fiskalne decentralizacije.

Čl. 45. i 46. predložene su izmene zbog usaglašavanja sa odredbama novog Zakona o prekršajima, koji se primenjuje od 1.1.2007. godine; kao i propisivanje nadležnosti Poreske uprave posle sprovedene fiskalne decentralizacije.

Čl. 47. i 48. ovog zakona predložene su izmene zbog usaglašavanja sa Krivičnim zakonikom Republike Srbije, koji je stupio na snagu 01.01.2006. godine.

Čl. 49 – 55. ovog zakona predložene su izmene i dopune u cilju definisanja pojma poreskih prekršaja, usaglašavanja sa odredbama Zakona o prekršajima; preciziranja važećih odredbi; kao i korigovanja propisanih kazni, a uz istovremeno njihovo vezivanje za visinu neprijavljenog iznosa poreza.

Čl. 56. i 57. predložene izmene radi usklađivanja sa propisima iz oblasti pomorske i unutrašnje plovidbe; kao i radi utvrđivanja jedinstvene poreske osnovice unakrsnom procenom za period od 1. januara 2003. do 31. decembra 2005. godine fizičkim licima i preduzetnicima iz člana 186. stav 7. ovog zakona i fizičkim licima i preduzetnicima čija ukupna vrednost imovine na dan 31. decembra 2005. godine prelazi 20.000.000 dinara. Cilj ovog predloga je pojednostavljenje postupka, odnosno da se u jednom postupku utvrdi jedinstvena poreska osnovica procenom za period od 1. januara 2003. do 31. decembra 2005. godine, kao i da se da isti poresko pravni tretman kako licima iz člana 186. stav 7. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji tako i fizičkim licima i preduzetnicima čija ukupna vrednost imovine na dan 31. decembra 2005. godine prelazi 20.000.000 dinara. Predložena odredba podrazumeva doslednu primenu načela fakticiteta koje podrazumeva da kada su na propisima suprotan način ostvareni prihodi, odnosno stečena imovina, Poreska uprava će utvrditi poresku obavezu u skladu sa zakonom kojim se uređuje odgovarajuća vrsta poreza. Istovremeno, na ovaj način se ostvaruje opšti interes jednakosti svih građana pred zakonom.

Članom 58. predloženo je da jedinice lokalne samouprave u vršenju poslova utvrđivanja, kontrole i naplate izvornih javnih prihoda primenjuju odredbe ZPPPA od dana početka primene Zakona o finansiranju lokalne samouprave, propisana je nadležnost organa jedinica lokalne samouprave u postupcima koji nisu pravosnažno okončani do početka primene zakona koji uređuje finansiranje lokalne samouprave, kao i rok za preuzimanje predmeta koji nisu pravosnažno okončani.

Članom 59. ovog zakona predloženo je da nadležnost Poreske uprave za vođenje drugostepenog poreskoprekršajnog postupka prestaje da važi danom početka primene Zakona o prekršajima („Službeni glasnik RS”, broj 101/05), i predloženo da drugostepene poreskoprekršajne postupke koje je Poreska uprava započela do dana početka primene Zakona o prekršajima („Službeni glasnik RS”, broj 101/05), okonča Poreska uprava.

Članom 60. predloženi su rokovi za donošenje podzakonskih akata propisanih odredbama Predloga zakona.

Čl. 61.i 62. predložena je odložna primena pojedinih odredaba Predloga zakona, kao i da ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

4. ANALIZA EFEKATA ZAKONA

● Predložena zakonska rešenja će imati direktan uticaj na pravni sistem Republike, jedinice lokalne samouprave, Poresku upravu i poreske obveznike. Odredbe Zakona o izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji poboljšaće i preciziraće postojeće zakonske norme što će povećati pravnu sigurnost i stvoriti povoljnije sistemske okvire za privređivanje i investiranje. Čvrsta fiskalna politika osigurava stabilnost javnih finansija i doprinosi rastu ekonomije Srbije.

S obzirom da je Zakonom o finansiranju lokalne samouprave izvršena fiskalna decentralizacija, predloženim izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji je omogućeno utvrđivanje, kontrola i naplata izvornih prihoda od strane jedinica lokalne samouprave. Predloženim zakonskim rešenjem jedinice lokalne samouprave ostvariće veću efikasnost u postupcima utvrđivanja, kontrole i naplate svojih izvornih javnih prihoda. Takođe, Poreska uprava će odlučivati o žalbama izjavljenim protiv rešenja donetih u poreskom postupku od strane jedinica lokalne samouprave, čime se obezbeđuje dvostepenost postupka i smanjuju troškovi, jer Poreska uprava poseduje kapacitete za vršenje ovih poslova. Istovremeno će Poreska uprava biti u mogućnosti da svoje aktivnosti usmeri ka izdašnijim poreskim formama.

Očekuje se da će rešenja predložena ovim zakonom imati pozitivne efekte na efikasniji postupak naplate kao i smanjenje troškova naplate. Naime, predloženim izmenama vrši se preciziranje odredaba koje su u svojoj operativnoj primeni iziskivale tumačenje i nedoumicu prilikom primene, što je neminovno dovodilo do usporavanja procedura i postupak činilo neefikasnim.

Pojedina rešenja odnose se na suzbijanje poreske evazije odnosno izbegavanje plaćanja poreskih obaveza, pa je tako izmena člana 26. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji predložena upravo u smislu da onemogući lice koje nije ispunilo svoje poreske obaveze, da i dalje osniva nova preduzeća kao potencijalne nove poreske dužnike. Na taj način očekuju se pozitivni efekti u naplati javnih prihoda i sprečavaju zloupotrebe prava osnivanja privrednih subjekata .

U smislu neophodne modernizacije i daljeg unapređivanja poreskog sistema Republike Srbije, predloženo je donošenje novog člana 37a. Ovim rešenjem se Poreskoj upravi omogućava elektronsko preuzimanje podataka od obveznika koji vode elektronsko poslovanje u cilju efikasnije poreske kontrole, odnosno znatno se skraćuje trajanje poreske kontrole prvenstveno kod poreskog obveznika. Poreskim obveznicima i Poreskoj upravi je u tom smislu ostavljen razuman rok da se prilagode novom načinu vršenja poreske kontrole do 01.01.2008. godine. Takođe, prelazak na novi operativan način preuzimanja podataka neće zahtevati bitnije novčane izdatke, s obzirom da se kod velikih poreskih obveznika kompjuterski već obrađuju podaci.

Propisivanjem obaveze velikim poreskim obveznicima podnošenja poreske prijave elektronskim putem omogućava se neophodna modernizacija, efikasniji rad i smanjenje troškova i Poreskoj upravi i obveznicima. Važeća zakonska mogućnost ponošenja poreske prijave elektronskim putem se primenjuje fakultativno već više od tri godine i stekli su se uslovi za propisivanje ove obaveze.

● Predložena rešenja u Zakonu o izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji odnosiće se na sve poreske obveznike – privredne subjekte i fizička lica kao učesnike u poreskopravnom odnosu. Uvođenjem obaveze državnim organima i organizacijama, organima teritorijalne autonomije i lokalne samouprave da Poreskoj upravi dostavlja podatke koji su od značaja za utvrđivanje poreske obaveze stvara se osnov za uštedu troškova koji bi za poreske obveznike proizašli da te podatke moraju sami da prikupljaju i potom dostavljaju Poreskoj upravi.

● Primena ovog Zakona ne bi trebalo da stvori dodatne troškove građanima i privredi. Preciziranje pojedinih zakonskih odredaba trebalo bi da doprinese većoj pravnoj sigurnosti, što bi dalje trebalo da dovede do smanjenja administriranja, pre svega u postupcima po pravnim lekovima i s tim u vezi i troškova koji bi za stranke u takvim postupcima proizašli.

● Primena novih rešenja predloženih u Zakonu neće imati dodatnih troškova, već će svojim pozitivnim efektima omogućiti veću stabilnost fiskalnog sistema i samim tim veći priliv sredstava naplatom poreza i sporednih poreskih davanja.

● Pored toga, zbog potrebe usagalašavanja sa novodonetim zakonima, ovaj zakon je u postupku pripreme dostavljen i nadležnim ministarstvima i drugim nadležnim organima, tako da je zainteresovanim stranama pružena prilika da iznesu svoje stavove.

Imajući u vidu napred navedeno, procenjuje se da će rešenja koja se propisuju ovim zakonom i obezbeđuju njegovom primenom, sveukupno posmatrano imati pozitivne efekte za privredu i građane.

5. FINANSIJSKA SREDSTVA ZA SPROVOĐENjE ZAKONA

Za sprovođenje ovog zakona nije potrebno obezbediti dodatna sredstva.

6. PREGLED ODREDABA VAŽEĆEG AKTA KOJE SE

ZAKON

O PORESKOM POSTUPKU I PORESKOJ ADMINISTRACIJI

(„Službeni glasnik RS”, br. 80/02, 84/02 – ispravka, 23/03 – ispravka, 70/03, 55/04, 61/05, 85/05 – dr. zakon i 62/06 – dr. zakon)

Član 1.

Ovim zakonom uređuju se postupak utvrđivanja, naplate i kontrole javnih prihoda na koje se ovaj zakon primenjuje (u daljem tekstu: poreski postupak), prava i obaveze poreskih obveznika, registracija poreskih obveznika i poreska krivična dela i prekršaji.

Ovim zakonom obrazuje se Poreska uprava, kao organ uprave u sastavu Ministarstva finansija i ekonomije i uređuju njena nadležnost i organizacija.

ČLAN 2A

OVAJ ZAKON PRIMENJUJE SE I NA POREZ I SPOREDNA PORESKA DAVANJA KOJE NA OSNOVU ZAKONA NAPLAćUJE JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE (U DALJEM TEKSTU: JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE).

KOD UTVRđIVANJA, NAPLATE I KONTROLE POREZA I SPOREDNIH PORESKIH DAVANJA IZ STAVA 1. OVOG čLANA NADLEžNI ORGAN JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE IMA PRAVA I OBAVEZE KOJE PO OVOM ZAKONU IMA PORESKA UPRAVA, OSIM PRAVA I OBAVEZA KOJE SE ODNOSE NA:

1) IDENTIFIKACIJU I REGISTRACIJU PORESKIH OBVEZNIKA;

2) PROCENU PORESKE OSNOVICE;

3) OTKRIVANJE PORESKIH KRIVIčNIH DELA;

4) REšAVANJE U DRUGOM STEPENU U PORESKIM I PORESKOPREKRšAJNIM STVARIMA;

5) PRAVNU POMOć U PORESKIM STVARIMA;

6) OSTALA PRAVA I OBAVEZE PORESKE UPRAVE SADRžANE U ODREDBAMA čL. 160. I 161. I čL. 164 – 170. OVOG ZAKONA.

Član 7.

Službena lica i sva druga lica koja učestvuju u poreskom postupku dužna su da, kao službenu tajnu, čuvaju:

1) svaki dokument, informaciju, podatak ili drugu činjenicu o poreskom obvezniku, do koje su došla u poreskom, prekršajnom PORESKOPREKRšAJNOM ili sudskom postupku;

2) podatke o tehničkim pronalascima ili patentima, kao i sve druge podatke o tehnološkim postupcima koje primenjuje poreski obveznik, do kojih su došli u poreskom postupku.

Obaveza čuvanja službene tajne odnosi se i na lica iz stava 1. ovog člana kada im prestane radni odnos, odnosno svojstvo u kojem su došli do saznanja o dokumentima, činjenicama, odnosno podacima iz stava 1. ovog člana.

Obaveza čuvanja službene tajne je povređena ako se dokumenti, činjenice, odnosno podaci iz stava 1. ovog člana neovlašćeno koriste ili objave.

Obaveza čuvanja službene tajne nije povređena:

1) radnjom sa kojom se poreski obveznik pismeno saglasi;

2) ako se određeni dokument, činjenica, odnosno podatak ne mogu povezati sa određenim poreskim obveznikom;

3) ako se određeni dokument, činjenica, odnosno podatak iznose tokom poreskog, prekršajnog PORESKOPREKRšAJNOG ili sudskog postupka;

4) ako se radi o poreskom identifikacionom broju (u daljem tekstu: PIB) poreskog obveznika;

5) ako se određeni dokument, činjenica, odnosno podatak koriste od strane nadležnog organa u postupku otkrivanja krivičnih dela ili prekršaja;

6) ako se određeni dokument, činjenica, odnosno podatak, u skladu sa odredbama člana 157. ovog zakona, dostavljaju ovlašćenom licu poreskog organa strane države u postupku razmene informacija i pružanja pravne pomoći;

7) ako se poreskom jemcu omogući uvid u podatke o poreskom obvezniku, bitne za regulisanje obaveza koje proističu iz njegovog odnosa prema poreskom obvezniku;

8) ako su određeni dokument, činjenica, odnosno podatak u vezi sa postojanjem poreskog duga, kada je upisana zaloga kao mera obezbeđenja naplate poreza.

Član 16.

Poreska uprava po službenoj dužnosti, iz reda poreskih savetnika ili advokata postavlja zastupnika:

1) poreskom obvezniku čije se sedište ne nalazi u mestu i na adresi navedenoj u prijavi za registraciju propisanoj aktom iz člana 27. stav 3. ovog zakona ili u evidencionoj prijavi za PDV, koja je uređena propisima o porezu na dodatu vrednost;

2) nerezidentu koji nije u roku iz člana 14. stav 2. ovog zakona obavestio Poresku upravu o svom poreskom punomoćniku;

3) nepoznatom vlasniku imovine koja je predmet poreskog postupka;

4) poreskom obvezniku koji očigledno izbegava da učestvuje u poreskom postupku, ako je njegovo učešće obavezno.

Ako je poreski obveznik fizičko lice koje nije poslovno sposobno, a nema zakonskog zastupnika, Poreska uprava postavlja zastupnika po službenoj dužnosti iz reda lica iz stava 1. ovog člana i o tome odmah obaveštava organ starateljstva.

Zaključak o postavljenju zastupnika po službenoj dužnosti dostavlja se zastupniku i objavljuje na oglasnoj tabli Poreske uprave.

Protiv zaključka iz stava 3. ovog člana žalba nije dozvoljena.

Nagradu i nadoknadu troškova zastupnika po službenoj dužnosti isplaćuje Poreska uprava , prema tarifi koju propisuje ministar nadležan za poslove finansija i ekonomije (u daljem tekstu: ministar).

Poreska uprava ima pravo na povraćaj sredstava iz stava 5. ovog člana od poreskog obveznika.

Član 25.

Poreski obveznik, u skladu sa ovim zakonom, obavezan je da:

1) u propisanom roku podnese prijavu za registraciju Poreskoj upravi i prijavi sve kasnije izmene podataka u prijavi;

2) podnese poresku prijavu Poreskoj upravi na propisanom obrascu, u roku i na način uređen poreskim propisima;

3) podnese dokumentaciju i pruži informacije koje zahteva Poreska uprava, u skladu sa poreskim propisima;

4) vodi propisane poslovne knjige i evidencije radi oporezivanja;

5) u zakonskim rokovima tačno obračunava porez, kada je po zakonu dužan da to sam čini;

6) plaća porez na način, pod uslovima i u roku propisanom zakonom;

7) ne ometa i ne sprečava službena lica koja učestvuju u poreskom postupku u obavljanju zakonom utvrđene dužnosti;

8) obavesti Poresku upravu o otvaranju ili zatvaranju računa kod banke, druge finansijske organizacije, poštanske štedionice ili druge organizacije koja obavlja platni promet (u daljem tekstu: banka) u Autonomnoj pokrajini Kosovo i Metohija, Republici Crnoj Gori ili u inostranstvu – u roku od 15 dana od dana otvaranja, odnosno zatvaranja računa;

9) bude prisutan tokom poreske kontrole;

10) izvršava druge obaveze utvrđene ovim zakonom i drugim poreskim zakonima.

Član 26.

U cilju identifikacije poreskih obveznika, Poreska uprava dodeljuje fizičkim licima, preduzetnicima i pravnim licima PREDUZETNICIMA, PRAVNIM LICIMA I STALNIM POSLOVNIM JEDINICAMA NEREZIDENTNOG PRAVNOG LICA PIB.

NE MOžE SE DODELITI PIB:

1) PRAVNIM LICIMA čIJI JE OSNIVAč PRAVNO LICE KOJE IMA NEIZMIRENE OBAVEZE PO OSNOVU JAVNIH PRIHODA;

2) PREDUZETNICIMA, PRAVNIM LICIMA I STALNIM POSLOVNIM JEDINICAMA NEREZIDENTNOG PRAVNOG LICA čIJI SU OSNIVAčI ISTOVREMENO OSNIVAčI PRAVNIH LICA I STALNIH POSLOVNIH JEDINICA NEREZIDENTNOG PRAVNOG LICA KOJI IMAJU NEIZMIRENE OBAVEZE PO OSNOVU JAVNIH PRIHODA.

IZUZETNO OD STAVA 2. OVOG čLANA, PORESKA UPRAVA DODELIćE PIB AKO SU NEIZMIRENE OBAVEZE PO OSNOVU JAVNIH PRIHODA DO 100.000 DINARA I UKOLIKO OVE OBAVEZE BUDU IZMIRENE U ROKU OD OSAM DANA OD DANA PODNOšENJA ZAHTEVA ZA DODELU PIB-A, ODNOSNO U TOM ROKU BUDE PRUžENA BANKARSKA GARANCIJA.

PIB je jedinstveni i jedini broj fizičkog lica, preduzetnika i pravnog lica za sve javne prihode i zadržava se do prestanka statusa poreskog obveznika.

PIB se koristi u poreskom postupku i obavezno se unosi u:

1) akt koji poreski obveznik podnosi Poreskoj upravi, organizacijama obaveznog socijalnog osiguranja, drugim državnim organima i organizacijama i organima teritorijalne autonomije i lokalne samouprave;

2) akt koji Poreska uprava dostavlja poreskom obvezniku;

3) dokument kojim poreski obveznik plaća porez i sporedna poreska davanja;

4) nalog kojim se banci nalaže plaćanje poreza i sporednih poreskih davanja;

5) akt koji poreski obveznik podnosi organima i organizacijama nadležnim za vođenje registra i računa, u smislu čl. 29. i 30. ovog zakona.

Ako poreski obveznik ne prijavi sve kasnije izmene podataka u prijavi za registraciju, odnosno ne podnese dokumentaciju i pruži informacije koje zahteva Poreska uprava u roku od pet dana od dana nastanka izmene podataka, odnosno od dana prijema zahteva za dostavljanje dokumentacije i informacija, Poreska uprava rešenjem oduzima poreskom obvezniku dodeljeni PIB do ispunjenja obaveze iz člana 25. tač. 1) i 3) ovog zakona, a primerak rešenja dostavlja banci i organizaciji nadležnoj za prinudnu naplatu iz novčanih sredstava na računu obveznika.

U slučaju iz stava 4. ovog člana, banka je dužna da obustavi izvršenje naloga poreskog obveznika za prenos sredstava sa računa obveznika od momenta prijema rešenja, osim u svrhu izmirivanja obaveza po osnovu poreza I SPOREDNIH PORESKIH DAVANJA.

PIB su dužni da koriste i organi i organizacije koji, u skladu sa propisom, vode evidenciju o pravnim i fizičkim licima i na osnovu te evidencije izdaju javne isprave.

Ministar je ovlašćen da propiše i druge akte od značaja za poreski postupak u koje se unosi PIB.

Član 27.

Registracija poreskih obveznika vrši se kod Poreske uprave.

PIB su dužni da imaju:

1) rezidentno pravno lice;

2) državni organ i organizacija, organ i organizacija

teritorijalne autonomije ili lokalne samouprave, bez svojstva pravnog lica;

3) rezidentni preduzetnik;

4) rezidentno fizičko lice (osim rezidentnog preduzetnika) koje

ostvaruje prihode ili poseduje imovinu koji podležu oporezivanju;

5) stalna poslovna jedinica nerezidentnog pravnog lica;

6) nerezidentno pravno lice koje određuje punomoćnika u skladu

sa odredbom člana 14. stav 2. ovog zakona;

7) nerezidentno fizičko lice koje određuje punomoćnika u

skladu sa odredbom člana 14. stav 2. ovog zakona.

POD STALNOM POSLOVNOM JEDINICOM NEREZIDENTNOG PRAVNOG LICA IZ STAVA 2. TAčKA 5) OVOG čLANA, SMATRA SE STALNA POSLOVNA JEDINICA NEREZIDENTNOG PRAVNOG LICA DEFINISANA ODREDBAMA ZAKONA KOJI UREđUJE POREZ NA DOBIT PREDUZEćA.

NA STALNU POSLOVNU JEDINICU IZ STAVA 3. OVOG čLANA PRIMENJUJU SE ODREDBE OVOG ZAKONA KOJE SE ODNOSE NA PRAVNA LICA, AKO OVIM ZAKONOM NIJE DRUKčIJE UREđENO

Postupak, način i rokovi određivanja PIB-a, sadržaj i način vođenja jedinstvenog registra poreskih obveznika, kao i sadržaj i oblik prijave za registraciju i dokaza o izvršenoj registraciji uređuju se aktom ministra.

Član 28.

Rezidentno pravno lice i organ ili organizacija iz člana 27. stav 2. tačka 2) ovog zakona podnose prijavu za registraciju Poreskoj upravi prema mestu sedišta.

Stalna poslovna jedinica nerezidentnog pravnog lica podnosi prijavu za registraciju Poreskoj upravi prema mestu sedišta te stalne poslovne jedinice.

Rezidentno fizičko lice i rezidentni preduzetnik podnose prijavu za registraciju Poreskoj upravi prema mestu prebivališta, odnosno sedišta radnje.

Nerezidentno pravno lice i nerezidentno fizičko lice iz člana 27. stav 2. tač. 6) i 7) ovog zakona podnose prijavu za registraciju sedištu Poreske uprave.

Pravna lica koja su, prema obimu svojih poreskih obaveza, svrstana u velike poreske obveznike (u daljem tekstu: veliki poreski obveznici), podnose prijavu za registraciju organizacionoj jedinici Poreske uprave koju odredi direktor Poreske uprave NADLEŽNOJ ZA VELIKE PORESKE OBVEZNIKE.

Kriterijume za određivanje velikih poreskih obveznika, na osnovu kojih Poreska uprava vrši identifikaciju i određuje status velikih poreskih obveznika, kao i vrste poreza za koje organizaciona jedinica iz stava 5. ovog člana izvršava poslove iz nadležnosti Poreske uprave, na predlog direktora Poreske uprave, propisuje ministar.

Pravno lice, stalna poslovna jedinica nerezidentnog pravnog lica i preduzetnik, podnose prijavu za registraciju u roku od pet dana od dana upisa u sudski ili drugi registar.

Fizičko lice podnosi prijavu za registraciju u roku od pet dana od dana početka ostvarivanja prihoda, odnosno sticanja imovine, koji podležu oporezivanju.

Po izvršenoj registraciji, Poreska uprava izdaje poreskom obvezniku dokaz o izvršenoj registraciji.

Ako poreski obveznik ne podnese prijavu za registraciju, Poreska uprava će po službenoj dužnosti dodeliti PIB, na osnovu raspoloživih podataka, odnosno faktičkih okolnosti.

Član 37.

Poreski obveznici – pravna lica, stalne poslovne jedinice nerezidentnih pravnih lica i preduzetnici, dužni su da vode poslovne knjige i evidencije radi oporezivanja, u skladu sa poreskim zakonom.

Obaveza iz stava 1. ovog člana obuhvata i stalne poslovne jedinice rezidentnog poreskog obveznika u Republici Crnoj Gori i u inostranstvu.

Poreski obveznik – pravno lice dužan je da, na zahtev Poreske uprave i u roku koji ona odredi, dostavi poslovne knjige i evidencije koje u inostranstvu, u INOSTRANSTVU ILI Autonomnoj pokrajini Kosovo i Metohija ili u Republici Crnoj Gori vode lica nad kojima poreski obveznik ima kontrolu ili uticaj, koji mu omogućuju da obezbedi dostavu tih poslovnih knjiga i evidencija.

Ako inostrani propisi INOSTRANI PROPISI ILI propisi Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija ili Republike Crne Gore ne dozvoljavaju dostavljanje poslovnih knjiga i evidencija iz stava 3. ovog člana, poreski obveznik iz stava 3. ovog člana dužan je da dostavi overene prepise.

Ako poslovne knjige i evidencije iz stava 3. ovog člana nisu vođene na srpskom jeziku, na zahtev Poreske uprave prilaže se i overeni prevod, čiji trošak snosi poreski obveznik.

Poreski obveznik koji podatke obrađuje sredstvima za automatsku obradu podataka, dužan je da, na zahtev Poreske uprave obezbedi izvod podataka na mediju koji Poreska uprava naznači, kao i da omogući Poreskoj upravi potpuni uvid u računovodstveni sistem kroz dokumentaciju, a kada je neophodno i kroz pristup hardveru i softveru.

ČLAN 37A

VELIKI PORESKI OBVEZNICI KOJI VRšE OBRADU I UNOS PODATAKA U POSLOVNE KNJIGE NA RAčUNARU DUžNI SU DA NA ZAHTEV PORESKOG ORGANA OBEZBEDE:

1) IZVOD PODATAKA IZ SVOJIH ELEKTRONSKI VOđENIH POSLOVNIH KNJIGA I EVIDENCIJA, U UREđENIM STRUKTURIRANIM KOMPJUTERSKIM DATOTEKAMA, U STANDARDNOM OBLIKU KOJI OMOGUćAVA JEDNOSTAVNU DALJU ELEKTRONSKU OBRADU PODATAKA;

2) PRISTUP I UVID U PODATKE U SVOJIM ELEKTRONSKO VOđENIM POSLOVNIM KNJIGAMA I EVIDENCIJAMA;

3) PRISTUP I UVID U SOFTVERSKU I HARDVERSKU OPREMU, KAO I BAZU PODATAKA KOJI SE KORISTE U OKVIRU SISTEMA ZA ELEKTRONSKO VOđENJE POSLOVNIH KNJIGA I EVIDENCIJA I OMOGUćE TEST PRAVILNOSTI ELEKTRONSKIH PROGRAMA I ELEKTRONSKE OBRADE PODATAKA.

PODACI I NAčIN UVIDA U PODATKE IZ STAVA 1. OVOG čLANA MORAJU BITI OBEZBEđENI NA JEDAN OD SLEDEćIH NAčINA:

1) NA ELEKTRONSKIM MEDIJIMA;

2) UPOTREBOM SAVREMENIH TELEKOMUNIKACIJSKIH USLUGA;

3) NEPOSREDNIM UKLJUčENJEM PORESKOG ORGANA U SISTEM PORESKOG OBVEZNIKA (LOKALNI PRIKLJUčAK);

4) POSREDNIM UKLJUčENJEM PORESKOG ORGANA U SISTEM PORESKOG OBVEZNIKA PREKO TELEKOMUNIKACIJSKIH VEZA (DALJINSKO PRIKLJUčENJE).

U SLUčAJEVIMA IZ STAVA 2. OVOG čLANA, POTREBNO JE OBEZBEDITI ODGOVARAJUćI STEPEN ZAšTITE, čUVANJA TAJNOSTI I CELOVITOSTI PODATAKA.

OBVEZNICI IZ STAVA 1. OVOG čLANA KOJI ELEKTRONSKI OBRAđUJU PODATKE DUžNI SU DA:

1) PODATKE KOJI SU IZRAđENI ILI PRIMLJENI U ELEKTRONSKOJ FORMI čUVAJU U ELEKTRONSKOJ FORMI I OMOGUćE DOSTUPNOST DO NJIH U ELEKTRONSKOJ FORMI;

2) OMOGUćE čITLJIVOST ORIGINALNIH PODATAKA;

3) OMOGUćE UREDNO čUVANJE PODATAKA U ZAKONOM PROPISANOM PERIODU;

4) OMOGUćE PRISTUP DO ELEKTRONSKO VOđENIH POSLOVNIH KNJIGA I EVIDENCIJA čAK I KADA SU čUVANE U ELEKTRONSKOM OBLIKU KOD DRUGIH LICA ILI U DRUGOJ DRžAVI;

5) čUVAJU PODATKE U ODGOVARAJUćEM OBLIKU KOJI OMOGUćAVA INSPEKCIJSKI PREGLED U RAZUMNOM VREMENU;

6) OBEZBEDE AUTENTIčNOST IZDATIH DOKUMENATA I ONOGA KOJI IH JE IZDAO, KAO I INTEGRITET SADRžAJA IZDATIH DOKUMENATA.

VELIKI PORESKI OBVEZNIK MORA PORESKOM ORGANU, NA NJEGOV ZAHTEV, DATI NA RASPOLAGANJE DOKUMENTACIJU IZ KOJE SE VIDI PUN OPIS ELEKTRONSKOG SISTEMA ZA VOđENJE POSLOVNIH KNJIGA I EVIDENCIJA. DOKUMENTACIJA MORA POSEDOVATI SLEDEćE OPISE:

1) ELEKTRONSKA REšENJA (OSNOVA, GRAđENJE I DELOVANJE);

2) PODSISTEM I DATOTEKU (SADRžAJ, STRUKTURA, ODNOSI);

3) FUNKCIONALNE POSTUPKE U OKVIRU ELEKTRONSKIH REšENJA;

4) KONTROLE KOJA OBEZBEđUJE PRAVILNO I SIGURNO DELOVANJE ELEKTRONSKIH REšENJA;

5) KONTROLU KOJA SPREčAVA NEOVLAšćENO DODAVANJE, PROMENU ILI BRISANJE UNETIH ELEKTRONSKIH ZAPISA.

SVAKA PROMENA ELEKTRONSKIH REšENJA (ELEKTRONSKIH PROGRAMA POSTUPAKA I DATOTEKA) MORA BITI DOKUMENTOVANA PO VREMENSKOM NASTANKU PROMENE, ZAJEDNO SA UZROKOM, VRSTOM, POSLEDICOM I DATUMOM PROMENE.

AKT ZA IZVRšAVANJE OVOG čLANA DONEćE MINISTAR.

Član 38.

Poreska prijava predstavlja izveštaj poreskog obveznika Poreskoj upravi o ostvarenim prihodima, izvršenim rashodima, dobiti, imovini, prometu dobara i usluga i drugim transakcijama od značaja za utvrđivanje poreza.

Poreska prijava podnosi se na obrascu, koji propisuje ministar, uz koji se prilažu odgovarajući dokazi.

Poreski obveznik je dužan da lično potpiše poresku prijavu, osim ako je drukčije uređeno poreskim propisom.

Kada je poreski obveznik dužan da lično potpiše poresku prijavu, potpis od strane poreskog punomoćnika, zakonskog zastupnika ili zastupnika po službenoj dužnosti, prihvata se samo ako je poreski obveznik sprečen da lično potpiše poresku prijavu iz razloga telesne ili duševne bolesti ili dužeg odsustva.

Ako razlozi iz stava 4. ovog člana prestanu, Poreska uprava može zahtevati da poreski obveznik lično potpiše poresku prijavu.

Ako je poresku prijavu, odnosno neki njen deo pripremio poreski savetnik, i on je obavezan da potpiše poresku prijavu, uz unošenje svog PIB-a.

Poreska prijava se podnosi u roku propisanom poreskim zakonom Poreskoj upravi u mestu u kojem je podneta prijava za registraciju, osim ako je poreskim zakonom drukčije uređeno.

Izuzetno od stava 7. ovog člana, veliki poreski obveznici podnose poresku prijavu organizacionoj jedinici Poreske uprave koju odredi direktor Poreske uprave IZ čLANA 28. STAV 5. OVOG ZAKONA, za sve vrste poreza za koje ta organizaciona jedinica izvršava poslove iz nadležnosti Poreske uprave.

Poreska prijava podnosi se neposredno ili putem pošte, a može se poslati i elektronskim putem, na način koji propiše ministar.

IZUZETNO OD STAVA 9. OVOG čLANA, OD 1. JULA 2007. GODINE VELIKI PORESKI OBVEZNICI SU DUžNI DA PORESKU PRIJAVU PODNOSE ISKLJUčIVO ELEKTRONSKIM PUTEM.

Član 40. [pic]

Ako poreski obveznik u roku iz člana 114. stav 1. ovog zakona ustanovi da poreska prijava, koju je podneo Poreskoj upravi, sadrži grešku ili propust, dužan je da odmah, a najkasnije do isteka roka zastarelosti, podnese izmenjenu poresku prijavu, u kojoj su greška ili propust otklonjeni.

Prvobitno podneta poreska prijava ne vraća se poreskom obvezniku.

Ako poreski obveznik u roku od 30 dana od dana isteka roka za podnošenje poreske prijave podnese izmenjenu poresku prijavu, izmenjena poreska prijava smatraće se prvobitnom.

PORESKI OBVEZNIK IZ STAVA 1. OVOG čLANA IZMENJENU PORESKU PRIJAVU ZA ISTI PORESKI PERIOD MOžE PODNETI NAJKASNIJE U ROKU OD 12 MESECI OD DANA PODNOšENJA PRVOBITNE PORESKE PRIJAVE.

IZMENJENU PORESKU PRIJAVU PORESKI OBVEZNIK MOžE PODNETI SAMO JEDNOM ZA ISTI PORESKI PERIOD.

Pod uslovom iz stava 3. ST. 1, 3. I 4. ovog člana, smatraće se da greškom ili propustom u prvobitnoj poreskoj prijavi iz stava 2. ovog člana nije učinjeno krivično delo ili prekršaj iz ovog zakona.

Izuzetno od st. 1. i 3. ST. 1, 3. I 4. ovog člana, poreski obveznik ne može podneti izmenjenu poresku prijavu od početka do pravosnažnog okončanja postupka poreske kontrole za kontrolisani poreski period.

IZUZETNO OD čLANA 38. ST. 8. I 9. OVOG ZAKONA, IZMENJENA PORESKA PRIJAVA SE NE MOžE POSLATI ELEKTRONSKIM PUTEM.

Član 45.

Poreski obveznik i druga lica dužni su da, na zahtev Poreske uprave i u roku koji ona odredi, pruže sve raspoložive informacije, neophodne za utvrđivanje činjeničnog stanja od značaja za oporezivanje.

U zahtevu za davanje informacija navodi se na koga se i na šta se one odnose, KAO I UPOZORENJE NA POSLEDICE USKRAćIVANJA DAVANJA INFORMACIJA, ODNOSNO DAVANJA NEISTINITIH INFORMACIJA.

Zahtev za davanje informacija Poreska uprava je, na traženje poreskog obveznika, odnosno drugog lica iz stava 1. ovog člana, dužna da dostavi u pismenom obliku.

Poreski obveznik i drugo lice iz stava 1. ovog člana dužni su da daju informacije u pismenom obliku.

Izuzetno, Poreska uprava će narediti licu dužnom da ispuni obavezu iz stava 1. ovog člana da to učini usmeno, na službenom mestu, ako informacija nije data kada je zahtevana ili je data u pismenom obliku, a nije razjasnila činjenično stanje.

O usmenoj informaciji, datoj na službenom mestu, sastavlja se zapisnik.

Zapisnik iz stava 6. ovog člana sadrži imena prisutnih lica, mesto, datum i sadržinu informacije, a potpisuju ga službeno lice Poreske uprave i lice koje je dalo informaciju.

Licu koje je dalo usmenu informaciju izdaje se, na lični zahtev, kopija zapisnika.

Član 46.

Informacije o činjenicama od značaja za oporezivanje mogu uskratiti:

1) članovi porodice poreskog obveznika, u smislu zakona kojim se uređuje porez na dohodak građana;

2) sveštenik, advokat, poreski savetnik, revizor i lekar, o onome što im je poreski obveznik poverio ili su u tom svojstvu saznali, a odnosi se na poresku obavezu poreskog obveznika.

Informacije o činjenicama od značaja za oporezivanje mogu uskratiti i pomoćnici lica iz stava 1. tačka 2) ovog člana, kao i lica koja učestvuju u profesionalnoj delatnosti radi pripreme za zvanje.

O pravu na uskraćivanje informacija odlučuju lica iz stava 1. tačka 2) ovog člana.

Član 54.

Utvrđivanje poreza je delatnost Poreske uprave, odnosno poreskog obveznika, koja se sastoji u izdavanju upravnih akata, odnosno u preduzimanju zakonom propisanih radnji, kojima se ustanovljava postojanje pojedinačne poreske obaveze i određuju poreski obveznik, poreska osnovica i iznos poreske obaveze.

Utvrđivanje poreza obavlja:

1) sam poreski obveznik (samooporezivanje);

2) Poreska uprava, donošenjem poreskog rešenja, i to:

u postupku poreske kontrole – ako poreski obveznik, suprotno

zakonu, ne obavi utvrđivanje poreske obaveze ili ga izvrši netačno ili nepotpuno;

(2) u slučajevima kada je zakonom propisano da se ne sprovodi

samooporezivanje ili kada je zakonom propisano da se, uprkos samooporezivanju, poresko rešenje mora doneti.

Poresko rešenje o utvrđivanju poreza iz stava 2. tačka 2) ovog člana,

pored elemenata uređenih zakonom, sadrži nalog poreskom obvezniku da porez plati u propisanom roku NA PROPISANE RAčUNE JAVNIH PRIHODA.

Odredbe o utvrđivanju poreza primenjuju se i na utvrđivanje sporedni

poreskih davanja, osim ako je ovim zakonom drukčije propisano.

Član 55.

Poresko rešenje o utvrđivanju poreza iz člana 54. stav 2. tačka 2) podtačka (1) ovog zakona Poreska uprava donosi na osnovu podataka iz poslovnih knjiga i evidencija poreskog obveznika, i činjeničnog stanja utvrđenog u postupku kontrole, u skladu sa odredbom člana 122. stav 4. i člana 129. ovog zakona.

Poresko rešenje o utvrđivanju poreza iz člana 54. stav 2. tačka 2) podtačka (2) ovog zakona Poreska uprava donosi na osnovu podataka iz evidencija nadležnih organa, podataka iz poreske prijave, odnosno izmenjene poreske prijave a, po potrebi, i na osnovu podataka iz poslovnih knjiga i evidencija poreskog obveznika.

Ako Poreska uprava rešenje iz st. 1. i 2. ovog člana ne može da donese na osnovu podataka iz poslovnih knjiga i evidencija, odnosno iz poreske prijave, odnosno ako poreski obveznik ne podnese poresku prijavu, doneće ga na osnovu procene poreske osnovice, na način uređen u čl. 58-60. ovog zakona.

AKO PORESKI OBVEZNIK NE PODNESE PORESKU PRIJAVU, PORESKO REšENJE O UTVRđIVANJU POREZA ćE SE DONETI NA OSNOVU PODATAKA IZ POSLOVNIH KNJIGA I EVIDENCIJA PORESKOG OBVEZNIKA I čINJENIčNOG STANJA UTVRđENOG U POSTUPKU KONTROLE.

AKO SE U POSTUPKU DONOšENJA REšENJA IZ ST. 1-3. OVOG čLANA UTVRDI DA PODACI IZ PORESKE PRIJAVE, POSLOVNIH KNJIGA I EVIDENCIJA NE ODGOVARAJU STVARNOM STANJU, PORESKO REšENJE O UTVRđIVANJU POREZA DONEćE SE NA OSNOVU PROCENE PORESKE OSNOVICE, NA NAčIN UREđEN U ODREDBAMA ČL. 58-60. OVOG ZAKONA.

Procena poreske osnovice u kontroli poreskog obveznika i metodom parifikacije

Član 58.

Ako se poreska osnovica utvrđuje procenom, Poreska uprava polazi od:

1) raspoložive uredne poslovne dokumentacije, ako ona postoji, a nije proknjižena;

2) raspoložive uredne poslovne dokumentacije o poslovanju u određenom periodu kraćem od perioda oporezivanja (dnevnom, nedeljnom ili mesečnom) tako što se na osnovu podataka o tom delu poslovanja procenjuje poreska osnovica za period za koji se utvrđuje porez;

3) podataka i činjenica o ostvarenom prometu (dnevnom, nedeljnom ili mesečnom) utvrđenom uviđajem ili kontrolom, tako što se na osnovu tih podataka i činjenica procenjuje poreska osnovica za period za koji se utvrđuje porez;

4) upoređivanja sa podacima drugih poreskih obveznika koji obavljaju istu ili sličnu delatnost na istoj ili sličnoj lokaciji, pod približno jednakim uslovima (parifikacija);

5) ostalih relevantnih podataka i činjenica.

PROCENA PORESKE OSNOVICE MOžE SE UTVRDITI PRIMENOM JEDNOG OD SLEDEćIH METODA:

METODOM PARIFIKACIJE;

METODOM UNAKRSNE PROCENE.

PROCENA PORESKE OSNOVICE METODOM PARIFIKACIJE

58A

PROCENA PORESKE OSNOVICE METODOM PARIFIKACIJE VRšI SE NA JEDAN OD SLEDEćIH NAčINA:

1) PROCENOM NA BAZI RASPOLOžIVE UREDNE POSLOVNE DOKUMENTACIJE O POSLOVANJU U ODREđENOM PERIODU KRAćEM OD PERIODA OPOREZIVANJA (DNEVNOM, NEDELJNOM ILI MESEčNOM) TAKO šTO SE NA OSNOVU PODATAKA O TOM DELU POSLOVANJA PROCENJUJE PORESKA OSNOVICA ZA PERIOD ZA KOJI SE UTVRđUJE POREZ;

2) PROCENOM NA BAZI PODATAKA I čINJENICA O OSTVARENOM PROMETU (DNEVNOM, NEDELJNOM ILI MESEčNOM), UTVRđENIM UVIđAJEM ILI KONTROLOM, TAKO šTO SE NA OSNOVU TIH PODATAKA I čINJENICA PROCENJUJE PORESKA OSNOVICA ZA PERIOD ZA KOJI SE UTVRđUJE POREZ;

3) UPOREđIVANJEM SA PODACIMA DRUGIH PORESKIH OBVEZNIKA KOJI OBAVLJAJU ISTU ILI SLIčNU DELATNOST NA ISTOJ ILI SLIčNOJ LOKACIJI, POD PRIBLIžNO JEDNAKIM USLOVIMA.

Član 59.

Osnovica poreza na dohodak građana može se procenom utvrditi i kao razlika između vrednosti neto imovine na kraju i na početku kalendarske godine, uvećane za procenjene izdatke za privatne potrebe, s jedne i prijavljenog dohotka, s druge strane (u daljem tekstu: unakrsna procena).

Ukoliko poreski obveznik, odnosno drugo lice ističe da su određena imovina, odnosno sredstva stečena nasleđem, poklonom ili na drugi zakonit besteretan način, dužni su da o tome pruže odgovarajuće materijalne dokaze.

Poreska osnovica utvrđena na način iz stava 1. ovog člana (neprijavljeni prihod) oporezuje se kao drugi prihod, u smislu zakona kojim se uređuje porez na dohodak građana, bez priznavanja normiranih troškova.

METODA UNAKRSNE PROCENE PORESKE OSNOVICE KORISTI SE ZA UTVRđIVANJE OSNOVICE POREZA NA DOHODAK GRAđANA.

OSNOVICA POREZA IZ STAVA 1. OVOG čLANA UTVRđUJE SE KAO RAZLIKA IZMEđU VREDNOSTI IMOVINE NA KRAJU I NA POčETKU KALENDARSKE GODINE UMANJENA ZA IZNOS PRIJAVLJENOG DOHOTKA I ZA VREDNOST IMOVINE PRIBAVLJENE SREDSTVIMA STEčENIM NASLEđEM, POKLONOM ILI NA DRUGI ZAKONIT BESTERETAN NAčIN, ZA KOJU TO PORESKI OBVEZNIK, ODNOSNO DRUGO LICE ISTIčE I O TOME PRUžI ODGOVARAJUćE MATERIJALNE DOKAZE.

IMOVINU, U SMISLU STAVA 2. OVOG čLANA, čINE:

1) NEPOKRETNOSTI (STAN, KUćA, POSLOVNA ZGRADA I PROSTORIJE, GARAžA, ZEMLJIšTE I DR.);

2) AKCIJE I UDELI U PRAVNOM LICU;

3) OPREMA ZA OBAVLJANJE SAMOSTALNE DELATNOSTI;

4) MOTORNA VOZILA, PLOVNI OBJEKTI I VAZDUHOPLOVI;

5) šTEDNI ULOZI I GOTOV NOVAC;

6) DRUGA IMOVINSKA PRAVA.

VREDNOST IMOVINE NA POčETKU KALENDARSKE GODINE čINI ZBIR UKUPNE VREDNOSTI IMOVINE IZ STAVA 3. OVOG čLANA SA STANJEM NA DAN 1. JANUARA KALENDARSKE GODINE.

VREDNOST IMOVINE NA KRAJU KALENDARSKE GODINE čINI ZBIR UKUPNE VREDNOSTI IMOVINE IZ STAVA 3. OVOG čLANA SA STANJEM NA DAN 31. DECEMBRA KALENDARSKE GODINE, UVEćANA ZA VREDNOST IMOVINE KOJA JE U KALENDARSKOJ GODINI STEčENA TERETNO I OTUđENA TERETNO ILI BESTERETNO.

UKOLIKO PORESKI OBVEZNIK, ODNOSNO DRUGO LICE ISTIčE DA SU ODREđENA IMOVINA, ODNOSNO SREDSTVA STEčENA NASLEđEM, POKLONOM ILI NA DRUGI ZAKONIT BESTERETAN NAčIN, DUžNI SU DA O TOME PRUžE ODGOVARAJUćE MATERIJALNE DOKAZE.

PORESKA OSNOVICA UTVRđENA NA NAčIN IZ ST. 2-6. OVOG čLANA JESTE NEPRIJAVLJENI PRIHOD.

NEPRIJAVLJENI PRIHOD IZ STAVA 7. OVOG čLANA OPOREZUJE SE KAO DRUGI PRIHOD, U SMISLU ZAKONA KOJIM SE UREđUJE POREZ NA DOHODAK GRAđANA, BEZ PRIZNAVANJA NORMIRANIH TROšKOVA.

Član 60.

Poreska uprava odlučuje koja će merila iz čl. 58. i 59. KOJE ĆE METODE I NAČINE IZ ČL. 58. I 59. ovog zakona koristiti za procenu poreske osnovice.

Ministar bliže uređuje način i postupak procene poreske osnovice.

Član 65.

Porez utvrđen na način iz člana 54. stav 2. ovog zakona dospeva za plaćanje u roku propisanom zakonom.

Obaveza plaćanja novčane kazne dospeva u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti rešenja o izricanju novčane kazne.

Pravo poreskog obveznika ili drugog lica na povraćaj više ili pogrešno naplaćenog poreza I SPOREDNIH PORESKIH DAVANJA i na poresku refakciju dospeva istekom roka iz člana 75. st. 4. i 5. ovog zakona.

Član 67.

Naplata poreza vrši se, po pravilu, plaćanjem novčanog iznosa o dospelosti poreza na propisane uplatne račune javnih prihoda, u rokovima propisanim zakonom.

Ministar može propisati plaćanje pojedinih poreza preko poreske blagajne.

Porez se može platiti i kupovinom vrednosnog papira (taksene marke, doplatne poštanske marke, fiskalne akcizne markice i sl.) u slučajevima propisanim zakonom.

Izuzetno od odredbi st. 1-3. ovog člana, poreska obaveza se može namiriti:

1) putem kompenzacije, na način i pod uslovima koje, u skladu sa poreskim zakonom, bliže uređuje ministar;

2) brisana („Sl. glasnik RS“, br. 70/03)

3) konverzijom potraživanja po osnovu poreza u trajni ulog Republike u kapitalu poreskog obveznika u postupku privatizacije, na način i pod uslovima koje propiše Vlada.

Član 68.

Dan plaćanja poreza je dan kada je:

1) poreski obveznik izdao banci nalog za plaćanje (u daljem tekstu: poreski nalog) da sa njegovog računa prenese na propisani uplatni račun javnih prihoda određeni iznos sredstava, pod uslovom da na računu poreskog obveznika postoji dovoljno sredstava;

1) DUGOVANI IZNOS POREZA I SPOREDNIH PORESKIH DAVANJA PORESKOG DUžNIKA PRENET NA PROPISANI UPLATNI RAčUN JAVNIH PRIHODA;

2) dugovani iznos uplaćen banci, sa nalogom da izvrši uplatu na propisani uplatni račun javnih prihoda;

3) dugovani iznos uplaćen na poreskoj blagajni;

4) na propisani način poništen, odnosno kupljen vrednosni papir iz člana 67. stav 3. ovog zakona;

5) zaplenjeni novac i prihod od prodaje pokretnih stvari i nepokretnosti uplaćen PRENET na odgovarajući račun javnih prihoda;

6) doneto rešenje Poreske uprave o prenosu stvari u svojinu Republike u skladu sa članom 104. stav 17. ovog zakona;

7) doneto rešenje Poreske uprave o prenosu nepokretnosti u svojinu Republike u skladu sa članom 110. stav 5. ovog zakona;

8) iznos ostvaren prodajom pokretnih stvari i nepokretnosti u postupku prinudne naplate poreza i sporednih poreskih davanja uplaćen na propisani uplatni račun javnih prihoda.

Ako je porez plaćen gotovinski na neki drugi način (čekom, kreditnom karticom i sl.), dan plaćanja je dan kada je novac uplaćen prenet na propisani uplatni račun javnih prihoda, osim ukoliko ministar drukčije propiše.

Danom namirenja poreske obaveze putem kompenzacije smatra se dan kada je dokument o kompenzaciji realizovan kod banke NA NAčIN I POD USLOVIMA IZ čLANA 67. STAV 4. TAčKA 1) OVOG ZAKONA.

Danom namirenja poreske obaveze putem konverzije poreskog potraživanja u trajni ulog Republike u kapitalu poreskog obveznika smatra se dan kada je Vlada donela akt o konverziji.

Izvršenje poreskog naloga

Član 69.

Poreski obveznik koji plaćanje vrši poreskim nalogom dužan je da obezbedi na svom računu sredstva za plaćanje dospelih poreza i sporednih poreskih davanja.

Za izvršenje poreskog naloga koriste se sredstva poreskog obveznika sa svih njegovih računa otvorenih kodbanaka, ako sredstva nisu izuzeta zbog posebnog režima zaloge, u skladu sa ovim zakonom, odnosno iz razloga propisanih zakonom kojim se uređuje platni promet.

Kada su na računu poreskog obveznika obezbeđena sredstva, banka izvršava poreski nalog do kraja radnog dana, a najkasnije u roku od 24 časa od prijema naloga.

Ako banka ne izvrši uplatu na propisani uplatni račun javnih prihoda u roku iz stava 3. ovog člana, a na računu poreskog obveznika je bilo raspoloživih sredstava, posledice neplaćanja poreza o dospelosti padaju na teret banke.

Član 71.

Poreska uprava će poreskom obvezniku koji, u celosti ili delimično, nije o dospelosti platio porez, odnosno sporedno poresko davanje osim u slučaju iz člana 74. stav 5. STAV 6. tačka 1) ovog zakona, poslati opomenu o vrsti i iznosu poreza, odnosno sporednih poreskih davanja dospelih za naplatu, kojom mu nalaže da dospeli iznos plati odmah, a najkasnije u roku od pet dana od dana prijema opomene, sa obračunatom kamatom od dana izdavanja opomene do dana uplate dospelog poreza, odnosno sporednih poreskih davanja.

Opomena iz stava 1. ovog člana sadrži i pouku poreskom obvezniku da u roku od pet dana može sa Poreskom upravom da raspravi sporna pitanja u vezi vrste i iznosa poreza, odnosno sporednih poreskih davanja dospelih za naplatu.

Opomena iz stava 1. ovog člana dostavlja se na način iz člana 36. ovog zakona, a u cilju efikasnosti šalje se, kada je moguće, i e-mailom, telefaksom, telefonom ili po kuriru.

Ako se opomena za plaćanje poreza šalje telefonom, službeno lice Poreske uprave o tome sastavlja službenu belešku i ulaže je u spise predmeta.

Član 72.

Poreska uprava može, odmah po dospelosti poreza I SPOREDNIH PORESKIH DAVANJA, upisati založno pravo u registre založnih prava iz člana 87. stav 5. ovog zakona.

Član 74.

U postupku odlučivanja o odlaganju plaćanja poreskog duga iz člana 73. stav 3. ovog zakona, od poreskog obveznika se zahteva davanje sredstava obezbeđenja naplate, koja ne mogu biti manja od visine poreskog duga čije se plaćanje odlaže.

Sredstva obezbeđenja naplate iz stava 1. ovog člana su:

1) hipoteka na nepokretnosti poreskog obveznika;

2) zaloga na pokretnim stvarima poreskog obveznika;

3) neopoziva bankarska garancija;

4) jemstvo drugog lica koje je vlasnik imovine čija vrednost ne može biti manja od 150% visine poreskog duga čija se naplata obezbeđuje;

5) trasirana menica, akceptirana od strane dva žiranta, iz čijih se zarada, na kojima se ustanovljava administrativna zabrana, poreski dug može naplatiti;

6) menica avalirana od strane poslovne banke.

U POSTUPKU ODLUčIVANJA O ODLAGANJU PLAćANJA PORESKOG DUGA IZ čLANA 73. STAV 3. OVOG ZAKONA, PORESKA UPRAVA ODLUčUJE IZ KOJIH OD PREDLOžENIH SREDSTAVA OBEZBEđENJA ćE SE NAJEFIKASNIJE NAPLATITI PORESKI DUG.

Ako poreski obveznik ne može da pruži obezbeđenje za celokupan iznos poreskog duga, dužan je da, u postupku iz člana 73. stav 3. ovog zakona, pruži obezbeđenje do iznosa koji njegova finansijska situacija dopušta.

U slučaju iz stava 3. STAVA 4. ovog člana, poreski obveznik će pružiti raspoloživa sredstva obezbeđenja i dokaze o budućim prihodima dovoljnim da pokriju naplatu poreskog duga.

Ako se poreski obveznik ne pridržava rokova iz sporazuma, odnosno rešenja o odlaganju plaćanja poreskog duga, Poreska uprava će po službenoj dužnosti poništiti sporazum, odnosno ukinuti rešenje i dospeli, a neplaćeni poreski dug, vodeći računa o efikasnosti naplate, naplatiti:

1) iz sredstava obezbeđenja;

2) u postupku prinudne naplate nad poreskim obveznikom.

Ako se dospeli, a neplaćeni poreski dug u slučaju iz stava 5. STAVA 6. ovog člana, naplaćuje iz sredstava obezbeđenja, Poreska uprava ne donosi rešenje o prinudnoj naplati, već samo obaveštava poreskog obveznika da će pristupiti prinudnoj naplati dospelog, a neplaćenog duga iz datih sredstava obezbeđenja naplate u skladu sa zakonom.

Poreski obveznik za koga je Poreska uprava po službenoj dužnosti poništila sporazum, odnosno ukinula rešenje iz stava 5. STAVA 6. ovog člana, nema pravo da ponovo podnese zahtev za odlaganje plaćanja tog poreskog duga.

Izuzimanje od prinudne naplate poreza

Član 82.

Predmet prinudne naplate ne mogu biti stvari i primanja fizičkih lica, izuzeti od prinudne naplate OD IZVRšENJA po zakonu kojim se uređuje izvršni postupak.

Član 84.

Naplata poreza I SPOREDNIH PORESKIH DAVANJA u postupku prinudne naplate, sprovodi se na:

1) novčanim sredstvima poreskog obveznika;

2) novčanim potraživanjima poreskog obveznika;

3) nenovčanim potraživanjima i drugim pravima poreskog obveznika;

4) gotovom novcu i hartijama od vrednosti;

5) pokretnim stvarima;

6) nepokretnostima.

Prinudna naplata se može sprovesti na jednom ili više predmeta u isto vreme.

Predmeti prinudne naplate određuju se rešenjem.

Član 85.

Treće lice, osim člana domaćinstva poreskog obveznika, koje tvrdi da ima pravo na stvari koja je predmet postupka prinudne naplate poreza a koje bi sprečilo prodaju imovine, može podneti nadležnom sudu izlučnu tužbu.

Sud može da naloži prekid ili obustavljanje sprovođenja određene mere u toku postupka prinudne naplate na stvari iz stava 1. ovog člana.

Ako lice iz stava 1. ovog člana pruži dokaz da ima pravo na stvari koja je predmet prinudne naplate poreza, Poreska uprava može da prekine, odnosno obustavi primenu mera prinudne naplate nad tim predmetom.

Član 88.

Posle dostavljanja rešenja iz člana 87. stav 1. tač 3) -5) TAčKA 1) ovog zakona, poreskom obvezniku nije dozvoljeno da raspolaže predmetima prinudne naplate na kojima je zaloga uspostavljena, osim nepokretnostima.

Rešenjem o prinudnoj naplati poreza iz novčanih sredstava poreskog obveznika obustavljaju se sve finansijske transakcije preko računa poreskog obveznika, osim transakcija koje se odnose na namirivanje poreza.

Rešenjem iz člana 87. stav 1. tač. 4) i 5) ovog zakona zabranjuje se dužnicima da namiruju svoje obaveze prema poreskom obvezniku, od dana dostavljanja tog rešenja.

Republika stiče založno pravo na stvarima, kojim se obezbeđuje i potraživanje u odnosu na sporedna poreska davanja, čiji se prioritet određuje u skladu sa vremenom upisa u registar ili vremenom obaveštenja dužnika.

Član 89.

Službenik Poreske uprave ovlašćen za sprovođenje prinudne naplate (u daljem tekstu: poreski izvršitelj) ima pravo da, radi sastavljanja popisa, uđe na zemljište i u prostorije u kojima poreski obveznik obavlja svoju poslovnu delatnost.

Ako poreski izvršitelj treba da uđe u stan ili drugu prostoriju radi vršenja popisa, procene i zaplene pokretnih stvari koje se nalaze u stanu ili drugoj prostoriji ili popisa i procene stana ili druge prostorije koje su predmet obezbeđenja naplate poreske obaveze ili prinudne naplate poreske obaveze u postupku ustanovljavanja privremene mere obezbeđenja naplate poreza, založnog prava ili u postupku prinudne naplate poreske obaveze, a njihov držalac ne dozvoljava ulazak u stan ili druge prostorije, Poreska uprava podnosi zahtev nadležnom sudu za donošenje rešenja kojim se poreskom izvršitelju dozvoljava ulazak u stan ili druge prostorije protiv volje njihovog držaoca, radi izvršenja radnji u postupku ustanovljavanja privremene mere obezbeđenja naplate poreske obaveze, založnog prava i drugih radnji u postupku prinudne naplate poreske obaveze u skladu sa ovim zakonom. Uz zahtev se prilaže izvršno rešenje Poreske uprave iz čl. 66 , 77. i 87. ovog zakona.

Sud je dužan da rešenje po zahtevu iz stava 2. ovog člana donese najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema urednog zahteva.

Pre pristupanja popisu, poreski izvršitelj će pokazati dokumente kojima potvrđuje svoja ovlašćenja i rešenje o prinudnoj naplati i pozvati poreskog obveznika da plati dugovani iznos POREZA I SPOREDNIH PORESKIH DAVANJA.

Popis pokretnih stvari iz stava 1. ovog člana sprovodi se u prisustvu dva punoletna svedoka.

Ako u toku popisa poreski obveznik istakne da je na pokretnoj stvari ustanovljeno založno pravo i upisano u registar založnih prava u korist privatnopravnog poverioca, poreski izvršitelj to uzima u obzir pri utvrđivanju prihoda koji se mogu realizovati.

Poreski izvršitelj može da, ako proceni da su osnovane tvrdnje poreskog obveznika ili drugih lica da na određenim stvarima postoje prava koja bi mogla sprečiti izvršenje, ne utvrdi prioritet prilikom popisa stvari.

Prvenstvo u popisu imaju stvari koje se najlakše mogu unovčiti.

Poreski izvršitelj je ovlašćen da udalji lice koje ometa sprovođenje prinudne naplate, kao i da zatraži pomoć policije ako se ometanje nastavi ili ako lice koje poseduje stvari odbije da ih učini dostupnim za potrebe sprovođenja prinudne naplate.

U slučaju iz stava 9. ovog člana, policija je dužna da pruži zatraženu pomoć u najkraćem roku od prijema poziva.

Zastarelost

Član 114.

Pravo Poreske uprave na utvrđivanje poreza i sporednih poreskih davanja, pokretanje prekršajnog postupka, kao i pravo poreskog obveznika na povraćaj poreza i sporednih poreskih davanja, zastareva za tri godine od dana kada je zastarelost počela da teče.

Pravo Poreske uprave na naplatu poreza i sporednih poreskih davanja zastareva za pet godina od dana kada je zastarelost počela da teče.

Ako poreski obveznik ne podnese poresku prijavu, u skladu sa zakonom, kao i u slučaju izbegavanja plaćanja poreza, pravo na utvrđivanje poreza i sporednih poreskih davanja i pokretanje prekršajnog postupka zastareva za pet godina od dana kada je zastarelost počela da teče.

Zastarelost prava na utvrđivanje poreza i sporednih poreskih davanja počinje da teče od prvog dana naredne godine od godine u kojoj je trebalo utvrditi porez, odnosno sporedno poresko davanje.

Zastarelost prava na pokretanje prekršajnog postupka počinje da teče od prvog dana naredne godine od godine u kojoj je učinjen prekršaj.

Zastarelost prava na naplatu poreza i sporednih poreskih davanja počinje da teče od prvog dana naredne godine od godine u kojoj je utvrđen porez, odnosno sporedno poresko davanje.

Zastarelost prava na povraćaj poreza i sporednih poreskih davanja počinje da teče od prvog dana naredne godine od godine u kojoj je poreski obveznik stekao pravo na povraćaj.

Odredbe st. 1-7. ovog člana ne primenjuju se na doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje.

PRAVO PORESKE UPRAVE NA UTVRđIVANJE POREZA I SPOREDNIH PORESKIH DAVANJA ZASTAREVA ZA TRI GODINE OD DANA KADA JE ZASTARELOST POčELA DA TEčE.

AKO PORESKI OBVEZNIK NE PODNESE PORESKU PRIJAVU, U SKLADU SA ZAKONOM, KAO I U SLUčAJU IZBEGAVANJA PLAćANJA POREZA I SPOREDNIH PORESKIH DAVANJA, PRAVO NA UTVRđIVANJE POREZA I SPOREDNIH PORESKIH DAVANJA ZASTAREVA ZA PET GODINA OD DANA KADA JE ZASTARELOST POčELA DA TEčE.

ZASTARELOST PRAVA NA UTVRđIVANJE POREZA I SPOREDNIH PORESKIH DAVANJA POčINJE DA TEčE OD PRVOG DANA NAREDNE GODINE OD GODINE U KOJOJ JE TREBALO UTVRDITI POREZ, ODNOSNO SPOREDNO PORESKO DAVANJE.

ZASTARELOST PRAVA NA POVRAćAJ I REFAKCIJU POREZA

I POVRAćAJ SPOREDNIH PORESKIH DAVANJA

ČLAN 114A.

PRAVO PORESKOG OBVEZNIKA NA POVRAćAJ I REFAKCIJU POREZA I POVRAćAJ SPOREDNIH PORESKIH DAVANJA ZASTAREVA ZA TRI GODINE OD DANA KADA JE ZASTARELOST POčELA DA TEčE.

ZASTARELOST PRAVA NA POVRAćAJ I REFAKCIJU POREZA I POVRAćAJ SPOREDNIH PORESKIH DAVANJA POčINJE DA TEčE OD PRVOG DANA NAREDNE GODINE OD GODINE U KOJOJ JE PORESKI OBVEZNIK STEKAO PRAVO NA POVRAćAJ I REFAKCIJU POREZA I POVRAćAJ SPOREDNIH PORESKIH DAVANJA.

ZASTARELOST PRAVA NA NAPLATU POREZA I SPOREDNIH PORESKIH DAVANJA

ČLAN 114B

PRAVO PORESKE UPRAVE NA NAPLATU POREZA I SPOREDNIH PORESKIH DAVANJA ZASTAREVA ZA PET GODINA OD DANA KADA JE ZASTARELOST POčELA DA TEčE.

ZASTARELOST PRAVA NA NAPLATU POREZA I SPOREDNIH PORESKIH DAVANJA POčINJE DA TEčE OD PRVOG DANA NAREDNE GODINE OD GODINE U KOJOJ JE OBAVEZA PORESKOG DUžNIKA DOSPELA ZA PLAćANJE.

ČLAN 114V

NA PREKID I ZASTOJ ROKA ZASTARELOSTI, KAO I NA ROK ZASTARELOSTI KOJI NIJE PROPISAN OVIM ZAKONOM, SHODNO SE PRIMENJUJU ODREDBE ZAKONA KOJIM SE UREđUJE PREKRšAJNI POSTUPAK.

PRAVO PORESKE UPRAVE NA POKRETANJE PORESKOPREKRšAJNOG POSTUPKA ZASTAREVA ZA TRI GODINE OD DANA KADA JE ZASTARELOST POčELA DA TEčE.

AKO PORESKI OBVEZNIK NE PODNESE PORESKU PRIJAVU, U SKLADU SA ZAKONOM, KAO I U SLUčAJU IZBEGAVANJA PLAćANJA POREZA, PRAVO NA POKRETANJE PORESKOPREKRšAJNOG POSTUPKA ZASTAREVA ZA PET GODINA OD DANA KADA JE ZASTARELOST POčELA DA TEčE.

ZASTARELOST PRAVA NA POKRETANJE PORESKOPREKRšAJNOG POSTUPKA POčINJE DA TEčE OD PRVOG DANA NAREDNE GODINE OD GODINE U KOJOJ JE UčINJEN PREKRšAJ.

IZUZETNO OD STAVA 4. OVOG čLANA, ZASTARELOST PRAVA NA POKRETANJE PORESKOPREKRšAJNOG POSTUPKA, U SLUČAJU KAD PORESKI OBVEZNIK NE PODNESE PORESKU PRIJAVU, U SKLADU SA ZAKONOM, KAO I U SLUčAJU IZBEGAVANJA PLAćANJA POREZA, POčINJE DA TEčE OD DANA KADA JE PREKRšAJ UčINJEN.

NA PITANJA ZASTARELOSTI POKRETANJA I VOđENJA PORESKOPREKRšAJNOG POSTUPKA I ZASTARELOSTI IZVRšENJA KAZNE I ZAšTITNE MERE KOJA NISU UREđENA OVIM ZAKONOM, SHODNO SE PRIMENJUJU ODREDBE ZAKONA KOJIM SE UREđUJE PREKRšAJNI POSTUPAK.

PREKID ROKA ZASTARELOSTI

ČLAN 114D

ZASTARELOST SE PREKIDA SVAKOM RADNJOM PORESKE UPRAVE PREDUZETOM PROTIV PORESKOG DUžNIKA U CILJU UTVRđIVANJA I NAPLATE POREZA I SPOREDNIH PORESKIH DAVANJA.

POSLE PREKIDA ZASTARELOST POčINJE TEćI IZNOVA, A VREME KOJE JE PROTEKLO PRE PREKIDA NE RAčUNA SE U ZAKONOM ODREđENI ROK ZA ZASTARELOST.

URAčUNAVANJE VREMENA PRETHODNIKA

ČLAN 114đ

U VREME ZASTARELOSTI RAčUNA SE I VREME KOJE JE PROTEKLO U KORIST PRETHODNIKA PORESKOG OBVEZNIKA I DRUGOG PORESKOG DUžNIKA.

OSTALE ODREDBE O ZASTARELOSTI

ČLAN 114E

ODREDBE OVOG ZAKONA O ZASTARELOSTI PRAVA NA UTVRđIVANJE I NAPLATU NE PRIMENJUJU SE NA DOPRINOSE ZA PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE.

ČLAN 114ž

PORESKA UPRAVA SE NE MOžE OBAZIRATI NA ZASTARELOST AKO SE PORESKI DUžNIK NIJE NA NJU POZVAO.

Otpis poreza I SPOREDNIH PORESKIH DAVANJA

Član 115.

Vlada može, na predlog ministra, doneti odluku o delimičnom ili potpunom otpisu poreza i sporednih poreskih davanja poreskog obveznika koji se prodaje u postupku privatizacije, odnosno koji je u postupku restruktuiranja.

Poreska uprava rešenjem će otpisati dug po osnovu poreza i sporednih poreskih davanja kada se steknu uslovi iz člana 22. st. 2. i 4. ovog zakona.

VLADA MOžE, NA PREDLOG MINISTRA, DONETI ODLUKU O DELIMIčNOM ILI POTPUNOM OTPISU POREZA I SPOREDNIH PORESKIH DAVANJA SUBJEKTA PRIVATIZACIJE KOJI NISU NAMIRENI IZ SREDSTAVA OSTVARENIH OD PRODAJE KAPITALA, ODNOSNO IMOVINE SUBJEKTA PRIVATIZACIJE, A U SKLADU SA PROPISIMA KOJI UREđUJU PRIVATIZACIJU.

DUG PO OSNOVU POREZA I SPOREDNIH PORESKIH DAVANJA PORESKA UPRAVA ćE REšENJEM OTPISATI:

1) KADA SE STEKNU USLOVI IZ čLANA 22. ST. 2. I 4. OVOG ZAKONA;

2) IZNOS KOJI NIJE NAPLAćEN U SKLADU SA PROPISIMA KOJIMA SE UREđUJE PRINUDNO PORAVNANJE, STEčAJ I LIKVIDACIJA.

PODNOšENJE ZAHTEVA ZA POKRETANJE PORESKOPREKRšAJNOG POSTUPKA U POSTUPKU NAPLATE

ČLAN 115A

KAD SE U POSTUPKU NAPLATE POREZA I SPOREDNIH PORESKIH DAVANJA UTVRDI DA POSTOJI OSNOVANA SUMNJA DA JE UčINJEN PORESKI PREKRšAJ, SLUžBENIK PORESKE UPRAVE OVLAšćEN ZA SPROVOđENJE REDOVNE NAPLATE, ODNOSNO PORESKI IZVRšITELJ DUžAN JE DA, BEZ ODLAGANJA, PODNESE ZAHTEV ZA POKRETANJE PORESKOPREKRšAJNOG POSTUPKA.

Član 119.

Kancelarijska kontrola predstavlja skup radnji kojima Poreska uprava proverava tačnost, potpunost i usklađenost sa zakonom, odnosno drugim propisom podataka iskazanih u poreskoj prijavi, kao i poreskom bilansu, računovodstvenim izveštajima i drugim evidencijama (u daljem tekstu: drugi izveštaji) poreskog obveznika, upoređivanjem sa podacima iz poreskog knjigovodstva i drugih službenih evidencija koje vodi, odnosno kojima raspolaže Poreska uprava.

Kancelarijsku kontrolu vrši, u prostorijama Poreske uprave, poreski inspektor, osim radnji kontrole prijema i obrade poreske prijave i drugih izveštaja, koje vrše službenici Poreske uprave određeni za te poslove.

Postupak kancelarijske kontrole, u smislu člana 40. stav 5. ČLANA 40. STAV 6. ovog zakona, počinje danom dostavljanja poziva iz člana 121 . stav 1. ovog zakona.

Član 123.

Terenska kontrola vrši se u poslovnim prostorijama poreskog obveznika ili na drugom mestu u zavisnosti od predmeta kontrole.

TERENSKA KONTROLA PREDSTAVLJA SKUP RADNJI KOJIMA PORESKA UPRAVA PROVERAVA ZAKONITOST U RADU I PRAVILNOST ISPUNJAVANJA PORESKIH OBAVEZA OD STRANE PORESKIH OBVEZNIKA.

Terensku kontrolu obavlja poreski inspektor na osnovu naloga za kontrolu.

Poreski inspektor u toku terenske kontrole koristi i podatke prikupljene na način iz člana 120. stav 1. ovog zakona.

Član 125.

TERENSKA KONTROLA VRšI SE U POSLOVNIM PROSTORIJAMA PORESKOG OBVEZNIKA ILI NA DRUGOM MESTU, U ZAVISNOSTI OD PREDMETA KONTROLE.

Poreski obveznik dužan je da, ako se terenska kontrola vrši u njegovim poslovnim prostorijama, obezbedi odgovarajuće mesto za rad poreskog inspektora.

Ako ne postoji odgovarajući prostor za vršenje terenske kontrole, uz pristanak poreskog obveznika, kontrola se može obaviti u njegovim stambenim prostorijama, odnosno na drugom mestu koje odredi Poreska uprava, u skladu sa članom 123. stav 1. ovog zakona STAVOM 1. OVOG čLANA.

Ako se terenska kontrola ne obavlja u poslovnim prostorijama poreskog obveznika, poreski inspektor je dužan da pregleda prostorije i o tome sačini belešku, koja se unosi u zapisnik iz člana 128. ovog zakona.

Poreski inspektor ima pravo da uđe na zemljište i u poslovne prostorije poreskog obveznika, a po odobrenju suda i u stan poreskog obveznika, radi vršenja kontrole.

Poreskom obvezniku ili njegovom punomoćniku, odnosno zastupniku mora se pružiti mogućnost da prisustvuju pregledu zemljišta, prostorija, odnosno stana iz stava 4. ovog člana.

Ako lica iz stava 5. ovog člana ne koriste mogućnost da prisustvuju pregledu zemljišta, prostorija, odnosno stana, a poreski inspektor oceni da se na taj način onemogućava ili odlaže sprovođenje poreske kontrole, obaviće kontrolu iz stava 4. ovog člana i bez njihovog prisustva, uz prisustvo dva punoletna svedoka.

Činjenice iz stava 6. ovog člana poreski inspektor unosi u zapisnik.

Član 130.

U toku poreske kontrole poreski inspektor oduzeće robu u slučajevima:

1) kada postoji sumnja da su roba ili sirovine, odnosno reprodukcioni materijal, upotrebljeni, nabavljeni bez plaćenog OBRAčUNATOG poreza ili na neki drugi, suprotan propisima, način, a poreski obveznik nema dokaza da ih je nabavio u skladu sa propisima i uz plaćanje poreza, ako je ono propisano;

2) kada robu stavlja u promet lice koje nije registrovano, odnosno ovlašćeno za obavljanje te delatnosti;

3) kada se vrši proizvodnja robe radi stavljanja u promet, odnosno kada se vrši promet robe, a roba nije propisno evidentirana u poslovnim knjigama i drugim propisanim evidencijama;

4) kada se vrši transport robe bez propisane dokumentacije (otpremnica, tovarni list, račun i sl.);

5) kada se roba prodaje van registrovanih poslovnih prostorija ili drugog mesta određenog za prodaju od strane nadležnog organa.

U slučaju iz stava 1. ovog člana poreski inspektor oduzeće i prevozno ili drugo sredstvo kojim se roba transportuje, odnosno stavlja u promet, ako je vrednost robe veća od jedne trećine vrednosti tog sredstva.

Prevozno ili drugo sredstvo oduzeće se i kada vrednost robe nije veća od jedne trećine vrednosti tog sredstva, ako je ono, posle fabričke izrade, dodatno opremljeno posebnim prostorom za skrivanje ili tajno transportovanje robe.

U toku poreske kontrole poreski inspektor može, uz potvrdu, privremeno oduzeti poslovne knjige, evidencije, drugu dokumentaciju ili isprave, do okončanja postupka poreske kontrole.

Ako poreski obveznik poslovne knjige i evidencije iz člana 37. ovog zakona vodi na sredstvima za automatsku obradu podataka, poreski inspektor može, uz potvrdu, privremeno oduzeti i sredstva za automatsku obradu podataka, do okončanja postupka poreske kontrole.

Član 134.

Kad poreski inspektor naredi meru oduzimanja stvari iz člana 130. ovog zakona, dužan je da utvrdi vrednost oduzetih stvari i da ih uskladišti na mestu određenom aktom ministra.

Vrednost stvari iz stava 1. ovog člana utvrđuje se u visini nabavne cene oduzete stvari, odnosno cene koštanja tih ili sličnih stvari u momentu oduzimanja.

Ako je oduzeta stvar podložna kvarenju ili ako njeno čuvanje iziskuje velike troškove, Poreska uprava postupa na način iz člana 104. stav 3. ovog zakona.

Prodaja stvari iz stava 2. STAVA 1. ovog člana vrši se po postupku koji se primenjuje u prinudnoj naplati.

Po konačnosti rešenja iz člana 133. stav 1. ovog zakona, odnosno po okončanju postupka pokrenutog u skladu sa odredbama člana 138. ovog zakona, oduzete stvari, osim stvari iz stava 2. STAVA 3. ovog člana, prodaju se putem javne prodaje, odnosno preko trgovačke mreže, a oduzete cigarete i alkoholna pića bez kontrolne akcizne markice komisijski se uništavaju.

Javna prodaja oduzetih stvari iz stava 4. ovog člana vrši se putem usmenog javnog nadmetanja na kome se oduzete stvari ne mogu prodati po ceni nižoj od 80% od njihove procenjene UTVRđENE vrednosti, a kvarljiva roba po ceni nižoj od 50% od njihove procenjene UTVRđENE vrednosti.

Vlada uređuje postupak sa oduzetim stvarima iz ovog člana za slučaj kad se oduzete stvari ne prodaju na ponovljenim usmenim javnim nadmetanjima, pod uslovom iz stava 6. ovog člana, u roku od tri meseca od pravosnažnosti rešenja iz člana 133. stav 1. ovog zakona, odnosno po okončanju postupka pokrenutog u skladu sa odredbama člana 138. ovog zakona.

Kupac oduzetih stvari ne može biti poreski obveznik, lice zaposleno u Poreskoj upravi i sa njima povezana lica.

Sredstva ostvarena prodajom stvari, po odbitku troškova, uplaćuju se u budžet Republike.

IZUZETNO OD STAVA 5. OVOG čLANA, VLADA MOžE ODUZETE STVARI IZ STAVA 1. OVOG čLANA USTUPITI BEZ NAKNADE DRžAVNIM ORGANIMA, HUMANITARNIM ORGANIZACIJAMA I DRUGIM KORISNICIMA HUMANITARNE POMOćI, USTANOVAMA KULTURE, KAO I U DRUGE OPRAVDANE SVRHE.

ODUZETE STVARI IZ STAVA 1. OVOG čLANA KOJE SE NE MOGU PRODATI, ODNOSNO UPOTREBITI ZBOG ZDRAVSTVENIH, VETERINARSKIH, FITOSANITARNIH, SIGURNOSNIH I DRUGIH PROPISANIH RAZLOGA ILI USLED VEćEG OšTEćENJA, UNIšTAVAJU SE U SKLADU SA PROPISIMA.

TROšKOVE UNIšTAVANJA SNOSI PORESKI OBVEZNIK OD KOGA SU ODUZETE STVARI, A AKO JE ON NEPOZNAT ILI NEDOSTUPAN, TROšKOVE UNIšTAVANJA SNOSI PORESKA UPRAVA.

Član 134a

Kad se u postupku poreske kontrole utvrdi da postoji osnovana sumnja da je učinjen poreski prekršaj, inspektor kancelarijske, odnosno terenske PORESKI INSPEKTOR U POSTUPKU KANCELARIJSKE, ODNOSNO TERENSKE kontrole dužan je da, bez odlaganja, podnese zahtev za pokretanje prekršajnog PORESKOPREKRšAJNOG postupka.

Član 158.

Državni organi i organizacije, organi teritorijalne autonomije i lokalne samouprave dužni su da Poreskoj upravi po službenoj dužnosti dostave činjenice koje su saznali vršeći poslove iz svoje nadležnosti, a koje su od značaja za utvrđivanje poreske obaveze.

LICA IZ STAVA 1. OVOG čLANA DUžNA SU DA NA ZAHTEV PORESKE UPRAVE DOSTAVE PODATKE KOJIMA RASPOLAžU VRšEćI POSLOVE IZ SVOJE NADLEžNOSTI, A KOJI SU OD ZNAčAJA ZA UTVRđIVANJE PORESKE OBAVEZE.

Pravna pomoć u odnosima sa Republikom Crnom Gorom

Član 159.

Pružanje pravne pomoći u odnosima sa Republikom Crnom Gorom zasniva se na sporazumu nadležnih državnih organa Republike i Republike Crne Gore.

Pravna pomoć iz stava 1. ovog člana pruža se ako postoji reciprocitet.

Vlada može odlučiti o prestanku reciprociteta, na obrazloženi predlog ministra.

JEDINICA LOKALNE SAMUOPRAVE DUžNA JE DA PORESKOJ UPRAVI DOSTAVI PODATKE O POREZIMA I SPOREDNIM PORESKIM DAVANJIMA KOJE NAPLAćUJE KOJI SU OD ZNAčAJA ZA OBAVLJANJE POSLOVA IZ NADLEžNOSTI PORESKE UPRAVE PROPISANIH OVIM ZAKONOM.

VRSTU PODATAKA, NAčIN I POSTUPAK DOSTAVLJANJA PODATAKA IZ STAVA 1. OVOG čLANA SPORAZUMNO ćE BLIžE UREDITI MINISTAR I MINISTAR NADLEžAN ZA POSLOVE DRžAVNE UPRAVE I LOKALNE SAMOUPRAVE.

Član 160.

Poreska uprava:

1) vrši registraciju poreskih obveznika dodeljivanjem PIB i vodi jedinstven registar poreskih obveznika;

2) vrši utvrđivanje poreza u skladu sa zakonom;

3) vrši poresku kontrolu u skladu sa zakonom;

4) vrši redovnu i prinudnu naplatu poreza i sporednih poreskih davanja;

5) otkriva poreska krivična dela i njihove izvršioce i u vezi sa tim preduzima zakonom propisane mere;

6) pokreće i vodi prvostepeni i drugostepeni prekršajni PORESKOPREKRšAJNI postupak i izriče kazne i zaštitne mere za poreske prekršaje;

6A) VODI DRUGOSTEPENI PORESKOPREKRšAJNI POSTUPAK;

7) odlučuje o žalbama izjavljenim protiv rešenja donetih u poreskom postupku OD STRANE ORGANIZACIONIH JEDINICA PORESKE UPRAVE;

7A) ODLUčUJE O žALBAMA IZJAVLJENIM PROTIV REšENJA DONETIH U PORESKOM POSTUPKU OD STRANE NADLEžNIH ORGANA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE;

8) stara se o primeni međunarodnih ugovora o izbegavanju dvostrukog oporezivanja;

9) razvija I ODRžAVA jedinstveni poreski informacioni sistem;

10) vodi poresko knjigovodstvo;

11) planira i sprovodi obuku zaposlenih;

11A) VRšI NADZOR NAD PRIMENOM ZAKONA I DRUGIH PROPISA OD STRANE NJENIH ORGANIZACIONIH JEDINICA;

12) pruža stručnu pomoć poreskim obveznicima u primeni poreskih propisa, u skladu sa kodeksom ponašanja zaposlenih u Poreskoj upravi;

13) obezbeđuje javnost u radu;

14) obavlja druge poslove u skladu sa zakonom.

Ovlašćenja Poreske uprave u poreskom i

poreskom prekršajnom PORESKOPREKRšAJNOM postupku

Član 165.

Po žalbama izjavljenim protiv prvostepenih rešenja donetih u poreskom postupku rešava ministar ili lice koje on ovlasti.

Postupak za izricanje novčanih kazni i zaštitnih mera za poreske prekršaje Poreska uprava vodi po zakonu kojim se uređuje prekršajni postupak, ako ovim zakonom nije drukčije propisano.

Poreska uprava vodi drugostepeni postupak po žalbama izjavljenim protiv rešenja o izricanju novčane kazne za poreski prekršaj.

Član 173.

Odgovorno lice u pravnom licu – poreskom placu, kao i preduzetnik – poreski platac koji, u nameri da ne plati porez, ne uplati na propisani uplatni račun javnih prihoda iznos koji je obračunat na ime poreza po odbitku, kazniće se zatvorom do tri godine i novčanom kaznom.

Ako iznos obračunatog, a neuplaćenog poreza iz stava 1. ovog člana prelazi 1.000.000 1.500.000 dinara, učinilac će se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina i novčanom kaznom.

Ako iznos obračunatog, a neuplaćenog poreza iz stava 1. ovog člana prelazi 3.000.000 7.500.000 dinara, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne godine do deset godina i novčanom kaznom.

Preduzetniku i odgovornom licu u poreskom obvezniku za krivično delo iz st. 1-3. ovog člana izriče se i mera bezbednosti zabrane vršenja samostalne delatnosti, poziva, delatnosti ili dužnosti od jedne godine do pet godina.

Član 173a

Ko u nameri da ostvari pravo na neosnovan povraćaj poreza i ILI poreski kredit, podnese poresku prijavu neistinitog sadržaja, u kojoj iskaže iznos za povraćaj veći od 100.000 150.000 dinara kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina i novčanom kaznom.

Ako je iskazani iznos za povraćaj i poreski kredit veći od 3.000.000 7.500.000 dinara učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do deset godina i novčanom kaznom.

Preduzetniku i odgovornom licu u poreskom obvezniku za krivično delo iz st. 1. i 2. ovog člana izriče se i mera bezbednosti zabrane vršenja samostalne delatnosti, poziva, delatnosti ili dužnosti od jedne do pet godina.

POJAM

ČLAN 176B

PORESKI PREKRšAJI SU PREKRšAJI PROPISANI OVIM ZAKONOM I DRUGIM PORESKIM PROPISIMA.

Nepodnošenje i neblagovremeno podnošenje poreske prijave

1) PORESKI PREKRšAJI PORESKIH OBVEZNIKA – PRAVNIH LICA I PREDUZETNIKA

NEPODNOšENJE PORESKE PRIJAVE, NEOBRAčUNAVANJE I NEPLAćANJE POREZA

Član 177.

Poreski obveznik koji ne podnese poresku prijavu propisanu poreskim zakonom kazniće se za prekršaj novčanom kaznom u visini od dvostrukog do dvadesetostrukog iznosa poreza utvrđenog u poreskoj kontroli, a koji nije u skladu sa poreskim zakonom sam utvrdio u poreskoj prijavi i platio, a najmanje u iznosu od 5.000 dinara.

Novčanom kaznom iz stava 1. ovog člana, kazniće se poreski obveznik koji ne podnese poresku prijavu propisanu poreskim zakonom u slučajevima kada je zakonom propisano da se ne sprovodi samooporezivanje.

Poreski obveznik koji podnese poresku prijavu po isteku roka propisanog poreskim zakonom kazniće se za prekršaj novčanom kaznom u visini od dvostrukog do desetostrukog iznosa poreza koji je, u skladu sa poreskim zakonom, bio dužan da sam utvrdi u poreskoj prijavi i plati, a najmanje u iznosu od 2.000 dinara.

Novčanom kaznom iz stava 3. ovog člana kazniće se poreski obveznik koji po isteku roka propisanog poreskim zakonom ne podnese poresku prijavu u slučajevima kada je zakonom propisano da se ne sprovodi samooporezivanje.

Poreski obveznik koji u poreskoj prijavi da netačne podatke što je za posledicu moglo da ima smanjenje poreske osnovice ili neosnovano ostvarivanje prava na poreske podsticaje, kazniće se za prekršaj novčanom kaznom u visini od dvostrukog do dvadesetostrukog tako smanjenog iznosa poreza, a najmanje 2.000 dinara.

Za prekršaj iz st. 1. i 3. ovog člana kazniće se odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 dinara.

Za prekršaj iz st. 2. i 4. ovog člana kazniće se odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 2.500 do 20.000 dinara.

PORESKI OBVEZNIK – PRAVNO LICE ILI PREDUZETNIK KOJI NE PODNESE PORESKU PRIJAVU PROPISANU PORESKIM ZAKONOM, NE OBRAčUNA I NE PLATI POREZ U ZAKONOM PROPISANOM ROKU, KAZNIćE SE ZA PREKRšAJ NOVčANOM KAZNOM U VISINI OD 15% DO 20% IZNOSA POREZA UTVRđENOG U POSTUPKU PORESKE KONTROLE.

PORESKI OBVEZNIK – PRAVNO LICE ILI PREDUZETNIK KOJI NE PODNESE PORESKU PRIJAVU IZ STAVA 1. OVOG čLANA, A OBRAčUNA ALI NE PLATI POREZ U ZAKONOM PROPISANOM ROKU, KAZNIćE SE ZA PREKRšAJ NOVčANOM KAZNOM U VISINI OD 10% DO 15% IZNOSA POREZA UTVRđENOG U PORESKOJ KONTROLI.

PORESKI OBVEZNIK – PRAVNO LICE ILI PREDUZETNIK KOJI PODNESE PORESKU PRIJAVU IZ STAVA 1. OVOG čLANA, A OBRAčUNA ALI NE PLATI POREZ U ZAKONOM PROPISANOM ROKU, KAZNIćE SE ZA PREKRšAJ NOVčANOM KAZNOM U VISINI OD 5% DO 10% IZNOSA POREZA UTVRđENOG U PORESKOJ KONTROLI.

PORESKI OBVEZNIK – PRAVNO LICE ILI PREDUZETNIK KOJI NE PODNESE PORESKU PRIJAVU IZ STAVA 1. OVOG čLANA, ALI OBRAčUNA I PLATI POREZ U ZAKONOM PROPISANOM ROKU, KAZNIćE SE ZA PREKRšAJ NOVčANOM KAZNOM U VISINI OD 1% DO 5% IZNOSA POREZA UTVRđENOG U PORESKOJ KONTROLI.

ZA PREKRšAJ IZ STAVA 1. OVOG čLANA, KAZNIćE SE PRAVNO LICE NOVčANOM KAZNOM NAJMANJE U IZNOSU OD 25.000 DINARA, A PREDUZETNIK NAJMANJE U IZNOSU OD 12.500 DINARA.

ZA PREKRšAJ IZ STAVA 2. OVOG čLANA, KAZNIćE SE PRAVNO LICE NOVčANOM KAZNOM NAJMANJE U IZNOSU OD 20.000 DINARA, A PREDUZETNIK NAJMANJE U IZNOSU OD 10.000 DINARA.

ZA PREKRšAJ IZ STAVA 3. OVOG čLANA, KAZNIćE SE PRAVNO LICE NOVčANOM KAZNOM NAJMANJE U IZNOSU OD 15.000 DINARA, A PREDUZETNIK NAJMANJE U IZNOSU OD 7.500 DINARA.

ZA PREKRšAJ IZ STAVA 4. OVOG čLANA, KAZNIćE SE PRAVNO LICE NOVčANOM KAZNOM NAJMANJE U IZNOSU OD 10.000 DINARA, A PREDUZETNIK NAJMANJE U IZNOSU OD 5.000 DINARA.

ZA PREKRšAJE IZ OVOG čLANA KAZNIćE SE ODGOVORNO LICE U PRAVNOM LICU NOVčANOM KAZNOM OD 5.000 DO 50.000 DINARA.

Član 178.

Ako je iznos poreza utvrđen u poreskoj prijavi manji od iznosa koji je trebalo utvrditi u skladu sa zakonom, poreski obveznik kazniće se za prekršaj novčanom kaznom u visini od 10% razlike ova dva iznosa.

Ako je razlika iz stava 1. ovog člana veća od 25% iznosa koji je trebalo da bude utvrđen u poreskoj prijavi, poreski obveznik će se kazniti novčanom kaznom u visini od 50% te razlike.

Ako razlika iz stava 1. ovog člana ne prelazi 25% iznosa koji je trebalo da bude utvrđen u poreskoj prijavi, ali je veća od 500.000 dinara, poreski obveznik će se kazniti novčanom kaznom u visini od 50% te razlike, ali najviše 1.000.000 dinara.

Za prekršaj iz st. 1. do 3. ovog člana kazniće se odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 dinara.

ČLAN 178.

AKO JE IZNOS POREZA UTVRđEN U PORESKOJ PRIJAVI MANJI OD IZNOSA KOJI JE TREBALO UTVRDITI U SKLADU SA ZAKONOM, PORESKI OBVEZNIK – PRAVNO LICE ILI PREDUZETNIK KAZNIćE SE ZA PREKRšAJ NOVčANOM KAZNOM U VISINI OD 1% RAZLIKE OVA DVA IZNOSA.

AKO RAZLIKA IZ STAVA 1. OVOG čLANA IZNOSI OD 5% DO 25% IZNOSA KOJI JE TREBALO DA BUDE UTVRđEN U PORESKOJ PRIJAVI, PORESKI OBVEZNIK – PRAVNO LICE ILI PREDUZETNIK KAZNIćE SE NOVčANOM KAZNOM U VISINI OD 5% TE RAZLIKE.

AKO RAZLIKA IZ STAVA 1. OVOG čLANA IZNOSI OD 25% DO 50% IZNOSA KOJI JE TREBALO DA BUDE UTVRđEN U PORESKOJ PRIJAVI, PORESKI OBVEZNIK – PRAVNO LICE ILI PREDUZETNIK KAZNIćE SE NOVčANOM KAZNOM U VISINI OD 15% TE RAZLIKE.

AKO JE RAZLIKA IZ STAVA 1. OVOG čLANA VEćA OD 50% IZNOSA KOJI JE TREBALO DA BUDE UTVRđEN U PORESKOJ PRIJAVI, PORESKI OBVEZNIK – PRAVNO LICE ILI PREDUZETNIK KAZNIćE SE NOVčANOM KAZNOM U VISINI OD 25% TE RAZLIKE.

ZA PREKRšAJ IZ STAVA 1. OVOG čLANA KAZNIćE SE PRAVNO LICE NOVčANOM KAZNOM NAJMANJE U IZNOSU OD 5.000 DINARA, A PREDUZETNIK NAJMANJE U IZNOSU OD 2.500 DINARA.

ZA PREKRšAJ IZ STAVA 2. OVOG čLANA KAZNIćE SE PRAVNO LICE NOVčANOM KAZNOM NAJMANJE U IZNOSU OD 10.000 DINARA, A PREDUZETNIK NAJMANJE U IZNOSU OD 5000 DINARA.

ZA PREKRšAJ IZ STAVA 3. OVOG čLANA KAZNIćE SE PRAVNO LICE NOVčANOM KAZNOM NAJMANJE U IZNOSU OD 20.000 DINARA, A PREDUZETNIK NAJMANJE U IZNOSU OD 10.000 DINARA.

ZA PREKRšAJ IZ STAVA 4. OVOG čLANA KAZNIćE SE PRAVNO LICE NOVčANOM KAZNOM NAJMANJE U IZNOSU OD 30.000 DINARA, A PREDUZETNIK NAJMANJE U IZNOSU OD 15.000 DINARA.

ZA PREKRšAJE IZ OVOG čLANA KAZNIćE SE ODGOVORNO LICE U PRAVNOM LICU NOVčANOM KAZNOM OD 5.000 DO 50.000 DINARA.

DAVANJE NETAčNIH PODATAKA U PORESKOJ PRIJAVI

ČLAN 178A

PORESKI OBVEZNIK – PRAVNO LICE ILI PREDUZETNIK KOJI U PORESKOJ PRIJAVI DA NETAčNE PODATKE šTO JE ZA POSLEDICU IMALO ILI MOGLO DA IMA UTVRđIVANJE MANJEG IZNOSA POREZA, KAZNIćE SE ZA PREKRšAJ NOVčANOM KAZNOM U VISINI OD 1% RAZLIKE IZNOSA POREZA KOJI JE UTVRđEN ILI TREBAO DA BUDE UTVRđEN U SKLADU SA ZAKONOM I IZNOSA POREZA KOJI JE UTVRđEN ILI TREBAO DA BUDE UTVRđEN PREMA PODACIMA IZ PORESKE PRIJAVE.

AKO RAZLIKA IZ STAVA 1. OVOG čLANA IZNOSI OD 5% DO 25%, PORESKI OBVEZNIK – PRAVNO LICE ILI PREDUZETNIK KAZNIćE SE NOVčANOM KAZNOM U VISINI OD 5% TE RAZLIKE.

AKO RAZLIKA IZ STAVA 1. OVOG čLANA IZNOSI OD 25% DO 50%, PORESKI OBVEZNIK – PRAVNO LICE ILI PREDUZETNIK KAZNIćE SE NOVčANOM KAZNOM U VISINI OD 15% TE RAZLIKE.

AKO JE RAZLIKA IZ STAVA 1. OVOG čLANA VEćA OD 50%, PORESKI OBVEZNIK – PRAVNO LICE ILI PREDUZETNIK KAZNIćE SE NOVčANOM KAZNOM U VISINI OD 25% TE RAZLIKE.

ZA PREKRšAJ IZ STAVA 1. OVOG čLANA KAZNIćE SE PRAVNO LICE NOVčANOM KAZNOM NAJMANJE U IZNOSU OD 5.000 DINARA, A PREDUZETNIK NAJMANJE U IZNOSU OD 2.500 DINARA.

ZA PREKRšAJ IZ STAVA 2. OVOG čLANA KAZNIćE SE PRAVNO LICE NOVčANOM KAZNOM NAJMANJE U IZNOSU OD 10.000 DINARA, A PREDUZETNIK NAJMANJE U IZNOSU OD 5000 DINARA.

ZA PREKRšAJ IZ STAVA 3. OVOG čLANA KAZNIćE SE PRAVNO LICE NOVčANOM KAZNOM NAJMANJE U IZNOSU OD 20.000 DINARA, A PREDUZETNIK NAJMANJE U IZNOSU OD 10.000 DINARA.

ZA PREKRšAJ IZ STAVA 4. OVOG čLANA KAZNIćE SE PRAVNO LICE NOVčANOM KAZNOM NAJMANJE U IZNOSU OD 30.000 DINARA, A PREDUZETNIK NAJMANJE U IZNOSU OD 15.000 DINARA.

ZA PREKRšAJE IZ OVOG čLANA KAZNIćE SE ODGOVORNO LICE U PRAVNOM LICU NOVčANOM KAZNOM OD 5.000 DO 50.000 DINARA.

Poreski prekršaji poreskih obveznika – pravnih lica i preduzetnika

Član 179.

Novčanom kaznom od 100.000 do 600.000 dinara kazniće se za prekršaj pravno lice ako:

1) Poreskoj upravi ne podnese, ili ne podnese u propisanom roku prijavu za registraciju ( član 25 . tačka 1), član 27. i član 28. stav 7);

2) na zahtev Poreske uprave ne dostavi, ili ne dostavi u određenom roku, poslovne knjige i evidencije koje sa njim povezana nerezidentna lica vode u inostranstvu, Autonomnoj pokrajini Kosovo i Metohija U INOSTRANSTVU ILI AUTONOMNOJ POKRAJINI KOSOVO I METOHIJA ili u Republici Crnoj Gori, odnosno overene prepise ili overene prevode tih knjiga i evidencija ( član 37 . st. 3-5);

2A) PORESKU PRIJAVU NE PODNOSE ELEKTRONSKIM PUTEM (čLAN 38. STAV 10);

3) ne podnese u propisanim slučajevima, odnosno u propisanim rokovima, pojedinačnu poresku prijavu i informativnu poresku prijavu, ili u njoj navede netačne podatke ( čl. 41. i 42. );

4) na zahtev Poreske uprave ne dostavi, ili ne dostavi na označeno mesto na uvid i proveru poslovne knjige i evidencije, poslovnu dokumentaciju i druge isprave ( član 25. tačka 3) i član 44 );

5) ne dopusti da se obavi uviđaj na stvari, prostoriji ili zemljištu, odnosno da se kroz njih ili preko njih pređe radi uviđaja (čl. 49. i 50 );

6) ometa sprovođenje prinudne naplate, ili ako se ne udalji sa mesta na kojem se sprovodi prinudna naplata i nastavi njeno ometanje, ili ako odbije da stvari koje poseduje učini dostupnim za potrebe sprovođenja prinudne naplate ( član 89. stav 7. i član 90. stav 3);

7) na zahtev poreskih izvršitelja ne preda stvar poreskog obveznika koja se kod njega nalazi, a ne plati poresku obavezu poreskog obveznika umesto predaje stvari ( član 103. stav 1);

8) onemogućava poreskom inspektoru, odnosno poreskom izvršitelju da uđe na zemljište i u prostorije u kojima obavlja delatnost, a po odobrenju suda i u stan radi podvrgavanja kontroli, odnosno sprovođenja prinudne naplate (član 25. tačka 7) i član 125. stav 4. STAV 5);

9) kod njega zaposleno lice ometa ovlašćenog službenika Poreske uprave – poreskog inspektora da privremeno zapečati poslovni ili skladišni prostor u postupku terenske kontrole, da obavi prinudnu naplatu ili drugu zakonom utvrđenu dužnost ( član 126. stav 2);

10) na zahtev Poreske uprave, odnosno poreskog inspektora, ne podnese dokumentaciju, ili ne pruži informacije i obaveštenja, ili ne da izjave koje su od uticaja na utvrđivanje činjeničnog stanja bitnog za oporezivanje ( član 25. tačka 3), član 121. stav 1. i član 127. stav 1);

11) poreskom inspektoru u postupku terenske kontrole ne omogući uvid u stanje robe, odnosno u poslovne knjige, evidencije i drugu dokumentaciju ili isprave, ili ako to u njegovo ime ne učini od njega određeno ili kod njega zaposleno lice ili drugo lice ( član 127. st. 2, 3. i 7);

12) kod njega zaposleno lice onemogućava poreskog inspektora u sprovođenju mere oduzimanja robe ili oduzimanja dokumentacije u toku poreske kontrole ( član 130. i član 132. stav 3. tačka 4);

13) otuđi stvari za koje je poreski inspektor izrekao meru privremene zabrane otuđenja ( član 132. stav 3. tačka 5);

14) u postupku prikupljanja obaveštenja ne postupi po zahtevu Poreske policije ( član 135. stav 3).

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 5.000 do30.000 dinara.

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se preduzetnik novčanom kaznom od 50.000 do 300.000 dinara.

Novčanom kaznom od 50.000 do 300.000 dinara kazniće se za prekršaj pravno lice ako:

1) ne obavesti, ili ne obavesti u propisanom roku Poresku upravu o licu koje je, kao nerezident, opunomoćilo za izvršavanje poslova u vezi sa poreskim obavezama (član 14. stav 2);

2) ne obavesti, ili ne obavesti u propisanom roku Poresku upravu o otvaranju ili zatvaranju računa kod banke u Autonomnoj pokrajini Kosovo i Metohija, Republici Crnoj Gori ili u inostranstvu (član 25. tačka 8);

3) za podatke koje obrađuje sredstvima za automatsku obradu podataka ne obezbedi, na zahtev Poreske uprave, izvod podataka na mediju koji Poreska uprava naznači, ili ako Poreskoj upravi ne omogući potpuni uvid u računovodstveni sistem kroz dokumentaciju, a kada je neophodno i kroz pristup hardveru i softveru (član 37. stav 6);

4) se, na zahtev Poreske uprave, ne odazove na poziv radi pojašnjenja, ili ne pruži podatke i informacije neophodne za utvrđivanje činjeničnog stanja od značaja za oporezivanje ( član 45. i član 47. stav 2);

5) ne postupi po rešenju o prinudnoj naplati iz nenovčanog potraživanja poreskog obveznika i Poreskoj upravi ne preda stvari koje duguje poreskom obvezniku ( član 97. stav 2);

6) Poreskoj upravi ne dostavi ili ne dostavi u propisanom roku podatke o hartijama od vrednosti poreskog obveznika koje kod sebe čuva, sa procenom njihove vrednosti, ili ako u propisanom roku ne proda te hartije od vrednosti ili ih ne proda pod najboljim uslovima na tržištu, ili ako ostvarena sredstva po odbitku propisane provizije i troškova ne uplati na račun Poreske uprave ( član 98. st. 3-5);

7) stvar obuhvaćenu izlučnom tužbom koja mu je ostavljena na čuvanje ne sačuva u nepromenjenom stanju do okončanja spora po izlučnoj tužbi ( član 102. stav 4);

8) ne izvrši ili ne izvrši u propisanom roku rešenje o prinudnoj naplati na zaradi i drugim stalnim novčanim primanjima poreskog obveznika, odnosno ako ne izvrši rešenje o naplati poreskog duga obveznika iz sopstvenih sredstava u skladu sa zakonom ( član 189. st. 8. i 9).

Za prekršaj iz stava 4. ovog člana kazniće se odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 2.500 do15.000 dinara.

Za prekršaj iz stava 4. ovog člana kazniće se preduzetnik novčanom kaznom od 25.000 do 150.000 dinara.

Novčanom kaznom od 25.000 do 150.000 dinara kazniće se za prekršaj pravno lice ako:

1) Poreskoj upravi ne prijavi sve kasnije izmene podataka u prijavi za registraciju, ili ako prijavi netačne izmene podataka ( član 25. tačka 1);

2) prilikom podnošenja poreske prijave ili drugog propisanog akta na propisanom mestu ne unese svoj PIB ( član 26. st. 3. i 4 ST. 4. I 5 );

3) u poresku prijavu ne unese PIB poreskog savetnika, ili je podnese nepotpisanu od tog lica, ako je to lice pripremilo prijavu ili njen deo ( član 38. stav 6);

4) ne postupi po nalogu Poreske uprave da učestvuje u postupku kancelarijske kontrole ili da pruži tražena objašnjenja ( član 25. tačka 9) i član 121. stav 1);

5) ne stavi na raspolaganje odgovarajuće mesto za rad poreskih inspektora u postupku terenske kontrole ( član 125. st. 1. i 2 ST. 2. I 3 );

6) ne bude prisutan tokom terenske kontrole, ili odbije da učestvuje u postupku terenske kontrole, u skladu sa ovim zakonom ( član 25. tačka 9) i član 127 ).

Za prekršaj iz stava 7. ovog člana kazniće se odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 1.250 do 7.000 dinara.

Za prekršaj iz stava 7. ovog člana kazniće se preduzetnik novčanom kaznom od 12.500 do 75.000 dinara.

Poreski prekršaji poreskih obveznika – fizičkih lica

Član 180.

Novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 dinara kazniće se za prekršaj fizičko lice, koje nije preduzetnik ako:

1) ne obavesti, ili ne obavesti u propisanom roku Poresku upravu o licu koje je, kao nerezident, opunomoćilo za izvršavanje poslova u vezi sa poreskim obavezama (član 14. stav 2);

2) Poreskoj upravi ne podnese, ili ne podnese u propisanom roku prijavu za registraciju, ako u prijavi za registraciju navede netačne podatke, ili ako ne prijavi sve kasnije izmene podataka u toj prijavi, ili ako prijavi netačne izmene podataka (član 25. tačka 1);

3) ometa ili sprečava ovlašćenog službenika Poreske uprave u obavljanju zakonom utvrđene dužnosti u poreskom postupku ( član 25 . tačka 7);

4) ne obavesti, ili ne obavesti u propisanom roku Poresku upravu o otvaranju ili zatvaranju računa kod banke u Autonomnoj pokrajini Kosovo i Metohija, Republici Crnoj Gori ili u inostranstvu ( član 25. tačka 8);

5) prilikom podnošenja poreske prijave ili drugog propisanog akta na propisanom mestu ne unese svoj PIB ( član 26 . stav 3 STAV 4 );

6) Poreskoj upravi ne podnese, ili ne podnese u zakonskom ili dodatnom roku poresku prijavu, ili ako je podnese nepotpisanu, ili u prijavu unese netačne podatke, a ne ispravi ih u propisanom roku, ili je podnese bez potrebne dokumentacije i dokaza od značaja za utvrđivanje poreza ( član 25 . tačka 2), član 38. st. 2, 3. i 5. i član 40. stav 1);

7) na zahtev Poreske uprave, ne dostavi ili ne dostavi na označeno mesto na uvid i proveru isprave od značaja za oporezivanje ( član 44 );

8) se, na zahtev Poreske uprave, ne odazove na poziv radi pojašnjenja, ili ne pruži podatke i informacije neophodne za utvrđivanje činjeničnog stanja od značaja za oporezivanje ( član 45. i član 47. stav 2);

9) ne dopusti da se obavi uviđaj na stvari, prostoriji ili zemljištu, odnosno da se kroz njih ili preko njih pređe radi uviđaja (čl. 49. i 50 );

10) ometa sprovođenje prinudne naplate, ili ako se ne udalji sa mesta na kome se sprovodi prinudna naplata i nastavi njeno ometanje, ili ako odbije da stvari koje poseduje učini dostupnim za potrebe sprovođenja prinudne naplate ( član 89. stav 7. i član 90. stav 3);

11) ne postupi po rešenju o prinudnoj naplati iz nenovčanog potraživanja poreskog obveznika i Poreskoj upravi ne preda stvari koje duguje poreskom obvezniku ( član 97. stav 2);

12) stvar obuhvaćenu izlučnom tužbom koja mu je ostavljena na čuvanje ne sačuva u nepromenjenom stanju do okončanja spora po izlučnoj tužbi ( član 102. stav 4);

13) na zahtev poreskih izvršitelja ne preda stvar poreskog obveznika koja se kod njega nalazi, a ne plati poresku obavezu poreskog obveznika umesto predaje stvari ( član 103. stav 1);

14) ne postupi po nalogu Poreske uprave da učestvuje u postupku kancelarijske kontrole ili da pruži tražena objašnjenja ( član 25. tačka 9) i član 121 . stav 1);

15) ne stavi na raspolaganje odgovarajuće mesto za rad poreskih inspektora u postupku terenske kontrole ( član 125. st. 1. i 2 ST. 2. I 3 );

16) ne omogući poreskom inspektoru da uđe na zemljište i u prostorije u kojima obavlja delatnost, a po odobrenju suda i u stan, radi podvrgavanja kontroli ( član 125. stav 4 STAV 5);

17) ne bude prisutan tokom terenske kontrole, ili odbije da učestvuje u postupku terenske kontrole, u skladu sa ovim zakonom ( član 25. tačka 9) i član 127 );

18) na zahtev Poreske uprave, odnosno poreskog inspektora, ne podnese dokumentaciju ili ne pruži informacije i obaveštenja, ili ne da izjave od uticaja na utvrđivanje činjeničnog stanja bitnog za oporezivanje ( član 25. tačka 3), član 121. stav 1. i član 127. stav 1);

19) poreskom inspektoru u postupku terenske kontrole ne omogući uvid u stanje robe, odnosno u dokumentaciju ili isprave, a ne odredi lice koje će to učiniti u njegovo ime ( član 127. st. 2. i 3);

20) onemogućava poreskog inspektora u sprovođenju mere oduzimanja robe ili oduzimanja dokumentacije u toku poreske kontrole ( član 130. i član 132. stav 3. tačka 4);

21) u postupku prikupljanja obaveštenja ne postupi po zahtevu Poreske policije ( član 135. stav 3).

Poreski prekršaji poreskih posrednika i drugih poreskih dužnika

Član 181.

Novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 dinara kazniće se za prekršaj odgovorno lice u:

1) sudu, organu lokalne samouprave, advokatskoj komori, profesionalnom udruženju, kao i u drugom organu ili organizaciji nadležnim za upis u odgovarajući registar, ako Poreskoj upravi ne dostavi, ili ne dostavi u predviđenom roku propisano obaveštenje, odnosno podatke ( član 29. stav 2. i član 184. );

2) upravnom, odnosno sudskom organu koji vodi evidencije ili donosi odluke o mestu prebivališta, rođenju ili smrti fizičkog lica, odnosno proglašenju nestalog lica za umrlo, ako Poresku upravu ne obavesti, ili ne obavesti u propisanom roku o podacima od značaja za utvrđivanje poreza ( član 29. stav 3);

2a) banci, ako ne obustavi izvršenje naloga poreskog obveznika za prenos sredstava sa računa obveznika od momenta prijema rešenja o oduzimanju PIB-a ( član 26. stav 5 STAV 6);

2b) banci, ako ne obustavi izmirivanje novčanih obaveza koje poreski obveznik ima prema trećim licima na osnovu ugovora o promeni poverilaca, odnosno dužnika u određenom obligacionom odnosu (asignacija, cesija i dr.), po osnovu prebijanja (kompenzacija) i po drugom osnovu u skladu sa zakonom (član 87a);

2v) organizaciji za prinudnu naplatu, ako ne obračuna kamatu na način propisan ovim zakonom, od dana donošenja rešenja do dana prenosa celokupnog iznosa poreza i sporednih poreskih davanja i ako iznos obračunate kamate ne prenese na odgovarajuće račune javnih prihoda ( član 95. stav 2);

3) banci, ako pravnom licu, preduzetniku ili fizičkom licu otvori račun bez podnetog dokaza o izvršenoj registraciji ( član 30. stav 1);

4) Poreskoj upravi, odnosno kod banke, ako ne izvrši, odnosno ne izvrši u propisanom roku, ili uz pripadajuću kamatu povraćaj više ili pogrešno plaćenog poreza i sporednih poreskih davanja, odnosno poresku refakciju ( član 65. stav 3);

5) banci, ako nalog poreskog obveznika za prenos sredstava na uplatne račune javnih prihoda ne izvrši u propisanom roku ili na propisani način(sukcesivno – prema prilivu sredstava) ili prvenstveno u odnosu na ostale naloge tog lica ( član 69. st. 2. i 3. i član 95. stav 3);

6) organu nadležnom za vođenje založnog registra pokretnih stvari, registra nepokretnosti, odnosno registra blokiranih računa, ako ne upiše založno pravo poreskog poverioca u propisanom roku ( član 87. stav 5. i član 188. st. 1. i 4);

7) organu nadležnom za vođenje registra nepokretnosti, ako ne dostavi, ili ne dostavi u propisanom roku, Poreskoj upravi traženi izvod iz javnih knjiga o nepokretnostima koje su svojina poreskog obveznika i izveštaj da li je upisana hipoteka drugog poverioca ( član 90. stav 2);

8) banci, ako prinudnu naplatu iz novčanih sredstava poreskog obveznika ne vrši u skladu sa zakonom, ili ako ne izvrši rešenje o naplati poreskog duga obveznika naplatom iz sredstava te banke u skladu sa zakonom (član 95. st. 2. i 3);

9) banci ili drugom pravnom licu, kod kojeg se čuvaju hartije od vrednosti poreskog obveznika, ako Poreskoj upravi ne dostavi ili ne dostavi u propisanom roku podatke o tim hartijama od vrednosti sa procenom njihove vrednosti, odnosno ako u propisanom roku ne proda te hartije od vrednosti ili ih ne proda pod najboljim uslovima na tržištu, ili ako ostvarena sredstva po odbitku propisane provizije i troškova ne uplati na račun Poreske uprave ( član 98. st. 3-5);

10) banci, ako ne postupi po rešenju Poreske uprave o zabrani raspolaganja sredstvima na računu poreskog obveznika ( član 132. stav 3. tačka 1);

11) državnom organu i organizaciji, organu teritorijalne autonomije i lokalne samouprave, ako Poreskoj upravi ne dostavi činjenice koje je doznalo obavljajući poslove iz svog delokruga, a koje ukazuju na mogućnost da poreska obaveza nije ispunjena ( član 158 );

11A) JEDINICI LOKALNE SAMUOPRAVE, AKO PORESKOJ UPRAVI NE DOSTAVI PODATKE O POREZIMA I SPOREDNIM PORESKIM DAVANJIMA KOJE NAPLAćUJE JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE, A KOJI SU OD ZNAčAJA ZA OBAVLJANJE POSLOVA IZ NADLEžNOSTI PORESKE UPRAVE (čLAN 159);

12) banci, ako ne obustavi, ili ne obustavi u propisanom roku sve transakcije preko računa pravnog lica, preduzetnika ili fizičkog lica koji nisu dostavili dokaz o izvršenoj registraciji ( član 185. stav 2);

13) banci, ako ne postupi po rešenju o prinudnoj naplati iz novčanih potraživanja poreskog obveznika i ne izvrši prenos sredstava sa računa njegovog dužnika na propisani uplatni račun javnih prihoda, odnosno ako ne izvrši rešenje o prinudnoj naplati dugovanog iznosa neposredno iz sredstava te banke u skladu sa zakonom ( član 189 ).

Član 186.

Poreski obveznik, fizičko lice i preduzetnik, dužan je da u roku od deset meseci od dana početka primene ovog zakona podnese Poreskoj upravi prijavu za evidenciju ukupne imovine u zemlji i inostranstvu, ako je njena vrednost veća od 20.000.000 dinara.

Imovinu, u smislu stava 1. ovog člana, čine:

1) nepokretnosti (stan, kuća, poslovna zgrada i prostorije, garaža, zemljište i dr.);

2) akcije ili udeli u pravnom licu;

3) oprema za obavljanje samostalne delatnosti;

4) motorna vozila, plovila PLOVNI OBJEKTI i vazduhoplovi;

5) brisana („Sl. glasnik RS“ 70/03)

6) štedni ulozi i gotov novac;

7) druga imovinska prava.

U prijavu za evidenciju imovine unose se i podaci o imovini povezanih lica.

Poreski obveznik, fizičko lice i preduzetnik, čija je imovina iz st. 1. i 2. ovog člana veća od 10.000.000 dinara, ali ne prelazi 20.000.000 dinara, može da podnese prijavu za evidenciju imovine.

Poreska uprava može, u skladu sa članom 60. stav 2. ovog zakona, proceniti vrednost imovine iskazane u prijavi za evidenciju imovine i dostaviti poreskom obvezniku rešenje o proceni.

Prijava za evidenciju imovine služi isključivo za sprovođenje unakrsne procene poreske osnovice iz člana 59. ovog zakona.

Unakrsna procena primeniće se na razliku između vrednosti imovine utvrđene u poreskoj kontroli i procenjene, odnosno prijavljene vrednosti imovine na način iz stava 5. ovog člana.

Ako poreski obveznik iz stava 1. ovog člana ne podnese prijavu za evidenciju imovine, unakrsna procena primeniće se na njegovu celokupnu imovinu.

Oblik i sadržinu prijave za evidenciju imovine propisuje ministar.

PORESKA UPRAVA UTVRDIćE JEDINSTVENU PORESKU OSNOVICU UNAKRSNOM PROCENOM ZA PERIOD OD 1. JANUARA 2003. DO 31. DECEMBRA 2005. GODINE FIZIčKIM LICIMA I PREDUZETNICIMA IZ OVOG čLANA.

JEDINSTVENA PORESKA OSNOVICA IZ STAVA 10. OVOG čLANA UTVRđUJE SE KAO RAZLIKA IZMEđU VREDNOSTI IMOVINE NA DAN 31. DECEMBRA 2005. GODINE I NA DAN 1. JANUARA 2003. GODINE UMANJENA ZA IZNOS PRIJAVLJENOG DOHOTKA I ZA VREDNOST IMOVINE PRIBAVLJENE SREDSTVIMA STEčENIM NASLEđEM, POKLONOM ILI NA DRUGI ZAKONIT BESTERETAN NAčIN, ZA KOJU TO PORESKI OBVEZNIK, ODNOSNO DRUGO LICE ISTIčE I O TOME PRUžI ODGOVARAJUćE MATERIJALNE DOKAZE.

VREDNOST IMOVINE NA DAN 1. JANUARA 2003. GODINE čINI ZBIR UKUPNE VREDNOSTI IMOVINE IZ čLANA 59. STAV 3. OVOG ZAKONA SA STANJEM NA DAN 1. JANUARA 2003. GODINE.

VREDNOST IMOVINE NA DAN 31. DECEMBRA 2005. GODINE čINI ZBIR UKUPNE VREDNOSTI IMOVINE IZ čLANA 59. STAV 3. OVOG ZAKONA SA STANJEM NA DAN 31. DECEMBRA 2005. GODINE, UVEćANA ZA VREDNOST IMOVINE KOJA JE U PERIODU OD 1. JANUARA 2003. DO 31. DECEMBRA 2005. GODINE STEčENA TERETNO I OTUđENA TERETNO ILI BESTERETNO.

ČLAN 186A

PORESKA UPRAVA UTVRDIćE JEDINSTVENU PORESKU OSNOVICU UNAKRSNOM PROCENOM ZA PERIOD OD 1. JANUARA 2003. DO 31. DECEMBRA 2005. GODINE I FIZIčKIM LICIMA I PREDUZETNICIMA čIJA UKUPNA VREDNOST IMOVINE NA DAN 31. DECEMBRA 2005. GODINE PRELAZI 20.000.000 DINARA, SAGLASNO ČLANU 59. I čLANU 186. ST. 11-13. OVOG ZAKONA.

ODREDBE ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PORESKOM POSTUPKU I PORESKOJ ADMINISTRACIJI KOJE NE ULAZE U PREČIŠĆEN TEKST:

ČLAN 58.

ODREDBE čLANA 2. OVOG ZAKONA PRIMENJIVAćE SE OD DANA POčETKA PRIMENE ZAKONA O FINANSIRANJU LOKALNE SAMOUPRAVE („SLUžBENI GLASNIK RS”, BROJ 62/06).

ZAPOČETE POSTUPKE UTVRđIVANJA, NAPLATE I KONTROLE POREZA I SPOREDNIH PORESKIH DAVANJA KOJE NAPLAćUJU JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE, KOJI NE BUDU PRAVOSNAžNO OKONčANI DO POčETKA PRIMENE ZAKONA IZ STAVA 1. OVOG čLANA, OKONčAćE JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE.

ČLAN 59.

ODREDBE čLANA 45. OVOG ZAKONA U DELU KOJI SE ODNOSI NA NADLEžNOST PORESKE UPRAVE ZA VOđENJE DRUGOSTEPENOG PORESKOPREKRšAJNOG POSTUPKA PRESTAJU DA VAžE DANOM POčETKA PRIMENE ZAKONA O PREKRšAJIMA („SLUžBENI GLASNIK RS”, BROJ 101/05).

DRUGOSTEPENE PORESKOPREKRšAJNE POSTUPKE KOJE JE PORESKA UPRAVA ZAPOčELA DO DANA POčETKA PRIMENE ZAKONA O PREKRšAJIMA („SLUžBENI GLASNIK RS”, BROJ 101/05) OKONčAćE PORESKA UPRAVA.

ČLAN 60.

PROPIS IZ čLANA 10. OVOG ZAKONA DONEćE SE U ROKU OD šEST MESECI OD DANA STUPANJA NA SNAGU OVOG ZAKONA, A PROPIS IZ čLANA 44. OVOG ZAKONA DONEćE SE DO POčETKA PRIMENE ZAKONA O FINANSIRANJU LOKALNE SAMOUPRAVE („SLUžBENI GLASNIK RS”, BROJ 62/06).

ČLAN 61.

POJEDINE ODREDBE OVOG ZAKONA PRIMENJIVAćE SE ODLOžNO, I TO:

1) čLAN 2. I čLAN 45. STAV 4. – OD DANA POčETKA PRIMENE ZAKONA O FINANSIRANJU LOKALNE SAMOUPRAVE („SLUžBENI GLASNIK RS”, BROJ 62/06);

2) čLAN 10 – OD 1. JANUARA 2008. GODINE.

ČLAN 62.

OVAJ ZAKON STUPA NA SNAGU OSMOG DANA OD DANA OBJAVLJIVANJA U „SLUžBENOM GLASNIKU REPUBLIKE SRBIJE”.

Ostavite komentar