Uredba o načinu i uslovima izmirivanja obaveza subjekata privatizacije prema poveriocima

Na osnovu člana 41v Zakona o privatizaciji („Službeni glasnik RS“, br. 38/01, 18/03 i 45/05),

Vlada donosi

O NAČINU I USLOVIMA IZMIRIVANjA OBAVEZA

SUBJEKATA PRIVATIZACIJE PREMA POVERIOCIMA

I. UVODNE ODREDBE

Sadržina uredbe

Član 1.

Ovom uredbom bliže se uređuju način i uslovi izmirivanja obaveza pravnih lica koja su započela postupak privatizacije, kao i pravnih lica koja se restrukturiraju u postupku privatizacije, prema bankama i drugim poveriocima.

Definicije

Član 2.

Pojedini izrazi upotrebljenih izraza u ovoj uredbi imaju sledeće značenje:

1) subjekt privatizacije jeste pravno lice za koje je Agencija za privatizaciju donela odluku o restrukturiranju, odnosno odluku o metodu privatizacije javnim tenderom ili javnom aukcijom;

poverilac jeste državni poverilac i ostali poverioci;

3) državni poverilac jeste pravno lice koje je dužno da otpusti dug prema subjektu privatizacije u celini i svoje potraživanje namiri iz sredstava ostvarenih od prodaje kapitala ili imovine subjekta privatizacije (javno preduzeće; Poreska uprava, Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje; Republički fond za zdravstveno osiguranje; Republička direkcija za robne rezerve; Fond za razvoj Republike Srbije; drugi republički organi i organizacije i Agencija za osiguranje depozita kada vrši funkciju stečajnog, odnosno likvidacionog upravnika nad bankama u stečaju, odnosno likvidaciji i kada upravlja u ime i za račun Republike Srbije potraživanjima Republike Srbije po osnovu preuzetih ino obaveza);

4) ostali poverioci jesu pravna, odnosno fizička lica koja mogu da otpuste dug prema subjektu privatizacije, radi namirivanja potraživanja iz sredstava ostvarenih od prodaje kapitala ili imovine subjekta privatizacije;

5) obaveza jeste dospela neizmirena obaveza sa stanjem na dan 31. decembra 2004. godine, obaveza koja je dospevala do 31. decembra 2004. godine, ali je do isteka tog roka reprogramirana tako što je određen drugi rok dospelosti posle 31. decembra 2004. godine, kao i obaveza po osnovu javnih prihoda koja se odnosi na 2004. godinu, odnosno na ranije godine, a čija je uplata naložena rešenjem o utvrđivanju poreza donetim u 2005. godini u postupku poreske kontrole;

6) obaveza po osnovu javnih prihoda jeste obaveza iz tačke 5) ovog člana, i to: akcize i porez na promet; porezi, doprinosi za obavezno socijalno osiguranje i drugi javni prihodi koji se obračunavaju i plaćaju po osnovu zarada; naknade za korišćenje gradskog građevinskog zemljišta i lokalne komunalne takse čiju naplatu vrše nadležni poreski organi u Republici Srbiji; ostali porezi utvrđeni zakonom kojim se uređuju javni prihodi i javni rashodi; jednokratni porez na ekstra dohodak i ekstra imovinu stečenu iskorišćavanjem posebnih pogodnosti i drugi javni prihodi.

II. PRIJAVA POTRAŽIVANjA

Javni poziv za prijavu potraživanja

Član 3.

Poverilac prijavljuje svoje potraživanje na osnovu javnog poziva za prijavu potraživanja, koji objavljuje Agencija za privatizaciju (u daljem tekstu: Agencija).

Javni poziv iz stava 1. ovog člana sadrži:

poslovno ime i sedište, kao i druge podatke o subjektu privatizacije;

mesto i vreme podnošenja prijave potraživanja;

rok za podnošenje prijave potraživanja;

obaveštenje o restrukturiranju, odnosno metodu privatizacije javnim tenderom ili javnom aukcijom;

druge podatke od značaja za podnošenje prijave potraživanja.

Način podnošenja prijave potraživanja

Član 4.

Poverilac podnosi prijavu potraživanja pismeno subjektu privatizacije.

Primerak prijave potraživanja poverilac istovremeno dostavlja i Agenciji.

Punovažnost podataka o visini potraživanja

Član 5.

Ako državni poverilac pismeno ne prijavi svoje potraživanje u propisanom roku, verodostojnim i konačnim podacima smatraju se podaci o visini potraživanja državnog poverioca sadržani u programu restrukturiranja.

U slučaju iz stava 1. ovog člana za subjekte koji se privatizuju metodom javnog tendera, odnosno metodom javne aukcije, verodostojnim i konačnim podacima smatraju se podaci o visini potraživanja državnog poverioca sadržani u poslovnim knjigama subjekta privatizacije.

Sadržina prijave potraživanja

Član 6.

Prijava potraživanja naročito sadrži:

1) poslovno ime i sedište poverioca sa kontakt adresom, ako je poverilac pravno lice;

2) ime, prezime i prebivalište poverioca sa kontakt adresom, ako je poverilac fizičko lice;

3) poslovno ime i sedište subjekta privatizacije;

4) pravni osnov potraživanja;

5) iznos potraživanja, i to posebno iznos glavnog potraživanja, a posebno iznos obračunate kamate.

Ako je potraživanje delimično izmireno do dana podnošenja prijave potraživanja, poverilac podnosi prijavu potraživanja za iznos potraživanja koji je umanjen za iznos delimičnog ispunjenja, sa stanjem na dan 31. decembra 2004. godine.

Prijava potraživanja podnosi se na obrascu koji je odštampan je uz ovu uredbu i čini njen sastavni deo.

III. POSTUPANjE PO PRIJAVI POTRAŽIVANjA

Zapisnik o utvrđenom potraživanju

Član 7.

Potraživanje poverioca smatra se utvrđenim ako nije osporeno u roku od osam dana od dana isteka roka za dostavljanje prijave potraživanja.

O utvrđenom potraživanju sastavlja se zapisnik koji potpisuju subjekt privatizacije i poverilac.

Zapisnik iz stava 2. ovog člana poverilac dostavlja, bez odlaganja, Agenciji.

Sadržina zapisnika o utvrđenom potraživanju

Član 8.

Zapisnik o utvrđenom potraživanju naročito sadrži: poslovno ime i sedište subjekta privatizacije; poslovno ime i sedište poverioca, ako je poverilac pravno lice; ime, prezime i prebivalište poverioca, ako je poverilac fizičko lice; ukupan iznos i specifikaciju obaveza subjekta privatizacije prema poveriocu; utvrđeni iznos i specifikaciju obaveza subjekta privatizacije prema poveriocu; obrazloženje, kao i datum i mesto sačinjavanja zapisnika.

Zapisnik kao sastavni deo dokumentacije za privatizaciju

Član 9.

Zapisnik iz člana 7. ove uredbe je sastavni deo:

-programa restrukturiranja, za subjekte koji se restrukturiraju u postupku privatizacije;

-informacionog memoranduma, za subjekte koji se privatizuju metodom javnog tendera;

-programa privatizacije, za subjekte koji se privatizuju metodom javne aukcije.

Podnošenje i sadržina prigovora arbitražnom veću

Član 10.

Ako se subjekt privatizacije ne saglasi sa visinom prijavljenog potraživanja, prijavljeno potraživanje može da ospori podnošenjem prigovora arbitražnom veću u roku od osam dana od dana dostavljanja prijave potraživanja.

Prigovor naročito sadrži poslovno ime i sedište subjekta privatizacije, osporeni iznos potraživanja, činjenice na kojima se zasniva prigovor, kao i dokaze, ako je to potrebno.

Isprave koje se prilažu uz prigovor podnose se u izvorniku ili prepisu.

Prigovor iz stava 1. ovog člana arbitražno veće dostavlja, bez odlaganja, poveriocu.

Ako poverilac ospori prigovor iz stava 1. ovog člana, o visini potraživanja poverioca odlučuje arbitražno veće.

Punovažnost potraživanja

Član 11.

Ako subjekt privatizacije ne potpiše zapisnik o utvrđenom potraživanju i ne podnese prigovor arbitražnom veću u propisanom roku, otpuštanje duga punovažno je prema podacima o visini potraživanja poverioca iz prijave potraživanja.

Ako je subjekt privatizacije osporio prijavljeno potraživanje u propisanom roku, a nije odredio svog predstavnika za člana arbitražnog veća, otpuštanje duga punovažno je prema podacima o visini potraživanja poverioca iz prijave potraživanja.

Arbitražna odluka

Član 12.

Arbitražno veće donosi odluku o visini potraživanja poverilaca (u daljem tekstu: arbitražna odluka) u roku od 15 dana od dana dostavljanja prigovora na visinu potraživanja.

Arbitražna odluka donosi se većinom glasova članova arbitražnog veća.

Sadržina arbitražne odluke

Član 13.

Arbitražna odluka naročito sadrži: datum i mesto donošenja; imena članova Arbitražnog veća; poslovno ime i sedište subjekta privatizacije; poslovno ime i sedište poverioca, ako je poverilac pravno lice; ime, prezime i prebivalište poverioca, ako je poverilac fizičko lice; predmet spora i činjenično stanje na kome se zasniva arbitražna odluka.

Izvornik i prepise arbitražne odluke potpisuju članovi Arbitražnog veća. Arbitražna odluka smatra se donetom kada je potpiše većina članova veća.

Arbitražna odluka dostavlja se, bez odlaganja, subjektu privatizacije, poveriocu i Agenciji.

Arbitražna odluka kao sastavni deo dokumentacije za privatizaciju

Član 14.

Potpisana arbitražna odluka je sastavni deo:

-programa restrukturiranja, za subjekte koji se restrukturiraju u postupku privatizacije;

-informacionog memoranduma, za subjekte koji se privatizuju metodom javnog tendera;

-programa privatizacije, za subjekte koji se privatizuju metodom javne aukcije.

Posledice propuštanja roka za donošenje arbitražne odluke

Član 15.

Ako se arbitražna odluka ne donese u roku iz člana 12. stav 1. ove uredbe, verodostojnim i konačnim podacima smatraju se podaci o visini potraživanja poverioca sadržani u programu restrukturiranja.

Za subjekte koji se privatizuju metodom javnog tendera, verodostojnim i konačnim podacima smatraju se podaci o visini potraživanja poverioca iz prijave potraživanja koja je sastavni deo informacionog memoranduma, a za subjekte koji se privatizuju metodom javne aukcije iz prijave potraživanja koja je sastavni deo programa privatizacije.

Odlaganje mera zabrane isplate sa računa subjekta privatizacije

Član 16.

Ako se subjekt privatizacije saglasi sa visinom prijavljenog potraživanja državnog poverioca, Agencija može da podnese zahtev nadležnom organu, odnosno organizaciji za odlaganje mera zabrane isplate sa računa subjekta privatizacije za vreme koje ne može biti duže od 18 meseci od dana donošenja odluke o restrukturiranju, odnosno odluke o metodu privatizacije.

IV. UGOVOR O NAMIRENjU POTRAŽIVANjA

Način i visina namirenja potraživanja

Član 17.

Agencija obaveštava poverioca o datumu prodaje, prodajnoj ceni, kao i načinu plaćanja u roku od 30 dana od dana zaključenja ugovora o prodaji kapitala, odnosno imovine subjekta privatizacije.

Poverilac namiruje svoje dospelo a neizmireno potraživanje iz sredstava ostvarenih od prodaje kapitala, odnosno imovine subjekta privatizacije, u visini srazmernoj njegovom potraživanju u ukupnim potraživanjima svih poverilaca koji se namiruju iz sredstava ostvarenih od prodaje kapitala, odnosno imovine subjekta privatizacije.

Potraživanje poverioca namiruje se najviše do visine nominalnog iznosa potraživanja uvećanog za pripadajuće kamate, pre raspodele sredstava ostvarenih od prodaje kapitala, odnosno imovine subjekta privatizacije, u skladu sa članom 60. Zakona o privatizaciji.

Sadržina ugovora o namirenju potraživanja

Član 18.

Na osnovu potpisanog zapisnika o utvrđenom potraživanju, odnosno arbitražne odluke, poverilac sa subjektom privatizacije zaključuje ugovor o namirenju potraživanja.

U slučajevima propisanim ovom uredbom ugovor iz stava 1. ovog člana zaključuje se na osnovu prijave potraživanja.

Ugovor o namirenju potraživanja naročito sadrži:

poslovno ime i sedište subjekta privatizacije;

poslovno ime i sedište poverioca, ako je poverilac pravno lice;

ime, prezime i prebivalište poverioca, ako je poverilac fizičko lice;

4) podatak o kapitalu, odnosno imovini subjekta privatizacije koji se prodaje u postupku privatizacije izražen u procentima, u odnosu na ukupan kapital;

5) podatak o obavezi iz zapisnika o utvrđenom potraživanju, odnosno iz arbitražne odluke ili iz prijave potraživanja;

6) podatak o delu prodajne cene izražen u procentima ili na drugi način koji pripada poveriocu radi namirenja potraživanja;

7) rok u kome se namiruje potraživanje;

8) druge podatke od značaja za ugovorne strane.

Rok za zaključenje ugovora o namirenju potraživanja

Član 19.

Ugovor o namirenju potraživanja zaključuje se u roku od 30 dana od dana prijema obaveštenja o zaključenju ugovora o prodaji kapitala, odnosno imovine subjekta privatizacije.

Poverilac u roku od osam dana od dana zaključenja ugovora o namirenju potraživanja taj ugovor dostavlja Agenciji.

Ugovor o namirenju potraživanja koji zaključuje Agencija za osiguranje depozita dostavlja se Agenciji u roku od osam dana od dana njegovog stupanja na snagu.

Namirenje potraživanja u potpunosti

Član 20.

Potraživanje poverioca namiruje se u skladu sa ugovorom o namirenju potraživanja.

Osnov za namirenje poreskog potraživanja predstavlja specifikacija poreskog potraživanja (u daljem tekstu: specifikacija). Specifikacija se sastavlja po vrstama javnih prihoda, njihovim uplatnim računima i modelom i pozivom na broj odobrenja, sa obračunatom kamatom u skladu sa zakonom kojim se uređuje poreski postupak i poreska administracija, do dana prodaje.

Poreska uprava dostavlja specifikaciju Agenciji u roku od 15 dana od dana prijema obaveštenja o zaključenju ugovora o prodaji kapitala, odnosno imovine subjekta privatizacije.

Potraživanje poverioca smatra se izmirenim u potpunosti ako je izmireno u skladu sa zaključenim ugovorom o namirenju potraživanja, odnosno specifikacijom.

Sredstva obezbeđenja potraživanja

Član 21.

Ako se prodajna cena iz ugovora o prodaji kapitala, odnosno imovine plaća odjednom, postojeća sredstva obezbeđenja potraživanja koja se odnose na potraživanje koje je predmet otpuštanja duga ostaju na snazi do uplate sredstava na račun poverioca u skladu sa zaključenim ugovorom o namirenju potraživanja.

V. NAMIRENjE POTRAŽIVANjA U RATAMA

Način namirenja potraživanja

Član 22.

Ako se prodajna cena iz ugovora o prodaji kapitala, odnosno imovine plaća u više rata, potraživanje poverilaca koji su otpustili dug prema subjektu privatizacije namiruje se iz prve rate u visini srazmernoj njihovom potraživanju u ukupnim potraživanjima svih poverilaca koji su otpustili dug prema subjektu privatazacije.

Preostale rate iz ugovora o prodaji kapitala, odnosno imovine dele se poveriocima koji su otpustili dug prema subjektu privatizacije na način i pod uslovima koji su propisani stavom 1. ovog člana, do izmirenja potraživanja u skladu sa ugovorom o namirenju potraživanja, odnosno specifikacijom Poreske uprave..

Način namirenja potraživanja državnog poverioca

obezbeđenog hipotekom

Član 23.

Izuzetno od člana 22. stav 1. ove uredbe državni poverilac čije je potraživanje obezbeđeno hipotekom ima pravo da se iz prve rate naplati pre ostalih poverilaca koji su otpustili dug prema subjektu privatizacije.

VI. NAMIRENjE POTRAŽIVANjA IZ SREDSTAVA OSTVARENIH PRODAJOM IMOVINE SUBJEKTA PRIVATIZACIJE

Namena sredstavaostvarenih od prodaje

imovine subjekta privatizacije

Član 24.

Kod subjekta privatizacije koji se restrukturira u postupku privatizacije i čija se imovina prodaje posle sprovedenog restrukturiranja, sredstva ostvarena od prodaje te imovine (u daljem tekstu: prodajna cena) koriste se isključivo za namirenje poverioca, u skladu sa prihvaćenim programom restrukturiranja subjekta privatizacije.

Kupac imovine subjekta privatizacije uplaćuje prodajnu cenu na privremeni račun Agencije za privatizaciju po zaključenju ugovora o prodaji te imovine.

Poverilac namiruje svoje potraživanje iz prodajne cene, u visini srazmernoj njegovom potraživanju u ukupnim potraživanjima svih poverilaca.

Način namirenja potraživanja kada se

imovina subjekta privatizacije prodaje po delovima

Član 25.

Potraživanje poverioca koji je otpustio dug prema subjektu privatizacije namiruje se iz prodajne cene u visini srazmernoj njegovom potraživanju u ukupnim potraživanjima svih poverilaca koji su otpustili dug prema subjektu privatizacije, u skladu sa prihvaćenim programom restrukturiranja subjekta privatizacije.

Ako se imovina subjekta privatizacije prodaje po delovima, državni poverilac čije je potraživanje obezbeđeno hipotekom na imovini koja je predmet prodaje ima pravo da se iz prodajne cene tog dela imovine naplati pre ostalih poverilaca koji su otpustili dug prema subjektu privatizacije, a najviše do visine utvrđene stavom 1. ovog člana.

Iz ostatka prodajne cene dela imovine iz stava 2. ovog člana namiruju se ostali poverioci koji su otpustili dug prema subjektu privatizacije, u visini srazmernoj njihovom potraživanju u ukupnim potraživanjima svih poverilaca koji su otpustili dug prema subjektu privatizacije.

Državni poverilac je dužan da subjektu privatizacije, bez odlaganja, da saglasnost za brisanje hipoteke na delu prodate imovine, ako je hipoteka bila upisana samo na tom delu imovine, uplatom na njegov račun sredstava iz stava 2. ovog člana.

Način namirenja preostalog potraživanja

poverioca koji je otpustio dug

Član 26.

Ako se iz prodajne cene dela imovine ne namiri potraživanje državnog poverioca u potpunosti, preostalo potraživanje namiruje se iz prodaje preostalih delova imovine subjekta privatizacije, na način propisan članom 25. ove uredbe.

Način namirenja potraživanja poverioca koji nije otpustio dug

Član 27.

Poverilac koji nije otpustio dug prema subjektu privatizacije namiruje svoje potraživanje iz prodajne cene ravnopravno sa poveriocem koji je otpustio svoj dug, u skladu sa ugovorom koji zaključuje sa subjektom privatizacije, pre prodaje imovine subjekta privatizacije.

Poverilac koji nije otpustio dug prema subjektu privatizacije i koji nije zaključio ugovor iz stava 1. ovog člana, namiruje se u visini srazmernoj njegovom potraživanju u ukupnim potraživanjima poverilaca koji nisu otpustili dug prema subjektu privatizacije, u skladu sa prihvaćenim programom restrukturiranja subjekta privatizacije.

Potraživanje poverioca koji nije otpustio dug prema subjektu privatizacije smatra se izmirenim u potpunosti ako je izmireno na način propisan ovim članom.

VII. POSLEDICE RASKIDA UGOVORA

O PRODAJI KAPITALA, ODNOSNO IMOVINE

Preuzimanje duga

Član 28.

Raskidom ugovora o prodaji kapitala, odnosno imovine, u smislu člana 41a stav 2. Zakona o privatizaciji, u kome je bilo predviđeno plaćanje prodajne cene na rate, Akcijski fond preuzima dug prema poveriocima koji su otpustili dug prema subjektu privatizacije, na način i pod uslovima utvrđenim u ugovoru o namirenju potraživanja, odnosno specifikaciji.

Između Akcijskog fonda, kao preuzimaoca, i poverilaca koji su otpustili dug prema subjektu privatizacije postoji ista obaveza koja je do tada postojala između Agencije i tih poverilaca.

Preuzimanje duga prema poveriocima vrši se ugovorom između Agencije i Akcijskog fonda.

VII. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Potraživanje koje se ne može osporiti

Član 29.

Potraživanje poverioca prema subjektu privatizacije koje je, do dana stupanja na snagu ove uredbe, verodostojno i konačno utvrđeno u skladu sa Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o privatizaciji («Službeni glasnik RS», broj 45/05) ne može se osporiti.

Započeti postupci otpuštanja duga

Član 30.

Otpuštanje duga prema subjektu privatizacije koje je do dana stupanja na snagu ove uredbe započeto u skladu sa Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o privatizaciji («Službeni glasnik RS», broj 45/05), okončaće se po ovoj uredbi.

Prestanak važenja pojedinih propisa

Član 31.

Danom stupanja na snagu ove uredbe prestaje da važi Uredba o načinu izmirenja javnih prihoda i obaveza prema Republičkoj direkciji za robne rezerve dospelih za plaćanje do kraja 2003. godine za subjekte koji se privatizuju metodom javne aukcije i metodom javnog tendera («Službeni glasnik RS», br. 91/02 i 130/04) i Uredba o načinu i uslovima za izmirivanje obaveza određenih pravnih pravnih lica prema bankama u stečaju čiji je stečajni upravnik Agencija za osiguranje depozita, sanaciju, stečaj i likvidaciju banaka («Službeni glasnik RS», br. 37/03 i 116/04).

Stupanje na snagu Uredbe

Član 32.

Ova uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u «Službenom glasniku Republike Srbije»

05 Broj:

U Beogradu, 24. maja 2006. godine

VLADA

PREDSEDNIK

Naziv poverioca Obrazac

Adresa: ________________________

PRIJAVA POTRAŽIVANjA

PODACI O SUBJEKTU PRIVATIZACIJE I POVERIOCU Poslovno ime i sedište subjekta privatizacijeBroj računa ili šifra kojom poverilac identifikuje subjekta privatizacije: Datum objavljivanja odluke o restrukturiranju, odnosno obaveštenja o metodu privatizacije Poslovno ime i sedište poverica, ako je poverilac pravno lice, odnosno ime, prezime i prebivalište, ako je poverilac fizičko lice:Matični broj: _____________________Poreski identifikacioni broj-PIB:____________________ Obeležiti kućicu ako postoji saznanje da je neko drugi prijavio potraživanje povezano sa ovim potraživanjem. Dostaviti kopiju prijave, sa objašnjenjem o povezanosti tih potraživanja. ( Obeležiti kućicu ako nije primljeno obaveštenje od subjekta privatizacije-dužnika ili Agencije za privatizaciju. Kontakt adresa poverioca:Telefon:Faks: Obeležiti kućicu ako navedeno obaveštenje ( zamenjuje ili ( dopunjuje prethodno prijavljeno potraživanje podneto dana _____________________

PODACI O POTRAŽIVANjU Osnov potraživanja:( Isporučeni proizvodi ( Doprinosi za penzijsko osiguranje( Izvršene usluge ( Zarade ili naknade zarada( Kreditni aranžman ( Povreda na radu, uključujući i smrtni slučaj( Javni prihodi ( Naknada za rad obavljen u periodu( Ostalo _____________________ od ____________ do ____________ (datum) (datum) Iznos glavnog potraživanja na dan objavljivanja odluke o restrukturiranju, odnosno obaveštenja o metodu privatizacije sa stanjem na dan 31. decembra 2004. godine ______________ = ______________ __________u dinarima u stranoj valuti* devizni kurs *za potraživanja u stranoj valuti i naziv valute

( Obeležiti kućicu ako je potraživanje obezbeđeno, uključujući i pravo na prinudnu naplatu.Kratak opis obezbeđenja:( Objekat ( Motorno vozilo ( Ostalo _____________________Vrednost kolaterala: ___________ dinara** ** ako glasi na stranu valutu, dati vrednost i naziv Navesti iznos obračunatih kamata, naknada, zateznih kamata, troškova naplate i sličnih naknada na dan objavljivanja odluke o restrukturiranju, odnosno obaveštenja o metodu privatizacije, koji su uključeni u potraživanje. Navesti vrednost svake pojedinačne naknade._____________ = ______________ __________ dinara u stranoj valuti* devizni kurs * ako glasi na stranu valutu, dati vrednost i naziv

Datum nastanka potraživanja: Ako je potraživanje utvrđeno u sudskom postpuku, navesti naziv suda i datum presude_____________________

Datum podnošenja prijave: Potpis podnosioca prijave:

________________________ ________________________

NAPOMENA

Uz prijavu potraživanja treba dostaviti kopiju dokumenta kojim se dokazuje potraživanje ( npr. menica, narudžbenica, faktura, izveštaj o otvorenim računima, ugovor, sudska presuda, hipoteka, ugovor o obezbeđenju i dr.) umesto originalnog dokumenta. Ako odgovarajući dokument nedostaje, treba navesti razloge za to.

O B R A Z L O Ž E Nj E

I PRAVNI OSNOV

Pravni osnov za donošenje ove uredbe sadržan je u članu 41v Zakona o privatizaciji prema kome Vlada bliže propisuje način i uslove pod kojima se mogu izmiriti obaveze pravnih lica koja su započela postupak privatizacije, kao i pravnih lica koja se restrukturiraju u postupku privatizacije, prema bankama i drugim poveriocima.

II RAZLOZI ZA DONOŠENjE UREDBE

Promenama koje su sadržane u Zakonu o izmenama i dopunama Zakona o privatizaciji uveden je institu otpuštanja duga prema subjektu privatizacije u postupku restrukturiranja. Otpuštanjem duga gase se sva potraživanja poverilaca prema subjektu privatizacije, kao dužniku, pod uslovom da poverioci namire svoja potraživanja iz sredstava ostvarenih od prodaje kapitala ili imovine subjekta privatizacije. Na ovoj vrsti noviranja obligaciono-pravnog odnosa u materijalno-pravnom smislu zasniva se celokupno rešavanje dužničko-poverilačkog odnosa u postupku restrukturiranja: pravo namirenja potraživanja imaju poverioci koji otpuste dug prema subjektu privatizacije, pod uslovom da se naplate iz sredstava ostvarenih od prodaje kapitala ili imovine subjekta privatizacije. Ako ne dođe do prodaje kapitala, odnosno imovine subjekta privatizacije otpuštanje duga ne proizvodi pravno dejstvo između subjekta privatizacije, kao dužnika, i poverilaca koji su prihvatili uslovni otpust duga.

Imajući u vidu navedene izmene i dopune koje na novi način uređuju dužničko-poverilačke odnose u postupku restrukturiranja, bilo je neophodno da se predlože i odgovarajuće izmene, odnosno dopune uredbe kojom bi se razradile zakonske odredbe o uslovnom otpuštanju duga i omogućila njihova lakša primena. Kako je Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o privatizaciji predviđena primena tog zakona i na prodaju kapitala, odnosno imovine subjekta privatizacije koji se privatizuje metodom javnog tendera, odnosno metodom javne aukcije, pod uslovom da subjekt privatizacije ima neizmirene obaveze prema poveriocima i da se nalaze u određenoj «fazi» u sprovođenju postupka privatizacije, ocenjeno je celishodnim da se donese nova uredba koja bi na jedinstven način uredila pitanje načina i uslova pod kojima se izmiruju obaveze subjekata privatizacije prema poveriocima.

III OBJAŠNjENjE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA

I POJEDINAČNIH REŠENjA

Sadržinom uredbe operacionalizovane su odredbe Zakona o izmenama i dopunama Zakona o privatizaciji koje se odnose na institut otpuštanja duga prema subjektu privatizacije u postupku restrukturiranja, odnosno uređuju se pitanja koja se odnose na:

I. UVODNE ODREDBE (čl. 1. do 2.)

Navedenim članovima opredeljeni su subjekti privatizacije na koje se primenjuje ova uredba (pravna lica za koje je Agencija za privatizaciju donela odluku o restrukturiranju, odnosno odluku o metodu privatizacije javnim tenderom ili javnom aukcijom) i propisuje značenje sledećih upotrebljenih izraza kao što su: poverilac, državni poverilac i obaveze subjekata privatizacije prema poveriocima.

Poveriocem se smatraju državni poverioci i ostali poverioci. U odnosu na državnog poverioca (pravna lica koja su dužna da otpuste dug prema subjektu privatizacije u celini i svoje potraživanje namire iz sredstava ostvarenih od prodaje kapitala ili imovine subjekta privatizacije), ostalim poveriocima (pravna, odnosno fizička lica) pružena je mogućnost da otpuste dug prema subjektu privatizacije radi namirivanja potraživanja iz sredstava ostvarenih od prodaje kapitala ili imovine subjekta privatizacije.

Državnim poveriocem smatraju se javno preduzeće, Poreska uprava, Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje, Republički zavod za zdravstveno osiguranje, Republička direkcija za robne rezerve, Fond za razvoj Republike Srbije i drugi republički organi i organizacije, kao i Agencija za osiguranje depozita kada vrši funkciju stečajnog, odnosno likvidacionog upravnika nad bankama u stečaju, odnosno likvidaciji i kada upravlja u ime i za račun Republike Srbije potraživanjima Republike Srbije po osnovu preuzetih ino obaveza.

Obavezama subjekata privatizacije prema poveriocima smatraju se dospele neizmirene obaveze sa stanjem na dan 31. decembra 2004. godine, i to prema javnom preduzuću, Republičkoj direkciji za robne rezerve, Fondu za razvoj Republike Srbije, bankama u stečaju, odnosno likvidaciji čiji je stečajni, odnosno likvidacioni upravnik Agencija za osiguranje depozita, kao i obaveze po osnovu javnih prihoda.

Obavezama po osnovu javnih prihoda smatraju se porez na promet i akcize; porezi, doprinosi za finansiranje obaveznog socijalnog osiguranja i drugi javni prihodi koji se obračunavaju i plaćaju iz zarada; naknade za korišćenje i uređivanje građevinskog zemljišta i lokalne komunalne takse čiju naplatu vrši nadležni poreski organ i drugi javni prihodi.

II. PODNOŠENjE PRIJAVE POTRAŽIVANjA (čl. 3. do 6.)

Poverilac koji je otpustio dug, u celini ili delimično, prema subjektu privatizacije podnosi prijavu potraživanja u pisanom obliku subjektu privatizacije na osnovu javnog poziva koji objavljuje Agencija za privatizaciju. Primerak prijave potraživanja dostavlja se istovremeno i Agenciji za privatizaciju.

Prijava potraživanja koncipirana je na način da mora da sadrži naziv i sedište poverioca, odnosno ime, prezime i prebivalište poverioca, u zavisnosti od toga da li je poverilac pravno ili fizičko lice; pravni osnov potraživanja, kao i iznos potraživanja, i to posebno iznos glavnog potraživanja, a posebno iznos obračunate. Takođe, obrazac prijave potraživanja odštampan je uz ovu uredbu i čini njen sastavni deo.

Ako subjekt privatizacije nije osporio prijavljeno potraživanje u roku od osam dana od dana dostavljanja prijave potraživanja, potraživanje poverioca smatra se utvrđenim. O utvrđenom potraživanju subjekt privatizacije i poverilac sačinjavaju zapisnik koji se, bez odlaganja, dostavlja Agenciji za privatizaciju.

U slučaju da se subjekt privatizacije ne saglasi sa visinom prijavljenog potraživanja, prijavljeno potraživanje može da se ospori podnošenjem prigovora. Prigovor je koncipiran na način da sadrži podatke potrebne da bi se po njemu moglo postupiti. Prigovor se podnosi Arbitražnom veću u roku od osam dana od dana od dana dostavljanja prijave potraživanja. Ako poverilac odbije prigovor subjekta privatizacije, o visini potraživanja poverioca odlučuje arbitražno veće

III. POSTUPANjE PO PRIJAVI POTRAŽIVANjA (čl. 7. do 16.)

Arbitražno veće donosi odluku o visini potraživanja poverilaca u roku od 15 dana od dana dostavljanja prigovora na visinu potraživanja. Na postupak pred arbitražnim većem shodno se primenjuju odredbe zakona kojim se uređuje parnični postupak. Arbitražna odluka donosi se većinom glasova članova arbitražnog veća. Arbitražno veće donosi arbitražnu odluku primenjujući osnovna načela domaćeg zakonodavstva.

Sadržina i karakter potpisanog zapisnika o utvrđenom potraživanju, odnosno potpisane arbitražne odluke (čl. 8. i 9, odnosno čl. 13. i 14.)

Navedenim članovima opredeljena je sadržina potpisanog zapisnika o utvrđenom potraživanju, odnosno sadržina potpisane arbitražne odluke. Budući da dokumentacija za privatizaciju (program restrukturiranja, informacioni memorandum, odnosno program privatizacije) treba da sadrži podatke o vrednosti kapitala, odnosno imovine subjekta privatizacije, potpisani zapisnik o utvrđenom potraživanju, odnosno potpisana arbitražna odluka čini sastavni deo dokumentacije za privatizaciju. Inače, navedena privatizaciona dokumenta odlučujuća su za sprovođenje postupka privatizacije, odnosno za opredeljenje potencijalnog kupca za kupovinu subjekta privatizacije.

Odlaganje mera zabrane isplate sa računa subjekta privatizacije (član 16.)

Navedenim članom omogućeno je Agenciji za privatizaciju da u slučaju ako se subjekt privatizacije saglasi sa visinom prijavljenog potraživanja podnese zahtev nadležnom organu, odnosno organizaciji za odlaganje mera zabrane isplate sa računa subjekta privatizacije za vreme koje ne može biti duže od 18 meseci od dana donošenja odluke o restrukturiranju, odnosno odluke o metodu privatizacije.

IV. UGOVOR O NAMIRENjU POTRAŽIVANjA

(čl. 17. do 21.)

Kako otpuštanje duga predstavlja pravni posao pod odložnim uslovom, odnosno otpuštanje duga ne proizvodi pravno dejstvo ako kapital ili imovina subjekta privatizacije ne bude prodat metodom javnog tendera ili javne aukcije, navedenim članom uređeni su način i uslovi pod kojima poverilac namiruje svoje potraživanje.

Poverilac namiruje svoje dospelo a neizmireno potraživanje iz sredstava ostvarenih od prodaje kapitala, odnosno imovine subjekta privatizacije, pre raspodele tih sredstava , u skladu sa članom 60. Zakona o privatizaciji.

Potraživanje poverioca namiruje se u visini srazmernoj njegovom potraživanju u ukupnim potraživanjima svih poverilaca koji se namiruju iz sredstava ostvarenih od prodaje kapitala, odnosno imovine subjekta privatizacije, a najviše do visine nominalnog iznosa potraživanja uvećanog za pripadajuće kamate.

Na osnovu potpisanog zapisnika o utvrđenom potraživanju, odnosno arbitražne odluke propisano je da poverilac sa dužnikom zaključuje ugovor o namirenju potraživanju, s tim da su propisani i podaci koje ovaj ugovor treba da sadrži (član 18.) Ugovor o namirenju potraživanja zaključuje se u roku od 30 dana od dana prijema obaveštenja o zaključenju ugovora o prodaji kapitala, odnosno imovine subjekta privatizacije. Zaključeni ugovor o namirenju potraživanja poverilac je dužan da dostavi Agenciji za privatizaciju u roku od osam dana od dana zaključenja (član 19.). Potraživanje poverioca namiruje se u skladu sa ugovorom o namirenju potraživanja. Kada se radi o Poreskoj upravi, kao poveriocu, ona se namiruje u skladu sa tzv. specifikacijom po vrstama javnih prihoda, njihovim uplatnim računima i modelom i pozivom na broj odobrenja, sa obračunatom kamatom do dana prodaje, u skladu sa zakonom kojim se uređuje poreski postupak i poreska administracija. Ovo iz razloga što Poreska uprava nema zakonsko ovlašćenje da, radi namirenja obaveza po osnovu javnih prihoda, zaključuje ugovore sa poreskim poveriocima, već isključivo da vrši naplatu u skladu sa zakonom. Potraživanje poverioca smatra se izmirenim u potpunosti ako je izmireno u skladu sa tim ugovorom (član 20.). Ako se prodajna cena iz ugovora o prodaji kapitala, odnosno imovine plaća odjednom, postojeća sredstva obezbeđenja ostaju na snazi do uplate sredstava na račun poverioca u skladu sa zaključenim ugovorom o namirenju potraživanja. (član 21.).

V. NAMIRENjE POTRAŽIVANjA U RATAMA

(čl. 22. i 23.)

Ako se prodajna cena plaća iz ugovora o prodaji kapitala, odnosno imovine plaća u više rata, predviđene su posebne odrebe. Naime, u tom slučaju potraživanje poverilaca namiruje iz prve rate u visini srazmernoj njihovom potraživanju u ukupnim potraživanjima svih poverilaca koji su otpustili dug prema subjektu privatizacije Na navedeni način dele se poveriocima i preostale rate iz ugovora o prodaji kapitala, odnosno imovine, do izmirenja potraživanja u potpunosti. (član 22.). Pravo da se iz prve rate naplati pre ostalih poverilaca koji su otpustili dug prema subjektu privatizacije ima državni poverilac čije je potraživanje obezbeđeno hipotekom (član 23.).

VI. POSEBNE ODREDBE O PRODAJI IMOVINE SUBJEKTA PRIVATIZACIJE

(čl. 24. do 27.)

Kod subjekta privatizacije koji se restrukturira u postupku privatizacije i čija se imovina prodaje nakon sprovedenog restrukturiranja, program restrukturiranja sadrži odredbe o tome da se sredstva ostvarena od prodaje te imovine (prodajna cena) koriste isključivo za namirenje poverilaca namiruju. U tom slučaju kupac imovine subjekta privatizacije, po zaključenju ugovora o prodaji, uplaćuje prodajnu cenu na privremeni račun Agencije za privatizaciju, s tim da poverilac namiruje svoje potraživanje iz prodajne cene u visini srazmernoj njegovom potraživanju u ukupnim potraživanjima svih poverilaca (član 24.). Poverilac koji je otpustio dug prema subjektu privatizacije namiruje se iz prodajne cene u visini srazmernoj njegovom potraživanju u ukupnim potraživanjima svih poverilaca koji su otpustili dug prema subjektu privatizacije, u skladu sa prihvaćenim programom restrukturiranja. Ako se imovina subjekta privatizacije prodaje po delovima, pravo da se iz prodajne cene tog dela imovine naplati pre ostalih poverilaca koji su otpustili dug prema subjektu privatizacije ima državni poverilac čije je potraživanje obezbeđeno hipotekom na imovini koja je predmet prodaje. Državni poverilac je dužan da subjektu privatizacije, bez odlaganja, da saglasnost za brisanje hipoteke uplatom na račun pripadajućeg dela prodajne cene. (član 25.). Ako se iz prodajne cene dela imovine ne namiri potraživanje državnog poverioca u potpunosti, preostalo potraživanje namiruje se, na propisani način, iz prodaje preostalih delova imovine subjekta privatizacije (član 26.). Poverilac koji nije otpustio dug prema subjektu privatizacije namiruje svoje potraživanje ravnopravno sa poveriocem koji je otpustio svoj dug, u skladu sa ugovorom koji zaključuje sa subjektom privatizacije, pre prodaje imovine subjekta privatizacije. Poverilac koji taj ugovor ne zaključi, namiruje se u visini srazmernoj njegovom potraživanju u ukupnim potraživanjima poverilaca koji nisu otpustili dug prema subjektu privatizacije, u skladu sa prihvaćenim programom restrukturiranja (član 27.).

VII. POSLEDICE USLED RASKIDA UGOVORA O PRODAJI KAPITALA, ODNOSNO IMOVINE

(član 28.)

Predložena norma posledica je zakonodavnog rešenja sadržanog u članu 41 stav 2. Zakona o privatizaciji prema kome se raskidom ugovora o prodaji kapitala, odnosno imovine kapital koji je bio predmet prodaje prenosi Akcijskom fondu. Naime, za veliki broj ugovora o prodaji kapitala, odnosno imovine za subjekte privatizacije koji su privatizovani metodom javne aukcije predviđeno je plaćanje prodajne cene na rate. Postavlja se pitanje šta u slučaju kada je izvršen otpust duga za takav subjekt privatizacije i iz prve rate se naplati samo deo duga poverioca, s tim da se ostatak duga naplati iz preostalih rata a u međuvremenu je došlo do raskida ugovora o prodaji kapitala, odnosno imovine.

Zakonodavac je predvideo rešenje prema kojem se u slučaju raskida ugovora o prodaji kapitala, odnosno imovine, kapital koji je bio predmet prodaje prenosi Akcijskom fondu (član 41a Zakona o privatizaciji). Akcijski fond ima obavezu da ovaj kapital proda, u skladu sa zakonom. Iz tog razloga predviđeno je rešenje prema kojem bi, u smislu člana 446. Zakona o obligacionim odnosima, Akcijski fond preuzeo dug Agencije za privatizaciju. Drugim rečima, u slučaju raskida ugovora o prodaji kapitala, odnosno imovine u kome je bilo predviđeno plaćanje prodajne cene na rate, Akcijski fond preuzima dug Agencije za privatizaciju prema poveriocima koji su otpustili dug prema subjektu privatizacije, na način i pod uslovima utvrđenim u ugovoru o namirenju potraživanja koji je zaključen između tih poverilaca i subjekta privatizacije.

Između Akcijskog fonda i poverilaca koji su otpustili dug prema subjektu privatizacije postoji ista obaveza koja je do tada postojala između Agencije za privatizaciju i tih poverilaca. Preuzimanje duga vršilo bi se na osnovu ugovora između dužnika, u ovom slučaju Agencije za privatizaciju i preuzimaoca, odnosno Akcijskog fonda.

VII. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDNE (čl. 29. do 32.)

Potraživanje poverioca prema subjektu privatizacije koje je, do dana stupanja na snagu ove uredbe, verodostojno i konačno utvrđeno u skladu sa Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o privatizaciji ne može se osporiti (član 29.). Otpuštanje duga prema subjektu privatizacije koje je, do dana stupanja na snagu ove uredbe, započeto u skladu sa Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o privatizaciji, okončaće se po ovoj uredbi (član 30.) S obzirom da «status» državnog poverioca ima i Agencija za osiguranje depozita kada vrši funkciju stečajnog, odnosno likvidacionog upravnika nad bankama u stečaju, odnosno likvidaciji i kada upravlja u ime i za račun Republike Srbije potraživanjima Republike Srbije po osnovu preuzetih ino obaveza, propisano je da stupanjem na snagu ove uredbe prestaje da važi ne samo propis kojim je bilo uređeno pitanje načina izmirivanja javnih prihoda i obaveza prema Republičkoj direkciji za robne rezerve, već i propis kojim je bilo uređeno pitanje načina i uslova pod kojima se izmiruju obaveze određenih pravnih lica prema bankama u stečaju čiji je stečajni upravnik Agencija za osiguranje depozita, sanaciju, stečaj i likvidaciju banaka (član 31).

Članom 32. propisano je stupanje na snagu ove uredbe.

IV PROCENA FINANSIJSKIH SREDSTVA POTREBNIH ZA SPROVOĐENjE UREDBE

Za sprovođenje ove uredbe nije potrebno obezbediti sredstva u budžetu Republike Srbije.

V ANALIZA EFEKATA UREDBE

U proteklom periodu sprovođenja postupka privatizacije uočeno je smanjenje broja prodatih preduzeća, odnosno smanjenje prosečne prodajne cene kapitala u odnosu na knjigovodstvenu vrednost u odnosu na prethodni period, kao posledica nepovoljnog finansijskog stanja u kome se nalazi određeni broj preduzeća. Imajući u vidu navedene rezultate privatizacije, predloženim rešenjima podstiče se sprovođenje postupka privatizacije, odnosno bitno se doprinosi efikasnosti u sprovođenju tog postupka, budući da se primenom instituta otpuštanja duga na bitno drugačiji način rešavaju dužničko-poverilački odnosi u postupku restrukturiranja subjekata privatizacije.

Ostavite komentar