Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o pravnoj zaštiti industrijskog dizajna

Pregled odredaba ZAKONA

O PRAVNOJ ZAŠTITI INDUSTRIJSKOG DIZAJNA

KOJE SE MENjAJU, odNosno dopunjuju

Član 1.

Ovim zakonom uređuju se način sticanja i zaštita prava na spoljašnji izgled industrijskog ili zanatskog proizvoda (u daljem tekstu: proizvod).

Pod spoljašnjim izgledom proizvoda podrazumeva se ukupan vizuelni utisak koji proizvod ostavlja na informisanog potrošača ili korisnika.

Informisani potrošač ili korisnik, u smislu ovog zakona, je fizičko lice koje se redovno susreće sa proizvodom o kojem TIPOM PROIZVODA O KOJIMA je reč.

Na postupak sticanja i zaštite industrijskog dizajna koji je međunarodno registrovan za teritoriju Republike Srbije na osnovu Haškog sporazuma o međunarodnom registrovanju industrijskog dizajna (u daljem tekstu: Haški sporazum), primenjuju se odredbe ovog zakona u svim pitanjima koja nisu uređena Haškim sporazumom.

Član 2.

Industrijski dizajn je trodimenzionalni ili dvodimenzionalni izgled celog proizvoda, ili njegovog dela, koji je određen njegovim vizuelnim karakteristikama, posebno linijama, konturama, bojama, oblikom, teksturom i/ili materijalima od kojih je proizvod sačinjen, ili kojima je ukrašen, kao i njihovom kombinacijom.

Proizvod je industrijski ili zanatski predmet, uključujući, između ostalog, i delove koji su namenjeni za spajanje u složeni proizvod, pakovanje proizvoda, UKUPNI VIZUELNI IDENTITET PROIZVODA, grafičke simbole i tipografske znake, isključujući kompjuterske programe.

Složeni proizvod je proizvod koji je sastavljen od više delova koji mogu da budu zamenjeni i koji omogućavaju sastavljanje i rastavljanje proizvoda.

Član 4.

Industrijski dizajn se smatra novim ako identičan industrijski dizajn nije postao dostupan javnosti pre dana podnošenja prijave za priznanje toga industrijskog dizajna, ILI PRE DATUMA PRIZNATOG PRAVA PRVENSTVA, UKOLIKO JE ONO ZATRAŽENO, ili ako ne postoji ranije podneta prijava za priznanje identičnog industrijskog dizajna KOJA JE POSTALA DOSTUPNA JAVNOSTI.

U slučaju da je zatraženo pravo prvenstva iz člana 25. ili člana 26. ovog zakona, smatraće se da je industrijski dizajn nov ako nije postao dostupan javnosti pre dana priznatog prava prvenstva.

Industrijski dizajni se smatraju identičnim ako se razlikuju samo u nebitnim detaljima. Razlika u nebitnim detaljima postoji ako informisani korisnik, na prvi pogled, ne razlikuje industrijske dizajne.

Individualni karakter

Član 5.

Industrijski dizajn ima individualni karakter ako se ukupan utisak koji ostavlja na informisanog korisnika razlikuje od ukupnog utiska koji na tog korisnika ostavlja bilo koji drugi industrijski dizajn, a koji je postao dostupan javnosti pre dana podnošenja prijave industrijskog dizajna, ili dana priznatog prava prvenstva suprotstavljenog industrijsog dizajna. INDUSTRIJSKI DIZAJN IMA INDIVIDUALNI KARAKTER AKO SE UKUPAN UTISAK KOJI OSTAVLjA NA INFORMISANOG KORISNIKA RAZLIKUJE OD UKUPNOG UTISKA KOJI NA TOG KORISNIKA OSTAVLjA BILO KOJI DRUGI INDUSTRIJSKI DIZAJN KOJI JE POSTAO DOSTUPAN JAVNOSTI PRE DANA PODNOŠENjA PRIJAVE INDUSTRIJSKOG DIZAJNA, ILI DATUMA PRIZNATOG PRAVA PRVENSTVA.

Prilikom utvrđivanja individualnog karaktera industrijskog dizajna uzima se u obzir stepen slobode i objektivno ograničenje autora prilikom stvaranja dizajna konkretnog proizvoda, prouzrokovano tehnološkim i funkcionalnim karakteristikama tog proizvoda. PRILIKOM UTVRĐIVANjA INDIVIDUALNOG KARAKTERA INDUSTRIJSKOG DIZAJNA UZIMA SE U OBZIR STEPEN SLOBODE AUTORA PRILIKOM STVARANjA INDUSTRIJSKOG DIZAJNA ODREĐENOG PROIZVODA.

Industrijski dizajn proizvoda koji čini sastavni deo

složenog proizvoda

Član 6

Za industrijski dizajn primenjen na proizvodu, ili sadržan u proizvodu koji čini sastavni deo složenog proizvoda, smatra se da je nov i da ima individualni karakter:

1) ako sastavni deo koji je ugrađen u složeni proizvod ostaje vidljiv tokom redovne upotrebe složenog proizvoda; I

2) ako vidljive karakteristike sastavnog dela ispunjavaju uslove novosti i individualnog karaktera.

Pod redovnom upotrebom iz stava 1. tačka 1) ovog člana podrazumeva se upotreba od strane krajnjeg korisnika, isključujući održavanje, servisiranje ili popravke proizvoda.

Dostupnost javnosti

Član 7.

Smatra se da je industrijski dizajn postao dostupan javnosti, u smislu čl. 4. i 5. ovog zakona, ako je objavljen, izlagan, korišćen u prometu robe i usluga, ili na drugi način otkriven pre dana podnošenja prijave industrijskog dizajna, ili datuma prvenstva, ako je ono traženo, osim u slučaju kada u standardnim tokovima poslovanja nije postojala razumna mogućnost da poslovni krugovi specijalizovani za datu oblast saznaju za otkrivanje industrijskog dizajna.

SMATRA SE DA JE INDUSTRIJSKI DIZAJN POSTAO DOSTUPAN JAVNOSTI U SMISLU ČL. 4. i 5. OVOG ZAKONA AKO JE OBJAVLjEN NAKON REGISTRACIJE ILI NA DRUGI NAČIN, AKO JE IZLAGAN, KORIŠĆEN U PROMETU ILI NA DRUGI NAČIN OTKRIVEN PRE DANA PODNOŠENjA PRIJAVE INDUSTRIJSKOG DIZAJNA, ILI DATUMA PRIZNATOG PRAVA PRVENSTVA, AKO JE ONO ZATRAŽENO, OSIM U SLUČAJU KADA NIJE POSTOJALA RAZUMNA MOGUĆNOST DA POSLOVNI KRUGOVI SPECIJALIZOVANI ZA DATU OBLAST SAZNAJU ZA POMENUTE DOGAĐAJE U STANDARDNIM TOKOVIMA POSLOVANjA U REPUBLICI SRBIJI.

Ne smatra se da je industrijski dizajn postao dostupan javnosti u smislu stava 1. ovog člana ukoliko je otkriven trećem licu pod EKSPLICITNIM ILI IMPLICITNIM uslovom čuvanja tajnosti. industrijskog dizajna.

Ne smatra se da je industrijski dizajn postao dostupan javnosti, u smislu čl. 4. i 5. ovog zakona, ako je industrijski dizajn otkrio autor, njegov pravni sledbenik ili treće lice na osnovu informacije dobijene od autora ili njegovog pravnog sledbenika, ili radnje koju je jedan od njih preduzeo, pod uslovom da je, od trenutka kada je industrijski dizajn otkriven do trenutka podnošenja prijave za priznanje prava na industrijski dizajn, odnosno do trenutka zatraženog prava prvenstva, proteklo manje od 12 meseci, kao i ako je industrijski dizajn postao dostupan javnosti kao posledica zloupotrebe vezane za autora ili njegovog pravnog sledbenika.

Isključenje zaštite zbog tehničke funkcije I SUPROTNOSTI SA JAVNIM PORETKOM I MORALOM

Član 8.

Industrijskim dizajnom ne može da se zaštititi spoljašnji izgled proizvoda koji je isključivo određen tehničkom funkcijom proizvoda.

Industrijskim dizajnom ne može da se zaštititi spoljašnji izgled proizvoda koji mora da bude reprodukovan u svom tačnom obliku i dimenzijama, kako bi se omogućilo da bude mehanički povezan sa, ili postavljen u, oko ili uz drugi proizvod, tako da svaki proizvod može da obavlja svoju funkciju.

Pod uslovima iz čl. 4. i 5. ovog zakona, nezavisno od stava 2. ovog člana, može da se zaštiti dizajn BIĆE ODOBRENA ZAŠTITA INDUSTRIJSKOM DIZAJNU koji omogućava višestruko sastavljanje, ili povezivanje međusobno zamenjivih proizvoda u modularnom sistemu.

INDUSTRIJSKIM DIZAJNOM NE MOŽE SE ZAŠTITITI SPOLjAŠNjI IZGLED PROIZVODA ČIJE JE OBJAVLjIVANjE ILI UPOTREBA PROTIVNA JAVNOM PORETKU ILI PRIHVAĆENIM MORALNIM PRINCIPIMA.

PRAVO NA ZAŠTITU INDUSTRIJSKOG DIZAJNA

ČLAN 8A

PRAVO NA ZAŠTITU INDUSTRIJSKOG DIZAJNA PRIPADA AUTORU ILI NjEGOVOM PRAVNOM SLEDBENIKU, ODNOSNO POSLODAVCU, U SLUČAJEVIMA PREDVIĐENIM OVIM ZAKONOM.

STRANA FIZIČKA I PRAVNA LICA U POGLEDU ZAŠTITE INDUSTRIJSKOG DIZAJNA UŽIVAJU ISTA PRAVA KAO I DOMAĆA FIZIČKA I PRAVNA LICA, AKO TO PROIZILAZI IZ MEĐUNARODNIH UGOVORA ILI IZ NAČELA UZAJAMNOSTI.

POSTOJANjE UZAJAMNOSTI DOKAZUJE LICE KOJE SE NA UZAJAMNOST POZIVA.

Industrijski dizajn koji ne može da se zaštiti

Član 9.

Na osnovu ovog zakona zaštita se ne može odobriti industrijskom dizajnu:

1) čije je objavljivanje ili upotreba protivna javnom poretku ili prihvaćenim moralnim principima;

1A) KOJI NE PREDSTAVLjA INDUSTRIJSKI DIZAJN U SMISLU ČLANA 2. STAV 1. OVOG ZAKONA;

1B) KOJI NE ISPUNjAVA USLOVE IZ ČL. 3 – 8. OVOG ZAKONA;

1V) AKO JE PRIJAVU ZA PRIZNANjE INDUSTRIJSKOG DIZAJNA PODNELO LICE KOJE NEMA PRAVO NA ZAŠTITU INDUSTRIJSKOG DIZAJNA U SMISLU ČLANA 8A STAV 1. OVOG ZAKONA;

1G) AKO JE INDUSTRIJSKI DIZAJN U SUPROTNOSTI SA RANIJIM INDUSTRIJSKIM DIZAJNOM KOJI JE POSTAO DOSTUPAN JAVNOSTI NAKON DANA PODNOŠENjA PRIJAVE ZA ZAŠTITU INDUSTRIJSKOG DIZAJNA, ILI DATUMA PRIZNATOG PRAVA PRVENSTVA, A KOJI JE ZAŠTIĆEN U REPUBLICI SRBIJI OD DATUMA KOJI PRETHODI DATUMU PODNOŠENjA PRIJAVE ZA ZAŠTITU INDUSTRIJSKOG DIZAJNA ILI DATUMU PRIZNATOG PRAVA PRVENSTVA;

1D)KOJI KORISTI PREPOZNATLjIV ZNAK, A PROPIS REPUBLIKE SRBIJE KOJI UREĐUJE TAKAV ZNAK OMOGUĆAVA NOSIOCU PRAVA NA ZNAK PRAVO DA ZABRANI TAKVO KORIŠĆENjE;

2)koji povređuje autorsko pravo ili prava industrijske svojine drugog lica;

3)koji sadrži državni ili drugi javni grb, zastavu ili simbol, naziv ili skraćenicu naziva neke zemlje ili međunarodne organizacije, religiozne i nacionalne simbole, kao i njihovo podražavanje, osim po odobrenju nadležnog organa.

Industrijski dizajn koji predstavlja, odnosno sadrži lik nekog lica, može da se zaštiti samo uz izričitu saglasnost tog lica.

Industrijski dizajn koji predstavlja odnosno sadrži lik umrlog lica može da se zaštiti samo po pristanku njegovih roditelja, bračnog druga i dece.

Industrijski dizajn koji predstavlja odnosno sadrži lik istorijske ili druge umrle znamenite ličnosti može da se zaštiti uz dozvolu nadležnog organa i pristanak njenih srodnika do trećeg stepena srodstva.

Pravo na zaštitu industrijskog dizajna

Član 10.

Pravo na zaštitu industrijskog dizajna pripada autoru ili njegovom pravnom sledbeniku, odnosno poslodavcu, u slučajevima predviđenim ovim zakonom.

Strana fizička i pravna lica u pogledu zaštite industrijskog dizajna uživaju ista prava kao i domaća fizička i pravna lica, ako to proizlazi iz međunarodnih ugovora ili iz načela uzajamnosti.

Postojanje uzajamnosti dokazuje lice koje se na uzajamnost poziva.

Trajanje zaštite

Član 11.

Pravo na industrijski dizajn stiče se upisom u Registar industrijskog dizajna i traje 25 godina od dana podnošenja prijave, pod uslovom da se plaćaju propisane takse za održavanje prava.

Pravo iz stava 1. ovog člana važi od dana podnošenja prijave za priznanje industrijskog dizajna organu državne uprave nadležnom za poslove intelektualne svojine (u daljem tekstu: nadležni organ).

PRAVO NA INDUSTRIJSKI DIZAJN STIČE SE UPISOM U REGISTAR INDUSTRIJSKOG DIZAJNA I TRAJE PET GODINA OD DATUMA PODNOŠENjA PRIJAVE.

ZAŠTITA INDUSTRIJSKOG DIZAJNA MOŽE SE, UZ PODNOŠENjE ZAHTEVA I PLAĆANjE ODGOVARAJUĆE PROPISANE TAKSE, PRODUŽAVATI ZA PERIODE OD PO PET GODINA, A NAJDUŽE DO UKUPNO 25 GODINA RAČUNAJUĆI OD DATUMA PODNOŠENjA PRIJAVE ZA PRIZNANjE PRAVA NA INDUSTRIJSKI DIZAJN.

ZAHTEV ZA PRODUŽENjE ZAŠTITE INDUSTRIJSKOG DIZAJNA IZ STAVA 2. OVOG ČLANA SADRŽI NAROČITO: NAZNAČENjE REGISTARSKOG BROJA INDUSTRIJSKOG DIZAJNA I DATUM DO KOG INDUSTRIJSKI DIZAJN VAŽI; PODATKE O NOSIOCU PRAVA NA INDUSTRIJSKI DIZAJN; PODATAK O PLAĆENOJ TAKSI ZA PRODUŽENjE ZAŠTITE INDUSTRIJSKOG DIZAJNA.

VLADA BLIŽE PROPISUJE SADRŽINU ZAHTEVA IZ STAVA 2. OVOG ČLANA, ODREĐUJE PRILOGE KOJI SE PODNOSE UZ ZAHTEV I PROPISUJE NjIHOVU SADRŽINU.

Zajedničke odredbe

Član 12.

Pravna zaštita industrijskog dizajna ostvaruje se u upravnom postupku koji vodi nadležni organ.

Protiv odluka nadležnog organa iz stava 1. ovog člana, može se izjaviti žalba Vladi u roku od 15 dana od dana prijema odluke.

KADA JE ODLUKOM NADLEŽNOG ORGANA IZ STAVA 1. OVOG ČLANA ODBIJENO PRIZNANjE INDUSTRIJSKOG DIZAJNA IZ RAZLOGA ŠTO NISU BILI ISPUNjENI USLOVI ZA ZAŠTITU NAVEDENI U ČL. 3– 9. OVOG ZAKONA VLADA U ODLUCI PO ŽALBI MOŽE PRIZNATI INDUSTRIJSKI DIZAJN U IZMENjENOM OBLIKU, UKOLIKO U TOM OBLIKU INDUSTRIJSKI DIZAJN ISPUNjAVA USLOVE ZA ZAŠTITU I AKO JE ZADRŽAN INDIVIDUALNI KARAKTER INDUSTRIJSKOG DIZAJNA.

Protiv odluke Vlade o žalbi, može se pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana od dana prijema odluke Vlade.

Zastupanje

Član 16.

Strano fizičko ili pravno lice KOJE NEMA PREBIVALIŠTE, ODNOSNO SEDIŠTE NA TERITORIJI REPUBLIKE SRBIJE u postupku pred nadležnim organom mora zastupati zastupnik koji je upisan u Registar zastupnika koji vodi nadležni organ ili domaći advokat.

Prijava za priznanje prava na industrijski dizajn

Član 18.

Postupak za priznanje prava na industrijski dizajn pokreće se prijavom za priznanje prava na industrijski dizajn (u daljem tekstu: prijava).

Prijava iz stava 1. ovog člana podnosi se nadležnom organu u pisanom obliku, neposredno ili poštom.

Prijava mora da sadrži:

1)zahtev za priznanje prava na industrijski dizajn;

2)opis dizajna industrijskog dizajna;

3)dvodimenzionalni prikaz industrijskog dizajna (u daljem tekstu: prikaz).

JEDNA PRIJAVA MOŽE DA SADRŽI ZAHTEV ZA PRIZNANjE PRAVA NA INDUSTRIJSKI DIZAJN ZA JEDAN ILI VIŠE, A NAJVIŠE DO 100 INDUSTRIJSKIH DIZAJNA.

AKO PRIJAVA INDUSTRIJSKOG DIZAJNA SADRŽI ZAHTEV ZA PRIZNANjE PRAVA ZA VIŠE INDUSTRIJSKIH DIZAJNA (U DALjEM TEKSTU: VIŠESTRUKA PRIJAVA), SVI PROIZVODI NA KOJIMA SE TAJ INDUSTRIJSKI DIZAJN PRIMENjUJE MORAJU BITI SVRSTANI U ISTU KLASU I POTKLASU MEĐUNARODNE KLASIFIKACIJE INDUSTRIJSKOG DIZAJNA.

Zahtev za priznanje prava na industrijski dizajn

Član 19.

Zahtev za priznanje prava na industrijski dizajn sadrži naročito:

1)podatke o podnosiocu prijave;

2)podatke o autoru industrijskog dizajna ili izjavu autora da ne želi da bude naveden u prijavi;

3)naznačenje da li se prijava odnosi na jedan ili više industrijskih dizajna;

4)stvaran i kratak naziv INDUSTRIJSKOG dizajna;

5)pravni osnov za podnošenje prijave, ako autor INDUSTRIJSKOG dizajna nije podnosilac prijave;

6)potpis podnosioca prijave.

Zahtev za priznanje prava na industrijski dizajn može da sadrži i izjavu da se zahteva objavljivanje priznatog prava na industrijski dizajn 12 meseci nakon datuma donošenja rešenja o priznanju prava na industrijski dizajn (odloženo objavljivanje).

Jedna prijava može da sadrži zahtev za priznanje prava na industrijski dizajn za jedan ili više industrijskih dizajna (do 100) koji se primenjuju na proizvodima svrstanim u istu klasu međunarodne klasifikacije industrijskih dizajna.

Autor industrijskog dizajna može tokom postupka zaštite, kao i tokom celog roka trajanja prava na industrijski dizajn, povući svoju izjavu da ne želi da mu ime bude navedeno u prijavi, registrima, kao ni u drugim ispravama predviđenim ovim zakonom.

Vlada bliže propisuje sadržinu zahteva iz stava 1. ovog člana, određuje priloge koji se podnose uz zahtev i propisuje njihovu sadržinu.

Opis industrijskog dizajna

Član 20.

Opis industrijskog dizajna treba da bude precizan i sažet opis ukupnog spoljašnjeg izgleda predmeta zaštite, zasnovan na podnetom prikazu, koji se vidi stalno ili prilikom njegove redovne upotrebe i da ispunjava druge propisane uslove. OPIS INDUSTRIJSKOG DIZAJNA SADRŽI PRECIZAN I SAŽET OPIS BITNIH KARAKTERISTIKA INDUSTRIJSKOG DIZAJNA KOJE GA ČINE NOVIM U SMISLU ČLANA 4. OVOG ZAKONA I RAZLIČITIM OD INDUSTRIJSKIH DIZAJNA KOJI SU POSTALI DOSTUPNI JAVNOSTI U SMISLU ČLANA 5. OVOG ZAKONA.

Opis industrijskog dizajna treba da se odnosi samo na spoljni oblik predmeta zaštite, što podrazumeva površine tela, odnosno njegovih delova koje se vide stalno ili pri njihovoj redovnoj upotrebi, odnosno samo na sliku ili crtež kojim je prikazan predmet zaštite, a koji može da se prenese na određeni proizvod ili njegov deo. OPIS INDUSTRIJSKOG DIZAJNA MORA DA BUDE ZASNOVAN NA PODNETOM PRIKAZU.

Opis industrijskog dizajna ne treba da sadrži podatke koji se odnose na konstrukciju, funkciju ili funkcionalne prednosti i slične podatke o telu ili njegovim delovima.

Opis industrijskog dizajna sadrži naročito: podatke o podnosiocu prijave; kratak i pravi naziv predmeta zaštite; novost predmeta zaštite, odnosno njegovih pojedinih delova; namenu predmeta zaštite.

Vlada bliže propisuje sadržinu opisa industrijskog dizajna, kao i broj primeraka opisa industrijskog dizajna koji se podnose uz zahtev za priznanje prava na industrijski dizajn.

Prikaz

Član 21.

Prikaz sadrži isključivo predmet zaštite. PRIKAZOM SE PREDSTAVLjA SPOLjAŠNjI IZGLED PREDMETA ZAŠTITE KAO I NjEGOVI DELOVI KOJI SE VIDE STALNO ILI PRILIKOM NjEGOVE REDOVNE UPOTREBE.

Prikaz treba da bude takav da se svi detalji industrijskog dizajna jasno vide i da, u pogledu kvaliteta i drugih tehničkih zahteva, ispunjava propisane uslove. U PRIKAZU MORAJU DA SE JASNO PREDSTAVE SVI ELEMENTI INDUSTRIJSKOG DIZAJNA KOJI GA ČINE NOVIM U SMISLU ČLANA 4. OVOG ZAKONA I RAZLIČITIM OD INDUSTRIJSKIH DIZAJNA KOJI SU POSTALI DOSTUPNI JAVNOSTI U SMISLU ČLANA 5. OVOG ZAKONA.

Prikaz može biti podnet kao fotografija ili nacrt. I MORA DA ISPUNjAVA PROPISANE USLOVE KOJI SE ODNOSE NA KVALITET I TEHNIČKE KARAKTERISTIKE PRIKAZA.

Ako je u pitanju prijava za priznanje prava na dvodimenzionalni industrijski dizajn, kao prikaz se može dostaviti dvodimenzionalni primerak (uzorak) prijavljenog industrijskog dizajna, s tim da se najdocnije u roku od šest meseci od dana podnošenja prijave nadležnom organu mora dostaviti prikaz iz stava 1. ovog člana.

Vlada bliže propisuje tehničke karakteristike prikaza, kao i broj primeraka prikaza koji se podnose uz zahtev za priznanje prava na industrijski dizajn.

Takse i troškovi postupka

Član 22.

U upravnom postupku pred nadležnim organom plaćaju se takse i naknade troškova postupka, saglasno propisima kojima se uređuju administrativne takse i naknade troškova postupka i troškova za pružanje informacionih usluga.

ZA UVID U SPISE PREDMETA, IZDAVANjE KOPIJA DOKUMENATA I POTVRDA I UVERENjA O ČINjENICAMA O KOJIMA VODI SLUŽBENU EVIDENCIJU, OBJAVU PODATAKA O REGISTROVANIM INDUSTRIJSKIM DIZAJNIMA I DRUGE INFORMACIONE USLUGE KOJE PRUŽA NADLEŽNI ORGAN U SKLADU SA OVIM ZAKONOM PLAĆAJU SE NAKNADE TROŠKOVA. 

VISINU I NAČIN PLAĆANjA NAKNADA TROŠKOVA IZ STAVA 2. OVOG ČLANA UTVRĐUJE VLADA.

Međunarodno KONVENCIJSKO pravo prvenstva

Član 25.

Pravnom ili fizičkom licu koje je podnelo urednu prijavu industrijskog dizajna sa dejstvom u nekoj zemlji članici Pariske unije ili Svetske trgovinske organizacije, priznaće se u Republici Srbiji KONVENCIJSKO pravo prvenstva od datuma podnošenja te prijave ako u Republici Srbiji za isti industrijski dizajn podnese prijavu u roku od šest meseci od dana podnošenja prijave sa dejstvom u odnosnoj zemlji. U zahtevu za priznanje industrijskog dizajna naznačava se datum podnošenja, broj prijave i zemlja za koju je prijava podneta.

Urednom prijavom iz stava 1. ovog člana smatra se svaka prijava koja ispunjava uslove urednosti prema nacionalnom zakonodavstvu zemlje članice Pariske unije ili Svetske trgovinske organizacije za koju je prijava podneta ili prema međunarodnom ugovoru zaključenom između ovih zemalja, bez obzira na docniju pravnu sudbinu te prijave.

Pravno ili fizičko lice iz stava 1. ovog člana dužno je da, u roku od tri meseca od dana podnošenja prijave u Republici Srbiji, dostavi nadležnom organu prepis prijave iz stava 1. ovog člana, overen od nadležnog organa zemlje članice Pariske unije, Svetske trgovinske organizacije, odnosno međunarodne organizacije kojoj je ta prijava podnesena.

Zahtev za izdavanje uverenja o pravu prvenstva sadrži naročito: prikaz istovetan prikazu u prijavi; opis istovetan opisu u prijavi; dokaz o uplati takse za uverenje.

Uverenje o pravu prvenstva sadrži naročito: podatke o podnosiocu prijave; podatke o autoru industrijskog dizajna; broj prijave i datum podnošenja prijave; prikaz istovetan prikazu u prijavi; opis istovetan opisu u prijavi.

Vlada bliže propisuje sadržinu zahteva iz stava 4. ovog člana i sadržinu uverenja o pravu prvenstva iz stava 5. ovog člana.

UVERENjE O PRAVU PRVENSTVA

ČLAN 25A

NA ZAHTEV DOMAĆEG ILI STRANOG FIZIČKOG ILI PRAVNOG LICA KOJE JE KOD NADLEŽNOG ORGANA PODNELO UREDNU PRIJAVU ZA PRIZNANjE PRAVA NA INDUSTRIJSKI DIZAJN, NADLEŽNI ORGAN IZDAJE UVERENjE O PRAVU PRVENSTVA.

ZAHTEV ZA IZDAVANjE UVERENjA O PRAVU PRVENSTVA SADRŽI NAROČITO: PODATKE O PODNOSIOCU PRIJAVE; PRIKAZ ISTOVETAN PRIKAZU U PRIJAVI; OPIS ISTOVETAN OPISU U PRIJAVI; DOKAZ O UPLATI TAKSE ZA IZDAVANjE UVERENjA.

UVERENjE O PRAVU PRVENSTVA SADRŽI NAROČITO: PODATKE O PODNOSIOCU PRIJAVE; PODATKE O AUTORU INDUSTRIJSKOG DIZAJNA; BROJ PRIJAVE I DATUM PODNOŠENjA PRIJAVE; PRIKAZ ISTOVETAN PRIKAZU U PRIJAVI; OPIS ISTOVETAN OPISU U PRIJAVI.

VLADA BLIŽE PROPISUJE SADRŽINU ZAHTEVA IZ STAVA 2. OVOG ČLANA I SADRŽINU UVERENjA O PRAVU PRVENSTVA IZ STAVA 3. OVOG ČLANA.

Redosled ispitivanja prijava

Član 28.

Prijave se ispituju po redosledu određenom datumom i satom njihovog podnošenja.

Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, prijava se može rešavati po hitnom postupku:

1)u slučaju sudskog spora, ili pokrenutog inspekcijskog nadzora ili carinskog postupka, na zahtev suda ili nadležnog organa tržišne inspekcije, odnosno carinskog organa;

2)ako je podnet zahtev za međunarodno registrovanje industrijskog dizajna.

IZUZETNO OD ODREDBE STAVA 1. OVOG ČLANA, PRIJAVA SE MOŽE REŠAVATI PO HITNOM POSTUPKU U SLUČAJU SUDSKOG SPORA, ILI POKRENUTOG INSPEKCIJSKOG NADZORA ILI CARINSKOG POSTUPKA, NA ZAHTEV SUDA ILI NADLEŽNOG ORGANA TRŽIŠNE INSPEKCIJE, ODNOSNO CARINSKOG ORGANA.

U slučajevima iz stava 2. tačka 1) ovog člana podnosi se zahtev za ispitivanje prijave po hitnom postupku.

Razdvajanje prijave

Član 33.

Podnosilac prijave koja sadrži zahtev za priznanje prava na više industrijskih dizajna (u daljem tekstu: višestruka prijava), u skladu sa članom 19. stav 3. ovog zakona, VIŠESTRUKE PRIJAVE U SMISLU ČLANA 18. STAV 5. OVOG ZAKONA može, uz plaćanje propisane takse, da podnese zahtev za razdvajanje svoje višestruke prijave na više pojedinačnih, ili višestrukih izdvojenih prijava.

Svaka od izdvojenih prijava iz stava 1. ovog člana dobija novi broj prijave i zavodi se u Registar prijava, ali zadržava datum podnošenja prvobitne višestruke prijave i njeno pravo prvenstva.

O razdvajanju prijave donosi se posebno rešenje, u kome se naznačava broj, odnosno brojevi novih prijava, industrijski dizajni koji ostaju u prvobitnoj višestrukoj prijavi i industrijski dizajni koji su u izdvojenoj, ili izdvojenim prijavama.

Zahtev iz stava 1. ovog člana sadrži naročito: broj i datum podnošenja prvobitne prijave čije se razdvajanje traži; opis i prikaz industrijskog dizajna; naznačenje brojeva klasa Međunarodne klasifikacije industrijskog dizajna koje ostaju u prvobitnoj prijavi i brojeva klasa Međunarodne klasifikacije industrijskog dizajna koje se razdvajaju.

Vlada bliže propisuje sadržinu zahteva iz stava 1. ovog člana, određuje priloge koji se podnose uz zahtev i propisuje njihovu sadržinu.

Sadržina prava na industrijski dizajn

Član 39.

Nosilac prava na industrijski dizajn ima isključivo pravo na ekonomsko iskorišćavanje DA KORISTI zaštićen industrijski dizajn i da to pravo uskrati svakom trećem licu koje nema saglasnost za korišćenje.

Pod ekonomskim iiskorišćavanjem KORIŠĆENjEM iz stava 1. ovog člana podrazumeva se industrijska i zanatska izrada proizvoda za tržište, na osnovu primene zaštićenog industrijskog dizajna, kao i: PODRAZUMEVA SE NAROČITO IZRADA, PONUDA, STAVLjANjE U PROMET, UVOZ, IZVOZ ILI UPOTREBA PROIZVODA U KOJI JE DIZAJN UGRAĐEN ILI NA KOME JE PRIMENjEN ILI SKLADIŠTENjE TAKVOG PROIZVODA U NAVEDENE SVRHE,

1)upotreba takvog proizvoda u privrednoj delatnosti;

2)skladištenje takvog proizvoda radi njegovog stavljanja u promet;

3)ponuda takvog proizvoda radi njegovog stavljanja u promet;

4)stavljanje u promet takvog proizvoda;

5)uvoz, izvoz ili tranzit takvog proizvoda.

Obim prava na industrijski dizajn

Član 41.

PRAVO KOJE SE STIČE NA OSNOVU REGISTROVANOG INDUSTRIJSKOG DIZAJNA OBUHVATA SVAKI INDUSTRIJSKI DIZAJN KOJI NA INFORMISANOG KORISNIKA NE OSTAVLjA DRUGAČIJI UKUPAN UTISAK.

Obim prava koja se stiču na osnovu zaštićenog industrijskog dizajna određen je sadržinom opisa industrijskog dizajna koji je zasnovan na podnetom prikazu.

Podnosilac prijave može sam, ili na pismeni zahtev nadležnog organa u ostavljenom roku, da izjavi da ne traži bilo kakva isključiva prava na elementu industrijskog dizajna navedenom u opisu industrijskog dizajna.

Prilikom utvrđivanja obima prava na industrijski dizajn u slučaju spora, sud će uzeti u obzir slobodu autora prilikom stvaranja industrijskog dizajna, u smislu člana 5. stav 2. ovog zakona.

PRI UTVRĐIVANjU OBIMA PRAVA UZIMA SE U OBZIR STEPEN SLOBODE AUTORA PRILIKOM STVARANjA DIZAJNA

Ograničenje prava

Član 43.

Nosilac prava na industrijski dizajn ne može da zabrani trećem licu radnje:

1) učinjene u nekomercijalne i eksperimentalne svrhe; RADNjE UČINjENE U PRIVATNE I NEKOMERCIJALNE SVRHE;

1A) RADNjE UČINjENE U EKSPERIMENTALNE SVRHE;

2) RADNjE umnožavanja u svrhu podučavanja ili citiranja, pod uslovom da su takve radnje u skladu sa praksom lojalne konkurencije i da neopravdano ne ugrožavaju normalno iskorišćavanje industrijskog dizajna, kao i da je navedeno odakle je industrijski dizajn preuzet.

Ograničenje prava radi nesmetanog obavljanja međunarodnog saobraćaja

Član 44.

Pravo na industrijski dizajn ne deluje prema licu koje upotrebljava predmete koji su proizvedeni na osnovu zaštićenog industrijskog dizajna, a koji sačinjavaju deo konstrukcije ili opreme broda, vazduhoplova ili suvozemnog vozila, odnosno služe isključivo za potrebe funkcionisanja broda, vazduhoplova ili suvozemnog vozila koje je registrovano u nekoj od zemalja članica Pariske unije ili Svetske trgovinske organizacije, kad se ono privremeno ili slučajno nađe na teritoriji Republike Srbije.

PRAVO NA INDUSTRIJSKI DIZAJN NE DELUJE PREMA LICU KOJE KORISTI PREDMETE KOJI SU PROIZVEDENI NA OSNOVU ZAŠTIĆENOG INDUSTRIJSKOG DIZAJNA, A KOJI ČINE DEO OPREME BRODA ILI VAZDUHOPLOVA, ODNOSNO KOJI SLUŽE ISKLjUČIVO ZA POTREBE FUNKCIONISANjA BRODA ILI VAZDUHOPLOVA REGISTROVANOG U DRUGOJ ZEMLjI, KAD SE ON PRIVREMENO NAĐE NA TERITORIJI REPUBLIKE SRBIJE.

Iscrpljenje prava

Član 45.

Ako je nosilac prava na industrijski dizajn u Republici Srbiji stavio u promet proizvod koji sadrži zaštićeni industrijski dizajn, odnosno proizvod koji je oblikovan prema zaštićenom industrijskom dizajnu ili ako je nosilac prava na industrijski dizajn ovlastio neko lice da u Republici Srbiji takav proizvod stavi u promet, nema pravo da zabrani trećim licima dalje raspolaganje tim proizvodom, kupljenim u legalnim tokovima prometa (u daljem tekstu: iscrpljenje prava).

Iscrpljenje prava stava 1. ovog člana neće se primeniti u slučaju postojanja legitimnog interesa nosioca prava na industrijski dizajn da se suprotstavi daljem stavljanju u promet proizvoda koji sadrži zaštićeni industrijski dizajn, ili koji je oblikovan prema zaštićenom industrijskom dizajnu, posebno ako je u međuvremenu došlo do kvara ili druge promene svojstava proizvoda.

Odnos sa drugim oblicima zaštite

Član 46.

Odredbe ovog zakona neće uticati na postojeća prava vezana za žigove, ILI DRUGE ZNAKOVE RAZLIKOVANjA, PATENTE ILI MALE PATENTE, TIPOGRAFSKE ZNAKE, NEREGISTROVANE INDUSTRIJSKE DIZAJNE, patente ili male patente., KAO I NA PRIMENU PROPISA KOJI UREĐUJU GRAĐANSKO PRAVNU ODGOVORNOST ILI NELOJALNU KONKURENCIJU. Industrijski dizajn zaštićen po odredbama ovog zakona uživa zaštitu i na osnovu zakona kojim se uređuje autorsko pravo od datuma kada je industrijski dizajn nastao, odnosno kada je izražen u određenoj formi.

Ugovor o prenosu prava

Član 50.

Ugovorom o prenosu prava iz člana 49. stav 1. ovog zakona, nosilac prava na industrijski dizajn, odnosno podnosilac prijave može preneti pravo na registrovani industrijski dizajn, odnosno pravo iz prijave.

Ugovor o prenosu prava iz stava 1. ovog člana sastavlja se u pismenoj formi i mora sadržati naznačenje ugovornih strana, broj registrovanog industrijskog dizajna, odnosno broj prijave i visinu naknade, ako je ugovorena.

NA SVA PITANjA KOJA SE ODNOSE NA UGOVOR O PRENOSU PRAVA, A KOJA NISU REGULISANA OVIM ZAKONOM, PRIMENjUJU SE PROPISI KOJIMA SE UREĐUJU OBLIGACIONI ODNOSI.

Licenca

Član 51.

Nosilac prava na industrijski dizajn, odnosno podnosilac prijave može ugovorom o licenci ustupiti pravo korišćenja registrovanog industrijskog dizajna, odnosno prava iz prijave.

Ugovor o licenci iz stava 1. ovog člana sastavlja se u pismenoj formi i mora sadržati naznačenje ugovornih strana, broj registrovanog industrijskog dizajna ili broj prijave, vreme trajanja licence i obim licence.

Ugovor o licenci iz stava 1. ovog člana upisuje se u odgovarajući registar nadležnog organa na zahtev nosioca prava na industrijski dizajn, odnosno podnosioca prijave ili sticaoca prava.

Upis ugovora o licenci iz stava 1. ovog člana u odgovarajući registar nadležnog organa proizvodi pravno dejstvo prema trećim licima.

O upisu ugovora o licenci iz stava 1. ovog člana u odgovarajući registar nadležnog organa, donosi se posebno rešenje.

NA SVA PITANjA KOJA SE ODNOSE NA USTUPANjE PRAVA KORIŠĆENjA REGISTROVANOG INDUSTRIJSKOG DIZAJNA ODNOSNO PRAVA IZ PRIJAVE, A KOJA NISU REGULISANA OVIM ZAKONOM, PRIMENjUJU SE PROPISI KOJIMA SE UREĐUJU OBLIGACIONI ODNOSI.

Član 58.

Registrovani industrijski dizajn se može oglasiti ništavim ako se utvrdi da u vreme njegovog registrovanja nisu bili ispunjeni uslovi za priznanje industrijskog dizajna predviđeni ovim zakonom., I TO NA PREDLOG ZAINTERESOVANOG LICA ILI NA PREDLOG JAVNOG TUŽIOCA (U DALjEM TEKSTU: PREDLAGAČ).

Registrovani industrijski dizajn se može oglasiti ništavim za sve vreme trajanja zaštite, i to na predlog zainteresovanog lica ili na predlog javnog tužioca (u daljem tekstu: predlagač).

REGISTROVANI INDUSTRIJSKI DIZAJN SE MOŽE OGLASITI NIŠTAVIM I NAKON PROTEKA ROKA TRAJANjA ZAŠTITE, ODNOSNO ODRICANjA NOSIOCA PRAVA OD PRAVA NA INDUSTRIJSKI DIZAJN.

AKO SE RAZLOG ZA OGLAŠAVANjE NIŠTAVIM ZASNIVA NA ČLANU 9. STAV 1. TAČKA 1V) OVOG ZAKONA, PREDLOG ZA OGLAŠAVANjE NIŠTAVIM INDUSTRIJSKOG DIZAJNA MOŽE PODNETI SAMO LICE KOJE ISPUNjAVA USLOVE DA STEKNE PRAVO NA INDUSTRIJSKI DIZAJN.

AKO SE RAZLOG ZA OGLAŠAVANjE NIŠTAVIM ZASNIVA NA ČLANU 9. STAV 1. TAČKA 1G), 1D) I 1Đ) OVOG ZAKONA, PREDLOG ZA OGLAŠAVANjE NIŠTAVIM INDUSTRIJSKOG DIZAJNA MOŽE PODNETI SAMO PODNOSILAC RANIJE PRIJAVE ILI NOSILAC PRAVA KOJE SE SUPROTSTAVLjA PRAVU NA INDUSTRIJSKI DIZAJN.

AKO SE RAZLOG ZA OGLAŠAVANjE NIŠTAVIM ZASNIVA NA ČLANU 9. STAV 1. TAČKA 1E) OVOG ZAKONA, PREDLOG ZA OGLAŠAVANjE NIŠTAVIM INDUSTRIJSKOG DIZAJNA MOŽE PODNETI JAVNI TUŽILAC ILI FIZIČKO ILI PRAVNO LICE KOJE KORISTI DRŽAVNI ILI DRUGI JAVNI GRB, ZASTAVU ILI SIMBOL, NAZIV ILI SKRAĆENICU NAZIVA NEKE ZEMLjE ILI MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE ILI RELIGIOZNI ILI NACIONALNI SIMBOL.

Postupak po urednom predlogu za oglašavanje ništavim

Član 60.

Ako predlog za oglašavanje ništavim registrovanog industrijskog dizajna ne ispunjava propisane uslove iz člana 59. ovog zakona, nadležni organ će pismenim putem pozvati predlagača da uredi predlog, u roku od 30 dana od dana prijema poziva.

Na obrazloženi zahtev predlagača, uz plaćanje propisane takse, nadležni organ će produžiti rok iz stava 1. ovog člana za vreme koje smatra primerenim.

Ako predlagač u ostavljenom roku ne postupi po pozivu, nadležni organ će doneti zaključak o odbacivanju predloga.

Protiv zaključka iz stava 3. ovog člana može se izjaviti žalba.

Uredan predlog iz člana 59. ovog zakona nadležni organ će dostaviti protivniku predlagača i pozvati ga da u roku od 30 dana od dana prijema poziva, dostavi svoj odgovor.

U postupku po predlogu za oglašavanje ništavim nadležni organ može da zakaže usmenu raspravu.

Posle sprovedenog postupka po predlogu za oglašavanje ništavim, nadležni organ može da donese rešenje o delimičnom ili potpunom oglašavanju ništavim registrovanog industrijskog dizajna.

REŠENjEM O DELIMIČNOM OGLAŠAVANjU NIŠTAVIM REGISTROVANOG INDUSTRIJSKOG DIZAJNA PRAVO NA INDUSTRIJSKI DIZAJN SE MOŽE ZADRŽATI U IZMENjENOM OBLIKU UKOLIKO U TOM OBLIKU ISPUNjAVA USLOVE ZA ZAŠTITU IZ ČL. 3. DO 9. OVOG ZAKONA I AKO JE ZADRŽAN INDIVIDUALNI KARAKTER DIZAJNA. U POSTUPKU PO PREDLOGU ZA OGLAŠAVANjE NIŠTAVIM REGISTROVANOG INDUSTRIJSKOG DIZAJNA NOSILAC PRAVA NA INDUSTRIJSKI DIZAJN SE MOŽE DELIMIČNO ODREĆI PRAVA NA INDUSTRIJSKI DIZAJN DA BI SE PRAVO NA INDUSTRIJSKI DIZAJN ZADRŽALO U IZMENjENOM OBLIKU.

U roku od tri meseca od pravnosnažnosti odluke o oglašavanju ništavim registrovanog industrijskog dizajna, nadležni organ će u svom službenom glasilu objaviti propisane podatke o poništenom pravu.

Zaštita u slučaju povrede prava na industrijski dizajn

Član 62.

U slučaju povrede prava na industrijski dizajn ili prava iz prijave, tužilac može tužbom da zahteva:

1)utvrđenje povrede prava;

2)prestanak povrede prava;

3)uništenje ili preinačenje predmeta kojima je izvršena povreda prava;

4)uništenje ili preinačenje alata i opreme uz pomoć kojih su proizvedeni predmeti kojima je izvršena povreda prava, ako je to neophodno za zaštitu prava;

5)naknadu imovinske štete i opravdanih troškova postupka;

6)naknadu moralne štete za autora;

7)objavljivanje presude o trošku tuženog;

8)davanje podataka o trećim licima koja su učestvovala u povredi prava.

Lice koje povredi pravo na industrijski dizajn odgovara za štetu po opštim pravilima o naknadi štete.

Ako je povreda prava na industrijski dizajn učinjena namerno, tužilac može od tuženog, umesto naknade imovinske štete, da zahteva naknadu do trostrukog iznosa uobičajene licencne naknade koju bi primio za korišćenje dizajna.

Postupak po tužbi iz stava 1. ovog člana je hitan.

Povreda prava na industrijski dizajn

Član 63.

Povredom prava na industrijski dizajn smatra se svako neovlašćeno iskorišćavanje registrovanog industrijskog dizajna u smislu člana 39. ovog zakona i neovlašćeno objavljivanje predmeta prijave.

Povredom prava na industrijski dizajn IZ STAVA 1. OVOG ČLANA smatra se i podražavanje zaštićenog REGISTROVANOG, ODNOSNO PRIJAVLjENOG industrijskog dizajna.

Prilikom utvrđivanja da li postoji povreda prava na industrijski dizajn, sud naročito vodi računa o odredbama čl. 8, 9. i 41. ovog zakona.

Aktivna legitimacija za tužbu

PRAVO NA TUŽBU

Član 64.

Tužbu zbog povrede prava na industrijski dizajn iz člana 62. ovog zakona TUŽBU ZBOG POVREDE PRAVA IZ ČLANA 63. OVOG ZAKONA mogu da podnesu podnosilac prijave, nosilac prava na industrijski dizajn i sticalac isključive licence.

STICALAC ISKLjUČIVE LICENCE MOŽE PODNETI TUŽBU ZBOG POVREDE PRAVA UKOLIKO DRUGAČIJE NIJE PREDVIĐENO UGOVOROM O LICENCI.

Postupak po tužbi zbog povrede prava iz prijave sud će prekinuti do odluke nadležnog organa o priznanju industrijskog dizajna.

Ako je pred nadležnim organom pokrenut postupak iz člana 58. ovog zakona, sud koji postupa po tužbi iz člana 62. ovog zakona dužan je da zastane sa postupkom do konačne odluke nadležnog organa.

TUŽBA ZBOG POVREDE PRAVA

ČLAN 64a.

U SLUČAJU POVREDE PRAVA, TUŽILAC MOŽE TUŽBOM DA ZAHTEVA:

1)UTVRĐENjE POVREDE PRAVA ILI OZBILjNE PRETNjE DA ĆE PRAVO BITI POVREĐENO;

2)ZABRANU RADNjI KOJIMA SE POVREĐUJE PRAVO ILI RADNjI KOJE PREDSTAVLjAJU OZBILjNU PRETNjU DA ĆE PRAVO BITI POVREĐENO, KAO I ZABRANU PONAVLjANjA TAKVIH ILI SLIČNIH RADNjI POD PRETNjOM NOVČANE KAZNE;

3) NAKNADU IMOVINSKE I NEIMOVINSKE ŠTETE ZBOG POVREDE PRAVA;

4)OBJAVLjIVANjE PRESUDE O TROŠKU TUŽENOG;

5)ISKLjUČENjE IZ PROMETA, ODUZIMANjE ILI UNIŠTENjE, ILI PREINAČENjE BEZ BILO KAKVE NAKNADE, PROIZODA KOJIMA SE POVREĐUJE PRAVO;

6)ZABRANU OTUĐENjA, ODUZIMANjE ILI UNIŠTENjE, BEZ BILO KAKVE NAKNADE, MATERIJALA I PREDMETA KOJI SU PRETEŽNO UPOTREBLjENI U STVARANjU ILI PROIZVODNjI PROIZVODA KOJIMA SE POVREĐUJE PRAVO;

7)DAVANjE PODATAKA O TREĆIM LICIMA KOJA SU UČESTVOVALA U POVREDI PRAVA.

LICE KOJE POVREDI PRAVO, DUŽNO JE DA TUŽIOCU U POTPUNOSTI NADOKNADI ŠTETU PROIZAŠLU IZ TE POVREDE.

AKO SUD UTVRDI DA JE POVREDA PRAVA UČINjENA, TUŽBOM SE PROTIV LICA ČIJE SU USLUGE KORIŠĆENE PRI POVREDI PRAVA (POSREDNIK) MOŽE ZAHTEVATI ZABRANA PONAVLjANjA RADNjI KOJIMA SE PRAVO POVREĐUJE ILI NjIMA SLIČNIH RADNjI POD PRETNjOM NOVČANE KAZNE.

SUD ĆE, U GRANICAMA TUŽBENOG ZAHTEVA IZ STAVA 1. TAČKA 4) OVOG ČLANA, ODLUČITI U KOJEM ĆE SREDSTVU JAVNOG SAOPŠTAVANjA BITI OBJAVLjENA PRESUDA. AKO SUD ODLUČI DA SE OBJAVI SAMO DEO PRESUDE ODREDIĆE DA SE OBJAVI IZREKA I PREMA POTREBI ONAJ DEO PRESUDE IZ KOJEG JE VIDLjIVO O KAKVOJ SE POVREDI RADI I KO JE IZVRŠIO POVREDU.

PRI RAZMATRANjU TUŽBENIH ZAHTEVA IZ STAVA 1. TAČ. 5) I 6) OVOG ČLANA, SUD UZIMA U OBZIR SRAZMERU IZMEĐU OZBILjNOSTI PROVREDE PRAVA I TUŽBENOG ZAHTEVA, KAO I INTERES TREĆIH LICA.

PRI ODREĐIVANjU VISINE NAKNADE ŠTETE AKO JE UČINILAC POVREDE ZNAO ILI MOGAO DA ZNA DA ČINI POVREDU PRAVA SUD ĆE UZETI U OBZIR SVE OKOLNOSTI KONKRETNOG SLUČAJA, KAO ŠTO SU NEGATIVNE EKONOMSKE POSLEDICE KOJE TRPI OŠTEĆENI, UKLjUČUJUĆI IZGUBLjENU DOBIT, DOBIT KOJU JE ŠTETNIK OSTVARIO POVREDOM PRAVA I, U ODGOVARAJUĆIM SLUČAJEVIMA, OKOLNOSTI KOJE NEMAJU EKONOMSKI KARAKTER, KAO ŠTO JE NEIMOVINSKA ŠTETA.

SUD MOŽE UMESTO NAKNADE ŠTETE IZ STAVA 6. OVOG ČLANA, KADA OKOLNOSTI SLUČAJA TO OPRAVDAVAJU, DA DOSUDI OŠTEĆENOM PAUŠALNU NAKNADU KOJA NE MOŽE BITI NIŽA OD UOBIČAJENE NAKNADE KOJU BI PRIMIO ZA KONKRETNI OBLIK KORIŠĆENjA PREDMETA ZAŠTITE, DA JE TO KORIŠĆENjE BILO ZAKONITO.

Rok za podnošenje tužbe

POSTUPAK PO TUŽBI

Član 65.

Tužba zbog povrede prava na industrijski dizajn može da se podnese u roku od tri godine od dana kada je tužilac saznao za povredu i učinioca, a najdocnije u roku od pet godina od dana kada je povreda prvi put učinjena.

POSTUPAK PO TUŽBI IZ STAVA 1. OVOG ČLANA JE HITAN.

POSTUPAK PO TUŽBI ZBOG POVREDE PRAVA IZ PRIJAVE SUD ĆE PREKINUTI DO KONAČNE ODLUKE NADLEŽNOG ORGANA PO PRIJAVI.

AKO JE PRED NADLEŽNIM ORGANOM, ODNOSNO SUDOM POKRENUT POSTUPAK IZ ČL. 58. I 71. OVOG ZAKONA, SUD KOJI POSTUPA PO TUŽBI IZ ČL. 64. I 64A OVOG ZAKONA DUŽAN JE DA PREKINE POSTUPAK DO KONAČNE ODLUKE NADLEŽNOG ORGANA, ODNOSNO PRAVNOSNAŽNE ODLUKE SUDA.

NA POSTUPAK PO TUŽBI IZ STAVA 1. OVOG ČLANA PRIMENjUJU SE ODREDBE ZAKONA KOJIM SE UREĐUJE PARNIČNI POSTUPAK.

Privremena mera

Član 66.

Na zahtev lica koje učini verovatnim da je njegov zaštićeni industrijski dizajn ili pravo iz prijave povređeno, ili da će biti povređeno, sud može da odredi privremenu meru oduzimanja ili isključenja iz prometa predmeta kojim se vrši povreda, sredstava za proizvodnju tih predmeta, odnosno meru zabrane nastavljanja započetih radnji kojima se vrši ili bi se mogla izvršiti povreda.

Na predlog lica koje učini verovatnim da je njegovo pravo iz prijave ili priznato pravo povređeno ili da će biti povređeno, sud može odrediti privremenu meru:

1) oduzimanja ili isključenja iz prometa proizvoda KOJIMA SE POVREĐUJE PRAVO;

2) oduzimanja ili zabranE otuđenja SREDSTAVA ZA PROIZVODNjU PRETEŽNO UPOTREBLjENIH U STVARANjU ILI PROIZVODNjI PREDMETA KOJIMA SE POVREĐUJE PRAVO;

3) zabrane preduzimanja radnji kojima se povređuje pravo ili koje predstavljaju ozbiljnu pretnju da će pravo biti povređeno.

Privremena mera iz stavA 1. tačkA 3) ovog člana može, pod istim uslovima, da se odredi i PROTIV SVAKOG LICA ČIJE USLUGE SE KORISTE DA BI SE IZVRŠILA POVREDA PRAVA (POSREDNIK).

Na predlog lica koje učini verovatnim da je njegovo pravo IZ PRIJAVE ILI PRIZNATO PRAVO povređeno ili da će biti povređeno NA KOMERCIJALNOJ OSNOVI I KOJE učini verovatnim postojanje okolnosti koje bi uGROZILE naknadu štete U SLUČAJU POVREDE PRAVA, sud može pored privremenih mera iz stava 1. ovog člana odrediti i privremenE merE:

1) ZAPLENE POKRETNE I NEPOKRETNE IMOVINE LICA PROTIV KOGA sE PREDLAŽE ODREĐIVANjE PRIVREMENe MERE.

2)zabrane isplatE novčanih sredstava sa računa lica protiv koga se PREDLAŽE ODREĐIVANjE privremene merE.

Radi određivanja privremene mere iz stava 3. ovog člana sud može naložiti dostavljanje bankarskih, finansijskih, poslovnih ili drugih bitnih dokumenata i podataka ili naložiti da se omogući pristup tim dokumentima i podacima.

Lice kome je IZREČENA MERA iz st. 1. tač. 2) i 3) i stava 2. tačka 2), kao i nalog iz stava 4. ovog člana, a koje ne postupi po IZREČENOJ MERI, odnosno nalogu, kazniće se u skladu sa odgovarajućim odredbama zakona kojim se uređuje postupak izvršenja i obezbeđenja.

POSTUPAK ZA ODREĐIVANjE PRIVREMENE MERE

ČLAN 66A

Sud može odrediti privremenu meru odmah po prijemu predloga za određivanje privremene mere i bez prethodnog izjašnjenja protivne stranke, a naročito ako postoji opasnost da zbog odlaganja predlagač pretrpi nenadoknadivu štetu.

Rešenje kojim je određena privremena mera, u slučaju iz stava 1. ovog člana, dostaviće se strankama u postupku bez odlaganja, a najkasnije po sprovođenju mere.

Kada je privremena mera određena pre pokretanja parničnog ili drugog postupka, tužba, odnosno predlog za pokretanje drugog postupka radi opravdanja mere, mora se podneti u roku od 30 danA od dana donošenja rešenja o određivanju privremene mere.

Ukidanje privremene mere i naknada štete

Član 66b

Ako tužba ne bude podneta u roku iz člana 66a, odnosno ako ne bude pokrenut drugi postupak radi opravdanja privremene mere, sud će na predlog lica protiv koga je privremena mera određena obustaviti postupak i ukinuti sprovedene radnje.

AKO JE PRIVREMENA MERA ODREĐENA BEZ IZJAŠNjENjA PROTIVNE STRANKE SUD ĆE U RAZUMNOM ROKU OMOGUĆITI TOJ STRANCI, NA NjEN PREDLOG, DA SE IZJASNI O PRIVREMENOJ MERI, NAKON ČEGA MOŽE OBUSTAVITI POSTUPAK I UKINUTI SPROVEDENE RADNjE ILI IZMENITI ODREĐENU MERU.

Ako postupak bude obustavljen i sprovedene radnje budu ukinute U SKLADU SA OVIM ČLANOM ili ako sud utvrdi da povreda prava nije učinjena ili da nije postojala ozbiljna pretnja da će pravo biti povređeno, lice protiv koga je određena privremena mera ima pravo na naknadu štete koja mu je naneta privremenom merom.

Sud može usloviti određivanje privremene mere polaganjem odgovarajućeg iznosa kao sredstva obezbeđenja u slučaju štete iz stava 3. ovog člana.

PRIBAVLjANjE DOKAZA

ČLAN 66V

AKO se stranka u postupku KOJA JE UČINILA VEROVATNIM SVOJE TVRDNjE poziva na dokaz, koji se nalazi u posedu druge stranke ili pod njenom kontrolom, sud će drugu stranku pozvati da dostavi pomenuti dokaz, pod uslovom da poverljive informacije budu zaštićene.

Pod uslovima iz stava 1. ovog člana, u slučaju da je pravo povređeno NA KOMERCIJALOJ OSNOVI, sud će, na predlog jedne stranke u postupku, pozvati drugu stranku da dostavi bankarske, finansijske i poslovne dokumente koji se nalaze u njenom posedu, ili pod njenom kontrolom, pod uslovom da poverljive informacije budu zaštićene.

Obezbeđenje dokaza

Član 67.

Na zahtev lica koje učini verovatnim da je njegov zaštićeni industrijski dizajn ili pravo iz prijave povređeno, odnosno da može doći do povrede tog prava, ili da postoji opasnost od nastanka neotklonjive štete, kao i da postoji opravdana sumnja da će dokazi o tome biti uništeni ili da će ih kasnije biti nemoguće pribaviti, sud može pristupiti obezbeđenju dokaza bez prethodnog obaveštavanja ili saslušanja lica od koga se dokazi prikupljaju.

Obezbeđenjem dokaza u smislu stava 1. ovog člana smatra se pregled prostorija, vozila, knjiga, dokumenata, kao i zaplena predmeta, ispitivanje svedoka i veštaka.

Licu od koga se dokazi prikupljaju, sudsko rešenje o određivanju obezbeđenja dokaza uručuje se u trenutku prikupljanja dokaza, a odsutnom licu, čim to postane moguće.

Na predlog lica koje učini verovatnim da je njegovo pravo iz objavljene prijave ili priznato pravo povređeno ili da će biti povređeno, sud može u toku, kao i pre pokretanja parnice odrediti obezbeđenje dokaza, pod uslovom da poverljive informacije budu zaštićene.

obezbeđenjem dokaza u smislu ovog zakona smatra se:

uzimanje detaljnog opisa proizvoda KOJIMA SE POVREĐUJE PRAVO, sa ili bez uzimanja uzorka tih proizvoda;

ODUZIMANjE PROIZVODA ILI DELA PROIZVODA KOJIMA SE POVREĐUJE PRAVO, a ako je to opravdano, i oduzimanje materijala i predmeta PRETEŽNO UPOTREBLjENIH U STVARANjU ILI PROIZVODNjI, ILI STAVLjANjU U PROMET PROIZVODA KOJIMA SE POVREĐUJE PRAVO, kao i dokumenata koji se odnose na navedeno.

Rok za traženje privremenih mera

POSTUPAK ZA ODREĐIVANjE OBEZBEĐENjE DOKAZA

Član 68.

Privremene mere iz člana 66. ovog zakona i obezbeđenje dokaza iz člana 67. ovog zakona mogu se tražiti i pre podnošenja tužbe zbog povrede zaštićenog industrijskog dizajna, odnosno povrede prava iz prijave, pod uslovom da se tužba podnese u roku od 30 dana od dana donošenja rešenja o određivanju privremene mere, odnosno rešenja o određivanju obezbeđenja dokaza.

Žalba protiv rešenja kojim je sud odredio privremenu meru iz člana 66. ovog zakona ne odlaže izvršenje rešenja.

Sud može odrediti obezbeđenje dokaza odmah po prijemu predloga za obezbeđenje dokaza i bez IZJAŠNjENjA PROTIVNE STRANKE, a naročito ako postoji opasnost da zbog odlaganja predlagač pretrpi nenadoknadivu štetu ili ako postoji očigledan rizik da će dokazI biti uništenI.

Rešenje kojim je određeno obezbeđenje dokaza, u slučaju iz stava 1. ovog člana, dostaviće se strankama u postupku bez odlaganja, najkasnije po sprovođenju mere.

Kada je obezbeđenje dokaza određeno pre pokretanja parničnog postupka tužba se mora podneti u roku od 30 dana od dana donošenja rešenja o određivanju obezbeđenja dokaza.

sTAV 1. OVOG ČLANA PRIMENjUJe SE I NA TREĆA LICA OD KOJIH SE DOKAZI PRiBaVLjAJU.

Ukidanje obezbeđenja dokaza i naknada štete

Član 68A

Ako tužba ne bude podneta u roku iz člana 68. sud će na predlog PROTIVNE STRANKE obustaviti postupak i ukinuti sprovedene radnje.

AKO JE OBEZBEĐENjE DOKAZA ODREĐENO BEZ IZJAŠNjENjA PROTIVNE STRANKE SUD ĆE U RAZUMNOM ROKU OMOGUĆITI TOJ STRANCI, NA NjEN PREDLOG, DA SE IZJASNI O REŠENjU O OBEZBEĐENjU DOKAZA, NAKON ČEGA MOŽE OBUSTAVITI POSTUPAK I UKINUTI SPROVEDENE RADNjE ILI IZMENITI ODREĐENO OBEZBEĐENjE DOKAZA.

Ako postupak bude obustavljen i sprovedene radnje budu ukinute ili ako sud utvrdi da povreda prava nije učinjena ili da nije postojala ozbiljna pretnja da će pravo biti povređeno, PROTIVNA STRANKA ima pravo na naknadu štete koja JOJ je naneta obezbeđenjem dokaza.

Sud može usloviti određivanje obezbeđenja dokaza polaganjem odgovarajućeg novčanog iznosa kao sredstva obezbeđenja u slučaju nastanka štetE iz stava 3. ovog člana.

ODREDBE ST. 2. i 4. OVOG ČLANA PRIMENjUJU SE I NA TREĆA LICA OD KOJIH SE DOKAZI PRiBaVLjAJU.

Sredstvo obezbeđenja

Član 69.

Na zahtev lica protiv koga je pokrenut postupak zbog povrede zaštićenog industrijskog dizajna PRAVA ili postupak za izricanje ODREĐIVANjE privremene mere, ODNOSNO ZA OBEZBEĐENjE DOKAZA, sud može da odredi polaganje odgovarajućeg novčanog iznosa kao sredstva obezbeđenja u slučaju neosnovanosti zahteva, na teret podnosioca zahteva.

Obaveza pružanja informacija

Član 70.

Sud može da naredi licu koje je izvršilo povredu zaštićenog industrijskog dizajna ili prava iz prijave PRAVA da pruži informaciju INFORMACIJE o trećim licima koja su učestvovala u povredi zaštićenog industrijskog dizajna ili prava iz prijave i o njihovim distributivnim kanalima.

DOSTAVLjANjE INFORMACIJA IZ STAVA 1. OVOG ČLANA SUD MOŽE NALOŽITI I DRUGOM LICU:

KOD KOGA JE PRONAĐENA ROBA KOJA SE NALAZI U PROMETU, A KOJOM SE POVREĐUJE PRAVO;

KOJE PRUŽA USLUGE U PROMETU, A KOJIMA SE POVREĐUJE PRAVO;

ZA KOJE JE UTVRĐENO DA NA KOMERCIJALNOJ OSNOVI PRUŽA USLUGE KOJE SE KORISTE U AKTIVNOSTIMA KOJIMA SE POVREĐUJE PRAVO;

KOJE JE OD STRANE LICA IZ TAČ. 1), 2) ILI 3) OVOG STAVA NAVEDENO KAO LICE UKLjUČENO U PROIZVODNjU ILI DISTRIBUCIJU ROBA ILI PRUŽANjE USLUGA KOJIMA SE POVREĐUJE PRAVO.

POD INFORMACIJAMA IZ STAVA 1. OVOG ČLANA SMATRAJU SE NAROČITO:

PODACI O PROIZVOĐAČIMA, DISTRIBUTERIMA, DOBAVLjAČIMA I DRUGIM LICIMA KOJA SU PRETHODNO BILA UKLjUČENA U PROIZVODNjU ILI DISTRIBUCIJU ROBE ILI PRUŽANjE USLUGA, KAO I O PRODAVCIMA KOJIMA JE ROBA NAMENjENA;

PODACI O KOLIČINAMA PROIZVEDENE, ISPORUČENE ILI NARUČENE ROBE ILI USLUGA, KAO I CENAMA OSTVARENIM ZA TAKVU ROBU ILI USLUGE.

Lice iz stava 1. ovog člana koje ne izvrši obavezu pružanja informacije odgovara za štetu koja iz toga proizađe. AKO LICA IZ ST. 1. I 2. OVOG ČLANA IZ NEOPRAVDANIH RAZLOGA NE POSTUPE PO NALOGU SUDA I NE DOSTAVE TRAŽENE INFORMACIJE ODGOVARAĆE ZA ŠTETU KOJA NA TAJ NAČIN NASTANE.

ODREDBE OVOG ČLANA NE ISKLjUČUJU:

1) PRAVO DA SE LICU ČIJE JE PRAVO POVREĐENO PRUŽE POTPUNIJE INFORMACIJE;

2) KORIŠĆENjE U GRAĐANSKIM I KRIVIČNIM POSTUPCIMA INFORMACIJA DOSTAVLjENIH U SKLADU SA OVIM ČLANOM;

3) PRAVO DA SE ODBIJE DAVANjE INFORMACIJA KOJIM BI SE PRIZNALO UČEŠĆE U POVREDI PRAVA ILI UČEŠĆE BLIŽE RODBINE U POVREDI PRAVA;

4) PRIMENU ODREDABA O ODGOVORNOSTI ZA ZLOUPOTREBU DOBIJENIH INFORMACIJA I ODREDABA KOJIMA SE UREĐUJE ZAŠTITA PODATAKA O LIČNOSTI.

Shodna primena drugih zakona

Član 70a

Na postupak po tužbi, predlogu za određivanje privremene mere, predlogu za obezbeđenje dokaza I PRAVNOM LEKU shodno se primenjuju odgovarajuće odredbe zakona kojim se uređuje parnični postupak i zakona kojim se uređuje postupak izvršenja i obezbeđenja.

Na pitanja u vezi sa naknadom štete shodno se primenjuju odgovarajuće odredbe zakona kojim se uređuju obligacioni odnosi.

Osporavanje prava na industrijski dizajn TUŽBA ZA OSPORAVANjE PRAVA

Član 71.

Autor industrijskog dizajna ili njegov pravni sledbenik može tužbom da zahteva od suda da utvrdi da on ima pravo na podnošenje prijave umesto lica, ili zajedno sa licem koje je podnelo prijavu.

Autor industrijskog dizajna ili njegov pravni sledbenik može tužbom da zahteva od suda da utvrdi da je on nosilac registrovanog industrijskog dizajna umesto lica, ili zajedno sa licem na čije ime je kod nadležnog organa registrovan industrijski dizajn.

Tužba iz stava 1. ovog člana može da se podnese do okončanja postupka za priznanje industrijskog dizajna, a tužba iz stava 2. ovog člana može da se podnese do isteka roka važenja industrijskog dizajna.

Spor za priznanje autorstva

TUŽBA ZA PRIZNANjE AUTORSTVA

Član 74.

Lice koje sebe smatra autorom industrijskog dizajna ili njegov pravni sledbenik, može tužbom da zahteva od suda da utvrdi da je on autor industrijskog dizajna koji je predmet prijave, ili priznatog prava na industrijski dizajn, i da bude naveden kao autor u prijavi i svim drugim dokumentima, kao i u odgovarajućim registrima.

Tužilac iz stava 1. ovog člana može da zahteva i objavljivanje presude o trošku tuženog, naknadu moralne i imovinske štete i troškova postupka.

Rok za podnošenje tužbe iz stava 1. ovog člana nije vremenski ograničen.

REVIZIJA

ČLAN 74a

REVIZIJA JE DOZVOLjENA PROTIV PRAVNOSNAŽNIH PRESUDA DONETIH U DRUGOM STEPENU U SPOROVIMA KOJI SE ODNOSE NA ZAŠTITU I UPOTREBU REGISTROVANOG INDUSTRIJSKOG DIZAJNA, ILI PRAVA IZ PRIJAVE.

Samostalne odredbe

Zakona o izmenama i dopunama Zakona o pravnoj zaštiti industrijskog dizajna

Član 49.

OD DANA PRISTUPANjA REPUBLIKE SRBIJE EVROPSKOJ UNIJI ODREDBA ČLANA 7. STAV 1. OVOG ZAKONA O DOSTUPNOSTI JAVNOSTI INDUSTRIJSKOG DIZAJNA PRIMENjIVAĆE SE I U SLUČAJU KADA U STANDARNIM TOKOVIMA POSLOVANjA NIJE POSTOJALA RAZUMNA MOGUĆNOST DA POSLOVNI KRUGOVI SPECIJALIZOVANI ZA DATU OBLAST NA TERITORIJI EVROPSKE UNIJE ILI EVROPSKOG EKONOMSKOG PROSTORA, SAZNAJU ZA OTKRIVANjE INDUSTRIJSKOG DIZAJNA.

OD DANA PRISTUPANjA REPUBLIKE SRBIJE EVROPSKOJ UNIJI ODREDBA ČLANA 9. STAV 1. TAČKA 1G) OVOG ZAKONA PRIMENjIVAĆE SE I U SLUČAJU KADA JE INDUSTRIJSKI DIZAJN U SUPROTNOSTI SA RANIJIM DIZAJNOM KOJI JE POSTAO DOSTUPAN JAVNOSTI NAKON DANA PODNOŠENjA PRIJAVE ZA ZAŠTITU INDUSTRIJSKOG DIZAJNA, ILI DATUMA PRIZNATOG PRAVA PRVENSTVA, PRIZNAVANjEM DIZAJNA EVROPSKE UNIJE, ODNOSNO DIZAJNA DRŽAVE ČLANICE EVROPSKE UNIJE, A KOJI JE ZAŠTIĆEN U EVROPSKOJ UNIJI ILI DRŽAVI ČLANICI EVROPSKE UNIJE OD DATUMA KOJI PRETHODI DATUMU PODNOŠENjA PRIJAVE ZA ZAŠTITU INDUSTRIJSKOG DIZAJNA U REPUBLICI SRBIJI ILI DATUMU PRIZNATOG PRAVA PRVENSTVA TAKVE PRIJAVE.

OD DANA PRISTUPANjA REPUBLIKE SRBIJE EVROPSKOJ UNIJI ODREDBA ČLANA 45. OVOG ZAKONA O ISCRPLjENjU PRAVA PRIMENjIVAĆE SE I U SLUČAJU DA JE NOSILAC PRAVA NA INDUSTRIJSKI DIZAJN, ODNOSNO LICE KOJE JE ON OVLASTIO STAVIO U PROMET NA TERITORIJI EVROPSKE UNIJE ILI EVROPSKOG EKONOMSKOG PROSTORA PROIZVOD KOJI SADRŽI ZAŠTIĆENI INDUSTRIJSKI DIZAJN, ODNOSNO PROIZVOD KOJI JE OBLIKOVAN PREMA ZAŠTIĆENOM INDUSTRIJSKOM DIZAJNU.

ČLAN 50.

POSTUPCI ZAPOČETI DO DANA STUPANjA NA SNAGU OVOG ZAKONA OKONČAĆE SE PO PROPISIMA PO KOJIMA SU ZAPOČETI.

ČLAN 51.

PODZAKONSKI PROPIS ZA IZVRŠENjE OVOG ZAKONA BIĆE DONET U ROKU OD ČETIRI MESECA OD DANA STUPANjA NA SNAGU OVOG ZAKONA.njnj

DO DONOŠENjA PODZAKONSKOG PROPISA IZ STAVA 1. OVOG ČLANA, PRIMENjUJU SE ODREDBE PROPISA DONETOG NA OSNOVU ZAKONA O PRAVNOJ ZAŠTITI INDUSTRIJSKOG DIZAJNA („SLUŽBENI GLASNIK RS”, BROJ 104/09), AKO NISU SUPROTNE OVOM ZAKONU.

ČLAN 52.

OVAJ ZAKON STUPA NA SNAGU OSMOG DANA OD DANA OBJAVLjIVANjA U „SLUŽBENOM GLASNIKU REPUBLIKE SRBIJE”.

Ostavite komentar