Predlog zakona o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika (tabela)

PREDLOG ZAKONA

O IZMENAMA I DOPUNAMA KRIVIČNOG ZAKONIKA

Član 1.

U Krivičnom zakoniku („Službeni glasnik RS”, br. 85/05, 88/05 – ispravka, 107/05 – ispravka, 72/09 i 111/09), u članu 7. posle reči: „do 316.” reč: „i” zamenjuje se zapetom, a posle reči: „do 321.” dodaju se reči: „i čl. 391. do 393a”.

Član 2.

U članu 10. stav 2. menja se i glasi:

„(2) U slučaju iz člana 8. i člana 9. stav 1. ovog zakonika krivično gonjenje se može preduzeti samo ako se za krivično delo kažnjava i po zakonu zemlje u kojoj je ono učinjeno, osim kada postoji odobrenje republičkog javnog tužioca ili kada je to predviđeno potvrđenim međunarodnim ugovorom.”

Član 3.

U članu 45. st. 5. i 6. menjaju se i glase:

(5) Ako učiniocu krivičnog dela izrekne kaznu zatvora do jedne godine, sud može istovremeno odrediti da će se se ona izvršiti tako što će je osuđeni izdržavati u prostorijama u kojima stanuje ukoliko se s obzirom na ličnost učinioca, njegov raniji život, njegovo držanje posle učinjenog dela, stepen krivice i druge okolnosti pod kojima je delo učinio može očekivati da će se i na taj način ostvariti svrha kažnjavanja.

(6) Osuđeni kojem je određeno izvršenje kazne zatvora na način predviđen u stavu 5. ovog člana ne sme napuštati prostorije u kojima stanuje, osim u slučajevima propisanim zakonom koji uređuje izvršenje krivičnih sankcija. Ukoliko osuđeni jednom u trajanju preko šest časova ili dva puta u trajanju do šest časova samovoljno napusti prostorije u kojima stanuje, sud će odrediti da ostatak kazne zatvora izdrži u zavodu za izvršenje kazne zatvora.”

Stav 7. briše se.

Dosadašnji stav 8. postaje stav 7.

Član 4.

U članu 46. stav 1. menja se i glasi:

„(1) Osuđenog koji je izdržao dve trećine kazne zatvora sud će uslovno otpustiti sa izdržavanja kazne, ako se u toku izdržavanja kazne tako popravio da se može sa osnovom očekivati da će se na slobodi dobro vladati, a naročito da do isteka vremena za koje je izrečena kazna ne učini novo krivično delo. Pri oceni da li će se osuđeni uslovno otpustiti uzeće se u obzir njegovo vladanje za vreme izdržavanja kazne, izvršavanje radnih obaveza, s obzirom na njegovu radnu sposobnost, kao i druge okolnosti koje pokazuju da je u odnosu na njega postignuta svrha kažnjavanja. Ne može se uslovno otpustiti osuđeni koji je pokušao bekstvo ili je pobegao iz zavoda za izvršenje kazne zatvora u toku izdržavanja kazne.”

Član 5.

U članu 47. st. 1. i 2. reči: „šest meseci” zamenjuju se rečima: „jedne godine”.

Član 6.

Posle člana 54. dodaju se naslov iznad člana i član 54a koji glase:

„Posebna okolnost za odmeravanje kazne za krivično delo učinjeno iz mržnje

Član 54a

Ako je krivično delo učinjeno iz mržnje zbog pripadnosti rasi i veroispovesti, nacionalne ili etničke pripadnosti, pola, seksualne orijentacije ili rodnog identiteta drugog lica, tu okolnost sud će ceniti kao otežavajuću okolnost, osim ako ona nije propisana kao obeležje krivičnog dela.”

Član 7.

U članu 57. stav 2. briše se.

Dosadašnji stav 3. postaje stav 2.

U dosadašnjem stavu 4. koji postaje stav 3. reči: „st. 1. do 3.” zamenjuju se rečima: „st. 1. i 2.”.

Član 8.

U članu 61. st. 7. i 8. brišu se.

Član 9.

U članu 63. stav 1. posle reči: „pritvoru,” dodaju se reči: „na izdržavanju mere zabrane napuštanja stana,” .

U stavu 4. posle reči: „zatvora”, dodaju se reči: „dan izdržavanja mere zabrane napuštanja stana”.

Član 10.

Naslov iznad člana 89a menja se i glasi:

„Zabrana približavanja i komunikacije sa oštećenim”.

U članu 89a stav 2. menja se i glasi:

„(2) Sud određuje trajanje mere iz stava 1. ovog člana koje ne može biti kraće od šest meseci niti duže od tri godine, računajući od dana pravnosnažnosti odluke, s tim da se vreme provedeno u zatvoru, odnosno u zdravstvenoj ustanovi u kojoj je izvršena mera bezbednosti ne uračunava u vreme trajanja ove mere.”

Stav 3. briše se.

Dosadašnji stav 4. postaje stav 3.

Član 11.

U članu 93. stav 2. reč: „svakog” zamenjuje se rečju: „svog”.

Član 12.

U članu 112. stav 3. tačka 3) menja se i glasi:

„3) javni beležnik, izvršitelj i arbitar, kao i lice u ustanovi, preduzeću ili drugom subjektu, kojem je povereno vršenje javnih ovlašćenja, koje odlučuje o pravima, obavezama ili interesima fizičkih ili pravnih lica ili o javnom interesu;”.

St. 4. i 5. menjaju se i glase:

„(4) Stranim službenim licem smatra se lice koje je član, funkcioner ili službenik zakonodavnog ili izvršnog organa strane države, lice koje je sudija, porotnik, član, funkcioner ili službenik suda strane države ili međunarodnog suda, lice koje je član, funkcioner ili službenik međunarodne organizacije i njenih organa, kao i lice koje je arbitar u stranoj ili međunarodnoj arbitraži.

(5) Odgovornim licem u pravnom licu smatra se lice koje na osnovu zakona, propisa ili ovlašćenja vrši određene poslove upravljanja, nadzora ili druge poslove iz delatnosti pravnog lica, kao i lice kome je faktički povereno obavljanje tih poslova. Odgovornim licem smatra se i službeno lice kad su u pitanju krivična dela kod kojih je kao izvršilac označeno odgovorno lice, a u ovom zakoniku nisu predviđena u glavi o krivičnim delima protiv službene dužnosti, odnosno kao krivična dela službenog lica.”

Stav 15. menja se i glasi:

„(15) Opojnim drogama smatraju se supstance i preparati koji su zakonom i drugim propisom zasnovanim na zakonu proglašene za opojne droge i ostale psihoaktivne kontrolisane supstance.”

U stavu 36. reči: „imovinom se smatra” zamenjuju se rečima: „imovinska korist je”.

Član 13.

U članu 138. stav 3. briše se.

Član 14.

Član 171. briše se.

Član 15.

U članu 182. stav 1. reči: „do 3.” zamenjuju se rečima: „i 2.”.

U stavu 2. posle reči: „stav 1.” dodaju se reči: „i člana 181. stav 3.”.

Član 16.

U članu 206. stav 4. reč: „petnaest” zamenjuje se rečju: „deset”.

Član 17.

Posle člana 208a dodaju se naslov iznad člana i član 208b koji glase:

„Dogovaranje ishoda takmičenja

Član 208b

(1) Ko dogovori ishod sportskog ili drugog takmičenja u nameri da sebi ili drugom pribavi imovinsku korist,

kazniće se zatvorom od šest meseci do tri godine i novčanom kaznom.

(2) Ako je delom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi četiristo pedeset hiljada dinara,

učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina i novčanom kaznom.

(3) Ako je delom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi milion i petsto hiljada dinara,

učinilac će se kazniti zatvorom od dve do deset godina i novčanom kaznom.

(4) Za pokušaj dela iz stava 1. ovog člana kazniće se.”

Član 18.

U članu 210. stav 2. reč: „petnaest” zamenjuje se rečju: „deset”.

Član 19.

U članu 222. reč: „oštećeni” zamenjuje se rečju: „učinilac”.

Član 20.

U članu 229a stav 1. menja se i glasi

„(1) Odgovorno lice u pravnom licu – poreskom platcu, kao i preduzetnik – poreski platac koji, u nameri da izbegne plaćanje poreza po odbitku, doprinosa za obavezno socijalno osiguranje po odbitku ili drugih propisanih dažbina, ne uplati iznos koji je obračunat na ime poreza po odbitku, odnosno doprinosa za obavezno socijalno osiguranje po odbitku, na propisani uplatni račun javnih prihoda ili ne uplati druge propisane dažbine, kazniće se zatvorom do tri godine i novčanom kaznom.”

U st. 2. i 3. posle reči: „poreza” dodaju se zapeta i reči: „odnosno doprinosa”.

Stav 4. briše se.

Član 21.

Naslov iznad člana 234. i član 234. menjaju se i glase:

„Zloupotreba položaja odgovornog lica

Član 234.

(1) Odgovorno lice koje iskorišćavanjem svog položaja ili ovlašćenja, prekoračenjem granica svog ovlašćenja ili nevršenjem svoje dužnosti pribavi sebi ili drugom fizičkom ili pravnom licu protivpravnu imovinsku korist ili drugom nanese imovinsku štetu,

kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine.

(2) Ako je izvršenjem dela iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist u iznosu preko četiristo pedeset hiljada dinara,

učinilac će se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina.

(3) Ako vrednost pribavljene imovinske koristi prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara,

učinilac će se kazniti zatvorom od dve do deset godina.”

Član 22.

Posle člana 234. dodaju se naslov iznad člana i član 234a koji glase:

„Zloupotreba u vezi sa javnom nabavkom

Član 234a

(1) Odgovorno lice u preduzeću ili drugom subjektu privrednog poslovanja koje ima svojstvo pravnog lica ili preduzetnik, koje u vezi sa javnom nabavkom podnese ponudu zasnovanu na lažnim podacima, ili se na nedozvoljen način dogovara sa ostalim ponuđačima, ili preduzme druge protivpravne radnje u nameri da time utiče na donošenje odluka naručioca javne nabavke,

kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se odgovorno ili službeno lice u naručiocu javne nabavke koje iskorišćavanjem svog položaja ili ovlašćenja, prekoračenjem granice svog ovlašćenja, ili nevršenjem svoje dužnosti krši zakon ili druge propise o javnim nabavkama i time prouzrokuje štetu javnim sredstvima.

(3) Ukoliko je delo iz st. 1. i 2. ovog člana učinjeno u vezi sa javnom nabavkom čija vrednost prelazi iznos od sto pedeset miliona dinara,

učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do deset godina.

(4) Učinilac iz stava 1. ovog člana koji dobrovoljno otkrije da se ponuda zasniva na lažnim podacima ili na nedozvoljenom dogovoru sa ostalim ponuđačima, ili da je preduzeo druge protivpravne radnje u nameri da utiče na donošenje odluka naručioca pre nego što on donese odluku o izboru ponude, može se osloboditi od kazne.”

Član 23.

Naslov iznad člana i član 245. menjaju se i glase:

„Falsifikovanje znakova, odnosno državnih žigova za obeležavanje robe, merila i predmeta od dragocenih metala

Član 245.

(1) Ko u nameri da ih upotrebi kao prave, napravi lažne pečate, žigove, marke ili druge znakove za obeležavanje domaće ili strane robe kojima se žigošu drvo, stoka ili kakva druga roba ili ko u istoj nameri takve prave znakove preinači ili ko takve lažne ili preinačene znakove upotrebi kao prave,

kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine.

(2) Ko u nameri da ih upotrebi kao prave napravi lažna uverenja o odobrenju tipa merila i uverenja o overavanju merila, odnosno žigove i druge znakove usaglašenosti kojima se žigošu merila i predmeti od dragocenih metala u smislu propisa kojima se uređuju metrologija i kontrola predmeta od dragocenih metala ili ko u istoj nameri original uverenja, odnosno prave državne žigove i druge znakove usaglašenosti preinači ili ko takva lažna ili preinačena uverenja, odnosno državne žigove i druge znakove usaglašenosti upotrebi kao prave,

kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do dve godine.

(3) Lažna uverenja, državni žigovi i znakovi, merila i predmeti od dragocenih metala oduzeće se. ”

Član 24.

U članu 247. stav 4. briše se.

Dosadašnji stav 5. postaje stav 4.

Član 25.

Član 312. briše se.

Član 26.

U članu 319. stav 1. reči: „310. i čl. 312. do” zamenjuju se rečima: „310, člana 313. i člana”.

Član 27.

U članu 321. stav 1. broj: „312.” zamenjuje se brojem: „313.”.

U stavu 3. broj: „312” zamenjuje se brojem: „311”.

Član 28.

U članu 336. stav 1. reči: „silu, pretnju ili drugi oblik prinude” zamenjuju se rečima: „silu ili pretnju”.

Član 29.

Član 336a briše se.

Član 30.

U članu 336b stav 2. menja se i glasi:

„(2) Ko uvredom, silom, pretnjom ili na drugi način ometa ili spreči sudiju, javnog tužioca, zamenika javnog tužioca ili advokata u vršenju sudijske ili tužilačke funkcije, ili advokatske službe,

kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina i novčanom kaznom.”

U st. 3. i 4. posle reči: „javnog tužioca” dodaju se reči: „ili advokatu”.

Član 31.

U članu 346. stav 7. posle reči: „godine” dodaje se zapeta, a reči: „ili novčanom kaznom” zamenjuju se rečima: „a može se i osloboditi od kazne”.

Član 32.

U članu 348. stav 4. reči: „dve do dvanaest godina” zamenjuju se rečima: „jedne do deset godina”.

Posle stava 4. dodaje se novi stav 5. koji glasi:

„(5) Ko neovlašćeno nosi predmete dela iz stava 1. ovog člana za čije nabavljanje i držanje ima odobrenje nadležnog organa,

kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine.”

Dosadašnji stav 5. postaje stav 6.

Član 33.

Posle člana 350. dodaju se naslov iznad člana i član 350a koji glase:

„Omogućavanje zloupotrebe ostvarivanja prava azila u stranoj državi

Član 350a

(1) Ko u nameri da sebi ili drugom pribavi kakvu korist, vrši ili organizuje transport, prebacivanje, prihvat, smeštaj, skrivanje ili na drugi način omogućava da državljanin Srbije lažnim prikazivanjem ugroženosti njegovih ljudskih prava i sloboda, u stranoj državi zatraži azil,

kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog člana učinjeno od strane grupe ili zloupotrebom ovlašćenja,

učinilac će se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina.

(3) Za delo iz stava 2. ovog člana organizator će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

(4) Predmeti, prevozna i druga sredstva namenjena ili upotrebljena za izvršenje dela iz st. 1. do 3. ovog člana, oduzeće se.”

Član 34.

U članu 355. stav 1. reč: „neistinitu” zamenjuje se rečju: „preinačenu”.

Član 35.

U članu 359. stav 1. reči: „ili odgovorno” brišu se.

Član 36.

U članu 367. st. 1. i 2. posle reči: „ovlašćenja” dodaju se reči: „ili u vezi sa svojim službenim ovlašćenjem”.

Član 37.

U članu 368. st. 1. i 2. posle reči: „ovlašćenja” dodaju se reči: „ili u vezi sa svojim službenim ovlašćenjem”.

Stav 6. briše se.

Član 38.

U članu 388. stav 4. menja se i glasi:

„(4) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog člana nastupila teška telesna povreda nekog lica, učinilac će se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina, a ako je nastupila teška telesna povreda maloletnog lica usled dela iz stava 3. ovog člana, učinilac će se kazniti zatvorom najmanje pet godina.”

Član 39.

Član 390a briše se.

Član 40.

Naslov iznad člana 391. i član 391. menjaju se i glase:

„Terorizam

Član 391.

(1) Ko u nameri da ozbiljno zastraši stanovništvo, ili da prinudi Srbiju, stranu državu ili međunarodnu organizaciju da nešto učini ili ne učini, ili da ozbiljno ugrozi ili povredi osnovne ustavne, političke, ekonomske ili društvene strukture Srbije, strane države ili međunarodne organizacije:

1) napadne na život, telo ili slobodu drugog lica;

2) izvrši otmicu ili uzimanje talaca;

3) uništi državni ili javni objekat, saobraćajni sistem, infrastrukturu uključujući i informacione sisteme, nepokretnu platformu u epikontinentalnom pojasu, opšte dobro ili privatnu imovinu na način koji može da ugrozi živote ljudi ili da prouzrokuje znatnu štetu za privredu;

4) izvrši otmicu vazduhoplova, broda ili drugih sredstava javnog prevoza ili prevoza robe;

5) proizvodi, poseduje, nabavlja, prevozi, snabdeva ili upotrebljava nuklearno, biološko, hemijsko ili drugo oružje, eksploziv, nuklearni ili radioaktivni materijala ili uređaj, uključujući i istraživanje i razvoj nuklearnog, biološkog ili hemijskog oružja;

6) ispusti opasne materije ili prouzrokuje požar, eksploziju ili poplavu ili preduzima druge opšteopasne radnje koje mogu da ugroze život ljudi;

7) ometa ili obustavi snabdevanje vodom, električnom energijom ili drugim osnovnim prirodnim resursom koje može da ugrozi život ljudi,

kazniće se zatvorom od pet do petnaest godina.

(2) Ko preti izvršenjem krivičnog dela iz stava 1. ovog člana,

kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina.

(3) Ako je pri izvršenju dela iz stava 1. ovog člana nastupila smrt jednog ili više lica ili su prouzrokovana velika razaranja,

učinilac će se kazniti zatvorom najmanje deset godina.

(4) Ako je pri izvršenju dela iz stava 1. ovog člana učinilac sa umišljajem lišio života jedno ili više lica,

kazniće se zatvorom najmanje dvanaest godina ili zatvorom od trideset do četrdeset godina.”

Član 41.

Posle člana 391. dodaju se naslovi iznad čl. 391a do 391g i čl. 391a do 391g koji glase:

„Javno podsticanje na izvršenje terorističkih dela

Član 391a

Ko javno iznosi ili pronosi ideje kojima se neposredno ili posredno podstiče na vršenje krivičnog dela iz člana 391. ovog zakonika,

kazniće se zatvorom od jedne do deset godina.

Vrbovanje i obučavanje za vršenje terorističkih dela

Član 391b

(1) Ko u nameri izvršenja krivičnog dela iz člana 391. ovog zakonika, vrbuje drugo lice da izvrši ili učestvuje u izvršenju tog dela ili da se pridruži terorističkom udruženju radi učestvovanja u izvršenju tog krivičnog dela,

kazniće se zatvorom od jedne do deset godina.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko u nameri izvršenja krivičnog dela iz člana 391. ovog zakonika, daje uputstva o izradi i korišćenju eksplozivnih naprava, vatrenog ili drugog oružja ili štetnih ili opasnih materija ili obučava drugog za izvršenje ili učestvovanje u izvršenju tog krivičnog dela.

Upotreba smrtonosne naprave

Član 391v

(1) Ko u nameri da drugog liši života, nanese tešku telesnu povredu ili uništi ili znatno ošteti državni ili javni objekat, sistem javnog saobraćaja ili drugi objekat koji ima veći značaj za bezbednost ili snabdevanje građana ili za privredu ili za funkcionisanje javnih službi napravi, prenese, drži, da drugom, postavi ili aktivira smrtonosnu napravu (eksploziv, hemijska sredstva, biološka sredstva ili otrove ili radioaktivna sredstva) na javnom mestu ili u objektu ili pored tog objekta,

kazniće se zatvorom od jedne do osam godina.

(2) Ako je prilikom izvršenja dela iz stava 1. ovog člana, učinilac sa umišljajem naneo nekom licu tešku telesnu povredu ili je uništio ili znatno oštetio javni objekat,

kazniće se zatvorom od pet do petnaest godina.

(3) Ako je pri izvršenju dela iz stava 1. ovog člana učinilac sa umišljajem lišio života jedno ili više lica,

kazniće se zatvorom najmanje deset godina ili zatvorom od trideset do četrdeset godina.

Uništenje i oštećenje nuklearnog objekta

Član 391g

(1) Ko u nameri da drugog liši života, nanese tešku telesnu povredu, ugrozi životnu sredinu ili nanese znatnu imovinsku štetu, uništi ili ošteti nuklearni objekat na način kojim se oslobađa ili postoji mogućnost da se oslobodi radioaktivni materijal,

kazniće se zatvorom od dve do deset godina.

(2) Ako je prilikom izvršenja dela iz stava 1. ovog člana, učinilac sa umišljajem naneo nekom licu tešku telesnu povredu ili je uništio ili znatno oštetio nuklearni objekat,

kazniće se zatvorom od pet do petnaest godina.

(3) Ako je pri izvršenju dela iz stava 1. ovog člana učinilac sa umišljajem lišio života jedno ili više lica,

kazniće se zatvorom najmanje deset godina ili zatvorom od trideset do četrdeset godina.”

Član 42.

Naslov iznad člana 392. i član 392. menjaju se i glase:

„Ugrožavanje lica pod međunarodnom zaštitom

Član 392.

(1) Ko prema licu pod međunarodnom zaštitom izvrši otmicu ili neko drugo nasilje, ili napadne na njegove službene prostorije, privatan stan ili prevozno sredstvo,

kazniće se zatvorom od jedne do deset godina.

(2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog člana nastupila smrt jednog ili više lica,

učinilac će se kazniti zatvorom najmanje pet godina.

(3) Ako je pri izvršenju dela iz stava 1. ovog člana učinilac neko lice sa umišljajem lišio života,

kazniće se zatvorom najmanje deset godina ili zatvorom od trideset do četrdeset godina.

(4) Ko ugrozi sigurnost lica iz stava 1. ovog člana ozbiljnom pretnjom da će napasti njega, njegovo službene prostorije, privatan stan ili prevozno sredstvo,

kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina.”

Član 43.

U članu 393. stav 1. menja se i glasi:

„(1) Ko neposredno ili posredno daje ili prikuplja sredstva sa ciljem da se ona koriste ili znajući da će se koristiti, u potpunosti ili delimično, u svrhu izvršenja krivičnih dela iz čl. 391. do 392. ovog zakonika ili za finansiranje lica, grupe ili organizovane kriminalne grupe koji imaju za cilj vršenje tih dela,

kazniće se zatvorom od jedne do deset godina.”

Stav 2. briše.

Dosadašnji stav 3. postaje stav 2.

Član 44.

Posle člana 393. dodaje se naslov iznad člana i član 393a koji glasi:

„Terorističko udruživanje

Član 393a

(1) Ako se dva ili više lica udruže na duže vreme radi vršenja krivičnih dela iz člana 391. do 393. ovog zakonika,

kazniće se kaznom propisanom za delo za čije vršenje je udruženje organizovano.

(2) Učinilac dela iz stava 1. ovog člana koji otkrivanjem udruženja ili na drugi način spreči izvršenje krivičnih dela iz stava 1. ovog člana, ili koji doprinese njegovom otkrivanju,

kazniće se zatvorom do tri godine, a može se i osloboditi od kazne.”

Član 45.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

O B R A Z L O Ž E NJ E

I. USTAVNI OSNOV ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavni osnov za donošenje Zakona o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika sadržan je u članu 34. stav 2. i članu 97. tačka 2. Ustava Republike Srbije, kojima je, između ostalog, propisano da se krivična dela i krivične sankcije određuju zakonom i da Republika Srbija uređuje i obezbeđuje odgovornost i sankcije za povredu sloboda i prava građana utvrđenih Ustavom i za povredu zakona.

II. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA

Postoji više razloga koji opravdavaju donošenje Zakona o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika. Pre svega, Republika Srbija je preuzela određene obaveze koje proističu iz potvrđenih međunarodnih ugovora, članstva u Savetu Evrope, kao i iz zahteva Evropske unije u procesu pridruživanja i sticanja statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, a koje se tiču i krivičnog zakonodavstva. Takođe i Grupa država za borbu protiv korupcije Saveta Evrope (GRECO) usvojila je izveštaj za Republiku Srbiju u okviru trećeg kruga evaluacije, koji sadrži određene preporuke za izmene i dopune pojedinih članova Krivičnog zakonika, koje se odnose na koruptivna krivična dela.

Dalje, iako krivičnom pravu treba pribegavati kao krajnjem sredstvu, postoji opravdanje da se uvedu određena nova krivična dela (zloupotreba u javnim nabavkama), ali i da se izvrši dekriminalizacija nekih anahronih krivičnih dela gde krivičnopravna intervencija nije nužna (nesavesan rad u privrednom poslovanju), ili da se izvrše intervencije kod nekih krivičnih dela kod kojih previše široka kriminalna zona umesto da pruža efikasniju krivičnopravnu zaštitu, ugrožava neke važne vrednosti i interese građana i društva. Pored toga, bilo je neophodno otkloniti i nepreciznosti zakonskog teksta i omaške do kojih je došlo donošenjem Zakona o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika 2009. godine što je dovelo do problema u sudskoj praksi. Određene intervencije su nužne i zbog usklađivanja sa drugim zakonima koji sadrže i pojmove od značaja za propisivanje krivičnih dela.

III. OBJAŠNJENJE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA I POJEDINIH

REŠENJA

Članom 1. Zakona menja se član 7. Krivičnog zakonika tako što se primena primarnog realnog principa važenja krivičnog zakondavstva Republike Srbije na učinoce krivičnih dela u inostranstvu proširuje na sva krivična dela terorizma, a ne samo na krivično delo terorizma upravljenog protiv ustavnog uređenja i bezbednosti Srbije. Ovo je posledica i usaglašavanja krivičnih dela terorizma sa relevantnim međunarodnim ugovorima.

Članom 2. Zakona se proširuje mogućnost primene krivičnog zakonodavstva Republike Srbije i onda kada se za krivično delo ne kažnjava po zakonu zemlje u kojoj je učinjeno (član 10. stav 2. Krivičnog zakonika). Izuzetak od uslova dvostruke kažnjivosti za krivično gonjenje i primenu domaćeg krivičnog zakonodavstva je bio predviđen samo u slučaju ako za to postoji odobrenje republičkog javnog tužioca. Predloženom izmenom to se proširuje i na slučajeve koji su predviđeni potvrđenim međunarodnim ugovorima, kao što je to slučaj sa krivičnim delima korupcije. Ovaj način proširivanja neće ubuduće zahtevati izmene i dopune Krivičnog zakonika ukoliko nekim međunarodnim ugovorom bude predviđena obaveza Republike Srbije da za određena krivična dela primeni svoje krivično zakonodavstvo iako to u zemlji u kojoj je učinjeno ne predstavlja krivično delo. Ovom dopunom ispunjava se i preporuka iz Izveštaja za Republiku Srbiju u okviru trećeg kruga evaluacije Grupe država za borbu protiv korupcije Saveta Evrope (GRECO).

U članu 3. Zakona izvršeno je preciziranje odredaba člana 45. Krivičnog zakonika, koje uređuju kaznu zatvora koja se izvršava u postorijama u kojima osuđeni stanuje (tzv. kućni zatvor). Posle uvođenja ove mogućnosti 2009. godine, u sudskoj praksi je došlo do izrazitih problema i do nejednakog postupanja zbog nejasne i protivrečne zakonske odredbe. Osim toga, bila je i neprecizna odredba koja se odnosila na situaciju kada osuđeni samovoljno napusti prostorije u kojima stanuje. Takođe, ni odredba koja je trebalo sudu da pruži određene kriterijume prilikom odlučivanja da li će osuđeni da izdržava kaznu zatvora u prostorijama o kojima stanuje nije mogla da obavi tu funkciju. Ona je upućivala na prvom mestu na okolnost koja se tiče mogućnosti na planu izvršenja, a ne na materijalnopravne kriterijume za donošenje ovakve odluke suda. Predložene izmene otklanjaju postojeće dileme i neprihvatljiva rešenja.

Članom 4. Zakona menja se odredba člana 46. stav 1. Krivičnog zakonika koja umesto fakultativnog, uvodi obavezan uslovni otpust u slučaju da su ispunjeni zakonski uslovi. To je u skladu sa praksom u evropskim zemljama u kojima se skoro po automatizmu odobrava uslovni otpust. S obzirom na to da je kod nas u praksi u zadnje vreme, neosnovano, došlo do značajnog sužavanja primene ovog instituta što, između ostalog, pogoršava i inače nepovoljno stanje u pogledu kapaciteta naših zavoda u kojima se izvršavaju kazne zatvora, nužno je izmenom zakonske odredbe usmeriti sudove u pravcu šireg korišćenja ovog instituta. On ima niz pozitivnih strana i može da predstavlja značajan podstrek osuđenim licima da se dobro vladaju za vreme izdržavanja kazne, kao i da više ne vrše krivična dela. Ipak, iako postavljen kao obavezan u slučaju da su ispunjeni zakonski uslovi, uslovno otpuštanje osuđenog lica će u značajnoj meri zavisiti od procene suda da li je s obzirom na njegovo vladanje u toku izdržavanja kazne kao i na druge okolnosti u odnosu na njega postignuta svrha kažnjavanja. Uslovni otpust je krivičnopravna mera koja je isključivo specijalno-preventivnog karaktera tako da bi pitanje ostvarivanja generalne prevencije prilikom odlučivanja o uslovnom otpustu trebalo da bude irelevantno.

Članom 5. Zakona menja se član 47. st. 1. i 2. Krivičnog zakonika čime se ispravlja neusklađenost do koje je došlo donošenjem izmena Zakonika iz 2009. godine, jer je u stavu 5. istog člana ostala neizmenjena odredba koja dozvoljava sudu da ne opozove uslovni otpust i u slučaju da je uslovno otpušteni osuđen na kaznu zatvora do jedne godine.

Članom 6. Zakona uvodi se obavezna otežavajuća okolnost za krivična dela učinjena iz mržnje. Polazeći od relevantnih međunarodnih dokumenata cilj nove odredbe člana 54a Krivičnog zakonika jeste da se obezbedi strože kažnjavanje, a time i pojačana krivičnopravna zaštita u odnosu na pojedine posebno ranjive društvene grupe čiji su pripadnici žrtve različitih krivičnih dela koja se vrše iz mržnje zbog te pripadnosti. Iako je u članu 54. Krivičnog zakonika u okviru opštih pravila o odmeravanju kazne već predviđeno da će sud prilikom odmeravanja kazne u obzir uzeti i pobude iz kojih je delo učinjeno, pa prema tome i mržnju, ta odredba je uopštena i ne govori eksplicitno o mržnji kao otežavajućoj okolnosti (i to po navedenim osnovima), niti je propisuje kao obavezno otežavajuću okolnost što je učinjeno u odredbi člana 54a Krivičnog zakonika.

Članom 7. Zakona briše se član 57. stav 2. Krivičnog zakonika. Zakonom o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika iz 2009. godine uvedena je apsolutna zabrana ublažavanja kazne za određena krivična dela. Njome je institut ublažavanja kazne, iako opšti institut, derogiran u odnosu na određena krivična dela. Ova odredba je u suprotnosti sa odredbama opšteg dela Krivičnog zakonika koje predviđaju mogućnost ublažavanja kazne u određenim slučajevima (pokušaj, pomaganje itd), pa se u praksi javila dilema da li prednost ima odredba člana 57. stav 2. Krivičnog zakonika ili odredbe koje predviđaju tzv. zakonsko ublažavanje kazne kada je reč o krivičnim delima obuhvaćenim ovom zabranom. Osim toga, ne vidi se kriterijum na osnovu kojih su odabrana krivična dela kod kojih je zabranjeno ublažavanje kazne. Teško da se u tom pogledu može povezati silovanje sa nedozvoljenim prelaskom granice, a svakako, još manje se može naći objašnjenje zašto je zakonodavac 2009. godine zabranio ublažavanje kazne za teži oblik krivičnog dela neovlašćene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga kada je delo učinjeno od strane grupe (stav 3), a nije za najteži kada je delo učinjeno od strane organizovane kriminalne grupe (stav 4). Ni kriminalnopolitički se ovakva odredba ne može braniti ako se ima u vidu da Krivični zakonik, naročito posle Zakona o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika iz 2009. godine, predviđa stroge kazne i visoke posebne minimume. Osim toga, ova odredba je naišla na kritiku kako teorije tako i sudske prakse. Opšte je usvojeno mišljenje da bi ukidanjem ove odredbe bila uklonjena jedno „strano telo” i anomalija iz Zakonika.

Članom 8. Zakona brišu se odredbe člana 61. st. 7. i 8. Krivičnog zakonika kojima je predviđena jedina mogućnost pooštravanja kazne, tj. mogućnost izricanja teže kazne od propisane. Kriminalnopolitička potreba za ovakvim izuzetkom ne postoji. Propisane kazne su dovoljno stroge, tako da izricane kazne u praksi skoro nikada ne dostižu propisane posebne maksimume. Sudska praksa nije koristila ovu mogućnost, a ni jedini slučaj kada je bila propisana mogućnost pooštravanja kazne u ranijem jugoslovenskom krivičnom pravu (višestruki povrat) nikada nije bila korišćena.

Članom 9. Zakona vrši se dopuna člana 63. stav 1. Krivičnog zakonika. Pošto se ne radi o lišavanju slobode u uobičajenom smislu (kao kod pritvora na primer), potrebno je izričito predvideti da se i vreme na izdržavanju ove mere uračunava u izrečenu kaznu.

Članom 10. Zakona se ispravlja propust u članu 89a Krivičnog zakonika u pogledu vremenskog trajanja ove mere bezbednosti, jer nije bio određen njen minimum. Izvršene su i izvesne redakcijske korekcije koje nisu suštinskog karaktera.

Članom 11. Zakona se otklanja omaška u tekstu člana 93. stav 2. Krivičnog zakonika.

Članom 12. Zakona menja se i dopunjuje član 112. Krivičnog zakonika, koji određuje izraze koji se upotrebljavaju u zakoniku. U skladu sa preporukama Grupe država za borbu protiv korupcije Saveta Evrope (GRECO) precizirani su i prošireni pojmovi službenog lica i stranog službenog lica. Na drugačiji način je određen pojam odgovornog lica, a najvažnija razlika u odnosu na postojeće rešenje jeste ta što se vlasnik subjekta privrednog poslovanja samim tim ne smatra i odgovornim licem, osim ako ne vrši određene funkcije i poslove koje mu daju svojstvo odgovornog lica. Pored toga, preciziran je i pojam opojnih droga, iz razloga što je u periodu od poslednje izmene Krivičnog zakonika donet Zakon o psihoaktivnim kontrolisanim supstancama, pa je neophodno izvršiti usaglašavanje ova dva zakona. Najzad, ispravljena je i omaška u pogledu toga što je u članu 112. stav 36. Krivičnog zakonika dat pojam imovinske koristi, a ne imovine kako je to sada propisano. Ako bi tako bio određen pojam imovine, on očigledno ne bi odgovarao kod onih krivičnih dela kod kojih je imovina objekt radnje i na kojoj nastupa posledica. Reč je o zakonskom određivanju pojma imovinske koristi kako je ona određena u relevantnim međunarodnim ugovorima.

Članom 13. Zakona briše se najteži oblik krivičnog dela iz člana 138. Krivičnog zakonika. Ovaj oblik krivičnog dela ugrožavanja sigurnosti pre 2009. godine u našem krivičnom zakonodavstvu nije postojao. Ovaj oblik je odraz preterano represivnih težnji i ima karakteristike verbalnog političkog delikta, pa mu i nije mesto u Glavi četrnaestoj Krivičnog zakonika jer su u njoj propisana krivična dela radi zaštite osnovnih prava i sloboda čoveka i građana, a ne prava državnih funkcionera i novinara. Što se sudija i tužilaca tiče, svaka pretnja upućena njima već je inkriminisana krivičnom delom iz člana 336b (ometanje pravde). Kod krivičnog dela iz člana 138. reč je o izazivanju osećanja nesigurnosti, a da pri tome nije odlučno da li je bezbednost lica kome je pretnja upućena bila i objektivno ugrožena. Pre izmena i dopuna Krivičnog zakonika iz 2009. godine osnovni oblik krivičnog dela ugrožavanja sigurnosti je bio zaprećen kaznom zatvora do jedne godine, a teži oblik zatvorom od tri meseca do tri godine, a sada je predviđena osetno stroža kazna (osnovni oblik zatvor do tri godine, a teži od tri meseca do pet godina). Imajući to u vidu, nije bilo opravdano propisivati i najteži oblik učinjen prema nosiocima izvršne i sudske vlasti i novinarima koji je zaprećen kaznom zatvora od jedne do osam godina (ista kazna je, na primer, propisana za krivično delo ubistva na mah). Može se postaviti i pitanje nisu li time diskriminisani svi ostali građani, jer proizlazi da je osećanje sigurnosti navedenih lica mnogo vrednije i značajnije. Okolnost kome je pretnja upućena mogla bi se eventualno uzeti u obir prilikom odmeravanja kazne, a ako se radi o ozbiljnom ugrožavanju to bi moglo da predstavlja pripremne radnje za krivično delo ubistva predstavnika najviših državnih organa (član 310. Krivičnog zakonika) koje su kažnjive u skladu sa članom 320. Krivičnog zakonika. Ako je, pak, u pitanju takva pretnja koja se bi se mogla okvalifikovati kao pokušaj dela iz člana 310. Krivičnog zakonika, onda su takvi slučajevi zaprećeni adekvatnom kaznom. Neprihvatljivo je da se za pripremanje ubistva predstavnika najviših organa vlasti može izreći zatvor od jedne do pet godina, a ako im se samo ugrozi sigurnost pretnjom, onda može do osam godina. To je i najvažniji razlog za ukidanje ovog kvalifikovanog oblika. Reč je o očiglednoj neusklađenosti jer prema propisanoj kazni proizlazi da je pripremanje ubistva navedenih lica lakše delo, nego pretnjom ugroziti njihov osećaj lične sigurnosti.

Članom 14. Zakona briše se član 171. Krivičnog zakonika i na taj način se vrši dekriminalizacija krivičnog dela klevete, a što je bio zahtev velikog broja udruženja i stručne javnosti, a naročito novinarskih udruženja.

Članom 15. Zakona ispravlja se greška učinjena Zakonom o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika iz 2009. godine koja je dovela do toga da je za nedozvoljene polne radnje prema detetu propisana stroža kazna nego za slučaj kada su te iste radnje učinjene prema detetu od strane nastavnika, vaspitača, roditelja i drugih navedenih lica.

Članom 16. Zakona kod privilegovanog oblika razbojništva u članu 206. stav 4. Krivičnog zakonika menja se granica u pogledu vrednosti oduzete stvari radi usklađivanja sa krivičnim delom sitne krađe, utaje i prevare kod koga se ta granica snižava (član 18. Zakona).

Članom 17. Zakona u Krivični zakonik se dodaje novi član 208b kojim se propisuje novo krivično delo dogovaranja ishoda takmičenja. Ova pojava je prisutna u praksi i opravdava krivičnopravnu intervenciju, a u većini slučajeva ne može da se podvede pod zakonski opis nekog drugog krivičnog dela (pre svega prevare). Stoga je bilo potrebno propisati novo krivično delo koje ima osnovni, teži i najteži oblik, a posebno je inkriminisan i pokušaj osnovnog oblika s obzirom da on prema opštim odredbama o kažnjavanju za pokušaj ne bi bio kažnjiv.

Članom 18. Zakona predviđa se niža granica u pogledu novčanog iznosa kod krivičnog dela sitne krađe, utaje i prevare čime se proširuju osnovni oblici krivičnih dela krađe, utaje i prevare. Osim u pogledu propisane kazne, to će značiti i to da se jedan deo ovih krivičnih dela neće više goniti po privatnoj tužbi, već po službenoj dužnosti. U praksi je zapažen osetan porast vršenja naročito sitnog dela krađe kod kojeg je faktički došlo do dekriminalizacije jer za oštećenog gonjenje po privatnoj tužbi predstavlja osetan teret, pa učinioci često i kalkulišu sa tim da vrednost oduzetih stvari ne pređe iznos od petnaest hiljada dinara. Razlog za snižavanje ove granice jeste i nizak životni standard, jer za mnoge oštećene iznos od petnaest hiljada dinara nije mali iznos.

Članom 19. Zakona ispravlja se omaška koja je učinjena u zakonskoj odredbi člana 222. Krivičnog zakonika.

Članom 20. Zakona osim što je adekvatnije dat opis krivičnog dela iz člana 229a stav 1. Krivičnog zakonika on je dopunjen time što obuhvata i neplaćanje doprinosa ili drugih dažbina. Odredba stava 4. navedenog člana Krivičnog zakonika se briše jer nije u skladu sa opštim odredbama člana 85. Krivičnog zakonika koje propisuju ovu meru bezbednosti i koja se izriče na osnovu njih.

Članom 21. Zakona u Krivični zakonik se uvodi novo krivično delo. Umesto postojećeg krivičnog dela nesavesnog rada u privrednom poslovanju iz člana 234. Krivičnog zakonika koje se kao prevaziđeno i nepotrebno ukida jer je svojevremeno uvedeno u nastojanju da se pruži pojačana zaštita društenoj svojini i u onim slučajevima kada ne postoji namera da se sebi ili drugome pribavi bilo kakva korist (ne poznaje ga nijedno krivično zakonodavstvo evropskih zemalja), novim tekstom člana 234. Krivičnog zakonika uvodi se krivično delo zloupotrebe položaja odgovornog lica. Uvođenje ovog krivičnog dela jeste posledica potrebe da se napravi bitna razlika između odgovornog i službenog lica što sada nije slučaj. Naime, krivično delo zloupotrebe službenog položaja iz člana 359. Krivičnog zakonika u potpunosti izjednačava službeno i odgovorno lice. To nema svoje kriminalnopolitičko opravdanje jer su službeno i odgovorno lice dva različita subjekta koja imaju različita ovlašćenja i to u različitim oblastima. Dok službeno lice deluje u organima uprave obavljajući svoje službene funkcije, odgovorno lice vrši određeni krug poslova u upravljanju i delovanju subjekta privrednog poslovanja. Osim sužene kriminalne zone kod zakonskog opisa ovog krivičnog dela, s obzirom na to da se zahteva da je pribavljena protivpravna imovinska korist, a ne bilo kakva korist (kao kod službenog lica) i propisivanja nešto nižih kazni, sužavanju kriminalne zone kod ovog krivičnog dela doprineće i drugačija formulacija odredbe koja daje značanje izraza „odgovorno lice” (član 112. stav 5. Krivičnog zakonika) jer taj pojam više ne obuhvata vlasnika koji istovremeno ne obavlja i poslove i funkciju odgovornog lica (član 12. Zakona).

Članom 22. Zakona unosi se u Krivični zakonik član 234a kojim se propisuje novo krivično delo zloupotrebe u vezi sa javnim nabavkama. Imajući u vidu proširenost i društvenu štetnost ovog ponašanja zakonski opis ovog krivičnog dela je postavljen dosta široko. Polazeći od toga da se zloupotrebe u oblasti javnih nabavki po pravilu vrše tako što u tome učestvuju i naručilac i ponuđač, osim odgovornog lica u ponuđaču, propisan je i oblik kod kojeg se kao izvršilac pojavljuje odgovorno ili službeno lice u naručiocu. Propisan je i teži oblik s obzirom na visinu vrednosti javne nabavke.

Članom 23. Zakona vrši se usklađivanje krivičnog dela falsifikovanje znakova za obeležavanje robe, mera i tegova iz člana 245. Krivičnog zakonika sa Zakonom o metrologiji.

Članom 24. Zakona briše se stav 4. u članu 247. Krivičnog zakonika. Ta odredba koja propisuje da se neće kazniti zdravstveni radnik koji u okviru medicinske pomoći omogućava upotrebu opojnih droga koja je uneta Zakonom o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika iz 2009. godine je potpuno nepotrebna, jer to i inače nije krivično delo zato što mu nedostaje protivpravnost. I kada to ne bi bilo izričito dozvoljeno (član 64. Zakona o psihoaktivnim kontrolisanim supstancama), to bi proizlazilo iz opšteusvojenog stava teorije i prakse.

Članom 25. Zakona briše se član 312. Krivičnog zakonika. Brisanje člana 312. Krivičnog zakonika je posledica propisivanja krivičnog dela terorizma na jedinstven način, bez obzira da li je ono učinjeno protiv Republike Srbije, strane države, ili međunarodne organizacije (član 391. Krivičnog zakonika).

U čl. 26. i 27. Zakona vrše se neophodne izmene pravnotehničke prirode u čl. 319. i 321. Krivičnog zakonika iz razloga što je Zakonom predviđeno brisanje odredbe člana 312. Krivičnog zakonika

Članom 28. Zakona menja se član 336. stav 1. Krivičnog zakonika. Osim sile i pretnje, u krivičnom pravu Republike Srbije ne postoji neki drugi oblik prinude. I u celom Krivičnom zakoniku to je dosledno sprovedeno, pa se pod opštim pojmom prinude podrazumeva sila i pretnja, a ne i nešto treće, tako da je Zakon o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika iz 2009. godine unošenjem ove dopune stvorio problem jer je ona neprimenjiva.

Članom 29. Zakona briše se krivično delo iz člana 336a Krivičnog zakonika koje je uvedeno Zakonom o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika iz 2009. godine. Reč je o nepotrebnoj inkriminaciji koja ograničava i slobodu ispoljavanja mišljenja a ograničava i slobodu medija. Postojanje krivičnog dela zavisi od procene suda da li je „javna izjava u sredstvima javnog informisanja” (i sama ova formulacija iz zakonskog opisa krivičnog dela nije adekvatna) data u nameri da se povredi pretpostavka nevinosti ili nezavisnosti suda. To može voditi zabrani komentarisanja u sredstvima javnog informisanja svakog postupka pred sudom. Nekorektno izveštavanje pojedinih medija o nekim sudskim postupcima i davanje neadekvetnih izjava od strane pojedinaca ne mogu da opravdaju krivičnopravnu represiju, niti se pak njome može rešiti problem nekorektnog komentarisanja sudskih postupaka u medijima.

Član 30. Zakona predviđa izmenu krivičnog dela iz člana 336b stav 2. Krivičnog zakonika. Predloženom izmenom izjednačavaju se i advokati sa sudijom, tužiocem ili njegovim zamenikom u pogledu pružanja krivičnopravne zaštite u vršenju advokatske službe, jer je ona od podjednakog značaja za nesmetan rad pravosuđa.

Članom 31. Zakona se menja član 346. stav 7. Krivičnog zakonika. Ako se mogućnost oslobođenja od kazne predviđa za organizatora, tim pre je to, pod određenim uslovima, opravdano predvideti i za pripadnika grupe ili pripadnika organizovane kriminalne grupe. Istovremeno je otklonjena i omaška u stavu 7. (kod zaprećene kazne dva puta se ponavlja novčana kazna).

Članom 32. Zakona se menja član 348. Krivičnog zakonika koji je posle donošenja Zakona o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika iz 2009. godine stvarao vrlo ozbiljne probleme u sudskoj praksi. Pre svega, propisivanje neovlašćenog nošenja oružja i drugih predmeta ovog krivičnog dela kao najtežeg oblika sa propisanom veoma strogom kaznom otvorilo je dilemu da li to krivično delo postoji i u slučaju kada neko ima dozvolu za držanje oružja. Iako su neki sudovi smatrali da se u tom slučaju radi samo o prekršaju propisanom u Zakonu o oružju i municiji, drugi su zauzeli stav da je u pitanju ovaj najteži oblik krivičnog dela. Kao dalji problem, javilo se pitanje opravdanosti izjednačavanja neovlašćenog nošenja oružje onih koji imaju dozvolu za držanje oružja sa onima koji tu dozvolu nemaju. Najzad, propisana kazna (od dve do dvanaest godina) dovela je do toga da ovo delo po težini bude značajnije od onog koje se vrši upotrebom tog oružja (na primer, ubistvo na mah) i sa kojim se ono nalazi u sticaju. Zato je neophodno da se napravi značajna razlika u propisanoj kazni između onih koji neovlašćeno nose oružje, a imaju dozvolu za njegovo držanje, od onih koji tu dozvolu nemaju, kao i da se predvidi nešto niža kazna za najteži oblik koji bi mogli da izvrše samo oni koji neovlašćeno nose oružje nemajući ni dozvolu za njegovo držanje.

Članom 33. Zakona dopunjuje se Krivični zakonik članom 350a, na taj način što se uvodi novo krivično delo omogućavanja zloupotrebe ostvarivanja prava azila u stranoj državi. Potreba da se propiše ovo krivično delo je nastala da bi se inkriminisale radnje pomaganja našim državljanima koji zloupotrebljavaju mogućnost dobijanja azila u stranoj državi, kao što je organizovanje njihovog putovanja u inostranstvo sa namerom pribavljanja imovinske koristi, ili im na drugi način omogućavaju zloupotrebu prava na traženje azila u stranoj državi.

Predloženom izmenom u članu 34. Zakona otklanja se omaška u zakonskom tekstu člana 355. stav 1. Krivičnog zakonika.

Član 35. Zakona predviđa da odgovorno lice više ne može biti izvršilac ovog krivičnog dela iz člana 359. stav 1. Krivičnog zakonika, već novog krivičnog dela čije se uvođenje predlaže (član 234. Krivičnog zakonika) zbog značajnih razlika između pojma odgovornog i službenog lica i poslova koje ona obavljaju. Dok je kod službenog lica široka krivičnopravna zaštita opravdana, pa sva savremena evropska krivična zakonodavstva poznaju ovu inkriminaciju (s tim što je ona na različite načine predviđena u pojedinim zakonodavstvima, tj. zakonodavstva se razlikuju u pogledu njenog naziva i formulacije), u pogledu odgovornog lica situacija je bitno drugačija. Naime, postojeća inkriminacija iz člana 359. Krivičnog zakonika se u odnosu na njih pokazuje preširokom jer može da obuhvati i slučajeve privrednog poslovanja koje se obavlja u skladu sa propisima koji regulišu to poslovanje. Zato je bilo neophodno propisati novo krivično delo zloupotrebe položaja odgovornog lica (član 234. Krivičnog zakonika), a kod krivičnog dela iz člana 359. Krivičnog zakonika kao izvršioca predvideti samo službeno lice.

U čl. 36. i 37. Zakona, a u skladu sa preporukama Grupe država za borbu

protiv korupcije Saveta Evrope (GRECO), dopunjuju se odredbe čl. 367. i 368. Krivičnog zakonika koje propisuju krivična dela primanje i davanje mita tako što se proširuje zakonski opis time što se ova krivična dela mogu izvršiti ne samo u okviru svog ovlašćenja, nego i u vezi sa njim. Osim toga, briše se i stav 6. u članu 368. Krivičnog zakonika, takođe u skladu sa tim preporukama, koji je predviđao mogućnost vraćanja mita licu koje ga je dalo.

Članom 38. Zakona ispravlja se greška kod krivičnog dela trgovine ljudima iz člana 388. Krivičnog zakonika (predviđena je stroža kazna kada se delo izvrši prema detetu, nego u slučaju kada se tom detetu još nanese i teška telesna povreda).

Članom 39. Zakona briše se član 390a Krivičnog zakonika jer je krivično delo ugrožavanja lica pod međunarodnom zaštitom, sa nešto drugačijom formulacijom, sada predviđeno u članu 392. Krivičnog zakonika.

U oblasti krivičnih dela protiv čovečnosti i drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom izvršeno je više izmena i dopuna (čl. 40. do 44. Zakona), a najvažnije su one koje polaze od nove koncepcije krivičnih dela terorizma. Pre svega, u članu 391. Krivičnog zakonika određeno je osnovno delo terorizma (bez obzira da li je upravljeno protiv Republike Srbije, strane države ili međunarodne organizacije) sa brojnim oblicima radnje izvršenja. Ovo krivično delo, kao i nova krivična dela terorizma kao što je javno podsticanje na izvršenje terorističkih dela (član 391a Krivičnog zakonika), vrbovanje i obučavanje za vršenje terorističkih dela (član 391b Krivičnog zakonika), upotreba smrtonosne naprave (član 391v Krivičnog zakonika), uništenje i oštećenje nuklearnog objekta (član 391g Krivičnog zakonika) i terorističko udruživanje (član 393a Krivičnog zakonika) uneta su i usklađena sa nizom konvencija kojima je cilj sprečavanje akata terorizma, a posebno sa Konvencijom Saveta Evrope iz 2005. godine koju je Republika Srbija ratifikovala 2009. godine i Okvirnom odlukom Saveta Evropske Unije o borbi protiv terorizma od 13. juna 2002. godine koja je izmenjena Okvirnom odlukom Saveta Evropske Unije od 28. novembra 2008. godine. Propisivanjem tih krivičnih dela pruža se široka krivičnopravna zaštita od svih radnji koje imaju karakter terorističkog akta ili predstavljaju pripremnu radnju za njega.

Članom 45. Zakona određuje se stupanje Zakona na snagu.

IV. FINANSIJSKA SREDSTVA POTREBNA ZA PRIMENU ZAKONA

Za sprovođenje ovog zakona nije potrebno obezbediti dodatna finansijska sredstva u budžetu Republike Srbije.

V. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Predlaže se da se Zakon donese po hitnom postupku zbog potrebe ispunjenja međunarodnih obaveza Republike Srbije prema Savetu Evrope i usklađivanja propisa sa propisima Evropske Unije.

PREGLED ODREDABA KRIVIČNOG ZAKONIKA

KOJE SE MENJAJU I DOPUNJUJU

Važenje krivičnog zakonodavstva Srbije za učinioce određenih krivičnih dela izvršenih u inostranstvu

Član 7.

Krivično zakonodavstvo Srbije važi za svakog ko u inostranstvu učini krivično delo iz čl. 305. do 316. i , čl. 318. do 321. I ČL. 391. DO 393A ovog zakonika ili iz člana 223. ovog zakonika, ako se falsifikovanje odnosi na domaći novac.

Posebni uslovi za krivično gonjenje za krivično delo učinjeno u inostranstvu

Član 10.

(1) U slučaju iz čl. 8. i 9. ovog zakonika krivično gonjenje se neće preduzeti, ako je:

1) učinilac potpuno izdržao kaznu na koju je u inostranstvu osuđen;

2) učinilac u inostranstvu pravnosnažnom presudom oslobođen ili mu je kazna zastarela ili oproštena;

3) prema neuračunljivom učiniocu u inostranstvu izvršena odgovarajuća mera bezbednosti;

4) za krivično delo po stranom zakonu za krivično gonjenje potreban zahtev oštećenog, a takav zahtev nije podnet.

(2) U slučaju iz čl. 8. i 9. ovog zakonika krivično gonjenje će se preduzeti samo kad se za krivično delo kažnjava i po zakonu zemlje u kojoj je delo učinjeno. Kad se u slučaju iz čl. 8. i 9. stav 1. ovog zakonika, po zakonu zemlje u kojoj je delo učinjeno za to krivično delo ne kažnjava, krivično gonjenje se može preduzeti samo po odobrenju republičkog javnog tužioca.

(2) U SLUČAJU IZ ČLANA 8. I ČLANA 9. STAV 1. OVOG ZAKONIKA KRIVIČNO GONJENJE SE MOŽE PREDUZETI SAMO AKO SE ZA KRIVIČNO DELO KAŽNJAVA I PO ZAKONU ZEMLJE U KOJOJ JE ONO UČINJENO, OSIM KADA POSTOJI ODOBRENJE REPUBLIČKOG JAVNOG TUŽIOCA ILI KADA JE TO PREDVIĐENO POTVRĐENIM MEĐUNARODNIM UGOVOROM.

(3) U slučaju iz člana 9. stav 2. ovog zakonika, ako je u pitanju delo koje je u vreme kad je izvršeno smatrano krivičnim delom prema opštim pravnim načelima priznatim u međunarodnom pravu, gonjenje se može preduzeti u Srbiji po odobrenju republičkog javnog tužioca, bez obzira na zakon zemlje u kojoj je krivično delo učinjeno.

Kazna zatvora

Član 45.

(1) Kazna zatvora ne može biti kraća od trideset dana niti duža od dvadeset godina.

(2) Kazna zatvora iz stava 1. ovog člana izriče se na pune godine i mesece, a do šest meseci i na dane.

(3) Za najteža krivična dela i najteže oblike teških krivičnih dela može se uz kaznu iz stava 1. ovog člana izuzetno propisati i kazna zatvora od trideset do četrdeset godina. Kazna zatvora od trideset do četrdeset godina izriče se na pune godine.

(4) Zatvor od trideset do četrdeset godina ne može se izreći licu koje u vreme izvršenja krivičnog dela nije navršilo dvadeset jednu godinu života.

(5) Osuđenom kojem je izrečena kazna zatvora do jedne godine, sud može odrediti da se ova kazna izvrši na taj način što osuđeni ne sme napuštati prostorije u kojima stanuje, osim u slučajevima propisanim zakonom koji uređuje izvršenje krivičnih sankcija.

(6) Osuđenom kojem je određeno izvršenje kazna zatvora na način predviđen stavom 5. ovog člana, a koji jednom u trajanju do dvanaest časova ili dva puta u trajanju do šest časova, samovoljno napusti prostorije u kojima stanuje, sud će odrediti da ostatak kazne zatvora izdržava u zatvoru.

(5) AKO UČINIOCU KRIVIČNOG DELA IZREKNE KAZNU ZATVORA DO JEDNE GODINE, SUD MOŽE ISTOVREMENO ODREDITI DA ĆE SE SE ONA IZVRŠITI TAKO ŠTO ĆE JE OSUĐENI IZDRŽAVATI U PROSTORIJAMA U KOJIMA STANUJE UKOLIKO SE S OBZIROM NA LIČNOST UČINIOCA, NJEGOV RANIJI ŽIVOT, NJEGOVO DRŽANJE POSLE UČINJENOG DELA, STEPEN KRIVICE I DRUGE OKOLNOSTI POD KOJIMA JE DELO UČINIO MOŽE OČEKIVATI DA ĆE SE I NA TAJ NAČIN OSTVARITI SVRHA KAŽNJAVANJA.

(6) OSUĐENI KOJEM JE ODREĐENO IZVRŠENJE KAZNE ZATVORA NA NAČIN PREDVIĐEN U STAVU 5. OVOG ČLANA NE SME NAPUŠTATI PROSTORIJE U KOJIMA STANUJE, OSIM U SLUČAJEVIMA PROPISANIM ZAKONOM KOJI UREĐUJE IZVRŠENJE KRIVIČNIH SANKCIJA. UKOLIKO OSUĐENI JEDNOM U TRAJANJU PREKO ŠEST ČASOVA ILI DVA PUTA U TRAJANJU DO ŠEST ČASOVA SAMOVOLJNO NAPUSTI PROSTORIJE U KOJIMA STANUJE, SUD ĆE ODREDITI DA OSTATAK KAZNE ZATVORA IZDRŽI U ZAVODU ZA IZVRŠENJE KAZNE ZATVORA.

(7) Prilikom određivanja izvršenja kazne zatvora na način propisan stavom 5. ovog člana, sud će voditi računa o tehničkim mogućnostima izvršenja, kao i o drugim okolnostima od značaja za odmeravanje kazne.

(8) (7) Osuđenom za krivično delo protiv braka i porodice koji živi sa oštećenim u istom porodičnom domaćinstvu ne može se odrediti izvršenje kazne zatvora na način propisan u stavu 5. ovog člana.

Uslovni otpust

Član 46.

(1) Osuđenog koji je izdržao dve trećine kazne zatvora sud može uslovno otpustiti sa izdržavanja kazne, ako se u toku izdržavanja kazne tako popravio da se može sa osnovom očekivati da će se na slobodi dobro vladati, a naročito da do isteka vremena za koje je izrečena kazna ne učini novo krivično delo. Pri oceni da li će se osuđeni uslovno otpustiti uzeće se u obzir njegovo vladanje za vreme izdržavanja kazne, izvršavanje radnih obaveza, s obzirom na njegovu radnu sposobnost, kao i druge okolnosti koje pokazuju da je postignuta svrha kažnjavanja. Ne može se uslovno otpustiti osuđeni koji je pokušao bekstvo ili je pobegao iz zavoda za izvršenje kazne zatvora u toku izdržavanja kazne.

1) OSUĐENOG KOJI JE IZDRŽAO DVE TREĆINE KAZNE ZATVORA SUD ĆE USLOVNO OTPUSTITI SA IZDRŽAVANJA KAZNE, AKO SE U TOKU IZDRŽAVANJA KAZNE TAKO POPRAVIO DA SE MOŽE SA OSNOVOM OČEKIVATI DA ĆE SE NA SLOBODI DOBRO VLADATI, A NAROČITO DA DO ISTEKA VREMENA ZA KOJE JE IZREČENA KAZNA NE UČINI NOVO KRIVIČNO DELO. PRI OCENI DA LI ĆE SE OSUĐENI USLOVNO OTPUSTITI UZEĆE SE U OBZIR NJEGOVO VLADANJE ZA VREME IZDRŽAVANJA KAZNE, IZVRŠAVANJE RADNIH OBAVEZA, S OBZIROM NA NJEGOVU RADNU SPOSOBNOST, KAO I DRUGE OKOLNOSTI KOJE POKAZUJU DA JE U ODNOSU NA NJEGA POSTIGNUTA SVRHA KAŽNJAVANJA. NE MOŽE SE USLOVNO OTPUSTITI OSUĐENI KOJI JE POKUŠAO BEKSTVO ILI JE POBEGAO IZ ZAVODA ZA IZVRŠENJE KAZNE ZATVORA U TOKU IZDRŽAVANJA KAZNE.

(2) Sud može u odluci o uslovnom otpustu odrediti da je osuđeni dužan da ispuni obaveze predviđene krivičnopravnim odredbama.

(3) U slučaju iz stava 1. ovog člana, ako uslovni otpust ne bude opozvan, smatra se da je osuđeni izdržao kaznu.

Opozivanje uslovnog otpusta

Član 47.

(1) Sud će opozvati uslovni otpust ako osuđeni, dok je na uslovnom otpustu, učini jedno ili više krivičnih dela za koja je izrečena kazna zatvora preko šest meseci JEDNE GODINE.

(2) Sud može opozvati uslovni otpust, ako uslovno otpušteni učini jedno ili više krivičnih dela za koja je izrečena kazna zatvora do šest meseci JEDNE GODINE, odnosno ne ispuni neku od obaveza koje mu je sud odredio u skladu sa članom 46. stav 2. ovog zakonika. Pri oceni da li će opozvati uslovni otpust sud će naročito uzeti u obzir srodnost učinjenih krivičnih dela, pobude iz kojih su učinjena i druge okolnosti koje ukazuju na opravdanost opozivanja uslovnog otpusta.

(3) Odredbe st. 1. i 2. ovog člana primenjivaće se i kad se uslovno otpuštenom sudi za krivično delo koje je učinio pre nego što je uslovno otpušten.

(4) Kad sud opozove uslovni otpust izreći će kaznu primenom odredaba čl. 60. i 62. stav 2. ovog zakonika, uzimajući ranije izrečenu kaznu kao već utvrđenu. Deo kazne koji je osuđeni izdržao po ranijoj osudi uračunava se u novu kaznu, a vreme provedeno na uslovnom otpustu ne uračunava se.

(5) Ako uslovno otpušteni bude osuđen na kaznu zatvora do jedne godine, a sud ne opozove uslovni otpust, produžava se uslovni otpust za vreme koje je osuđeni proveo na izdržavanju te kazne zatvora.

(6) U slučaju iz st. 1. do 3. ovog člana uslovni otpust se može opozvati najkasnije u roku od dve godine od dana kad je uslovni otpust istekao.

POSEBNA OKOLNOST ZA ODMERAVANJE KAZNE ZA KRIVIČNO DELO UČINJENO IZ MRŽNJE

ČLAN 54A

AKO JE KRIVIČNO DELO UČINJENO IZ MRŽNJE ZBOG PRIPADNOSTI RASI I VEROISPOVESTI, NACIONALNE ILI ETNIČKE PRIPADNOSTI, POLA, SEKSUALNE ORIJENTACIJE ILI RODNOG IDENTITETA DRUGOG LICA, TU OKOLNOST SUD ĆE CENITI KAO OTEŽAVAJUĆU OKOLNOST, OSIM AKO ONA NIJE PROPISANA KAO OBELEŽJE KRIVIČNOG DELA.

Granice ublažavanja kazne

Član 57.

(1) Kad postoje uslovi za ublažavanje kazne iz člana 56. ovog zakonika, sud će ublažiti kaznu u ovim granicama:

1) ako je za krivično delo kao najmanja mera kazne propisan zatvor u trajanju od deset ili više godina, kazna se može ublažiti do sedam godina zatvora;

2) ako je za krivično delo kao najmanja mera kazne propisan zatvor u trajanju od pet godina, kazna se može ublažiti do tri godine zatvora;

3) ako je za krivično delo kao najmanja mera kazne propisan zatvor u trajanju od tri godine, kazna se može ublažiti do jedne godine zatvora;

4) ako je za krivično delo kao najmanja mera kazne propisan zatvor od dve godine, kazna se može ublažiti do šest meseci zatvora;

5) ako je za krivično delo kao najmanja mera kazne propisan zatvor od jedne godine, kazna se može ublažiti do tri meseca zatvora;

6) ako je za krivično delo kao najmanja mera kazne propisan zatvor ispod jedne godine, kazna se može ublažiti do trideset dana zatvora;

7) ako je za krivično delo propisana kazna zatvora bez naznačenja najmanje mere, umesto zatvora može se izreći novčana kazna ili rad u javnom interesu;

8) ako je za krivično delo propisana novčana kazna sa naznačenjem najmanje mere, kazna se može ublažiti do deset dnevnih iznosa, odnosno deset hiljada dinara.

(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, ne može se ublažiti kazna za krivična dela iz čl. 134. st 2. i 3, 178, 179, 180, 214. st. 2. i 3, 246. st. 1. i 3, 350. st. 3. i 4. i 388. ovog zakonika.

(3) (2) Izuzetno od stava 1. ovog člana ne može se ublažiti kazna učiniocu krivičnog dela koji je ranije osuđivan za isto krivično delo.

(4) (3) Kad je sud ovlašćen da učinioca krivičnog dela oslobodi od kazne može mu kaznu ublažiti, bez ograničenja propisanih u st. 1. do 3. ST. 1. I 2. ovog člana.

Produženo krivično delo

Član 61.

(1) Produženo krivično delo čini više istih ili istovrsnih krivičnih dela učinjenih u vremenskoj povezanosti od strane istog učinioca koja predstavljaju celinu zbog postojanja najmanje dve od sledećih okolnosti: istovetnosti oštećenog, istovrsnosti predmeta dela, korišćenja iste situacije ili istog trajnog odnosa, jedinstva mesta ili prostora izvršenja dela ili jedinstvenog umišljaja učinioca.

(2) Krivična dela upravljena protiv ličnosti mogu činiti produženo krivično delo samo ako su učinjena prema istom licu.

(3) Ne mogu činiti produženo krivično delo ona dela koja po svojoj prirodi ne dopuštaju spajanje u jedno delo.

(4) Ako produženo krivično delo obuhvata lakše i teže oblike istog dela, smatraće se da je produženim krivičnim delom učinjen najteži oblik od učinjenih dela.

(5) Ako produženo krivično delo obuhvata krivična dela čije je bitno obeležje određeni novčani iznos, smatraće se da je produženim krivičnim delom ostvaren zbir iznosa ostvarenih pojedinačnim delima ukoliko je to obuhvaćeno jedinstvenim umišljajem učinioca.

(6) Krivično delo koje nije obuhvaćeno produženim krivičnim delom u pravnosnažnoj sudskoj presudi, predstavlja posebno krivično delo, odnosno ulazi u sastav posebnog produženog krivičnog dela.

(7) Za delo iz stava 1. ovog člana može se izreći teža kazna od propisane. Izrečena kazna ne sme preći dvostruku meru propisane kazne, niti dvadeset godina zatvora.

(8) Izuzetno od stava 7. ovog člana, ako se za delo iz stava 1. ovog člana može izreći kazna zatvora od trideset do četrdeset godina, ne može se izreći kazna veća od četrdeset godina zatvora.

Uračunavanje pritvora i ranije kazne

Član 63.

(1) Vreme provedeno u pritvoru, NA IZDRŽAVANJU MERE ZABRANE NAPUŠTANJA STANA, kao i svako drugo lišenje slobode u vezi sa krivičnim delom uračunavaju se u izrečenu kaznu zatvora, novčanu kaznu i kaznu rada u javnom interesu.

(2) Ako je krivični postupak vođen za više krivičnih dela u sticaju, a pritvor nije određen za svako od njih, vreme provedeno u pritvoru uračunava se u izrečenu kaznu zatvora, novčanu kaznu i kaznu rada u javnom interesu za krivično delo za koje je okrivljeni osuđen.

(3) Zatvor ili novčana kazna koju je osuđeni izdržao, odnosno platio za prekršaj ili privredni prestup, kao i kazna ili disciplinska mera lišenja slobode koju je izdržao zbog povrede vojne discipline uračunava se u kaznu izrečenu za krivično delo čija obeležja obuhvataju i obeležja prekršaja, privrednog prestupa, odnosno povrede vojne discipline.

(4) Pri svakom uračunavanju izjednačava se dan pritvora, dan lišenja slobode, dan zatvora, DAN IZDRŽAVANJA MERE ZABRANE NAPUŠTANJA STANA, osam časova rada u javnom interesu i hiljadu dinara novčane kazne.

Mera zabrane približavanja i komunikacije sa oštećenim

ZABRANA PRIBLIŽAVANJA I KOMUNIKACIJE SA OŠTEĆENIM

Član 89a

(1) Sud može učiniocu krivičnog dela zabraniti približavanje oštećenom na određenoj udaljenosti, zabraniti pristup u prostor oko mesta stanovanja ili mesta rada oštećenog i zabraniti dalje uznemiravanje oštećenog, odnosno dalju komunikaciju sa oštećenim, ako se opravdano može smatrati da bi dalje vršenje takvih radnji učinioca krivičnog dela bilo opasno po oštećenog.

(2) Mera iz stava 1. ovog člana može trajati najduže tri godine.

(2) SUD ODREĐUJE TRAJANJE MERE IZ STAVA 1. OVOG ČLANA KOJE NE MOŽE BITI KRAĆE OD ŠEST MESECI NITI DUŽE OD TRI GODINE, RAČUNAJUĆI OD DANA PRAVNOSNAŽNOSTI ODLUKE, S TIM DA SE VREME PROVEDENO U ZATVORU, ODNOSNO U ZDRAVSTVENOJ USTANOVI U KOJOJ JE IZVRŠENA MERA BEZBEDNOSTI NE URAČUNAVA U VREME TRAJANJA OVE MERE.

(3) Vreme provedeno u pritvoru, kao i svako drugo lišenje slobode u vezi sa krivičnim delom ne uračunava se u vreme trajanja mere iz stava 1. ovog člana.

(4) (3) Mera iz stava 1. ovog člana može se ukinuti pre isteka vremena za koje je određena, ako prestanu razlozi zbog kojih je određena.

Zaštita oštećenog

Član 93.

(1) Ako je u krivičnom postupku usvojen imovinskopravni zahtev oštećenog, sud će izreći oduzimanje imovinske koristi samo ukoliko ona prelazi dosuđeni imovinskopravni zahtev oštećenog u tom iznosu.

(2) Oštećeni koji je u krivičnom postupku u pogledu svakog SVOG imovinskopravnog zahteva upućen na parnicu može tražiti da se namiri iz oduzete imovinske koristi, ako pokrene parnicu u roku od šest meseci od dana pravnosnažnosti odluke kojom je upućen na parnicu.

(3) Oštećeni koji u krivičnom postupku nije podneo imovinskopravni zahtev može zahtevati namirenje iz oduzete imovinske koristi, ako je radi utvrđivanja svog zahteva pokrenuo parnicu u roku od tri meseca od dana saznanja za presudu kojom je izrečeno oduzimanje imovinske koristi, a najdalje u roku od tri godine od dana pravnosnažnosti odluke o oduzimanju imovinske koristi.

(4) U slučajevima iz st. 2. i 3. ovog člana oštećeni mora u roku od tri meseca od dana pravnosnažnosti odluke kojom je usvojen njegov imovinskopravni zahtev zatražiti namirenje iz oduzete imovinske koristi.

Značenje izraza u ovom zakoniku

Član 112.

(1) Pod teritorijom Srbije podrazumevaju se suvozemna teritorija, vodene površine unutar njenih granica, kao i vazdušni prostor nad njima.

(2) Pod krivičnim zakonodavstvom Srbije podrazumevaju se ovaj zakonik kao i sve krivičnopravne odredbe sadržane u drugim zakonima Srbije.

(3) Službenim licem smatra se:

1) lice koje u državnom organu vrši službene dužnosti;

2) izabrano, imenovano ili postavljeno lice u državnom organu, organu lokalne samouprave ili lice koje stalno ili povremeno vrši službene dužnosti ili službene funkcije u tim organima;

3) lice u ustanovi, preduzeću ili drugom subjektu, kojem je povereno vršenje javnih ovlašćenja, koje odlučuje o pravima, obavezama ili interesima fizičkih ili pravnih lica ili o javnom interesu;

3) JAVNI BELEŽNIK, IZVRŠITELJ I ARBITAR, KAO I LICE U USTANOVI, PREDUZEĆU ILI DRUGOM SUBJEKTU, KOJEM JE POVERENO VRŠENJE JAVNIH OVLAŠĆENJA, KOJE ODLUČUJE O PRAVIMA, OBAVEZAMA ILI INTERESIMA FIZIČKIH ILI PRAVNIH LICA ILI O JAVNOM INTERESU;

4) službenim licem smatra se i lice kojem je faktički povereno vršenje pojedinih službenih dužnosti ili poslova;

5) vojno lice.

(4) Stranim službenim licem smatra se lice koje je član zakonodavnog, izvršnog ili sudskog organa strane države, javni funkcioner ili službenik međunarodne organizacije i njenih organa, sudija i drugi funkcioner međunarodnog suda.

(5) Odgovornim licem smatra se vlasnik preduzeća ili drugog subjekta privrednog poslovanja ili lice u preduzeću, ustanovi ili drugom subjektu kojem je, s obzirom na njegovu funkciju, uložena sredstva ili na osnovu ovlašćenja, poveren određeni krug poslova u upravljanju imovinom, proizvodnji ili drugoj delatnosti ili u vršenju nadzora nad njima ili mu je faktički povereno obavljanje pojedinih poslova. Odgovornim licem smatra se i službeno lice kad su u pitanju krivična dela kod kojih je kao izvršilac označeno odgovorno lice, a u ovom zakoniku nisu predviđena u glavi o krivičnim delima protiv službene dužnosti, odnosno kao krivična dela službenog lica.

(4) STRANIM SLUŽBENIM LICEM SMATRA SE LICE KOJE JE ČLAN, FUNKCIONER ILI SLUŽBENIK ZAKONODAVNOG ILI IZVRŠNOG ORGANA STRANE DRŽAVE, LICE KOJE JE SUDIJA, POROTNIK, ČLAN, FUNKCIONER ILI SLUŽBENIK SUDA STRANE DRŽAVE ILI MEĐUNARODNOG SUDA, LICE KOJE JE ČLAN, FUNKCIONER ILI SLUŽBENIK MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE I NJENIH ORGANA, KAO I LICE KOJE JE ARBITAR U STRANOJ ILI MEĐUNARODNOJ ARBITRAŽI.

(5) ODGOVORNIM LICEM U PRAVNOM LICU SMATRA SE LICE KOJE NA OSNOVU ZAKONA, PROPISA ILI OVLAŠĆENJA VRŠI ODREĐENE POSLOVE UPRAVLJANJA, NADZORA ILI DRUGE POSLOVE IZ DELATNOSTI PRAVNOG LICA, KAO I LICE KOME JE FAKTIČKI POVERENO OBAVLJANJE TIH POSLOVA. ODGOVORNIM LICEM SMATRA SE I SLUŽBENO LICE KAD SU U PITANJU KRIVIČNA DELA KOD KOJIH JE KAO IZVRŠILAC OZNAČENO ODGOVORNO LICE, A U OVOM ZAKONIKU NISU PREDVIĐENA U GLAVI O KRIVIČNIM DELIMA PROTIV SLUŽBENE DUŽNOSTI, ODNOSNO KAO KRIVIČNA DELA SLUŽBENOG LICA.

(6) Vojnim licem smatra se profesionalni vojnik (profesionalni oficir, profesionalni podoficir, oficir po ugovoru, podoficir po ugovoru i vojnik po ugovoru), vojnik na odsluženju vojnog roka, student vojne akademije, učenik vojne škole, lice iz rezervnog sastava dok se kao vojni obveznik nalazi na vojnoj dužnosti i civilno lice koje vrši određenu vojnu dužnost.

(7) Kad je kao izvršilac određenih krivičnih dela označeno službeno lice, odgovorno lice ili vojno lice, lica navedena u st. 3, 5. i 6. ovog člana mogu biti izvršioci tih dela, ako iz obeležja pojedinog dela ili iz pojedinog propisa ne proizilazi da izvršilac može biti samo neko od tih lica.

(8) Detetom se smatra lice koje nije navršilo četrnaest godina.

(9) Maloletnikom se smatra lice koje je navršilo četrnaest godina, a nije navršilo osamnaest godina.

(10) Maloletnim licem smatra se lice koje nije navršilo osamnaest godina.

(11) Učiniocem se smatraju izvršilac, saizvršilac, podstrekač i pomagač.

(12) Silom se smatra i primena hipnoze ili omamljujućih sredstava, s ciljem da se neko protiv svoje volje dovede u nesvesno stanje ili onesposobi za otpor.

(13) Izborima se smatraju izbori za narodne poslanike, predsednika Republike, organe autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave i drugi izbori koji se raspisuju i vrše na osnovu Ustava i zakona.

(14) Referendumom se smatra izjašnjavanje građana na kojem se odlučuje o pitanjima za koja je to utvrđeno Ustavom ili zakonom.

(15) Opojnim drogama smatraju se supstance i preparati koji su propisima zasnovanim na zakonu proglašeni za opojne droge.

(15) OPOJNIM DROGAMA SMATRAJU SE SUPSTANCE I PREPARATI KOJI SU ZAKONOM I DRUGIM PROPISOM ZASNOVANIM NA ZAKONU PROGLAŠENE ZA OPOJNE DROGE I OSTALE PSIHOAKTIVNE KONTROLISANE SUPSTANCE.

(16) Pokretnom stvari se smatra i svaka proizvedena ili sakupljena energija za davanje svetlosti, toplote ili kretanja, telefonski impuls, kao i računarski podatak i računarski program.

(17) Računarski podatak je svako predstavljanje činjenica, informacija ili koncepta u obliku koji je podesan za njihovu obradu u računarskom sistemu, uključujući i odgovarajući program na osnovu koga računarski sistem obavlja svoju funkciju.

(18) Računarskom mrežom smatra se skup međusobno povezanih računara, odnosno računarskih sistema koji komuniciraju razmenjujući podatke.

(19) Računarskim programom smatra se uređeni skup naredbi koji služe za upravljanje radom računara, kao i za rešavanje određenog zadatka pomoću računara.

(20) Računarski virus je računarski program ili neki drugi skup naredbi unet u računar ili računarsku mrežu koji je napravljen da sam sebe umnožava i deluje na druge programe ili podatke u računaru ili računarskoj mreži dodavanjem tog programa ili skupa naredbi jednom ili više računarskih programa ili podataka.

(21) Subjektom privrednog poslovanja smatra se preduzeće, drugo pravno lice koje obavlja privrednu delatnost i preduzetnik. Pravno lice koje pored svoje osnovne delatnosti obavlja i privrednu delatnost smatra se subjektom privrednog poslovanja samo kada vrši tu delatnost.

(22) Grupa je najmanje tri lica povezanih radi trajnog ili povremenog vršenja krivičnih dela koja ne mora da ima definisane uloge svojih članova, kontinuitet članstva ili razvijenu strukturu.

(23) Novac je metalni i papirni novac ili novac izrađen od nekog drugog materijala koji je na osnovu zakona u opticaju u Srbiji ili u stranoj državi.

(24) Znacima za vrednost smatraju se i strani znaci za vrednost.

(25) Motornim vozilom smatra se svako saobraćajno sredstvo na motorni pogon u suvozemnom, vodenom i vazdušnom saobraćaju.

(26) Ispravom se smatra svaki predmet koji je podoban ili određen da služi kao dokaz kakve činjenice koja ima značaj za pravne odnose, kao i računarski podatak.

(27) Spis, pismo, pošiljka i dokument mogu biti i u elektronskom obliku.

(28) Članom porodice smatraju se: supružnici, njihova deca, preci supružnika u pravoj liniji krvnog srodstva, vanbračni partneri i njihova deca, usvojilac i usvojenik, hranilac i hranjenik. Članovima porodice smatraju se i braća i sestre, njihovi supružnici i deca, bivši supružnici i njihova deca i roditelji bivših supružnika, ako žive u zajedničkom domaćinstvu, kao i lica koja imaju zajedničko dete ili je dete na putu da bude rođeno, iako nikada nisu živela u istom porodičnom domaćinstvu.

(29) Izraz „neće se kazniti” znači da u tom slučaju nema krivičnog dela.

(30) Kad je radnja krivičnog dela određena trajnim glagolom smatra se da je delo učinjeno, ako je radnja izvršena jednom ili više puta.

(31) Skraćenica „Srbija” označava Republiku Srbiju.

(32) Poslom od javnog značaja smatra se obavljanje profesije ili dužnosti koja ima povećani rizik za bezbednost lica koje ga obavlja, a odnosi se na zanimanja koja su od značaja za javno informisanje, zdravlje ljudi, obrazovanje, javni prevoz, pravnu i stručnu pomoć pred sudskim i drugim državnim organima.

(33) Računar je svaki elektronski uređaj koji na osnovu programa automatski obrađuje i razmenjuje podatke.

(34) Računarski sistem je svaki uređaj ili grupa međusobno povezanih ili zavisnih uređaja od kojih jedan ili više njih, na osnovu programa, vrši automatsku obradu podataka.

(35) Organizovana kriminalna grupa je grupa od tri ili više lica, koja postoji određeno vreme i deluje sporazumno u cilju vršenja jednog ili više krivičnih dela za koja je propisana kazna zatvora od četiri godine ili teža kazna, radi neposrednog ili posrednog sticanja finansijske ili druge koristi.

(36) Imovinom se smatra IMOVINSKA KORIST JE dobro svake vrste, materijalno ili nematerijalno, pokretno ili nepokretno, procenjivo ili neprocenjivo i isprava u bilo kom obliku kojim se dokazuje pravo ili interes u odnosu na takvo dobro. Imovinom se smatra i prihod ili druga korist ostvarena, neposredno ili posredno, iz krivičnog dela, kao i dobro u koje je ona pretvorena ili sa kojim je pomešana.

Ugrožavanje sigurnosti

Član 138.

(1) Ko ugrozi sigurnost nekog lica pretnjom da će napasti na život ili telo tog lica ili njemu bliskog lica, kazniće se zatvorom do tri godine.

(2) Ko delo iz stava 1. ovog člana učini prema više lica ili ako je delo izazvalo uznemirenost građana ili druge teške posledice, kazniće se zatvorom od tri meseca do pet godina.

(3) Ko delo iz stava 1. ovog člana učini prema predsedniku Republike, narodnom poslaniku, predsedniku Vlade, članovima Vlade, sudiji Ustavnog suda, sudiji, javnom tužiocu i zameniku javnog tužioca i licu koje obavlja poslove od javnog značaja u oblasti informisanja u vezi sa poslovima koje obavlja,kazniće se zatvorom od jedne do osam godina.

Kleveta

Član 171.

(1) Ko za drugog iznosi ili pronosi štogod neistinito što može škoditi njegovoj časti ili ugledu, kazniće se novčanom kaznom od trideset do stodvadeset dnevnih iznosa ili novčanom kaznom od dvadeset hiljada do dvesta hiljada dinara.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog člana učinjeno putem štampe, radija, televizije ili sličnih sredstava ili na javnom skupu,učinilac će se kazniti novčanom kaznom od šezdeset do stoosamdeset dnevnih iznosa ili novčanom kaznom od trideset do trista hiljada dinara.

(3) Ako je ono što se neistinito iznosi ili pronosi dovelo do teških posledica za oštećenog, učinilac će se kazniti novčanom kaznom od šezdeset do stoosamdeset dnevnih iznosa ili novčanom kaznom od trideset do trista hiljada dinara.

Nedozvoljene polne radnje

Član 182.

(1) Ko pod uslovima iz čl. 178. st. 1. i 2, 179. stav 1. i 181. st. 1. do 3. I 2. ovog zakonika izvrši neku drugu polnu radnju, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine.

(2) Ko pod uslovima iz člana 180. stav 1. I ČLANA 181. STAV 3. ovog zakonika izvrši neku drugu polnu radnju, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina.

(3) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog člana nastupila teška telesna povreda lica prema kojem je delo izvršeno ili ako je delo izvršeno od strane više lica ili na naročito svirep ili naročito ponižavajući način, učinilac će se kazniti zatvorom od dve do deset godina.

(4) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog člana nastupila smrt lica prema kojem je delo izvršeno, učinilac će se kazniti zatvorom najmanje pet godina.

Razbojništvo

Član 206.

(1) Ko upotrebom sile protiv nekog lica ili pretnjom da će neposredno napasti na život ili telo oduzme tuđu pokretnu stvar u nameri da njenim prisvajanjem sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist, kazniće se zatvorom od dve do deset godina.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog člana učinjeno od strane grupe, ili je nekom licu sa umišljajem nanesena teška telesna povreda ili ako vrednost oduzetih stvari prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara, učinilac će se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina.

(3) Ako je delo iz stava 1. ovog člana učinjeno od strane organizovane kriminalne grupe, učinilac će se kazniti zatvorom najmanje pet godina.

(4) Ako vrednost oduzetih stvari iz stava 1. ovog člana ne prelazi iznos od petnaest DESET hiljada dinara, a učinilac je išao za tim da pribavi malu imovinsku korist, učinilac će se kazniti zatvorom do tri godine.

(5) Za pokušaj dela iz stava 4. ovog člana kazniće se.

DOGOVARANJE ISHODA TAKMIČENJA

ČLAN 208B

(1) KO DOGOVORI ISHOD SPORTSKOG ILI DRUGOG TAKMIČENJA U NAMERI DA SEBI ILI DRUGOM PRIBAVI IMOVINSKU KORIST,

KAZNIĆE SE ZATVOROM OD ŠEST MESECI DO TRI GODINE I NOVČANOM KAZNOM.

(2) AKO JE DELOM IZ STAVA 1. OVOG ČLANA PRIBAVLJENA IMOVINSKA KORIST U IZNOSU KOJI PRELAZI ČETIRISTO PEDESET HILJADA DINARA,

UČINILAC ĆE SE KAZNITI ZATVOROM OD JEDNE DO OSAM GODINA I NOVČANOM KAZNOM.

(3) AKO JE DELOM IZ STAVA 1. OVOG ČLANA PRIBAVLJENA IMOVINSKA KORIST U IZNOSU KOJI PRELAZI MILION I PETSTO HILJADA DINARA,

UČINILAC ĆE SE KAZNITI ZATVOROM OD DVE DO DESET GODINA I NOVČANOM KAZNOM.

(4) ZA POKUŠAJ DELA IZ STAVA 1. OVOG ČLANA KAZNIĆE SE.

Sitna krađa, utaja i prevara

Član 210.

(1) Ko učini sitnu krađu, utaju ili prevaru, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do šest meseci.

(2) Krađa, utaja i prevara smatraju se sitnom, ako vrednost ukradene ili utajene stvari, odnosno šteta prouzrokovana prevarom ne prelazi iznos od petnaest DESET hiljada dinara, a učinilac je išao za tim da pribavi malu imovinsku korist, odnosno da prouzrokuje malu štetu.

(3) Za delo iz stava 1. ovog člana, ako je izvršeno na štetu privatne imovine, gonjenje se preduzima po privatnoj tužbi.

Oštećenje tuđih prava

Član 222.

Za krivična dela iz čl. 203, 204, 208, 213, 216. st. 1. do 3. i 221. ovog zakonika, ako su učinjena prema bračnom drugu, licu sa kojim oštećeni UČINILAC živi u trajnoj vanbračnoj zajednici, srodniku po krvi u pravoj liniji, bratu ili sestri, usvojiocu ili usvojeniku ili drugim licima sa kojima učinilac živi u zajedničkom domaćinstvu, gonjenje se preduzima po privatnoj tužbi.

Neuplaćivanje poreza po odbitku

Član 229a

(1) Odgovorno lice u pravnom licu – poreskom platcu, kao i preduzetnik – poreski platac koji, u nameri da ne plati porez, ne uplati na propisani uplatni račun javnih prihoda iznos koji je obračunat na ime poreza po odbitku,kazniće se zatvorom do tri godine i novčanom kaznom.

(1) ODGOVORNO LICE U PRAVNOM LICU – PORESKOM PLATCU, KAO I PREDUZETNIK – PORESKI PLATAC KOJI, U NAMERI DA IZBEGNE PLAĆANJE POREZA PO ODBITKU, DOPRINOSA ZA OBAVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE PO ODBITKU ILI DRUGIH PROPISANIH DAŽBINA, NE UPLATI IZNOS KOJI JE OBRAČUNAT NA IME POREZA PO ODBITKU, ODNOSNO DOPRINOSA ZA OBAVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE PO ODBITKU, NA PROPISANI UPLATNI RAČUN JAVNIH PRIHODA ILI NE UPLATI DRUGE PROPISANE DAŽBINE, KAZNIĆE SE ZATVOROM DO TRI GODINE I NOVČANOM KAZNOM.

(2) Ako iznos obračunatog, a neuplaćenog poreza, ODNOSNO DOPRINOSA iz stava 1. ovog člana prelazi milion i petsto hiljada dinara, učinilac će se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina i novčanom kaznom.

(3) Ako iznos obračunatog, a neuplaćenog poreza, ODNOSNO DOPRINOSA iz stava 1. ovog člana prelazi sedam miliona i petsto hiljada dinara, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do deset godina i novčanom kaznom.

(4) Preduzetniku i odgovornom licu u poreskom obvezniku za krivično delo iz st. 1. do 3. ovog člana izriče se i mera bezbednosti zabrane vršenja poziva, delatnosti i dužnosti u trajanju od jedne do pet godina.

Nesavestan rad u privrednom poslovanju

Član 234.

(1) Odgovorno lice u preduzeću ili drugom subjektu privrednog poslovanja koje svesno krši zakone, druge propise ili opšte akte o poslovanju ili očigledno nesavesno posluje i time iz nehata tom preduzeću ili drugom subjektu privrednog poslovanja prouzrokuje štetu koja prelazi iznos od četristopedeset hiljada dinara,kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine.

(2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog člana nastupila šteta koja prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara ili je pokrenut postupak prinudnog poravnanja ili stečaja, učinilac će se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina.

ZLOUPOTREBA POLOŽAJA ODGOVORNOG LICA

ČLAN 234.

(1) ODGOVORNO LICE KOJE ISKORIŠĆAVANJEM SVOG POLOŽAJA ILI OVLAŠĆENJA, PREKORAČENJEM GRANICA SVOG OVLAŠĆENJA ILI NEVRŠENJEM SVOJE DUŽNOSTI PRIBAVI SEBI ILI DRUGOM FIZIČKOM ILI PRAVNOM LICU PROTIVPRAVNU IMOVINSKU KORIST ILI DRUGOM NANESE IMOVINSKU ŠTETU,

KAZNIĆE SE ZATVOROM OD TRI MESECA DO TRI GODINE.

(2) AKO JE IZVRŠENJEM DELA IZ STAVA 1. OVOG ČLANA PRIBAVLJENA IMOVINSKA KORIST U IZNOSU PREKO ČETIRISTO PEDESET HILJADA DINARA,

UČINILAC ĆE SE KAZNITI ZATVOROM OD ŠEST MESECI DO PET GODINA.

(3) AKO VREDNOST PRIBAVLJENE IMOVINSKE KORISTI PRELAZI IZNOS OD MILION I PETSTO HILJADA DINARA,

UČINILAC ĆE SE KAZNITI ZATVOROM OD DVE DO DESET GODINA.

ZLOUPOTREBA U VEZI SA JAVNOM NABAVKOM

ČLAN 234A

(1) ODGOVORNO LICE U PREDUZEĆU ILI DRUGOM SUBJEKTU PRIVREDNOG POSLOVANJA KOJE IMA SVOJSTVO PRAVNOG LICA ILI PREDUZETNIK, KOJE U VEZI SA JAVNOM NABAVKOM PODNESE PONUDU ZASNOVANU NA LAŽNIM PODACIMA, ILI SE NA NEDOZVOLJEN NAČIN DOGOVARA SA OSTALIM PONUĐAČIMA, ILI PREDUZME DRUGE PROTIVPRAVNE RADNJE U NAMERI DA TIME UTIČE NA DONOŠENJE ODLUKA NARUČIOCA JAVNE NABAVKE, KAZNIĆE SE ZATVOROM OD ŠEST MESECI DO PET GODINA.

(2) KAZNOM IZ STAVA 1. OVOG ČLANA KAZNIĆE SE ODGOVORNO ILI SLUŽBENO LICE U NARUČIOCU JAVNE NABAVKE KOJE ISKORIŠĆAVANJEM SVOG POLOŽAJA ILI OVLAŠĆENJA, PREKORAČENJEM GRANICE SVOG OVLAŠĆENJA, ILI NEVRŠENJEM SVOJE DUŽNOSTI KRŠI ZAKON ILI DRUGE PROPISE O JAVNIM NABAVKAMA I TIME PROUZROKUJE ŠTETU JAVNIM SREDSTVIMA.

(3) UKOLIKO JE DELO IZ ST. 1. I 2. OVOG ČLANA UČINJENO U VEZI SA JAVNOM NABAVKOM ČIJA VREDNOST PRELAZI IZNOS OD STO PEDESET MILIONA DINARA,

UČINILAC ĆE SE KAZNITI ZATVOROM OD JEDNE DO DESET GODINA.

(4) UČINILAC IZ STAVA 1. OVOG ČLANA KOJI DOBROVOLJNO OTKRIJE DA SE PONUDA ZASNIVA NA LAŽNIM PODACIMA ILI NA NEDOZVOLJENOM DOGOVORU SA OSTALIM PONUĐAČIMA, ILI DA JE PREDUZEO DRUGE PROTIVPRAVNE RADNJE U NAMERI DA UTIČE NA DONOŠENJE ODLUKA NARUČIOCA PRE NEGO ŠTO ON DONESE ODLUKU O IZBORU PONUDE, MOŽE SE OSLOBODITI OD KAZNE.

Falsifikovanje znakova za obeležavanje robe, mera i tegova

Član 245.

(1) Ko u nameri da ih upotrebi kao prave napravi lažne pečate, žigove, marke ili druge znakove za obeležavanje domaće ili strane robe kojima se žigošu zlato ili drugi plemeniti metal, drvo, stoka ili kakva druga roba ili ko u istoj nameri takve prave znakove preinači ili ko takve lažne ili preinačene znakove upotrebi kao prave, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine.

(2) Lažni znakovi, mere i tegovi oduzeće se.

FALSIFIKOVANJE ZNAKOVA, ODNOSNO DRŽAVNIH ŽIGOVA ZA OBELEŽAVANJE ROBE, MERILA I PREDMETA OD DRAGOCENIH METALA

ČLAN 245.

(1) KO U NAMERI DA IH UPOTREBI KAO PRAVE, NAPRAVI LAŽNE PEČATE, ŽIGOVE, MARKE ILI DRUGE ZNAKOVE ZA OBELEŽAVANJE DOMAĆE ILI STRANE ROBE KOJIMA SE ŽIGOŠU DRVO, STOKA ILI KAKVA DRUGA ROBA ILI KO U ISTOJ NAMERI TAKVE PRAVE ZNAKOVE PREINAČI ILI KO TAKVE LAŽNE ILI PREINAČENE ZNAKOVE UPOTREBI KAO PRAVE,

KAZNIĆE SE NOVČANOM KAZNOM ILI ZATVOROM DO TRI GODINE.

(2) KO U NAMERI DA IH UPOTREBI KAO PRAVE NAPRAVI LAŽNA UVERENJA O ODOBRENJU TIPA MERILA I UVERENJA O OVERAVANJU MERILA, ODNOSNO ŽIGOVE I DRUGE ZNAKOVE USAGLAŠENOSTI KOJIMA SE ŽIGOŠU MERILA I PREDMETI OD DRAGOCENIH METALA U SMISLU PROPISA KOJIMA SE UREĐUJU METROLOGIJA I KONTROLA PREDMETA OD DRAGOCENIH METALA ILI KO U ISTOJ NAMERI ORIGINAL UVERENJA, ODNOSNO PRAVE DRŽAVNE ŽIGOVE I DRUGE ZNAKOVE USAGLAŠENOSTI PREINAČI ILI KO TAKVA LAŽNA ILI PREINAČENA UVERENJA, ODNOSNO DRŽAVNE ŽIGOVE I DRUGE ZNAKOVE USAGLAŠENOSTI UPOTREBI KAO PRAVE,

KAZNIĆE SE NOVČANOM KAZNOM ILI ZATVOROM DO DVE GODINE.

(3) LAŽNA UVERENJA, DRŽAVNI ŽIGOVI I ZNAKOVI, MERILA I PREDMETI OD DRAGOCENIH METALA ODUZEĆE SE.

Omogućavanje uživanja opojnih droga

Član 247.

(1) Ko navodi drugog na uživanje opojne droge ili mu daje opojnu drogu da je uživa on ili drugo lice ili stavi na raspolaganje prostorije radi uživanja opojne droge ili na drugi način omogućuje drugom da uživa opojnu drogu,kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog člana učinjeno prema maloletnom licu ili prema više lica ili je izazvalo naročito teške posledice,učinilac će se kazniti zatvorom od dve do deset godina.

(3) Ako je usled izvršenja dela iz stava 1. ovog člana nastupila smrt nekog lica,učinilac će se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina.

(4) Za delo iz st. 1. i 2. ovog člana neće se kazniti zdravstveni radnik koji u okviru pružanja medicinske pomoći omogućava upotrebu opojnih droga.

(5) (4) Opojne droge oduzeće se.

Terorizam

Član 312.

Ko u nameri ugrožavanja ustavnog uređenja ili bezbednosti Srbije izazove eksploziju ili požar ili preduzme neku drugu opšteopasnu radnju ili izvrši otmicu, uzimanje talaca ili samovoljno lišavanje slobode nekog lica ili drugi akt nasilja ili preti preduzimanjem kakve opšteopasne radnje ili upotrebom nuklearnog, hemijskog, bakteriološkog ili drugog opšteopasnog sredstva i time izazove osećanje straha ili nesigurnosti kod građana, kazniće se zatvorom od pet do petnaest godina.

Udruživanje radi protivustavne delatnosti

Član 319.

(1) Ko stvara grupu ili organizovanu kriminalnu grupu radi vršenja krivičnih dela iz čl. 305. do 310. i čl. 312. do 310, ČLANA 313. I ČLANA 314. ovog zakonika, kazniće se kaznom propisanom za delo za čije vršenje je grupa ili organizovana kriminalna grupa organizovana.

(2) Ko postane pripadnik grupe ili organizovane kriminalne grupe iz stava 1. ovog člana, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina.

(3) Učinilac dela iz stava 1. ovog člana koji otkrivanjem grupe ili organizovane kriminalne grupe ili na drugi način spreči izvršenje krivičnih dela predviđenih u stavu 1. ovog člana, kazniće se zatvorom do tri godine, a može se i osloboditi od kazne.

(4) Pripadnik grupe ili organizovane kriminalne grupe iz stava 1. ovog člana koji je otkrije pre nego što je u njenom sastavu ili za nju učinio neko krivično delo predviđeno u stavu1.ovogčlana, kazniće se zatvorom do jedne godine, a može se i osloboditi od kazne.

Teška dela protiv ustavnog uređenja i bezbednosti Srbije

Član 321.

(1) Za krivično delo iz čl. 307. do 309. i čl. 312. 313. do 315. ovog zakonika koje je imalo za posledicu smrt jednog ili više lica ili je izazvalo opasnost za život ljudi ili je praćeno teškim nasiljima ili velikim razaranjima ili je dovelo do ugrožavanja bezbednosti ekonomske ili vojne snage zemlje, učinilac će se kazniti zatvorom najmanje deset godina.

(2) Ako je pri izvršenju dela iz stava 1. ovog člana učinilac sa umišljajem liši oživota jedno ili više lica, kazniće se zatvorom najmanje deset godina ili zatvorom od trideset do četrdeset godina.

(3) Kaznom iz stava 2. ovog člana kazniće se i ko učini krivično delo iz člana 307, čl. 309. do 312, 311, čl. 314. do 319. i člana 320. stav 2. ovog zakonika za vreme ratnog stanja, oružanog sukoba ili vanrednog stanja.

Sprečavanje i ometanje dokazivanja

Član 336.

(1) Ko svedoku ili veštaku ili drugom učesniku u postupku pred sudom ili drugim državnim organom učini ili obeća poklon ili drugu korist, ili primeni silu, pretnju ili drugi oblik prinude SILU ILI PRETNJU u nameri da to lice davanjem lažnog iskaza ili nedavanjem iskaza utiče na ishod postupka, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina i novčanom kaznom.

(2) Ko u nameri da spreči ili oteža dokazivanje sakrije, uništi, ošteti ili delimično ili potpuno učini neupotrebljivom ispravu, odnosno druge predmete koji služe za dokazivanje, kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine i novčanom kaznom.

(3) Kaznom iz stava 2. ovog člana kazniće se i ko ukloni, uništi, pokvari, pomeri ili premesti kakav granični kamen, zemljomerski znak ili uopšte kakav znak o svojini na nepokretnosti ili o pravu na upotrebu vode ili ko u istoj nameri ovakav znak lažno postavi.

(4) Ako je delo iz stava 2. ovog člana učinjeno u krivičnom postupku,učinilac će se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina i novčanom kaznom.

Nedozvoljeno komentarisanje sudskih odluka

Član 336a

Ko za vreme trajanja postupka pred sudom, a pre donošenja pravosnažne sudske odluke, u nameri da povredi pretpostavku nevinosti ili nezavisnosti suda, daje javne izjave u sredstvima javnog informisanja, kazniće se zatvorom do šest meseci i novčanom kaznom.

Ometanje pravde

Član 336b

(1) Ko druge poziva na otpor ili na neizvršenje sudskih odluka ili na drugi načino meta vođenje sudskog postupka, kazniće se zatvorom do tri godine i novčanom kaznom.

(2) Ko uvredom, silom, pretnjom ili na drugi način ometa ili spreči sudiju, javnog tužioca ili zamenika javnog tužioca u vršenju sudijske ili tužilačke dužnosti, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina i novčanom kaznom.

(2) KO UVREDOM, SILOM, PRETNJOM ILI NA DRUGI NAČIN OMETA ILI SPREČI SUDIJU, JAVNOG TUŽIOCA, ZAMENIKA JAVNOG TUŽIOCA ILI ADVOKATA U VRŠENJU SUDIJSKE ILI TUŽILAČKE FUNKCIJE, ILI ADVOKATSKE SLUŽBE,

KAZNIĆE SE ZATVOROM OD ŠEST MESECI DO PET GODINA I NOVČANOM KAZNOM.

(3) Ako prilikom izvršenja dela iz stava 2. ovog člana učinilac nanese laku telesnu povredu sudiji, javnom tužiocu ili zameniku javnog tužioca ILI ADVOKATU ili preti upotrebom oružja, kazniće se zatvorom od jedne do osam godina.

(4) Ako prilikom izvršenja dela iz stava 2. ovog člana učinilac nanese tešku telesnu povredu sudiji, javnom tužiocu ili zameniku javnog tužioca ILI ADVOKATU, kazniće se zatvorom od dve do deset godina.

Udruživanje radi vršenja krivičnih dela

Član 346.

(1) Ko organizuje grupu koja ima za cilj vršenje krivičnih dela za koje se može izreći kazna zatvora od tri godine ili teža kazna, ako zakonom za takvo organizovanje nije predviđena teža kazna, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina.

(2) Ko organizuje organizovanu kriminalnu grupu, ako zakonom za takvo organizovanje nije predviđena teža kazna, kazniće se zatvorom od jedne do osam godina.

(3) Pripadnik grupe iz stava 1. ovog člana, kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine.

(4) Pripadnik organizovane kriminalne grupe iz stava 2. ovog člana, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina.

(5) Ako se delo iz st. 1. i 2. ovog člana odnosi na grupu ili organizovanu kriminalnu grupu, koja ima za cilj vršenje krivičnih dela za koje se može izreći kazna zatvora od dvadeset godina ili zatvor od trideset do četrdeset godina, organizator grupe ili organizovane kriminalne grupe će se kazniti zatvorom najmanje deset godina ili zatvorom od trideset do četrdeset godina, a pripadnik grupe ili organizovane kriminalne grupe zatvorom od šest meseci do pet godina.

(6) Organizator grupe ili organizovane kriminalne grupe iz st. 1, 2. i 5. ovog člana koji otkrivanjem grupe ili organizovane kriminalne grupe ili na drugi način spreči izvršenje krivičnih dela radi čijeg vršenja je grupa ili organizovana kriminalna grupa organizovana, kazniće se zatvorom do tri godine, a može se i osloboditi od kazne.

(7) Pripadnik grupe ili organizovane kriminalne grupe iz st. 3. do 5. ovog člana koji otkrije grupu ili organizovanu kriminalnu grupu pre nego što je u njenom sastavu ili za nju učinio neko krivično delo, predviđenim st. 3. do 5. ovog člana radi čijeg vršenja je grupa ili organizovana kriminalna grupa organizovana,kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine, ili novčanom kaznom A MOŽE SE I OSLOBODITI OD KAZNE.

Nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija

Član 348.

(1) Ko neovlašćeno izrađuje, prodaje, nabavlja, vrši razmenu ili drži vatreno oružje, njegove delove, municiju ili eksplozivne materije, kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine i novčanom kaznom.

(2) Ako je predmet dela iz stava 1. ovog člana vatreno oružje, municija, eksplozivne materije, ili sredstvo na bazi te materije, rasprskavajuće ili gasno oružje čija izrada, prodaja, nabavka, razmena ili držanje nije dozvoljeno građanima,učinilac će se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina i novčanom kaznom.

(3) Ako je predmet dela iz st. 1. i 2. ovog člana veća količina oružja, municije ili sredstava ili je u pitanju oružje ili druga sredstva velike razorne moći ili se delo vrši protivno pravilima međunarodnog prava, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

(4) Ko neovlašćeno nosi predmete dela iz st. 1. i 2. ovog člana,kazniće se zatvorom od dve do dvanaest godina JEDNE DO DESET GODINA.

(5) KO NEOVLAŠĆENO NOSI PREDMETE DELA IZ STAVA 1. OVOG ČLANA ZA ČIJE NABAVLJANJE I DRŽANJE IMA ODOBRENJE NADLEŽNOG ORGANA, KAZNIĆE SE NOVČANOM KAZNOM ILI ZATVOROM DO TRI GODINE.

(5) (6) Vatreno oružje, njegovi delovi, municija i eksplozivne materije oduzeće se.

OMOGUĆAVANJE ZLOUPOTREBE OSTVARIVANJA PRAVA AZILA U STRANOJ DRŽAVI

ČLAN 350A

(1) KO U NAMERI DA SEBI ILI DRUGOM PRIBAVI KAKVU KORIST, VRŠI ILI ORGANIZUJE TRANSPORT, PREBACIVANJE, PRIHVAT, SMEŠTAJ, SKRIVANJE ILI NA DRUGI NAČIN OMOGUĆAVA DA DRŽAVLJANIN SRBIJE LAŽNIM PRIKAZIVANJEM UGROŽENOSTI NJEGOVIH LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA, U STRANOJ DRŽAVI ZATRAŽI AZIL,

KAZNIĆE SE ZATVOROM OD TRI MESECA DO TRI GODINE.

(2) AKO JE DELO IZ STAVA 1. OVOG ČLANA UČINJENO OD STRANE GRUPE ILI ZLOUPOTREBOM OVLAŠĆENJA,

UČINILAC ĆE SE KAZNITI ZATVOROM OD ŠEST MESECI DO PET GODINA.

(3) ZA DELO IZ STAVA 2. OVOG ČLANA ORGANIZATOR ĆE SE KAZNITI ZATVOROM OD JEDNE DO OSAM GODINA.

(4) PREDMETI, PREVOZNA I DRUGA SREDSTVA NAMENJENA ILI UPOTREBLJENA ZA IZVRŠENJE DELA IZ ST. 1. DO 3. OVOG ČLANA, ODUZEĆE SE.

Falsifikovanje isprave

Član 355.

(1) Ko napravi lažnu ili preinači pravu ispravu u nameri da se takva isprava upotrebi kao prava ili ko lažnu ili neistinitu PREINAČENU ispravu upotrebi kao pravu ili je nabavi radi upotrebe, kazniće se zatvorom do tri godine.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog člana učinjeno u pogledu javne isprave, testamenta, menice, čeka, javne ili službene knjige ili druge knjige koja se mora voditi na osnovu zakona, učinilac će se kazniti zatvorom od tri meseca do pet godina.

(3) Za pokušaj dela iz stava 1. ovog člana kazniće se.

Zloupotreba službenog položaja

Član 359.

(1) Službeno ili odgovorno lice koje iskorišćavanjem svog službenog položaja ili ovlašćenja, prekoračenjem granice svog službenog ovlašćenja ili nevršenjem svoje službene dužnosti pribavi sebi ili drugom fizičkom ili pravnom licu kakvu korist, drugom nanese kakvu štetu ili teže povredi prava drugog,kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina.

(2) Ako je izvršenjem dela iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist u iznosu preko četristopedeset hiljada dinara, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

(3) Ako vrednost pribavljene imovinske koristi prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara, učinilac će se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina.

Primanje mita

Član 367.

(1) Službeno lice koje neposredno ili posredno zahteva ili primi poklon ili drugu korist ili koje primi obećanje poklona ili druge koristi za sebe ili drugog da u okviru svog službenog ovlašćenja ILI U VEZI SA SVOJIM SLUŽBENIM OVLAŠĆENJEM izvrši službenu radnju koju ne bi smelo izvršiti ili da ne izvrši službenu radnju koju bi moralo izvršiti, kazniće se zatvorom od dve do dvanaest godina.

(2) Službeno lice koje neposredno ili posredno zahteva ili primi poklon ili drugu korist ili koje primi obećanje poklona ili druge koristi za sebe ili drugog da u okviru svog službenog ovlašćenja ILI U VEZI SA SVOJIM SLUŽBENIM OVLAŠĆENJEM izvrši službenu radnju koju bi moralo izvršiti ili da ne izvrši službenu radnju koju ne bi smelo izvršiti, kazniće se zatvorom od dve do osam godina.

(3) Službeno lice koje izvrši delo iz st. 1. ili 2. ovog člana u vezi sa otkrivanjem krivičnog dela, pokretanjem ili vođenjem krivičnog postupka, izricanjem ili izvršenjem krivične sankcije, kazniće se zatvorom od tri do petnaest godina.

(4) Službeno lice koje posle izvršenja, odnosno neizvršenja službene radnje, navedene u st. 1. do 3. ovog člana, a u vezi s njom, zahteva ili primi poklon ili drugu korist, kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine.

(5) Strano službeno lice koje učini delo iz st. 1. do 4. ovog člana,kazniće se kaznom propisanom za to delo.

(6) Odgovorno lice u preduzeću, ustanovi ili drugom subjektu koje učini delo iz st. 1, 2. i 4.ovog člana, kazniće se kaznom propisanom za to delo.

(7) Primljeni poklon i imovinska korist oduzeće se.

Davanje mita

Član 368.

(1) Ko službenom ili drugom licu učini, ponudi ili obeća poklon ili drugu korist da službeno lice u okviru svog službenog ovlašćenja ILI U VEZI SA SVOJIM SLUŽBENIM OVLAŠĆENJEM izvrši službenu radnju koju ne bi smelo izvršiti ili da ne izvrši službenu radnju koju bi moralo izvršiti ili ko posreduje pri ovakvom podmićivanju službenog lica, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina.

(2) Ko službenom ili drugom licu učini, ponudi ili obeća poklon ili drugu korist da službeno lice u okviru svog službenog ovlašćenja ILI U VEZI SA SVOJIM SLUŽBENIM OVLAŠĆENJEM izvrši službenu radnju koju bi moralo izvršiti ili da ne izvrši službenu radnju koju ne bi smelo izvršiti ili ko posreduje pri ovakvom podmićivanju službenog lica, kazniće se zatvorom do tri godine.

(3) Odredbe st. 1. i 2. ovog člana primenjuje se i kada je mito dato, ponuđeno ili obećano stranom službenom licu.

(4) Učinilac dela iz st. 1. do 3. ovog člana koji je prijavio delo pre nego što je saznao da je ono otkriveno može se osloboditi od kazne.

(5) Odredbe st. 1, 2. i 4. ovog člana primenjuju se i kad je mito dato, ponuđeno ili obećano odgovornom licu u preduzeću, ustanovi ili drugom subjektu.

(6) Poklon, odnosno druga korist koji budu oduzeti od lica koje je primilo mito mogu se u slučaju iz stava 4. ovog člana vratiti licu koje je dalo mito.

Trgovina ljudima

Član 388.

(1) Ko silom ili pretnjom, dovođenjem u zabludu ili održavanjem u zabludi, zloupotrebom ovlašćenja, poverenja, odnosa zavisnosti, teških prilika drugog, zadržavanjem ličnih isprava ili davanjem ili primanjem novca ili druge koristi, vrbuje, prevozi, prebacuje, predaje, prodaje, kupuje, posreduje u prodaji, sakriva ili drži drugo lice, a u cilju eksploatacije njegovog rada, prinudnog rada, vršenja krivičnih dela, prostitucije ili druge vrste seksualne eksploatacije, prosjačenja, upotrebe u pornografske svrhe, uspostavljanja ropskog ili njemu sličnog odnosa, radi oduzimanja organa ili dela tela ili radi korišćenja u oružanim sukobima,kazniće se zatvorom od tri do dvanaest godina.

(2) Za delo iz stava 1. ovog člana učinjeno prema maloletnom licu učinilac će se kazniti kaznom propisanom za to delo i kad nije upotrebio silu, pretnju ili neki drugi od navedenih načina izvršenja.

(3) Ako je delo iz stava 1. ovog člana učinjeno prema maloletnom licu,učinilac će se kazniti zatvorom najmanje pet godina.

(4) Ako je usled dela iz st. 1. i 3. ovog člana nastupila teška telesna povreda nekog lica, učinilac će se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina.

(4) AKO JE USLED DELA IZ ST. 1. I 2. OVOG ČLANA NASTUPILA TEŠKA TELESNA POVREDA NEKOG LICA, UČINILAC ĆE SE KAZNITI ZATVOROM OD PET DO PETNAEST GODINA, A AKO JE NASTUPILA TEŠKA TELESNA POVREDA MALOLETNOG LICA USLED DELA IZ STAVA 3. OVOG ČLANA, UČINILAC ĆE SE KAZNITI ZATVOROM NAJMANJE PET GODINA.

(5) Ako je usled dela iz st. 1. i 3. ovog člana nastupila smrt jednog ili više lica, učinilac će se kazniti zatvorom najmanje deset godina.

(6) Ko se bavi vršenjem krivičnog dela iz st. 1. do 3. ovog člana ili je delo izvršeno od strane grupe, kazniće se zatvorom najmanje pet godina.

(7) Ako je delo iz st. 1. do 3. ovog člana izvršeno od strane organizovane kriminalne grupe, učinilac će se kazniti zatvorom najmanje deset godina.

(8) Ko zna ili je mogao znati da je lice žrtva trgovine ljudima, pa iskoristi njen položaj ili drugome omogući iskorišćavanje njenog položaja radi eksploatacije predviđene stavom 1. ovog člana, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina.

(9) Ako je delo iz stava 8. ovog člana učinjeno prema licu za koje je učinilac znao ili je mogao znati da je maloletno, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.

(10) Pristanak lica na eksploataciju ili na uspostavljanje ropskog ili njemu sličnog odnosa iz stava 1. ovog člana ne utiče na postojanje krivičnog dela iz st. 1, 2. i 6. ovog člana.

Zasnivanje ropskog odnosa i prevoz lica u ropskom odnosu

Član 390a

Ko prema licu pod međunarodnopravnom zaštitom izvrši nasilje ili napadne na njegove službene prostorije, privatan stan ili prevozno sredstvo,kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina.

Međunarodni terorizam

Član 391.

(1) Ko, u nameri da naškodi stranoj državi ili međunarodnoj organizaciji, izvrši otmicu nekog lica ili neko drugo nasilje, izazove eksploziju ili požar ili preduzme druge opšteopasne radnje ili preti upotrebom nuklearnog, hemijskog, bakteriološkog ili drugog sličnog sredstva, kazniće se zatvorom od tri do petnaest godina.

(2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog člana nastupila smrt jednog ili više lica ili ako je izvršeno od strane organizovane kriminalne grupe učinilac će se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina.

(3) Ako je pri izvršenju dela iz stava 1. ovog člana učinilac neko lice sa umišljajem lišio života ili je učinilac organizator organizovane kriminalne grupe,kazniće se zatvorom najmanje deset godina ili zatvorom od trideset do četrdeset godina.

(4) Ko priprema izvršenje krivičnih dela iz st. 1. do 3. ovog članakazniće se zatvorom od jedne do pet godina.

(5) Pripremanje iz stava 4. ovog člana sastoji se u nabavljanju ili osposobljavanju sredstava za izvršenje krivičnog dela, u otklanjanju prepreka za izvršenje krivičnog dela, dogovaranju, planiranju ili organizovanju sa drugim izvršenja krivičnog dela ili u drugim radnjama kojima se stvaraju uslovi za neposredno izvršenje krivičnog dela.

TERORIZAM

ČLAN 391.

(1) KO U NAMERI DA OZBILJNO ZASTRAŠI STANOVNIŠTVO, ILI DA PRINUDI SRBIJU, STRANU DRŽAVU ILI MEĐUNARODNU ORGANIZACIJU DA NEŠTO UČINI ILI NE UČINI, ILI DA OZBILJNO UGROZI ILI POVREDI OSNOVNE USTAVNE, POLITIČKE, EKONOMSKE ILI DRUŠTVENE STRUKTURE SRBIJE, STRANE DRŽAVE ILI MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE:

1) NAPADNE NA ŽIVOT, TELO ILI SLOBODU DRUGOG LICA;

2) IZVRŠI OTMICU ILI UZIMANJE TALACA;

3) UNIŠTI DRŽAVNI ILI JAVNI OBJEKAT, SAOBRAĆAJNI SISTEM, INFRASTRUKTURU UKLJUČUJUĆI I INFORMACIONE SISTEME, NEPOKRETNU PLATFORMU U EPIKONTINENTALNOM POJASU, OPŠTE DOBRO ILI PRIVATNU IMOVINU NA NAČIN KOJI MOŽE DA UGROZI ŽIVOTE LJUDI ILI DA PROUZROKUJE ZNATNU ŠTETU ZA PRIVREDU;

4) IZVRŠI OTMICU VAZDUHOPLOVA, BRODA ILI DRUGIH SREDSTAVA JAVNOG PREVOZA ILI PREVOZA ROBE;

5) PROIZVODI, POSEDUJE, NABAVLJA, PREVOZI, SNABDEVA ILI UPOTREBLJAVA NUKLEARNO, BIOLOŠKO, HEMIJSKO ILI DRUGO ORUŽJE, EKSPLOZIV, NUKLEARNI ILI RADIOAKTIVNI MATERIJALA ILI UREĐAJ, UKLJUČUJUĆI I ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ NUKLEARNOG, BIOLOŠKOG ILI HEMIJSKOG ORUŽJA;

6) ISPUSTI OPASNE MATERIJE ILI PROUZROKUJE POŽAR, EKSPLOZIJU ILI POPLAVU ILI PREDUZIMA DRUGE OPŠTEOPASNE RADNJE KOJE MOGU DA UGROZE ŽIVOT LJUDI;

7) OMETA ILI OBUSTAVI SNABDEVANJE VODOM, ELEKTRIČNOM ENERGIJOM ILI DRUGIM OSNOVNIM PRIRODNIM RESURSOM KOJE MOŽE DA UGROZI ŽIVOT LJUDI,

KAZNIĆE SE ZATVOROM OD PET DO PETNAEST GODINA.

(2) KO PRETI IZVRŠENJEM KRIVIČNOG DELA IZ STAVA 1. OVOG ČLANA,

KAZNIĆE SE ZATVOROM OD ŠEST MESECI DO PET GODINA.

(3) AKO JE PRI IZVRŠENJU DELA IZ STAVA 1. OVOG ČLANA NASTUPILA SMRT JEDNOG ILI VIŠE LICA ILI SU PROUZROKOVANA VELIKA RAZARANJA,

UČINILAC ĆE SE KAZNITI ZATVOROM NAJMANJE DESET GODINA.

(4) AKO JE PRI IZVRŠENJU DELA IZ STAVA 1. OVOG ČLANA UČINILAC SA UMIŠLJAJEM LIŠIO ŽIVOTA JEDNO ILI VIŠE LICA,

KAZNIĆE SE ZATVOROM NAJMANJE DVANAESTA GODINA ILI ZATVOROM OD TRIDESET DO ČETRDESET GODINA.

JAVNO PODSTICANJE NA IZVRŠENJE TERORISTIČKIH DELA

ČLAN 391A

KO JAVNO IZNOSI ILI PRONOSI IDEJE KOJIMA SE NEPOSREDNO ILI POSREDNO PODSTIČE NA VRŠENJE KRIVIČNOG DELA IZ ČLANA 391. OVOG ZAKONIKA, KAZNIĆE SE ZATVOROM OD JEDNE DO DESET GODINA.

VRBOVANJE I OBUČAVANJE ZA VRŠENJE TERORISTIČKIH DELA

ČLAN 391B

(1) KO U NAMERI IZVRŠENJA KRIVIČNOG DELA IZ ČLANA 391. OVOG ZAKONIKA, VRBUJE DRUGO LICE DA IZVRŠI ILI UČESTVUJE U IZVRŠENJU TOG DELA ILI DA SE PRIDRUŽI TERORISTIČKOM UDRUŽENJU RADI UČESTVOVANJA U IZVRŠENJU TOG KRIVIČNOG DELA,

KAZNIĆE SE ZATVOROM OD JEDNE DO DESET GODINA.

(2) KAZNOM IZ STAVA 1. OVOG ČLANA KAZNIĆE SE I KO U NAMERI IZVRŠENJA KRIVIČNOG DELA IZ ČLANA 391. OVOG ZAKONIKA, DAJE UPUTSTVA O IZRADI I KORIŠĆENJU EKSPLOZIVNIH NAPRAVA, VATRENOG ILI DRUGOG ORUŽJA ILI ŠTETNIH ILI OPASNIH MATERIJA ILI OBUČAVA DRUGOG ZA IZVRŠENJE ILI UČESTVOVANJE U IZVRŠENJU TOG KRIVIČNOG DELA.

UPOTREBA SMRTONOSNE NAPRAVE

ČLAN 391V

(1) KO U NAMERI DA DRUGOG LIŠI ŽIVOTA, NANESE TEŠKU TELESNU POVREDU ILI UNIŠTI ILI ZNATNO OŠTETI DRŽAVNI ILI JAVNI OBJEKAT, SISTEM JAVNOG SAOBRAĆAJA ILI DRUGI OBJEKAT KOJI IMA VEĆI ZNAČAJ ZA BEZBEDNOST ILI SNABDEVANJE GRAĐANA ILI ZA PRIVREDU ILI ZA FUNKCIONISANJE JAVNIH SLUŽBI NAPRAVI, PRENESE, DRŽI, DA DRUGOM, POSTAVI ILI AKTIVIRA SMRTONOSNU NAPRAVU (EKSPLOZIV, HEMIJSKA SREDSTVA, BIOLOŠKA SREDSTVA ILI OTROVE ILI RADIOAKTIVNA SREDSTVA) NA JAVNOM MESTU ILI U OBJEKTU ILI PORED TOG OBJEKTA,

KAZNIĆE SE ZATVOROM OD JEDNE DO OSAM GODINA.

(2) AKO JE PRILIKOM IZVRŠENJA DELA IZ STAVA 1. OVOG ČLANA, UČINILAC SA UMIŠLJAJEM NANEO NEKOM LICU TEŠKU TELESNU POVREDU ILI JE UNIŠTIO ILI ZNATNO OŠTETIO JAVNI OBJEKAT,

KAZNIĆE SE ZATVOROM OD PET DO PETNAEST GODINA.

(3) AKO JE PRI IZVRŠENJU DELA IZ STAVA 1. OVOG ČLANA UČINILAC SA UMIŠLJAJEM LIŠIO ŽIVOTA JEDNO ILI VIŠE LICA,

KAZNIĆE SE ZATVOROM NAJMANJE DESET GODINA ILI ZATVOROM OD TRIDESET DO ČETRDESET GODINA.

UNIŠTENJE I OŠTEĆENJE NUKLEARNOG OBJEKTA

ČLAN 391G

(1) KO U NAMERI DA DRUGOG LIŠI ŽIVOTA, NANESE TEŠKU TELESNU POVREDU, UGROZI ŽIVOTNU SREDINU ILI NANESE ZNATNU IMOVINSKU ŠTETU, UNIŠTI ILI OŠTETI NUKLEARNI OBJEKAT NA NAČIN KOJIM SE OSLOBAĐA ILI POSTOJI MOGUĆNOST DA SE OSLOBODI RADIOAKTIVNI MATERIJAL,

KAZNIĆE SE ZATVOROM OD DVE DO DESET GODINA.

(2) AKO JE PRILIKOM IZVRŠENJA DELA IZ STAVA 1. OVOG ČLANA, UČINILAC SA UMIŠLJAJEM NANEO NEKOM LICU TEŠKU TELESNU POVREDU ILI JE UNIŠTIO ILI ZNATNO OŠTETIO NUKLEARNI OBJEKAT,

KAZNIĆE SE ZATVOROM OD PET DO PETNAEST GODINA.

(3) AKO JE PRI IZVRŠENJU DELA IZ STAVA 1. OVOG ČLANA UČINILAC SA UMIŠLJAJEM LIŠIO ŽIVOTA JEDNO ILI VIŠE LICA,

KAZNIĆE SE ZATVOROM NAJMANJE DESET GODINA ILI ZATVOROM OD TRIDESET DO ČETRDESET GODINA.

Uzimanje talaca

Član 392.

(1) Ko izvrši otmicu nekog lica i preti da će ga ubiti, povrediti ili zadržati kao taoca u nameri da prinudi neku državu ili međunarodnu organizaciju da nešto učini ili ne učini, kazniće se zatvorom od dve do deset godina.

(2) Učinilac dela iz stava 1. ovog člana koji dobrovoljno pusti na slobodu oteto lice, iako nije ostvaren cilj otmice, može se osloboditi od kazne.

(3) Ako je usled dela iz stava 1. ovog člana nastupila smrt otetog lica,učinilac će se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina.

(4) Ako je pri izvršenju dela iz stava 1. ovog člana učinilac oteto lice sa umišljajem lišio života, kazniće se zatvorom najmanje deset godina ili zatvorom od trideset do četrdeset godina.

UGROŽAVANJE LICA POD MEĐUNARODNOM ZAŠTITOM

ČLAN 392.

(1) KO PREMA LICU POD MEĐUNARODNOM ZAŠTITOM IZVRŠI OTMICU ILI NEKO DRUGO NASILJE, ILI NAPADNE NA NJEGOVE SLUŽBENE PROSTORIJE, PRIVATAN STAN ILI PREVOZNO SREDSTVO,

KAZNIĆE SE ZATVOROM OD JEDNE DO DESET GODINA.

(2) AKO JE USLED DELA IZ STAVA 1. OVOG ČLANA NASTUPILA SMRT JEDNOG ILI VIŠE LICA,

UČINILAC ĆE SE KAZNITI ZATVOROM NAJMANJE PET GODINA.

(3) AKO JE PRI IZVRŠENJU DELA IZ STAVA 1. OVOG ČLANA UČINILAC NEKO LICE SA UMIŠLJAJEM LIŠIO ŽIVOTA,

KAZNIĆE SE ZATVOROM NAJMANJE DESET GODINA ILI ZATVOROM OD TRIDESET DO ČETRDESET GODINA.

(4) KO UGROZI SIGURNOST LICA IZ STAVA 1. OVOG ČLANA OZBILJNOM PRETNJOM DA ĆE NAPASTI NJEGA, NJEGOVO SLUŽBENE PROSTORIJE, PRIVATAN STAN ILI PREVOZNO SREDSTVO,KAZNIĆE SE ZATVOROM OD ŠEST MESECI DO PET GODINA.

Finansiranje terorizma

Član 393.

(1) Ko neposredno ili posredno obezbeđuje ili prikuplja sredstva namenjena za potpuno ili delimično finansiranje vršenja krivičnog dela iz čl. 312, 391. i 392. ovog zakonika, kazniće se zatvorom od jedne do deset godina.

(1) KO NEPOSREDNO ILI POSREDNO DAJE ILI PRIKUPLJA SREDSTVA SA CILJEM DA SE ONA KORISTE ILI ZNAJUĆI DA ĆE KORISTITI, U POTPUNOSTI ILI DELIMIČNO, U SVRHU IZVRŠENJA KRIVIČNIH DELA IZ ČL. 391. DO 392. OVOG ZAKONIKA ILI ZA FINANSIRANJE LICA, GRUPE ILI ORGANIZOVANE KRIMINALNE GRUPE KOJI IMAJU ZA CILJ VRŠENJE TIH DELA, KAZNIĆE SE ZATVOROM OD JEDNE DO DESET GODINA.

(2) Ko podstrekava i pomaže u obezbeđenju ili prikupljanju sredstava za vršenja krivičnog dela iz čl. 312, 391. i 392. ovog zakonika, bez obzira da li je to delo izvršeno, odnosno da li su sredstva korišćena za izvršenje tih dela,kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina.

(3) (2) Sredstva iz stava 1. ovog člana oduzeće se.

TERORISTIČKO UDRUŽIVANJE

ČLAN 393A

(1) AKO SE DVA ILI VIŠE LICA UDRUŽE NA DUŽE VREME RADI VRŠENJA KRIVIČNIH DELA IZ ČLANA 391. DO 393. OVOG ZAKONIKA,

KAZNIĆE SE KAZNOM PROPISANOM ZA DELO ZA ČIJE VRŠENJE JE UDRUŽENJE ORGANIZOVANO.

(2) UČINILAC DELA IZ STAVA 1. OVOG ČLANA KOJI OTKRIVANJEM UDRUŽENJA ILI NA DRUGI NAČIN SPREČI IZVRŠENJE KRIVIČNIH DELA IZ STAVA 1. OVOG ČLANA, ILI KOJI DOPRINESE NJEGOVOM OTKRIVANJU, KAZNIĆE SE ZATVOROM DO TRI GODINE, A MOŽE SE I OSLOBODITI OD KAZNE.

IZJAVA O USKLAĐENOSTI PROPISA

SA PROPISIMA EVROPSKE UNIJE

1. Ovlašćeni predlagač – Vlada

Obrađivač – Ministarstvo pravde i državne uprave

2. Naziv propisa

Predlog zakona o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika

Draft of the Law on amendments and additions to the Criminal Code

3. Usklađenost propisa sa odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i njihovih država članica, sa jedne strane, i Republike Srbije sa druge strane („Službeni glasnik RS”, broj 83/08) (u daljem tekstu: Sporazum), odnosno sa odredbama Prelaznog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima između Evropske zajednice, sa jedne strane, i Republike Srbije, sa druge strane („Službeni glasnik RS”, broj 83/08) (u daljem tekstu: Prelazni sporazum)

a) Odredba Sporazuma i Prelaznog sporazuma koja se odnose na normativnu saržinu propisa

Glava 6: USKLAĐIVANJE PROPISA, PRIMENA PRAVA I PRAVILA KONKURENCIJE

Član 72: „Strane priznaju važnost usklađivanja važećeg srpskog zakonodavstva sa zakonodavstvom Zajednice i njegove delotvorne primene. Srbija će nastojati da obezbedi postepeno usklađivanje postojećih zakona i budućeg zakonodavstva sa pravnim tekovinama Zajednice. Srbija će obezbediti da će važeće i buduće zakonodavstvo biti pravilno primenjeno i sprovedeno.”

b) Prelazni rok za usklađivanje zakonodavstva prema odredbama Sporazuma i Prelaznog sporazuma

2014. godina

v) Ocena ispunjenosti obaveze koje proizlaze iz navedene odredbe Sporazuma i Prelaznog sporazuma

Potpuno ispunjava

g) Razlozi za delimično ispunjavanje, odnosno neispunjavanje obaveza koje proizlaze iz navedene odredbe Sporazuma i Prelaznog sporazuma

d) Veza sa Nacionalnim programom za integraciju Republike Srbije u Evropsku uniju

Mesto u strukturi Nacionalnog programa za integraciju Republike Srbije u Evropsku uniju, šifra propisa 2011-315

4. Usklađenost propisa sa propisima Evropske unije

a) Navođenje primarnih izvora prava EU i usklađenost sa njima

b) Navođenje sekundarnih izvora prava EU i usklađenost sa njima

Council Framework Decision  2002/475/JHA of 13 June 2002 on combating terrorism,  (OJ L 164, 22.6.2002, p. 3–7), amended by Council Framework Decision 2008/919/JHA of 28 November 2008 (OJ L 330, 9.12.2008, p. 21–23)

Okvirna odluka Saveta od 13. juna 2002. godine o suzbijanju terorizma (Službeni list L 164, 22.6.2002, str. 3 – 7) izmenjena Okvirnom odlukom Saveta 2008/919 (Službeni list 330, 9.12.2008, str. 21-23)

– Potpuno usklađen sa odredbama koji se odnose na materiju Nacrta zakona

v) Navođenje ostalih izvora prava EU i usklađenost sa njima

g) Razlozi za delimičnu usklađenost, odnosno neusklađenost

d) Rok u kojem je predviđeno postizanje potpune usklađenosti propisa sa propisima Evropske unije

5. Ukoliko ne postoje odgovarajući propisi Evropske unije sa kojima je potrebno obezbediti usklađenost treba konstatovati tu činjenicu. U ovom slučaju nije potrebno popunjavati Tabelu usklađenosti propisa.

6. Da li su prethodno navedeni izvori prava EU prevedeni na srpski jezik?

Ne

7. Da li je propis preveden na neki službeni jezik EU?

Ne

8. Učešće konsultanata u izradi propisa i njihovo mišljenje o usklađenosti

Ne

1. Naziv propisa EUCouncil Framework Decision  2002/475/JHA of 13 June 2002 on combating terrorism,  (OJ L 164, 22.6.2002, p. 3–7), amended by Council Framework Decision 2008/919/JHA of 28 November 2008 (OJ L 330, 9.12.2008, p. 21–23) Okvirna odluka Saveta od 13. juna 2002. godine o suzbijanju terorizma (Službeni list L 164, 22.6.2002, str. 3 – 7) izmenjena Okvirnom odlukom Saveta 2008/919 (Službeni list 330, 9.12.2008, str. 21-23) 2. „CELEX” oznaka EU propisa 32002F0475  3. Organ državne uprave, odnosno drugi ovlašćeni predlagač propisaOvlašćeni predlagač propisa – VladaObrađivač – Ministarstvo pravde i državne uprave 4. datum izrade tabele 03.12.2012. 5. Naziv (važećeg, nacrta, predloga) propisa čije odredbe su predmet analize usklađenosti sa propisom EUPredlog zakona o izmenama i dopunama Krivičnog zakonikaDraft Law on Amendments and Additions to the Criminal Code 6. Brojčane oznake (šifre) planiranih propisa iz baze NPI2011 -315 7. Usklađenost odredaba propisa sa odredbama propisa EU a) a1) b) b1) v) g) d) đ) Odredba propisa EU (član, stav, podstav, tačka, aneks) Sadržina odredbe Odredbe propisa(član, stav, tačka) Sadržina odredbe Usklađenost odredbe propisa sa odredbom propisa EU (potpuno usklađeno, delimično usklađeno, neusklađeno, neprenosivo) Razlozi za delimičnu usklađenost, neusklađenost ili neprenosivost Predviđeni datum za postizanje potpune usklađenosti Napomena o usklađenosti propisa sa propisima EU 1.1.1. Each Member State shall take the necessary measures to ensure that the intentional acts referred to below in points (a) to (i), as defined as offences under national law, which, given their nature or context, may seriously damage a country or an international organisation where committed with the aim of: 40. Naslov iznad člana 391. i član 391. menjaju se i glase: potpuno usklađeno Predlogom zakona se menja krivično delo međunarodnog terorizma iz člana 391. 1.1.1.1. seriously intimidating a population, or 40. TerorizamČlan 391.Ko u nameri da ozbiljno zastraši stanovništvo, ili da prinudi Srbiju, stranu državu ili međunarodnu organizaciju da nešto učini ili ne učini, ili da ozbiljno ugrozi ili povredi osnovne ustavne, političke, ekonomske ili društvene strukture Srbije, strane države ili međunarodne organizacije: potpuno usklađeno Predlog zakona propisuje krivično delo u skladu sa odredbom Okvirne Odluke. 1.1.1.2. unduly compelling a Government or international organisation to perform or abstain from performing any act, or 40. Ko u nameri da ozbiljno zastraši stanovništvo, ili da prinudi Srbiju, stranu državu ili međunarodnu organizaciju da nešto učini ili ne učini, ili da ozbiljno ugrozi ili povredi osnovne ustavne, političke, ekonomske ili društvene strukture Srbije, strane države ili međunarodne organizacije: potpuno usklađeno Predlog zakona propisuje krivično delo u skladu sa odredbom Okvirne Odluke. 1.1.1.3. seriously destabilising or destroying the fundamental political, constitutional, economic or social structures of a country or an international organisation 40. Ko u nameri da ozbiljno zastraši stanovništvo, ili da prinudi Srbiju, stranu državu ili međunarodnu organizaciju da nešto učini ili ne učini, ili da ozbiljno ugrozi ili povredi osnovne ustavne, političke, ekonomske ili društvene strukture Srbije, strane države ili međunarodne organizacije: potpuno usklađeno Predlog zakona propisuje krivično delo u skladu sa odredbom Okvirne Odluke. 1.1.2. shall be deemed to be terrorist offences: 40. Ko u nameri da ozbiljno zastraši stanovništvo, ili da prinudi Srbiju, stranu državu ili međunarodnu organizaciju da nešto učini ili ne učini, ili da ozbiljno ugrozi ili povredi osnovne ustavne, političke, ekonomske ili društvene strukture Srbije, strane države ili međunarodne organizacije: potpuno usklađeno Predlog zakona propisuje krivično delo u skladu sa odredbom Okvirne Odluke. 1.1.2.1. (a) attacks upon a person’s life which may cause death; 40. 1) napadne na život, telo ili slobodu drugog lica; potpuno usklađeno Predlog zakona propisuje krivično delo u skladu sa odredbom Okvirne Odluke. 1.1.2.2. (b) attacks upon the physical integrity of a person; 40. 1) napadne na život, telo ili slobodu drugog lica; potpuno usklađeno Predlog zakona propisuje krivično delo u skladu sa odredbom Okvirne Odluke. 1.1.2.3. (c) kidnapping or hostage taking; 40. 2) izvrši otmicu ili uzimanje talaca; potpuno usklađeno Predlog zakona propisuje krivično delo u skladu sa odredbom Okvirne Odluke. 1.1.2.4. causing extensive destruction to a Government or public facility, a transport system, an infrastructure facility, including an information system, a fixed platform located on the continental shelf, a public place or private property likely to endanger human life or result in major economic loss; 40. 3) uništi državni ili javni objekat, saobraćajni sistem, infrastrukturu uključujući i informacione sisteme, nepokretnu platformu u epikontinentalnom pojasu, opšte dobro ili privatnu imovinu na način koji može da ugrozi živote ljudi ili da prouzrokuje znatnu štetu za privredu potpuno usklađeno Predlog zakona propisuje krivično delo u skladu sa odredbom Okvirne Odluke. 1.1.2.5. seizure of aircraft, ships or other means of public or goods transport; 40. 4) izvrši otmicu vazduhoplova, broda ili drugih sredstava javnog prevoza ili prevoza robe potpuno usklađeno Predlog zakona propisuje krivično delo u skladu sa odredbom Okvirne Odluke. 1.1.2.6. manufacture, possession, acquisition, transport, supply or use of weapons, explosives or of nuclear, biological or chemical weapons, as well as research into, and development of, biological and chemical weapons; 40. 5) proizvodi, poseduje, nabavlja, prevozi, snabdeva ili upotrebljava nuklearno, biološko, hemijsko ili drugo oružje, eksploziv, nuklearni ili radioaktivni materijala ili uređaj, uključujući i istraživanje i razvoj nuklearnog, biološkog ili hemijskog oružja potpuno usklađeno Predlog zakona propisuje krivično delo u skladu sa odredbom Okvirne Odluke. 1.1.2.7. release of dangerous substances, or causing fires, floods or explosions the effect of which is to endanger human life; 40. 6) ispusti opasne materije ili prouzrokuje požar, eksploziju ili poplavu ili preduzima druge opšteopasne radnje koje mogu da ugroze život ljudi; potpuno usklađeno Predlog zakona propisuje krivično delo u skladu sa odredbom Okvirne Odluke. 1.1.2.8. interfering with or disrupting the supply of water, power or any other fundamental natural resource the effect of which is to endanger human life; 40. 7) ometa ili obustavi snabdevanje vodom, električnom energijom ili drugim osnovnim prirodnim resursom koje može da ugrozi život ljudi, kazniće se zatvorom od pet do petnaest godina. potpuno usklađeno Predlog zakona propisuje krivično delo u skladu sa odredbom Okvirne Odluke. 1.1.2.9. Threatening to commit any of the acts listed in (a) to (h). 40. (2) Ko preti izvršenjem krivičnog dela iz stava 1. ovog člana,kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina potpuno usklađeno Predlog zakona propisuje krivično delo u skladu sa odredbom Okvirne Odluke. 1.2. This Framework Decision shall not have the effect of altering the obligation to respect fundamental rights and fundamental legal principles as enshrined in Article 6 of the Treaty on European Union. neprenosivo Odredba ne zahteva implementaciju. Odredba ne zahteva implementaciju. 2.1. For the purposes of this Framework Decision, terrorist group’ shall mean: a structured group of more than two persons, established over a period of time and acting in concert to commit terrorist offences. ‘Structured group’ shall mean a group that is not randomly formed for the immediate commission of an offence and that does not need to have formally defined roles for its members, continuity of its membership or a developed structure. neprenosivo Pojašnjava značenje izraza u smislu Okvirne Odluke. Odredba ne zahteva implementaciju. Pojašnjava značenje izraza u smislu Okvirne Odluke. Odredba ne zahteva implementaciju. 2.2. Each Member State shall take the necessary measures to ensure that the following intentional acts are punishable: 44. U članu 393a ako se dva ili više lica udruže na duže vreme radi vršenja krivičnih dela iz člana 391. do 393. ovog zakonika, kazniće se kaznom propisanom za delo za čije vršenje je udruženje organizovano. potpuno usklađeno Članom 44. Predloga zakona uvodi se posebno kriivčno delo terorističko udruživanje (čl.393a). 2.2.1. (a) directing a terrorist group; U članu 346. stav 2. reči: Ko organizuje organizovanu kriminalnu grupu, ako zakonom za takvo organizovanje nije predviđena teža kazna,kazniće se zatvorom od jedne do osam godina potpuno usklađeno Nije predmet ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Članom 346. st. 1, 2. i 5. Krivičnog zakonika u okviru krivičnog dela udruživanje radi vršenja krivičnih dela propisana je krivična odgovornost organizatora kriminalne grupe za vršenje krivičnih dela koja uključuju i terorizam. 2.2.2. (b) participating in the activities of a terrorist group, including by supplying information or material resources, or by funding its activities in any way, with knowledge of the fact that such participation will contribute to the criminal activities of the terrorist group. 44. Član 393a: Ako se dva ili više lica udruže na duže vreme radi vršenja krivičnih dela iz člana 391. do 393. ovog zakonika, kazniće se kaznom propisanom za delo za čije vršenje je udruženje organizovano. potpuno usklađeno Članom 44. Predloga zakona uvodi se posebno kriivčno delo terorističko udruživanje (čl.393a). 3.1 For the purposes of this Framework Decision: neprenosivo Odredba ne zahteva implementaciju. Odredba ne zahteva implementaciju. 3.1.1 “public provocation to commit a terrorist offence” shall mean the distribution, or otherwise making available, of a message to the public, with the intent to incite the commission of one of the offences listed in Article 1(1)(a) to (h), where such conduct, whether or not directly advocating terrorist offences, causes a danger that one or more such offences may be committed; 41. Član 391a: Ko javno iznosi ili pronosi ideje kojima se neposredno ili posredno podstiče na vršenje krivičnog dela iz člana 391. ovog zakonika, kazniće se zatvorom od jedne do deset godina. potpuno usklađeno Članom 41. Predloga zakona tekst Krivičnog zakonika se dopunjuje članom 391a kojim se propisuje krivično delo javno podsticanje na izvršenje terorističkih dela koji je usklađen sa Okvirnom odlukom. 3.1.2. “recruitment for terrorism” shall mean soliciting another person to commit one of the offences listed in Article 1(1)(a) to (h), or in Article 2(2); 41. Član 391b stav 1: Ko u nameri izvršenja krivičnog dela iz člana 391. ovog zakonika, vrbuje drugo lice da izvrši ili učestvuje u izvršenju tog dela ili da se pridruži terorističkom udruženju radi učestvovanja u izvršenju tog krivičnog dela, kazniće se zatvorom od jedne do deset godina potpuno usklađeno Članom 41. Predloga zakona tekst Krivičnog zakonika se dopunjuje članom 391b kojim se propisuje krivično delo vrbovanje i obučavanje za vršenje terorističkih dela koji je usklađen sa Okvirnom odlukom. 3.1.3. “training for terrorism” shall mean providing instruction in the making or use of explosives, firearms or other weapons or noxious or hazardous substances, or in other specific methods or techniques, for the purpose of committing one of the offences listed in Article 1(1)(a) to (h), knowing that the skills provided are intended to be used for this purpose. 41. Član 391b stav 2: Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko u nameri izvršenja krivičnog dela iz člana 391. ovog zakonika, daje uputstva o izradi i korišćenju eksplozivnih naprava, vatrenog ili drugog oružja ili štetnih ili opasnih materija ili obučava drugog za izvršenje ili učestvovanje u izvršenju tog krivičnog dela. potpuno usklađeno Članom 41. Predloga zakona tekst Krivičnog zakonika se dopunjuje članom 391b kojim se propisuje krivično delo vrbovanje i obučavanje za vršenje terorističkih dela koji je usklađen sa Okvirnom odlukom. 3.2. Each Member State shall take the necessary measures to ensure that offences linked to terrorist activities include the following intentional acts: 41. Član 391a: Ko javno iznosi ili pronosi ideje kojima se neposredno ili posredno podstiče na vršenje krivičnog dela iz člana 391. ovog zakonika, kazniće se zatvorom od jedne do deset godina. potpuno usklađeno Članom 41. Predloga zakona tekst Krivičnog zakonika se dopunjuje članom 391a kojim se propisuje krivično delo javno podsticanje na izvršenje terorističkih dela koji je usklađen sa Okvirnom odlukom. 3.2.1. (a) public provocation to commit a terrorist offence; 41. Član 391a: Ko javno iznosi ili pronosi ideje kojima se neposredno ili posredno podstiče na vršenje krivičnog dela iz člana 391. ovog zakonika, kazniće se zatvorom od jedne do deset godina. potpuno usklađeno Članom 41. Predloga zakona tekst Krivičnog zakonika se dopunjuje članom 391a kojim se propisuje krivično delo javno podsticanje na izvršenje terorističkih dela koji je usklađen sa Okvirnom odlukom. 3.2.2 (b) recruitment for terrorism; 41. Član 391b stav 1: Ko u nameri izvršenja krivičnog dela iz člana 391. ovog zakonika, vrbuje drugo lice da izvrši ili učestvuje u izvršenju tog dela ili da se pridruži terorističkom udruženju radi učestvovanja u izvršenju tog krivičnog dela, kazniće se zatvorom od jedne do deset godina potpuno usklađeno Članom 41. Predloga zakona tekst Krivičnog zakonika se dopunjuje članom 391b kojim se propisuje krivično delo vrbovanje i obučavanje za vršenje terorističkih dela koji je usklađen sa Okvirnom odlukom. 3.2.3 (c) training for terrorism; 41. Član 391b stav 2: Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i ko u nameri izvršenja krivičnog dela iz člana 391. ovog zakonika, daje uputstva o izradi i korišćenju eksplozivnih naprava, vatrenog ili drugog oružja ili štetnih ili opasnih materija ili obučava drugog za izvršenje ili učestvovanje u izvršenju tog krivičnog dela. potpuno usklađeno Članom 41. Predloga zakona tekst Krivičnog zakonika se dopunjuje članom 391b kojim se propisuje krivično delo vrbovanje i obučavanje za vršenje terorističkih dela koji je usklađen sa Okvirnom odlukom. 3.2.4 (d) aggravated theft with a view to committing one of the offences listed in Article 1(1); (1) Ako je učinilac jednom radnjom ili sa više radnji učinio više krivičnih dela za koja mu se istovremeno sudi, sud će prethodno utvrditi kazne za svako od tih dela, pa će za sva ta dela izreći jedinstvenu kaznu. (2) Jedinstvenu kaznu sud će izreći po sledećim pravilima: 1) ako je za neko od krivičnih dela u sticaju utvrdio kaznu zatvora od trideset do četrdeset godina izreći će samo tu kaznu; 2) ako je za krivična dela u sticaju utvrdio kazne zatvora, povisiće najtežu utvrđenu kaznu, s tim da jedinstvena kazna ne sme dostići zbir utvrđenih kazni, niti preći dvadeset godina zatvora; 3) ako su za sva krivična dela u sticaju propisane kazne zatvora do tri godine, jedinstvena kazna ne može biti veća od deset godina zatvora; 4) ako je za krivična dela u sticaju utvrdio samo novčane kazne, izreći će jednu novčanu kaznu u visini zbira utvrđenih kazni, s tim da ona ne sme preći osamnaest miliona dinara, a ako je utvrdio samo novčane kazne u određenim iznosima (član 50), ona ne sme preći milion dinara odnosno deset miliona dinara kad su jedno ili više krivičnih dela izvršeni iz koristoljublja; 5) ako je za krivična dela u sticaju utvrdio samo kazne rada u javnom interesu, izreći će jednu kaznu rada u javnom interesu u visini zbira utvrđenih časova rada, s tim da ona ne sme preći tristašezdeset časova, a vreme u kome se rad mora obaviti ne sme biti duže od šest meseci; 6) ako je za neka krivična dela u sticaju utvrdio kazne zatvora, a za druga dela novčane kazne, izreći će jednu kaznu zatvora i jednu novčanu kaznu po odredbama tač. 2. do 4. ovog stava. (3) Novčanu kaznu kao sporednu kaznu sud će izreći ako je utvrđena makar i za jedno krivično delo u sticaju, a ako je utvrdio više novčanih kazni, izreći će jednu novčanu kaznu u skladu sa odredbom stava 2. tačka 4. ovog člana. Ako sud utvrdi novčanu kaznu kao glavnu kaznu, a utvrdi i novčanu kaznu kao sporednu kaznu, izreći će jednu novčanu kaznu primenjujući pravila iz stava 2. tačka 4. ovog člana. (4) Ako je sud za krivična dela u sticaju utvrdio kazne zatvora i maloletničkog zatvora, izreći će kaznu zatvora kao jedinstvenu kaznu primenom pravila predviđenih u stavu 2. tačka 2. ovog člana. potpuno usklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona, ali je Krivični zakonik već usklađen s ovom odredbom. Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom jer član 60. predviđa da će se učiniocu suditi istovremeno za oba krivična dela. 3.2.5 (e) extortion with a view to the perpetration of one of the offences listed in Article 1(1); (1) Ako je učinilac jednom radnjom ili sa više radnji učinio više krivičnih dela za koja mu se istovremeno sudi, sud će prethodno utvrditi kazne za svako od tih dela, pa će za sva ta dela izreći jedinstvenu kaznu. (2) Jedinstvenu kaznu sud će izreći po sledećim pravilima: 1) ako je za neko od krivičnih dela u sticaju utvrdio kaznu zatvora od trideset do četrdeset godina izreći će samo tu kaznu; 2) ako je za krivična dela u sticaju utvrdio kazne zatvora, povisiće najtežu utvrđenu kaznu, s tim da jedinstvena kazna ne sme dostići zbir utvrđenih kazni, niti preći dvadeset godina zatvora; 3) ako su za sva krivična dela u sticaju propisane kazne zatvora do tri godine, jedinstvena kazna ne može biti veća od deset godina zatvora; 4) ako je za krivična dela u sticaju utvrdio samo novčane kazne, izreći će jednu novčanu kaznu u visini zbira utvrđenih kazni, s tim da ona ne sme preći osamnaest miliona dinara, a ako je utvrdio samo novčane kazne u određenim iznosima (član 50), ona ne sme preći milion dinara odnosno deset miliona dinara kad su jedno ili više krivičnih dela izvršeni iz koristoljublja; 5) ako je za krivična dela u sticaju utvrdio samo kazne rada u javnom interesu, izreći će jednu kaznu rada u javnom interesu u visini zbira utvrđenih časova rada, s tim da ona ne sme preći tristašezdeset časova, a vreme u kome se rad mora obaviti ne sme biti duže od šest meseci; 6) ako je za neka krivična dela u sticaju utvrdio kazne zatvora, a za druga dela novčane kazne, izreći će jednu kaznu zatvora i jednu novčanu kaznu po odredbama tač. 2. do 4. ovog stava. (3) Novčanu kaznu kao sporednu kaznu sud će izreći ako je utvrđena makar i za jedno krivično delo u sticaju, a ako je utvrdio više novčanih kazni, izreći će jednu novčanu kaznu u skladu sa odredbom stava 2. tačka 4. ovog člana. Ako sud utvrdi novčanu kaznu kao glavnu kaznu, a utvrdi i novčanu kaznu kao sporednu kaznu, izreći će jednu novčanu kaznu primenjujući pravila iz stava 2. tačka 4. ovog člana. (4) Ako je sud za krivična dela u sticaju utvrdio kazne zatvora i maloletničkog zatvora, izreći će kaznu zatvora kao jedinstvenu kaznu primenom pravila predviđenih u stavu 2. tačka 2. ovog člana. potpuno usklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona, ali je Krivični zakonik već usklađen s ovom odredbom. Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom jer član 60. predviđa da će se učiniocu suditi istovremeno za oba krivična dela. 3.2.6 (f) drawing up false administrative documents with a view to committing one of the offences listed in Article 1(1)(a) to (h) and Article 2(2)(b). (1) Ako je učinilac jednom radnjom ili sa više radnji učinio više krivičnih dela za koja mu se istovremeno sudi, sud će prethodno utvrditi kazne za svako od tih dela, pa će za sva ta dela izreći jedinstvenu kaznu. (2) Jedinstvenu kaznu sud će izreći po sledećim pravilima: 1) ako je za neko od krivičnih dela u sticaju utvrdio kaznu zatvora od trideset do četrdeset godina izreći će samo tu kaznu; 2) ako je za krivična dela u sticaju utvrdio kazne zatvora, povisiće najtežu utvrđenu kaznu, s tim da jedinstvena kazna ne sme dostići zbir utvrđenih kazni, niti preći dvadeset godina zatvora; 3) ako su za sva krivična dela u sticaju propisane kazne zatvora do tri godine, jedinstvena kazna ne može biti veća od deset godina zatvora; 4) ako je za krivična dela u sticaju utvrdio samo novčane kazne, izreći će jednu novčanu kaznu u visini zbira utvrđenih kazni, s tim da ona ne sme preći osamnaest miliona dinara, a ako je utvrdio samo novčane kazne u određenim iznosima (član 50), ona ne sme preći milion dinara odnosno deset miliona dinara kad su jedno ili više krivičnih dela izvršeni iz koristoljublja; 5) ako je za krivična dela u sticaju utvrdio samo kazne rada u javnom interesu, izreći će jednu kaznu rada u javnom interesu u visini zbira utvrđenih časova rada, s tim da ona ne sme preći tristašezdeset časova, a vreme u kome se rad mora obaviti ne sme biti duže od šest meseci; 6) ako je za neka krivična dela u sticaju utvrdio kazne zatvora, a za druga dela novčane kazne, izreći će jednu kaznu zatvora i jednu novčanu kaznu po odredbama tač. 2. do 4. ovog stava. (3) Novčanu kaznu kao sporednu kaznu sud će izreći ako je utvrđena makar i za jedno krivično delo u sticaju, a ako je utvrdio više novčanih kazni, izreći će jednu novčanu kaznu u skladu sa odredbom stava 2. tačka 4. ovog člana. Ako sud utvrdi novčanu kaznu kao glavnu kaznu, a utvrdi i novčanu kaznu kao sporednu kaznu, izreći će jednu novčanu kaznu primenjujući pravila iz stava 2. tačka 4. ovog člana. (4) Ako je sud za krivična dela u sticaju utvrdio kazne zatvora i maloletničkog zatvora, izreći će kaznu zatvora kao jedinstvenu kaznu primenom pravila predviđenih u stavu 2. tačka 2. ovog člana. potpuno usklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona, ali je Krivični zakonik već usklađen s ovom odredbom. Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom jer član 60. predviđa da će se učiniocu suditi istovremeno za oba krivična dela. 3.3. For an act as set out in paragraph 2 to be punishable, it shall not be necessary that a terrorist offence be actually committed.“ 41. Krivično delo javnog podsticanja, krivično delo vrbovanje i opbučavanje za terorizam potpuno usklađeno Iz definicije krivičnih dela proizilazi da nije potrebno da delo bude i izvršeno. 4. 1. Each Member State shall take the necessary measures to ensurethat aiding or abetting an offence referred to in Article 1(1), Articles 2or 3 is made punishable Ako više lica učestvovanjem u radnji izvršenja sa umišljajem ili iz nehata zajednički izvrše krivično delo, ili ostvarujući zajedničku odluku drugom radnjom sa umišljajem bitno doprinesu izvršenju krivičnog dela, svako od njih kazniće se kaznom propisanom za to delo. potpuno usklađeno Nije predmet ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 33. usklađen sa ovom odredbom. Ko drugog sa umišljajem podstrekne da izvrši krivično delo, kazniće se kaznom propisanom za to krivično delo. (2) Ko drugog sa umišljajem podstrekava na izvršenje krivičnog dela čiji pokušaj je po zakonu kažnjiv, a delo ne bude ni pokušano, kazniće se kao za pokušaj krivičnog dela. potpuno usklađeno Nije predmet ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 34. usklađen sa ovom odredbom. (1) Ko drugom sa umišljajem pomogne u izvršenju krivičnog dela, kazniće se kaznom propisanom za to krivično delo, ili ublaženom kaznom. (2) Kao pomaganje u izvršenju krivičnog dela smatra se naročito: davanje saveta ili uputstava kako da se izvrši krivično delo, stavljanje učiniocu na raspolaganje sredstava za izvršenje krivičnog dela, stvaranje uslova ili otklanjanje prepreka za izvršenje krivičnog dela, kao i unapred obećano prikrivanje krivičnog dela, učinioca, sredstava kojima je krivično delo izvršeno, tragova krivičnog dela ili predmeta pribavljenih krivičnim delom. potpuno usklađeno Nije predmet ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 35. usklađen sa ovom odredbom. (1) Saizvršilac je odgovoran za izvršeno krivično delo u granicama svog umišljaja ili nehata, a podstrekač i pomagač u granicama svog umišljaja.(2) Osnovi koji isključuju krivicu izvršioca (čl. 23, 28. i 29. ovog zakonika) ne isključuju krivično delo saizvršioca, podstrekača, ili pomagača kod kojeg krivica postoji. (3) Lični odnosi, svojstva i okolnosti usled kojih zakon dozvoljava oslobođenje od kazne, ili koje utiču na odmeravanje kazne, mogu se uzeti u obzir samo onom izvršiocu, saizvršiocu, podstrekaču ili pomagaču kod kojeg takvi odnosi, svojstva i okolnosti postoje. (4) Lični odnosi, svojstva i okolnosti koji predstavljaju bitno obeležje krivičnog dela ne moraju postojati kod podstrekača ili pomagača. Podstrekaču ili pomagaču koji nema takvo lično svojstvo, kazna se može ublažiti. potpuno usklađeno Nije predmet ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 36. usklađen sa ovom odredbom. 4.2. Each Member State shall take the necessary measures to ensure that inciting an offence referred to in Article 1(1), Article 2 or Article 3(2)(d) to (f) is made punishable. Ako više lica učestvovanjem u radnji izvršenja sa umišljajem ili iz nehata zajednički izvrše krivično delo, ili ostvarujući zajedničku odluku drugom radnjom sa umišljajem bitno doprinesu izvršenju krivičnog dela, svako od njih kazniće se kaznom propisanom za to delo. potpuno usklađeno Nije predmet ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 33. usklađen sa ovom odredbom. Ko drugog sa umišljajem podstrekne da izvrši krivično delo, kazniće se kaznom propisanom za to krivično delo. (2) Ko drugog sa umišljajem podstrekava na izvršenje krivičnog dela čiji pokušaj je po zakonu kažnjiv, a delo ne bude ni pokušano, kazniće se kao za pokušaj krivičnog dela. potpuno usklađeno Nije predmet ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 34. usklađen sa ovom odredbom. (1) Ko drugom sa umišljajem pomogne u izvršenju krivičnog dela, kazniće se kaznom propisanom za to krivično delo, ili ublaženom kaznom. (2) Kao pomaganje u izvršenju krivičnog dela smatra se naročito: davanje saveta ili uputstava kako da se izvrši krivično delo, stavljanje učiniocu na raspolaganje sredstava za izvršenje krivičnog dela, stvaranje uslova ili otklanjanje prepreka za izvršenje krivičnog dela, kao i unapred obećano prikrivanje krivičnog dela, učinioca, sredstava kojima je krivično delo izvršeno, tragova krivičnog dela ili predmeta pribavljenih krivičnim delom. potpuno usklađeno Nije predmet ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 35. usklađen sa ovom odredbom. (1) Saizvršilac je odgovoran za izvršeno krivično delo u granicama svog umišljaja ili nehata, a podstrekač i pomagač u granicama svog umišljaja.(2) Osnovi koji isključuju krivicu izvršioca (čl. 23, 28. i 29. ovog zakonika) ne isključuju krivično delo saizvršioca, podstrekača, ili pomagača kod kojeg krivica postoji. (3) Lični odnosi, svojstva i okolnosti usled kojih zakon dozvoljava oslobođenje od kazne, ili koje utiču na odmeravanje kazne, mogu se uzeti u obzir samo onom izvršiocu, saizvršiocu, podstrekaču ili pomagaču kod kojeg takvi odnosi, svojstva i okolnosti postoje. (4) Lični odnosi, svojstva i okolnosti koji predstavljaju bitno obeležje krivičnog dela ne moraju postojati kod podstrekača ili pomagača. Podstrekaču ili pomagaču koji nema takvo lično svojstvo, kazna se može ublažiti. potpuno usklađeno Nije predmet ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 36. usklađen sa ovom odredbom. 4.3. Each Member State shall take the necessary measures to ensure that attempting to commit an offence referred to in Article 1(1) and Article 3(2)(d) to (f), with the exception of possession as provided for inArticle 1(1)(f) and the offence referred to in Article 1(1)(i), is made punishable. (1) Ko sa umišljajem započne izvršenje krivičnog dela, ali ga ne dovrši, kazniće se za pokušaj krivičnog dela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od pet godina ili teža kazna, a za pokušaj drugog krivičnog dela samo kad zakon izričito propisuje kažnjavanje i za pokušaj. (2) Učinilac će se za pokušaj kazniti kaznom propisanom za krivično delo, ili ublaženom kaznom. potpuno usklađeno Nije predmet ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 30. usklađen sa ovom odredbom. 4.4. Each Member State may decide to take the necessary measures to ensure that attempting to commit an offence referred to in Article 3(2)(b) and (c) is made punishable. (1) Ko sa umišljajem započne izvršenje krivičnog dela, ali ga ne dovrši, kazniće se za pokušaj krivičnog dela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od pet godina ili teža kazna, a za pokušaj drugog krivičnog dela samo kad zakon izričito propisuje kažnjavanje i za pokušaj. (2) Učinilac će se za pokušaj kazniti kaznom propisanom za krivično delo, ili ublaženom kaznom. potpuno usklađeno Nije predmet ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 30. usklađen sa ovom odredbom. 5. 1. Each Member State shall take the necessary measures to ensure that the offences referred to in Articles 1 to 4 are punishable by effective, proportionate and dissuasive criminal penalties, which may entail extradition. 40. Član 391: Ko u nameri da ozbiljno zastraši stanovništvo, ili da prinudi Srbiju, stranu državu ili međunarodnu organizaciju da nešto učini ili ne učini, ili da ozbiljno ugrozi ili povredi osnovne ustavne, političke, ekonomske ili društvene strukture Srbije, strane države ili međunarodne organizacije. potpuno usklađeno Predlogom zakona se menja krivično delo terorizma iz čl. 312. i 391. i propisuje krivično delo terorizma u skladu sa Okvirnom odlukom za koje su propisane efektivne kazne. 5.2. Each Member State shall take the necessary measures to ensure that the terrorist offences referred to in Article 1(1) and offences referred to in Article 4, inasmuch as they relate to terrorist offences, are punishable by custodial sentences heavier than those imposable under national law for such offences in the absence of the special intent required pursuant to Article 1(1), save where the sentences imposable are already the maximum possible sentences under national law. 40. Član 391: Ko u nameri da ozbiljno zastraši stanovništvo, ili da prinudi Srbiju, stranu državu ili međunarodnu organizaciju da nešto učini ili ne učini, ili da ozbiljno ugrozi ili povredi osnovne ustavne, političke, ekonomske ili društvene strukture Srbije, strane države ili međunarodne organizacije. potpuno usklađeno Predlogom zakona se menja krivično delo terorizma iz čl. 312. i 391. i propisuje krivično delo terorizma u skladu sa Okvirnom odlukom za koje su propisane efektivne kazne. 5.3. Each Member State shall take the necessary measures to ensure that offences listed in Article 2 are punishable by custodial sentences, with a maximum sentence of not less than fifteen years for the offence referred to in Article 2(2)(a), and for the offences listed in Article 2(2)(b) a maximum sentence of not less than eight years. In so far as the offence referred to in Article 2(2)(a) refers only to the act in Article 1(1)(i), the maximum sentence shall not be less than eight years. U članu 346. stav 2. reči: Ko organizuje organizovanu kriminalnu grupu, ako zakonom za takvo organizovanje nije predviđena teža kazna,kazniće se zatvorom od jedne do osam godina potpuno usklađeno Nije predmet ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Članom 346. st. 1, 2. i 5. Krivičnog zakonika u okviru krivičnog dela udruživanje radi vršenja krivičnih dela propisana je krivična odgovornost organizatora kriminalne grupe za vršenje krivičnih dela koja uključuju i terorizam. 40. Zaprećena kazna za krivično delo terorizma je od pet do petnaest godina zatvora.Ko preti izvršenjem krivičnog dela terorizma, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina. potpuno usklađenopotpuno usklađeno Predlogom zakona je za krivično delo terorizma zaprećena kazna od pet do petanaest godina.Predlogom zakona je za pretnju krivičnim delom propisana kazna od šest meseci do pet godina. 6. Each Member State may take the necessary measures to ensure that the penalties referred to in Article 5 may be reduced if the offender: potpuno usklađeno Odredba ne predviđa obavezu već mogućnost za države članice. Odredba ne predviđa obavezu već mogućnost za države članice. 6.1. (a) renounces terrorist activity, and potpuno usklađeno Odredba ne predviđa obavezu već mogućnost za države članice. Odredba ne predviđa obavezu već mogućnost za države članice. 6.2. (b) provides the administrative or judicial authorities with information which they would not otherwise have been able to obtain, helping them to: potpuno usklađeno Odredba ne predviđa obavezu već mogućnost za države članice. Odredba ne predviđa obavezu već mogućnost za države članice. 6.2.1. (i) prevent or mitigate the effects of the offence; potpuno usklađeno Odredba ne predviđa obavezu već mogućnost za države članice. Odredba ne predviđa obavezu već mogućnost za države članice. 6.2.2. (ii) identify or bring to justice the other offenders; potpuno usklađeno Odredba ne predviđa obavezu već mogućnost za države članice. Odredba ne predviđa obavezu već mogućnost za države članice. 6.2.3. (iii) find evidence; or potpuno usklađeno Odredba ne predviđa obavezu već mogućnost za države članice. Odredba ne predviđa obavezu već mogućnost za države članice. 6.2.4. (iv) prevent further offences referred to in Articles 1 to 4. potpuno usklađeno Odredba ne predviđa obavezu već mogućnost za države članice. Odredba ne predviđa obavezu već mogućnost za države članice. 7.1. Each Member State shall take the necessary measures to ensure that legal persons can be held liable for any of the offences referred to in Articles 1 to 4 committed for their benefit by any person, acting either individually or as part of an organ of the legal person, who has a leading position within the legal person, based on one of the following: neusklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Zakon o odgovornosti pravnih lica za krivična dela je usklađen sa ovom odredbom. Član 2. Zakona o odgovornosti pravnih lica za krivična dela je usklađen sa ovom odredbom. 7.1.1. (a) a power of representation of the legal person; neusklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Zakon o odgovornosti pravnih lica za krivična dela je usklađen sa ovom odredbom. Čl. 6. i 7. Zakona o odgovornosti pravnih lica za krivična dela su usklađeni sa ovom odredbom. 7.1.2. (b) an authority to take decisions on behalf of the legal person; neusklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Zakon o odgovornosti pravnih lica za krivična dela je usklađen sa ovom odredbom. Čl. 6. i 7. Zakona o odgovornosti pravnih lica za krivična dela su usklađeni sa ovom odredbom. 7.1.3. (c) an authority to exercise control within the legal person. neusklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Zakon o odgovornosti pravnih lica za krivična dela je usklađen sa ovom odredbom. Čl. 6. i 7. Zakona o odgovornosti pravnih lica za krivična dela su usklađeni sa ovom odredbom. 7.2. Apart from the cases provided for in paragraph 1, each Member State shall take the necessary measures to ensure that legal persons can be held liable where the lack of supervision or control by a person referred to in paragraph 1 has made possible the commission of any of the offences referred to in Articles 1 to 4 for the benefit of that legal person by a person under its authority. neusklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Zakon o odgovornosti pravnih lica za krivična dela je usklađen sa ovom odredbom. Čl. 6. i 7. Zakona o odgovornosti pravnih lica za krivična dela su usklađeni sa ovom odredbom. 7.3. Liability of legal persons under paragraphs 1 and 2 shall not exclude criminal proceedings against natural persons who are perpetrators, instigators or accessories in any of the offences referred to in Articles 1 to 4. neusklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Zakon o odgovornosti pravnih lica za krivična dela je usklađen sa ovom odredbom. Čl. 6. i 7. Zakona o odgovornosti pravnih lica za krivična dela su usklađeni sa ovom odredbom. 8. Each Member State shall take the necessary measures to ensure that a legal person held liable pursuant to Article 7 is punishable by effective, proportionate and dissuasive penalties, which shall include criminal or non-criminal fines and may include other penalties, such as: neusklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Zakon o odgovornosti pravnih lica za krivična dela je usklađen sa ovom odredbom. Član 12. Zakona o odgovornosti pravnih lica za krivična dela je usklađen sa ovom odredbom. 8.1. (a) exclusion from entitlement to public benefits or aid; neusklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Zakon o odgovornosti pravnih lica za krivična dela je usklađen sa ovom odredbom. Čl. 12. do 26. Zakona o odgovornosti pravnih lica za krivična dela su usklađeni sa ovom odredbom. 8.2. (b) temporary or permanent disqualification from the practice of commercial activities; neusklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Zakon o odgovornosti pravnih lica za krivična dela je usklađen sa ovom odredbom. Čl. 12. do 26. Zakona o odgovornosti pravnih lica za krivična dela su usklađeni sa ovom odredbom. 8.3. (c) placing under judicial supervision; neusklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Zakon o odgovornosti pravnih lica za krivična dela je usklađen sa ovom odredbom. Čl. 12. do 26. Zakona o odgovornosti pravnih lica za krivična dela su usklađeni sa ovom odredbom. 8.4. (d) a judicial winding-up order; neusklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Zakon o odgovornosti pravnih lica za krivična dela je usklađen sa ovom odredbom. Čl. 12. do 26. Zakona o odgovornosti pravnih lica za krivična dela su usklađeni sa ovom odredbom. 8.5. (e) temporary or permanent closure of establishments which have been used for committing the offence. neusklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Zakon o odgovornosti pravnih lica za krivična dela je usklađen sa ovom odredbom. Čl. 12. do 26. Zakona o odgovornosti pravnih lica za krivična dela su usklađeni sa ovom odredbom. 9.1. Each Member State shall take the necessary measures to establish its jurisdiction over the offences referred to in Articles 1 to 4 where: (1) Krivično zakonodavstvo Republike Srbije važi za svakog ko na njenoj teritoriji učini krivično delo. (2) Krivično zakonodavstvo Srbije važi i za svakog ko učini krivično delo na domaćem brodu, bez obzira gde se brod nalazi u vreme izvršenja dela. (3) Krivično zakonodavstvo Srbije važi i za svakog ko učini krivično delo u domaćem civilnom vazduhoplovu dok je u letu ili u domaćem vojnom vazduhoplovu, bez obzira gde se vazduhoplov nalazio u vreme izvršenja krivičnog dela. (4) Ako je u slučajevima iz st. 1. do 3. ovog člana u stranoj državi pokrenut ili dovršen krivični postupak, krivično gonjenje u Srbiji preduzeće se samo po odobrenju republičkog javnog tužioca. (5) Krivično gonjenje stranca u slučajevima iz st. 1. do 3. ovog člana može se, pod uslovom uzajamnosti, ustupiti stranoj državi. potpuno usklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 6. već usklađen sa ovom odredbom Okvirne odluke. 9.1.1. (a) the offence is committed in whole or in part in its territory. Each Member State may extend its jurisdiction if the offence is committed in the territory of a Member State; (1) Krivično zakonodavstvo Republike Srbije važi za svakog ko na njenoj teritoriji učini krivično delo. (2) Krivično zakonodavstvo Srbije važi i za svakog ko učini krivično delo na domaćem brodu, bez obzira gde se brod nalazi u vreme izvršenja dela. (3) Krivično zakonodavstvo Srbije važi i za svakog ko učini krivično delo u domaćem civilnom vazduhoplovu dok je u letu ili u domaćem vojnom vazduhoplovu, bez obzira gde se vazduhoplov nalazio u vreme izvršenja krivičnog dela. (4) Ako je u slučajevima iz st. 1. do 3. ovog člana u stranoj državi pokrenut ili dovršen krivični postupak, krivično gonjenje u Srbiji preduzeće se samo po odobrenju republičkog javnog tužioca. (5) Krivično gonjenje stranca u slučajevima iz st. 1. do 3. ovog člana može se, pod uslovom uzajamnosti, ustupiti stranoj državi. potpuno usklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 6. već usklađen sa ovom odredbom Okvirne odluke. 9.1.2. (b) the offence is committed on board a vessel flying its flag or an aircraft registered there; (1) Krivično zakonodavstvo Republike Srbije važi za svakog ko na njenoj teritoriji učini krivično delo. (2) Krivično zakonodavstvo Srbije važi i za svakog ko učini krivično delo na domaćem brodu, bez obzira gde se brod nalazi u vreme izvršenja dela. (3) Krivično zakonodavstvo Srbije važi i za svakog ko učini krivično delo u domaćem civilnom vazduhoplovu dok je u letu ili u domaćem vojnom vazduhoplovu, bez obzira gde se vazduhoplov nalazio u vreme izvršenja krivičnog dela. (4) Ako je u slučajevima iz st. 1. do 3. ovog člana u stranoj državi pokrenut ili dovršen krivični postupak, krivično gonjenje u Srbiji preduzeće se samo po odobrenju republičkog javnog tužioca. (5) Krivično gonjenje stranca u slučajevima iz st. 1. do 3. ovog člana može se, pod uslovom uzajamnosti, ustupiti stranoj državi. potpuno usklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 6. već usklađen sa ovom odredbom Okvirne odluke. 9.1.3. (c) the offender is one of its nationals or residents; Krivično zakonodavstvo Srbije važi za svakog ko u inostranstvu učini krivično delo iz čl. 305. do 316. i čl. 318. do 321. ovog zakonika ili iz člana 223. ovog zakonika, ako se falsifikovanje odnosi na domaći novac. potpuno usklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 7. već usklađen sa ovom odredbom Okvirne odluke. 9.1.4. (d) the offence is committed for the benefit of a legal person established in its territory; Krivično zakonodavstvo Srbije važi za svakog ko u inostranstvu učini krivično delo iz čl. 305. do 316. i čl. 318. do 321. ovog zakonika ili iz člana 223. ovog zakonika, ako se falsifikovanje odnosi na domaći novac. potpuno usklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 7. već usklađen sa ovom odredbom Okvirne odluke. 9.1.5. (e) the offence is committed against the institutions or people of the Member State in question or against an institution of the European Union or a body set up in accordance with the Treaty establishing the European Community or the Treaty on European Union and based in that Member State. Krivično zakonodavstvo Srbije važi za svakog ko u inostranstvu učini krivično delo iz čl. 305. do 316. i čl. 318. do 321. ovog zakonika ili iz člana 223. ovog zakonika, ako se falsifikovanje odnosi na domaći novac. potpuno usklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 7. već usklađen sa ovom odredbom Okvirne odluke. 9.2. When an offence falls within the jurisdiction of more than one Member State and when any of the States concerned can validly prosecute on the basis of the same facts, the Member States concerned shall cooperate in order to decide which of them will prosecute the offenders with the aim, if possible, of centralising proceedings in a single Member State. To this end, the Member States may have recourse to any body or mechanism established within the European Union in order to facilitate cooperation between their judicial authorities and the coordination of their action. Sequential account shall be taken of the following factors: Važenje krivičnog zakonodavstva na teritoriji RS potpuno usklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 6. koji reguliše važenje krivičnog zakonodavstva na teritoriji RS već usklađen sa ovom odredbom Okvirne odluke. Važenje krivičnog zakonodavstva za učinioca određenih krivičnih dela izvršenih u inostranstvu potpuno usklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 7. koji reguliše važenje krivičnog zakonodavstva za učinioca određenih krivičnih dela izvršenih u inostranstvu već usklađen sa ovom odredbom Okvirne odluke. Važenje krivičnog zakonodavstva Srbije za državljanina Srbije koji učini krivično delo u inostranstvu potpuno usklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 8. koji reguliše važenje krivičnog zakonodavstva Srbije za državljanina Srbije koji učini krivično delo u inostranstvu već usklađen sa ovom odredbom Okvirne odluke. Važenje krivičnog zakonodavstva Srbije za stranca koji učini krivično delo u inostranstvu potpuno usklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 9. koji reguliše važenje krivičnog zakonodavstva Srbije za stranca koji učini krivično delo u inostranstvu već usklađen sa ovom odredbom Okvirne odluke. Posebni uslovi za krivično gonjenje za krivično delo učinjeno u inostranstvu potpuno usklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 10. joji reguliše posebne uslove za krivično gonjenje za krivično delo učinjeno u inostranstvu već usklađen sa ovom odredbom Okvirne odluke. 9.2.1. the Member State shall be that in the territory of which the acts were committed, Važenje krivičnog zakonodavstva na teritoriji RS potpuno usklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 6. koji reguliše važenje krivičnog zakonodavstva na teritoriji RS već usklađen sa ovom odredbom Okvirne odluke. Važenje krivičnog zakonodavstva za učinioca određenih krivičnih dela izvršenih u inostranstvu potpuno usklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 7. koji reguliše važenje krivičnog zakonodavstva za učinioca određenih krivičnih dela izvršenih u inostranstvu već usklađen sa ovom odredbom Okvirne odluke. Važenje krivičnog zakonodavstva Srbije za državljanina Srbije koji učini krivično delo u inostranstvu potpuno usklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 8. koji reguliše važenje krivičnog zakonodavstva Srbije za državljanina Srbije koji učini krivično delo u inostranstvu već usklađen sa ovom odredbom Okvirne odluke. Važenje krivičnog zakonodavstva Srbije za stranca koji učini krivično delo u inostranstvu potpuno usklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 9. koji reguliše važenje krivičnog zakonodavstva Srbije za stranca koji učini krivično delo u inostranstvu već usklađen sa ovom odredbom Okvirne odluke. Posebni uslovi za krivično gonjenje za krivično delo učinjeno u inostranstvu potpuno usklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 10. koji reguliše posebne uslove za krivično gonjenje za krivično delo učinjeno u inostranstvu već usklađen sa ovom odredbom Okvirne odluke. 9.2.2. the Member State shall be that of which the perpetrator is a national or resident Važenje krivičnog zakonodavstva na teritoriji RS potpuno usklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 6. koji reguliše važenje krivičnog zakonodavstva na teritoriji RS već usklađen sa ovom odredbom Okvirne odluke. Važenje krivičnog zakonodavstva za učinioca određenih krivičnih dela izvršenih u inostranstvu potpuno usklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 7. koji reguliše važenje krivičnog zakonodavstva za učinioca određenih krivičnih dela izvršenih u inostranstvu već usklađen sa ovom odredbom Okvirne odluke. Važenje krivičnog zakonodavstva Srbije za državljanina Srbije koji učini krivično delo u inostranstvu potpuno usklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 8. koji reguliše važenje krivičnog zakonodavstva Srbije za državljanina Srbije koji učini krivično delo u inostranstvu već usklađen sa ovom odredbom Okvirne odluke. Važenje krivičnog zakonodavstva Srbije za stranca koji učini krivično delo u inostranstvu potpuno usklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 9. koji reguliše važenje krivičnog zakonodavstva Srbije za stranca koji učini krivično delo u inostranstvu već usklađen sa ovom odredbom Okvirne odluke. Posebni uslovi za krivično gonjenje za krivično delo učinjeno u inostranstvu potpuno usklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 10. joji reguliše posebne uslove za krivično gonjenje za krivično delo učinjeno u inostranstvu već usklađen sa ovom odredbom Okvirne odluke. 9.2.3. the Member State shall be the Member State of origin of the victims Važenje krivičnog zakonodavstva na teritoriji RS potpuno usklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 6. koji reguliše važenje krivičnog zakonodavstva na teritoriji RS već usklađen sa ovom odredbom Okvirne odluke. Važenje krivičnog zakonodavstva za učinioca određenih krivičnih dela izvršenih u inostranstvu potpuno usklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 7. koji reguliše važenje krivičnog zakonodavstva za učinioca određenih krivičnih dela izvršenih u inostranstvu već usklađen sa ovom odredbom Okvirne odluke. Važenje krivičnog zakonodavstva Srbije za državljanina Srbije koji učini krivično delo u inostranstvu potpuno usklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 8. koji reguliše važenje krivičnog zakonodavstva Srbije za državljanina Srbije koji učini krivično delo u inostranstvu već usklađen sa ovom odredbom Okvirne odluke. Važenje krivičnog zakonodavstva Srbije za stranca koji učini krivično delo u inostranstvu potpuno usklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 9. koji reguliše važenje krivičnog zakonodavstva Srbije za stranca koji učini krivično delo u inostranstvu već usklađen sa ovom odredbom Okvirne odluke. Posebni uslovi za krivično gonjenje za krivično delo učinjeno u inostranstvu potpuno usklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 10. joji reguliše posebne uslove za krivično gonjenje za krivično delo učinjeno u inostranstvu već usklađen sa ovom odredbom Okvirne odluke. 9.2.4. the Member State shall be that in the territory of which the perpetrator was found. Važenje krivičnog zakonodavstva na teritoriji RS potpuno usklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 6. koji reguliše važenje krivičnog zakonodavstva na teritoriji RS već usklađen sa ovom odredbom Okvirne odluke. Važenje krivičnog zakonodavstva za učinioca određenih krivičnih dela izvršenih u inostranstvu potpuno usklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 7. koji reguliše važenje krivičnog zakonodavstva za učinioca određenih krivičnih dela izvršenih u inostranstvu već usklađen sa ovom odredbom Okvirne odluke. Važenje krivičnog zakonodavstva Srbije za državljanina Srbije koji učini krivično delo u inostranstvu potpuno usklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 8. koji reguliše važenje krivičnog zakonodavstva Srbije za državljanina Srbije koji učini krivično delo u inostranstvu već usklađen sa ovom odredbom Okvirne odluke. Važenje krivičnog zakonodavstva Srbije za stranca koji učini krivično delo u inostranstvu potpuno usklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 9. koji reguliše važenje krivičnog zakonodavstva Srbije za stranca koji učini krivično delo u inostranstvu već usklađen sa ovom odredbom Okvirne odluke. Posebni uslovi za krivično gonjenje za krivično delo učinjeno u inostranstvu potpuno usklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 10. koji reguliše posebne uslove za krivično gonjenje za krivično delo učinjeno u inostranstvu već usklađen sa ovom odredbom Okvirne odluke. 9.3. Each Member State shall take the necessary measures also to establish its jurisdiction over the offences referred to in Articles 1 to 4 in cases where it refuses to hand over or extradite a person suspected or convicted of such an offence to another Member State or to a third country. Važenje krivičnog zakonodavstva na teritoriji RS potpuno usklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 6. koji reguliše važenje krivičnog zakonodavstva na teritoriji RS već usklađen sa ovom odredbom Okvirne odluke. Važenje krivičnog zakonodavstva za učinioca određenih krivičnih dela izvršenih u inostranstvu potpuno usklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 7. koji reguliše važenje krivičnog zakonodavstva za učinioca određenih krivičnih dela izvršenih u inostranstvu već usklađen sa ovom odredbom Okvirne odluke. Važenje krivičnog zakonodavstva Srbije za državljanina Srbije koji učini krivično delo u inostranstvu potpuno usklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 8. koji reguliše važenje krivičnog zakonodavstva Srbije za državljanina Srbije koji učini krivično delo u inostranstvu već usklađen sa ovom odredbom Okvirne odluke. Važenje krivičnog zakonodavstva Srbije za stranca koji učini krivično delo u inostranstvu potpuno usklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 9. koji reguliše važenje krivičnog zakonodavstva Srbije za stranca koji učini krivično delo u inostranstvu već usklađen sa ovom odredbom Okvirne odluke. Posebni uslovi za krivično gonjenje za krivično delo učinjeno u inostranstvu potpuno usklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 10. joji reguliše posebne uslove za krivično gonjenje za krivično delo učinjeno u inostranstvu već usklađen sa ovom odredbom Okvirne odluke. 9.4. Each Member State shall ensure that its jurisdiction covers cases in which any of the offences referred to in Articles 2 and 4 has been committed in whole or in part within its territory, wherever the terrorist group is based or pursues its criminal activities. Važenje krivičnog zakonodavstva na teritoriji RS potpuno usklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 6. koji reguliše važenje krivičnog zakonodavstva na teritoriji RS već usklađen sa ovom odredbom Okvirne odluke. Važenje krivičnog zakonodavstva za učinioca određenih krivičnih dela izvršenih u inostranstvu potpuno usklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 7. koji reguliše važenje krivičnog zakonodavstva za učinioca određenih krivičnih dela izvršenih u inostranstvu već usklađen sa ovom odredbom Okvirne odluke. Važenje krivičnog zakonodavstva Srbije za državljanina Srbije koji učini krivično delo u inostranstvu potpuno usklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 8. koji reguliše važenje krivičnog zakonodavstva Srbije za državljanina Srbije koji učini krivično delo u inostranstvu već usklađen sa ovom odredbom Okvirne odluke. Važenje krivičnog zakonodavstva Srbije za stranca koji učini krivično delo u inostranstvu potpuno usklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 9. koji reguliše važenje krivičnog zakonodavstva Srbije za stranca koji učini krivično delo u inostranstvu već usklađen sa ovom odredbom Okvirne odluke. Posebni uslovi za krivično gonjenje za krivično delo učinjeno u inostranstvu potpuno usklađeno Nije predmet regulisanja ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je već usklađen sa ovom odredbom. Krivični zakonik je u članu 10. joji reguliše posebne uslove za krivično gonjenje za krivično delo učinjeno u inostranstvu već usklađen sa ovom odredbom Okvirne odluke. 9.5. This Article shall not exclude the exercise of jurisdiction in criminal matters as laid down by a Member State in accordance with its national legislation. neprenosivo Odredba ne zahteva implementaciju. 10.1. Member States shall ensure that investigations into, or prosecution of, offences covered by this Framework Decision are not dependent on a report or accusation made by a person subjected to the offence, at least if the acts were committed on the territory of the Member State. potpuno usklađeno Nije predmet ovog zakona. Međutim, Krivični zakonik je potpuno usklađen jer se gonjenje za ovo krivično delo ne preduzima po prijavi, već po službenoj dužnosti. 10.2. In addition to the measures laid down in the Council Framework Decision 2001/220/JHA of 15 March 2001 on the standing of victims in criminal proceedings(9), each Member State shall, if necessary, take all measures possible to ensure appropriate assistance for victims’ families. neusklađeno Nije predmet ovog zakona. 11.1. Implementation and reports neprenosivo RS nije država članica EU Od dana prijema RS u EU Odredba propisuje obaveze koje su svojstvene za države članice i ne mogu se primeniti na druge države 11.2. Implementation and reports neprenosivo RS nije država članica EU Od dana prijema RS u EU Odredba propisuje obaveze koje su svojstvene za države članice i ne mogu se primeniti na druge države 12. Territorial application neprenosivo Odredba ne zahteva implementaciju Odredba ne zahteva implementaciju 13. Entry into force neprenosivo Odredba ne zahteva implementaciju Odredba ne zahteva implementaciju

Ostavite komentar