Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju

PREDLOG ZAKONA

O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PODSTICAJIMA U POLJOPRIVREDI I RURALNOM RAZVOJU

Član 1.

U Zakonu o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju („Službeni glasnik RS”, broj 10/13), u članu 2. tačka 10) reč: „isključivo” briše se.

Član 2.

U članu 4. stav 2. menja se i glasi:

„Obim sredstava iz stava 1. ovog člana utvrđuje se u okvirima budžeta ministarstva.”.

Posle stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:

„Budžet ministarstva ne može biti manji od 5% budžeta Republike Srbije za određenu godinu, u smislu zakona kojim se uređuje budžetski sistem.”.

Dosadašnji st. 3, 4. i 5. postaju st. 4, 5. i 6.

Član 3.

U članu 7. stav 1. menja se i glasi:

„Postupak za ostvarivanje prava na podsticaje pokreće se po zahtevu korisnika podsticaja koji se podnosi Upravi za agrarna plaćanja (u daljem tekstu: Uprava).”.

Posle stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:

„U postupku za ostvarivanje prava na podsticaje koji se odnose na biljnu proizvodnju uzimaju se podaci iz Registra na dan 31. marta tekuće godine.”.

Dosadašnji stav 2. postaje stav 3.

U dosadašnjem stavu 3. koji postaje stav 4. reči: „st. 1. i 2.” zamenjuju se rečima: „st. 1. i 3.”.

U dosadašnjem st. 4. i 5. koji postaju st. 5. i 6. reči: „stava 3.” zamenjuju se rečima: „stava 4.”.

Dosadašnji stav 6. postaje stav 7.

Član 4.

U članu 12. st. 1. i 2. menjaju se i glase:

„Ministarstvo, do 30. juna tekuće godine, objavljuje Godišnji izveštaj o stanju u poljoprivredi u prethodnoj kalendarskoj godini (u daljem tekstu: Zelena knjiga).

Zelena knjiga sadrži ocenu stanja i ekonomskog položaja poljoprivrede, kao i efekte realizacije mera, realizovanih tokom prethodne godine, u skladu sa ovim zakonom.”.

U stavu 4. reči: „u „Službenom glasniku Republike Srbije” ” zamenjuju se rečima: „na sajtu ministarstva”.

Član 5.

U članu 13. stav 2. menja se i glasi:

„Organi iz stava 1. ovog člana ne mogu da utvrđuju mere podrške za sprovođenje poljoprivredne politike koje se odnose na direktna plaćanja, osim za premiju osiguranja za useve, plodove, višegodišnje zasade, rasadnike i životinje, regrese za troškove skladištenja u javnim skladištima, regrese za reproduktivni materijal i to samo za veštačko osemenjavanje i za kreditnu podršku.”.

Posle stava 7. dodaje se stav 8. koji glasi:

„Ministar propisuje obrazac i sadržinu programa podrške iz stava 4. ovog člana, kao i obrazac izveštaja iz stava 7. ovog člana.”.

Član 6.

U članu 14. stav 4. posle reči: „procentu” dodaju se reči: „ili apsolutnom iznosu”.

Član 7.

U članu 17. tačka 2) posle podtačke (1) dodaje se podtačka (1a) koja glasi:

„ (1a) kvalitetne priplodne tovne krave,”.

Posle podtačke (6) dodaje se podtačka (6a) koja glasi:

„(6a) tov jaradi,”.

Član 8.

U članu 18. stav 3. reči: „do najviše 100 ha” zamenjuju se rečima: „do najviše 20 ha”.

Posle stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi:

„Lice iz stava 2. ovog člana ne može da ostvari pravo na korišćenje osnovnih podsticaja za površine poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini koje je uzelo u zakup, odnosno na korišćenje.”.

Dosadašnji st. 4. i 5. postaju st. 5. i 6.

Član 9.

U članu 19. stav 3. reči: „do najviše 100 ha” zamenjuju se rečima: „do najviše 20 ha”.

Posle stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi:

„Lice iz stava 2. ovog člana ne može da ostvari pravo na korišćenje osnovnih podsticaja za površine poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini koje je uzelo u zakup, odnosno na korišćenje.”.

Dosadašnji st. 4. i 5. postaju st. 5. i 6.

Član 10.

U članu 20. stav 1. tačka 3) reč: „jagnjad” i zapeta brišu se.

U stavu 2. reči: „podtač. (1), (3), (4), (9), (10), (11), (12) i (13)” zamenjuju se rečima: „podtač. (1), (1a), (3), (4), (9), (10), (11), (12) i (13)”.

Stav 3. menja se i glasi:

„Ministar bliže propisuje uslove i način ostvarivanja prava na podsticaje u stočarstvu, kao i obrasce zahteva za ostvarivanje tih podsticaja.”.

Član 11.

Posle člana 21. dodaje se naziv člana i član 21a koji glase:

„Kvalitetne priplodne tovne krave

Član 21a

Podsticaji za kvalitetne priplodne tovne krave utvrđuju se u minimalnom iznosu od 20.000 dinara po grlu.

Pravo na podsticaje iz stava 1. ovog člana ostvaruje se jednom u toku godine za isto grlo.

Ako je ostvareno pravo na podsticaje iz stava 1. ovog člana ne može se ostvariti i pravo na podsticaje za kvalitetne priplodne mlečne krave i krave dojilje za ista grla.”.

Član 12.

U članu 22. stav 2. posle reči: „rase” dodaju se reči: „i meleze tovnih rasa”.

Član 13.

U članu 25. stav 2. reči: „ili će provesti” brišu se.

Član 14.

Posle člana 26. dodaje se naziv člana i član 26a koji glase:

„Tov jaradi

Član 26a

Podsticaji za tov jaradi utvrđuju se u minimalnom iznosu od 1.000 dinara po grlu u tovu.

Podsticaji iz stava 1. ovog člana ostvaruju se ako je grlo namenjeno za proizvodnju mesa predato klanici ili je namenjeno izvozu.

Podsticaji iz stava 1. ovog člana ostvaruju se jedanput za period trajanja tova i to posle završetka tova, za najmanje pet grla u tovu čija je prosečna telesna masa ispod 30 kg po grlu.”.

Član 15.

U članu 31. stav 3. reči: „je ostvario” zamenjuju se rečima: „može da ostvari”.

U stavu 4. reči: „do najviše 100 ha” zamenjuju se rečima: „do najviše 20 ha”.

Član 16.

U članu 35. posle stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:

„Izuzetno od stava 2. ovog člana, podsticaji za mere ruralnog razvoja iz člana 34. stav 1. tačka 1) ovog zakona utvrđuju se u minimalnom iznosu od 50% ukupne vrednosti te mere, i to korisniku podsticaja koji je ovlašćeni korisnik oznake geografskog porekla, odnosno geografske oznake porekla u skladu sa propisima kojima se uređuju oznake geografskog porekla, odnosno geografske oznake porekla proizvoda, kao i korisniku podsticaja koji ima sertifikovanu organsku biljnu, odnosno sertifikovanu organsku životinjsku proizvodnju.”.

Posle dosadašnjeg stava 3. koji postaje stav 4. dodaje se stav 5. koji glasi:

„Izuzetno od stava 4. ovog člana, za područja sa otežanim uslovima rada u poljoprivredi, podsticaji za mere ruralnog razvoja iz člana 34. stav 1. tačka 1) ovog zakona utvrđuju se u minimalnom iznosu od 65% ukupne vrednosti te mere, i to korisniku podsticaja koji je ovlašćeni korisnik oznake geografskog porekla, odnosno geografske oznake porekla u skladu sa propisima kojima se uređuju oznake geografskog porekla, odnosno geografske oznake porekla proizvoda, kao i korisniku podsticaja koji ima sertifikovanu organsku biljnu, odnosno sertifikovanu organsku životinjsku proizvodnju.”.

Član 17.

Zahtevi, odnosno prijave za utvrđivanje prava na korišćenje podsticaja podneti do dana početka primene ovog zakona rešavaće se u skladu sa propisima koji su bili na snazi u vreme njihovog podnošenja.

Član 18.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”, a primenjuje se od 1. januara 2015. godine.

O B R A Z L O Ž E NJ E

I. USTAVNI OSNOV ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavni osnov za donošenje Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju sadržan je u članu 97. tačka 12. Ustava Republike Srbije kojim je propisano da Republika Srbija uređuje i obezbeđuje razvoj Republike Srbije, politiku i mere za podsticanje ravnomernog razvoja pojedinih delova Republike Srbije, uključujući razvoj nedovoljno razvijenih područja.

II. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA

Donošenje ovog zakona proizilazi iz potrebe za unapređenjem osnovnih elemenata poljoprivredne politike i politike ruralnog razvoja, u skladu sa promenama ekonomskog i tržišnog ambijenta, izazvanih posledicama globalne ekonomske krize u proteklih nekoliko godina, a što je rezultiralo smanjenjem investicija u sektoru poljoprivrede, netržišnim prelivanjem dobiti između učesnika u tržišnom lancu, te znatno sporijim rastom primarne poljoprivredne proizvodnje u odnosu na mogućnosti.

Ovaj zakon stavlja u fokus poljoprivredna gazdinstva koja koriste do 20 hektara obradivog poljoprivrednog zemljišta, što predstavlja najbrojniju kategoriju gazdinstava, a istovremeno i kategoriju gazdinstava koja čine okosnicu poljoprivredne politike Republike Srbije.

Ovakav način usmeravanja mera poljoprivredne politike pruža mogućnost za unapređenje biljne proizvodnje ove kategorije gazdinstava, uz istovremeno stvaranje mogućnosti za unapređenje stočarske proizvodnje kroz uvođenje mera podsticaja za dodatne kategorije životinja. Takođe, ovim zakonom se podstiču investicije u primarnu proizvodnju i preradu kroz poseban tretman proizvođača, koji ostvaruju viši nivo dodate vrednosti svojih proizvoda.

III. OBJAŠNJENJE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA I POJEDINAČNIH REŠENJA

U članu 1. ovog zakona propisano je da se u Zakonu o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju („Službeni glasnik RS”, broj 10/13), u članu 2.

tačka 10) reč: „isključivo” briše se.

U članu 2. propisano je da se u članu 4. stav 2. menja i da glasi:

„Obim sredstava za podsticaje utvrđuje se u okvirima budžeta ministarstva.”.

Takođe je propisano da se posle stava 2. dodaje novi stav 3. koji glasi:

„Budžet ministarstva ne može biti manji od 5% budžeta Republike Srbije za određenu godinu u smislu zakona kojim se uređuje budžetski sistem.”, kao i da dosadašnji st. 3, 4. i 5. postaju st. 4, 5. i 6.

U članu 3. propisano je da se u članu 7. stav 1. menja i da glasi:

„Postupak za ostvarivanje prava na podsticaje pokreće se po zahtevu korisnika podsticaja koji se podnosi Upravi za agrarna plaćanja (u daljem tekstu: Uprava).”. Dalje, propisano da se posle stava 1. dodaje novi stav 2. koji glasi:

„U postupku za ostvarivanje prava na podsticaje koji se odnose na biljnu proizvodnju uzimaju se podaci iz Registra na dan 31. marta tekuće godine.”. Takođe, izvršeno je pravnotehničko usklađivanje.

U članu 4. propisano je da se u članu 12. st. 1. i 2. menjaju i da glase:

„Ministarstvo do 30. juna tekuće godine objavljuje Godišnji izveštaj o stanju u poljoprivredi u prethodnoj kalendarskoj godini (u daljem tekstu: Zelena knjiga).

Zelena knjiga sadrži ocenu stanja i ekonomskog položaja poljoprivrede, kao i efekte realizacije mera, realizovanih tokom prethodne godine, u skladu sa ovim zakonom .”. Takođe je propisano da se u stavu 4. reči: „u „Službenom glasniku Republike Srbije”” zamenjuju rečima: „na sajtu ministarstva”.

U članu 5. propisano je da se u članu 13. stav 2. menja i da glasi:

„Organi iz stava 1. ovog člana ne mogu da utvrđuju mere podrške za sprovođenje poljoprivredne politike koje se odnose na direktna plaćanja, osim za premiju osiguranja za useve, plodove, višegodišnje zasade, rasadnike i životinje, regrese za troškove skladištenja u javnim skladištima, regrese za reproduktivni materijal i to samo za veštačko osemenjavanje i za kreditnu podršku.”. Takođe je propisano da se posle stava 7. dodaje stav 8. koji glasi:

„Ministar propisuje obrazac i sadržinu programa podrške iz stava 4. ovog člana, kao i obrazac izveštaja iz stava 7. ovog člana.”.

U članu 6. propisano je da se u članu 14. stav 4. posle reči: „procentu” dodaju reči: „ili apsolutnom iznosu”.

U članu 7. propisano je da se u članu 17. tačka 2) posle podtačke (1) dodaje podtačka (1a) koja glasi: „(1a) kvalitetne priplodne tovne krave,”. Takođe, posle podtačke (6) dodaje se podtačka (6a) koja glasi: „(6a) tov jaradi,”.

U članu 8. propisano je da se u članu 18. stav 3. reči: „do najviše 100 ha” zamenjuju rečima: „do najviše 20 ha”. Posle stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi:

„ Lice iz stava 2. ovog člana ne može da ostvari pravo na korišćenje osnovnih podsticaja za površine poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini koje je uzelo u zakup, odnosno na korišćenje.”.

Takođe je propisano da dosadašnji st. 4. i 5. postaju st. 5. i 6.

U članu 9. propisano je da se u članu 19. stav 3. reči: „do najviše 100 ha” zamenjuju rečima: „do najviše 20 ha”, a da se posle stava 3. dodaje novi stav 4. koji glasi:

„Lice iz stava 2. ovog člana ne može da ostvari pravo na korišćenje osnovnih podsticaja za površine poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini koje je uzelo u zakup, odnosno na korišćenje.”.

Takođe je propisano da dosadašnji st. 4. i 5. postaju st. 5. i 6.

U članu 10. propisano je da se u članu 20. stav 1. tačka 3) reč: „jagnjad” i zapeta brišu. Takođe je propisano da se u stavu 2. posle podtačke (1) doda podtačka (1a), kao i da se stav 3. menja i da glasi:

„Ministar bliže propisuje uslove i način ostvarivanja prava na podsticaje u stočarstvu, kao i obrasce zahteva za ostvarivanje tih podsticaja.

U članu 11. propisano je da se posle člana 21. dodaje se naziv člana i član 21a koji glase:

„Kvalitetne priplodne tovne krave

Član 21a

Podsticaji za kvalitetne priplodne tovne krave utvrđuju se u minimalnom iznosu od 20.000 dinara po grlu.

Pravo na podsticaje iz stava 1. ovog člana ostvaruje se jednom u toku godine za isto grlo.

Ako je ostvareno pravo na podsticaje iz stava 1. ovog člana ne može se ostvariti i pravo na podsticaje za kvalitetne priplodne mlečne krave i krave dojilje za ista grla.”.

U članu 12. propisano je da se u članu 22. stav 2. posle reči: „rase” dodaju reči: „i meleze tovnih rasa”.

U članu 13. propisano je da se u članu 25. stav 2. reči: „ili će provesti” brišu.

U članu 14. propisano je da se posle člana 26. dodaje se naziv člana i član 26a koji glase:

„Tov jaradi

Član 26a

Podsticaji za tov jaradi utvrđuju se u minimalnom iznosu od 1.000 dinara po grlu u tovu.

Podsticaji iz stava 1. ovog člana ostvaruju se ako je grlo namenjeno za proizvodnju mesa predato klanici ili je namenjeno izvozu.

Podsticaji iz stava 1. ovog člana ostvaruju se jedanput za period trajanja tova i to posle završetka tova, za najmanje pet grla u tovu čija je prosečna telesna masa ispod 30 kg po grlu.”.

U članu 15. propisano je da se u članu 31. stav 3. reči: „je ostvario” zamenjuju rečima: „može da ostvari”. Takođe je propisano da se u stavu 4. reči: „do najviše 100 ha” zamenjuju rečima: „do najviše 20 ha”.

U članu 16. propisano je da u članu 35. posle stava 2. dodaje novi stav 3. koji glasi:

„Izuzetno od stava 2. ovog člana, podsticaji za mere ruralnog razvoja iz člana 34. stav 1. tačka 1) ovog zakona utvrđuju se u minimalnom iznosu od 50% ukupne vrednosti te mere, i to korisniku podsticaja koji je ovlašćeni korisnik oznake geografskog porekla, odnosno geografske oznake porekla u skladu sa propisima kojima se uređuju oznake geografskog porekla, odnosno geografske oznake porekla proizvoda, kao i korisniku podsticaja koji ima sertifikovanu organsku biljnu, odnosno sertifikovanu organsku životinjsku proizvodnju.”.

Posle dosadašnjeg stava 3. koji je postao stav 4. dodat je stav 5. koji glasi:

„Izuzetno od stava 4. ovog člana, za područja sa otežanim uslovima rada u poljoprivredi, podsticaji za mere ruralnog razvoja iz člana 34. stav 1. tačka 1) ovog zakona utvrđuju se u minimalnom iznosu od 65% ukupne vrednosti te mere, i to korisniku podsticaja koji je ovlašćeni korisnik oznake geografskog porekla, odnosno geografske oznake porekla u skladu sa propisima kojima se uređuju oznake geografskog porekla, odnosno geografske oznake porekla proizvoda, kao i korisniku podsticaja koji ima sertifikovanu organsku biljnu, odnosno sertifikovanu organsku životinjsku proizvodnju.”

U članu 17. propisano je da će se zahtevi, odnosno prijave za utvrđivanje prava na korišćenje podsticaja podneti do dana početka primene ovog zakona rešavati u skladu sa propisima koji su bili na snazi u vreme njihovog podnošenja.

U članu 18. propisano je da ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”, a da se primenjuje od 1. januara 2015. godine.

IV. PROCENA IZNOSA FINANSIJSKIH SREDSTAVA POTREBNIH ZA SPROVOĐENJE ZAKONA

Zakonom o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju („Službeni glasnik RS”, broj 10/13) uspostavljena je posebna kategorija prava za koja se svake budžetske godine obezbeđuju sredstva u budžetu Republike Srbije, pa za sprovođenje ovog zakona nije potrebno obezbediti dodatna sredstva u budžetu Republike Srbije.

V. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Donošenje ovog zakona po hitnom postupku predlaže se, u skladu sa odredbom člana 167. Poslovnika Narodne skupštine („Službeni glasnik RS”, broj 20/12-prečišćen tekst), zbog nastupanja okolnosti koje nisu mogle da se predvide, a koje se odnose na činjenicu da je donošenje ovog zakona direktno vezano za obim sredstava koji je opredeljen u budžetu Republike Srbije za podsticaje u poljoprivredi i ruralnom razvoju. S obzirom na potrebu usklađivanja odredaba ovog zakona sa odredbama zakona kojim se uređuje budžet i budžetski sistem, a posebno imajući u vidu činjenicu da primena ovog zakona ima efekte ne samo u oblasti podsticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju, već i u oblasti ukupnih javnih finansija.

VI. RAZLOZI ZBOG KOJIH SE PREDLAŽE DA ZAKON STUPI NA SNAGU PRE OSMOG DANA OD DANA OBJAVLJIVANJA U „SLUŽBENOM GLASNIKU REPUBLIKE SRBIJE”

Predloženo je da ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”, a primenjuje se od 1. januara 2015. godine iz razloga što je propisivanje pojedinih vrsta mera za podsticanje poljoprivrede i ruralnog razvoja koje će se sprovoditi u 2015. godini direktno uslovljeno obimom sredstava koja su za te namene opredeljena Zakonom o budžetu Republike Srbije za 2015. godinu. Takođe, skladu sa odredbama Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju Vlada za svaku budžetsku godinu propisuje obim sredstava, vrste i maksimalne iznose po vrsti podsticaja, u skladu sa zakonom kojim se uređuje budžet Republike Srbije, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu zakona kojim se uređuje budžet Republike Srbije. Obzirom da se podsticaji propisani ovim zakonom odnose na celu kalendarsku 2015. godinu, neophodno je da se sa početkom primene ovog zakona počne od 1. januara 2015. godine.

Zbog potrebe sprovođenja mera fiskalne konsolidacije i mera za oporavak privrede Republike Srbije, neophodno je obezbediti određeni nivo ušteda na rashodnoj strani budžeta. Kako bi se omogućilo da se pripadajuća budžetska sredstva za ove namene budu raspodeljena na način koji će sa jedne strane obezbediti budžetske uštede na rashodnoj strani, a sa druge strane povećati efikasnost primene određenih vrsta podsticaja, neophodno je da ovaj zakon stupi na snagu narednog dana od dana objavljivanja, kako bi njegova primena mogla da otpočne 1. januara 2015. godine.

Iz navedenih razloga stekli su se uslovi za ranije stupanje na snagu ovog zakona, a u skladu sa članom 196. stav 4. Ustava Republike Srbije, prema kome zakoni i drugi opšti akti stupaju na snagu najranije osmog dana od dana objavljivanja i mogu da stupe na snagu ranije samo ako za to postoje naročito opravdani razlozi, utvrđeni prilikom njihovog donošenja.

VII. ANALIZA EFEKATA PROPISA

1. Koji problem se rešava zakonom?

Usvajanjem ovog zakona stvoriće se uslovi za usmeravanje podsticaja u oblasti direktnih plaćanja za biljnu proizvodnju na uži krug korisnika, koji u najvećoj meri zahteva finansijsku podršku proizvodnji, odnosno na poljoprivredna gazdinstva koja koriste do 20 hektara zemlje u vlasništvu. Ovaj vid podrške za cilj ima unapređenje efikasnosti korišćenja inputa za poljoprivrednu proizvodnju i agrotehničkih mera, a sve u cilju povećanja efikasnosti proizvodnje u povećanje konkurentnosti proizvođača.

Ovim zakonom će biti obuhvaćen najveći broj registrovanih poljoprivrednih gazdinstava kao ciljne grupe za realizaciju mera. U prilog tome govore podaci o strukturi Registra poljoprivrednih gazdinstava (RPG) u 2014. godini, prema kojima broj poljoprivrednih gazdinstava upisanih u RPG, koja koriste do 20 hektara poljoprivrednog zemljišta iznosi 310.082, što čini čak 94,4% ukupnog broja registrovanih poljoprivrednih gazdinstava u 2014. Ova kategorija gazdinstava koristi oko 1,43 miliona hektara poljoprivrednog zemljišta, što predstavlja 64,4% poljoprivrednog zemljišta upisanog u RPG u 2014. godini.

Slično učešće ove kategorije gazdinstava postoji i na nivou Republike Srbije, o čemu govore rezultati iz poslednjeg Popisa poljoprivrede 2012, prema kojima je broj poljoprivrednih gazdinstva koja koriste do 20 hektara 602.171, što čini čak 95,3% ukupno popisanih gazdinstava. Poljoprivredna gazdinstva iz ove kategorije koriste oko 1,92 miliona hektara poljoprivrednog zemljišta, što čini 55,9% ukupno popisanog korišćenog poljoprivrednog zemljišta u 2012. godini.

Zbog potrebe sprovođenja mera za oporavak privrede Republike Srbije, koje zahtevaju određeni nivo budžetskih ušteda na strani rashoda, neophodno je prilagoditi politiku direktnih plaćanja u smislu fokusiranja politike na kategoriju poljoprivrednih gazdinstava, čija proizvodnja u najvećoj meri zahteva podršku i to pre svega u pogledu smanjenja varijabilnih troškova, a samim tim i smanjenja cene koštanja primarnih poljoprivrednih proizvoda. Ovo naročito važi zbog činjenice da poljoprivredna gazdinstva iz ove kategorije ne mogu ostvarivati efekte ekonomije obima poput većih gazdinstava, a samim tim ni smanjenje cene koštanja po tom osnovu.

Takođe, izuzećem poljoprivrednog zemljišta, koje se koristi po osnovu zakupa, odnosno korišćenja bilo koje vrste iz zemljišta raspoloživog za podsticaje po osnovu direktnih plaćanja, izbegava se dvostruka podrška po osnovu istih parcela, što se može tako tretirati u slučaju dosadašnjeg uzimanja državnog zemljišta u zakup, odnosno na korišćenje. Istom izmenom sprečava se promena strukture gazdinstava u RPG, odnosno usitnjavanje parcela u cilju prilagođavanja uslovima za ostvarivanje podsticaja.

Ovim zakonom se proširuje opseg mera u oblasti stočarske proizvodnje, s obzirom da se u okviru podsticaja za stočarsku proizvodnju uvode nove mere, i to: podsticaji za kvalitetne priplodne tovne krave i podsticaji za tov jaradi, čime se jača podrška stočarskoj proizvodnji.

2. Koji ciljevi treba da se postignu donošenjem zakona?

Ovim zakonom se postiže bolja distribucija poljoprivrednog budžeta kroz mere agrarne politike, čime se teži ispunjenju sledećih osnovnih ciljeva:

Unapređenju produktivnosti i efikasnosti poljoprivredne proizvodnje, kao i unapređenje konkurentnosti;

Očuvanju prehrambene sigurnosti i obezbeđivanju kvalitetne i bezbedne hrane za potrošače;

Obezbeđivanju podrške održivom razvoju sela kroz unapređenje životnog standarda ruralnog stanovništva;

Zaštiti životne sredine od negativnih uticaja poljoprivredne proizvodnje;

Prilagođavanju sektora poljoprivrede Republike Srbije procesima integracija u Evropsku uniju i Svetsku trgovinsku organizaciju.

Kako su prinosi pojedinih biljnih kultura ispod evropskog nivoa, primenom ovog zakona nastoji se da se unapredi primena agrotehničkih mera u poljoprivrednoj proizvodnji, što bi za krajnji cilj imalo podizanje nivoa prinosa, a samim tim i povećanje vrednosti proizvodnje (uz pretpostavku ograničene fluktuacije tržišnih cena primarnih proizvoda).

Takođe, ovim zakonom se postizanje opštih ciljeva usmerava na najzastupljeniju kategoriju poljoprivrednih gazdinstava, koja koriste do 20 hektara obradivog poljoprivrednog zemljišta.

Predložene izmene u skladu su sa ciljem unapređenja stočnog fonda i stočarske proizvodnje uopšte, s obzirom da se uvode nove mere u okviru podsticaja u stočarstvu, i to podsticaji za kvalitetne priplodne tovne krave i podsticaji za tov jaradi.

3. Da li su razmatrane druge mogućnosti za rešavanje problema?

S obzirom da Zakon o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju propisuje minimalne iznose podsticaja, kao i uslove za ostvarivanje prava na podsticaje, predložene izmene u uslovima za ostvarivanje prava na podsticaje mogu se realizovati jedino izmenom tog zakonskog akta, jer su njime regulisani podsticaji.

S druge strane, obim sredstava, vrste i maksimalne iznose po vrsti podsticaja, propisuje Vlada za svaku budžetsku godinu, tako da je ostavljena mogućnost za eventualno povećanje iznosa podsticaja u budućem periodu na godišnjem nivou, a u skladu sa budžetskom raspodelom sredstava za podsticaje u poljoprivredi i ruralnom razvoju.

4. Zašto je donošenje zakona najbolje rešenje datog problema?

Zakonom su definisani minimalni iznosi podsticaja za svaku meru podrške, mere su dodatno diverzifikovane i klasifikovane, tako da se predloženim izmenama stvara mogućnost da se pojedine mere postepeno prilagođavaju zahtevima Zajedničke poljoprivredne politike EU, što je cilj pregovora o pristupanju EU u okviru Poglavlja 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj.

5. Na koga će i kako uticati rešenja predložena u zakonu?

Ovaj zakon se u najvećoj meri odnosi na kategoriju registrovanih poljoprivrednih gazdinstava koja koriste površine do 20 hektara, u smislu da se direktna plaćanja, koja se odnose na biljnu proizvodnju, usmeravaju na ovu kategoriju korisnika. Na ovaj način, poljoprivredna površina do 100 hektara, koja je do sada bila raspoloživa za podsticaje po osnovu direktnih plaćanja, Zakonom se izuzima iz navedenih podsticaja za nivo preko 20 hektara. Takođe, iz prava na ostvarivanje podsticaja po istom osnovu izuzimaju se površine poljoprivrednog zemljišta uzetog u zakup, odnosno na korišćenje.

S obzirom da se predloženim izmenama uvode nove mere podrške stočarskoj proizvodnji (podsticaji za kvalitetne priplodne tovne krave i podsticaji za tov jaradi), očekuje se povećano interesovanje za korišćenje podsticaja kod primarnih proizvođača koji se bave navedenim oblastima stočarstva.

Takođe, ovim zakonom se bliže definišu aktivnosti organa jedinice lokalne samouprave i autonomne pokrajine u oblasti kreiranja programa podrške za sprovođenje poljoprivredne politike i politike ruralnog razvoja za područje teritorije autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave, kao i izveštavanje na osnovu istih.

Poseban fokus u ovom zakonu stavljen je i na proizvođače proizvoda sa oznakom geografskog porekla i sertifikovanom organskom proizvodnjom, s obzirom da se ovim zakonom predviđa uvećanje podrške za ove kategorije proizvođača u okviru podsticaja za mere ruralnog razvoja.

6. Koji su troškovi koje će primena zakona izazvati građanima i privredi, posebno malim i srednjim preduzećima?

Za primenu ovog zakona nisu neophodna dodatna budžetska sredstva, niti bilo kakva finansijska sredstva koja padaju na teret građana i privrede.

Rešenja sadržana u ovom zakonu realizovaće se kroz dosadašnji mehanizam finansiranja agrarne politike Republike Srbije, tj. kroz budžetska sredstva raspodeljena zakonom kojim se uređuje budžet Republike Srbije za svaku budžetsku godinu.

7. Da li pozitivni efekti zakona opravdavaju troškove njegove primene?

Da.

Dosadašnja primena Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju pruža mogućnost jasne procene odgovarajućeg nivoa finansijskih sredstava, kroz jasno regulisanje i definisanje vrste podsticaja, prava i načina korišćenja podsticaja, što doprinosi predvidivosti i transparentnosti korišćenja sistema podsticaja u poljoprivredi, a na šta neće uticati predložene izmene.

8. Da li zakon stimuliše pojavu novih privrednih subjekata na tržištu i tržišnu konkurenciju?

S obzirom da predložene izmene uvode nove mere podsticaja u oblasti stočarske proizvodnje, očekuje se povećanje broja potencijalnih korisnika mera, i to odgajivača tovnih krava i koza.

Takođe, sa povećanjem nivoa podrške za proizvođače proizvoda sa oznakom geografskog porekla i sertifikovanom organskom proizvodnjom očekuje se povećanje interesovanja za investicije od strane ovih grupa korisnika podsticaja.

9. Da li su zainteresovane strane imale priliku da iznesu svoje stavove o zakonu?

Ovaj zakon predstavlja oblik usvajanja sugestija primarnih poljoprivrednih proizvođača, koji postoji već duže vreme, a koji se odnosi na fokusiranje poljoprivredne politike na kategoriju „malih” proizvođača, dodatnu podršku stočarskoj proizvodnji i unapređenje podsticaja namenjenih investicijama.

10. Koje će mere tokom primene zakona biti preduzete da bi se ostvarili ciljevi donošenja zakona?

Ovim zakonom definiše se budžet nadležnog ministarstva na nivou od 5% budžeta Republike Srbije, čijim održavanjem na tom nivou se obezbeđuje nesmetana realizacija poljoprivredne politike i politike ruralnog razvoja, sadržanih u predmetnom Zakonu.

VIII. PREGLED ODREDABA VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MENJAJU

Član 2.

Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom zakonu imaju sledeće značenje:

1) jedinica mere jeste propisana jedinica za ostvarivanje prava na podsticaje (broj hektara, litara, grla, kilograma/tona i sl.);

2) kontrolna organizacija jeste organizacija ovlašćena od strane ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede (u daljem tekstu: ministarstvo) u skladu sa posebnim propisom, koja vrši kontrolu i sertifikaciju proizvodnje;

3) livada je poljoprivredno zemljište koje se koristi za prirodan uzgoj trave ili drugog zeljastog krmnog bilja, prirodnog (samoniklog) ili uzgojenog (zasejanog), koje nije uključeno u plodored useva na poljoprivrednom gazdinstvu pet ili više godina, a koje se održava košenjem u skladu sa uslovima dobre poljoprivredne prakse;

4) nosilac porodičnog poljoprivrednog gazdinstva jeste fizičko lice – poljoprivrednik koji obavlja poljoprivrednu proizvodnju, i koje je upisano u Registar poljoprivrednih gazdinstava, kao nosilac porodičnog poljoprivrednog gazdinstva;

5) obradivo poljoprivredno zemljište jesu njive, vrtovi, voćnjaci, vinogradi i livade;

6) organska proizvodnja jeste proizvodnja poljoprivrednih i drugih proizvoda koja se zasniva na primeni metoda organske proizvodnje u svim fazama proizvodnje u skladu sa zakonom kojim se uređuje organska proizvodnja;

7) pašnjak je poljoprivredno zemljište koje se koristi za prirodan uzgoj trave ili drugog zeljastog krmnog bilja, prirodnog (samoniklog) ili uzgojenog (zasejanog), koje nije uključeno u plodored useva na poljoprivrednom gazdinstvu pet ili više godina, a koje se održava napasanjem stoke u skladu sa uslovima dobre poljoprivredne prakse ili alternativno napasanjem i košenjem;

8) podsticaji jesu sredstva obezbeđena u budžetu Republike Srbije, kao i sredstva obezbeđena iz drugih izvora koji se dodeljuju poljoprivrednim gazdinstvima i drugim licima u skladu sa ovim zakonom u funkciji ostvarivanja ciljeva poljoprivredne politike i politike ruralnog razvoja;

9) poljoprivredna proizvodnja jeste proces proizvodnje biljnih i stočarskih proizvoda, uzgoj ribe, gajenje živine, pčela, odnosno drugi oblici poljoprivredne proizvodnje (gajenje pečuraka, puževa, staklenička, plastenička proizvodnja, gajenje začinskog i lekovitog bilja i drugo), koja se obavlja na poljoprivrednom zemljištu, kao i na drugom zemljištu ili građevinskoj celini koji se nalaze na teritoriji Republike Srbije;

10) poljoprivrednik je nosilac ili član porodičnog poljoprivrednog gazdinstva koji se isključivo bavi poljoprivrednom proizvodnjom;

11) poljoprivredno gazdinstvo jeste proizvodna jedinica na kojoj privredno društvo, zemljoradnička zadruga, ustanova ili drugo pravno lice, preduzetnik ili poljoprivrednik obavlja poljoprivrednu proizvodnju;

12) porodično poljoprivredno gazdinstvo jeste poljoprivredno gazdinstvo na kojem fizičko lice – poljoprivrednik zajedno sa članovima svog domaćinstva (bez obzira na srodstvo) obavlja poljoprivrednu proizvodnju;

13) poljoprivredno zemljište jesu njive, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, livade, pašnjaci, ribnjaci, trstici i močvare, kao i drugo zemljište (vrtače, napuštena rečna korita, zemljišta obrasla niskim žbunastim rastinjem i drugo), koje po svojim prirodnim i ekonomskim uslovima može racionalno da se koristi za poljoprivrednu proizvodnju;

14) ruralni razvoj jeste razvojna politika kojom upravlja država i koja predstavlja skup mera koje doprinose unapređenju kvaliteta života ljudi koji žive u ruralnim oblastima;

15) član porodičnog poljoprivrednog gazdinstva jeste punoletni član istog gazdinstva, koji se stalno ili povremeno bavi radom na gazdinstvu i koji je upisan u Registar poljoprivrednih gazdinstava kao član porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, na osnovu izjave da je član porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, odnosno maloletni član istog gazdinstva na osnovu izjave roditelja, odnosno zakonskog staratelja.

Član 4.

Vlada propisuje za svaku budžetsku godinu obim sredstava, vrste i maksimalne iznose po vrsti podsticaja, u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje budžet Republike Srbije, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu zakona kojim se uređuje budžet Republike Srbije.

Obim sredstava iz stava 1. ovog člana utvrđuje se u okvirima budžeta ministarstva koji ne može biti manji od 5% budžeta Republike Srbije u smislu zakona kojim se uređuje budžetski sistem.

OBIM SREDSTAVA IZ STAVA 1. OVOG ČLANA UTVRĐUJE SE U OKVIRIMA BUDŽETA MINISTARSTVA.

BUDŽET MINISTARSTVA NE MOŽE BITI MANJI OD 5% BUDŽETA REPUBLIKE SRBIJE ZA ODREĐENU GODINU, U SMISLU ZAKONA KOJIM SE UREĐUJE BUDŽETSKI SISTEM.

Maksimalni iznosi po vrsti podsticaja iz stava 1. ovog člana određuju se u zavisnosti od raspoloživih sredstava opredeljenih zakonom kojim se uređuje budžet Republike Srbije, obima tih sredstava po vrsti podsticaja, broja korisnika i jedinice mere u zavisnosti od vrste podsticaja.

Maksimalni iznos premije za mleko može da se odredi i u zavisnosti od kvaliteta mleka utvrđenog u skladu sa posebnim propisom kojim se uređuje kvalitet mleka.

Maksimalni iznos podsticaja za kvalitetne priplodne mlečne krave može da se odredi i u zavisnosti od proizvedene količine mleka po grlu u periodu laktacije, a u skladu sa podacima pravnog lica ovlašćenog za poslove selekcije – odgajivačke organizacije.

Član 7.

Postupak za ostvarivanje prava na podsticaje pokreće se po zahtevu korisnika podsticaja koji se podnosi Upravi za agrarna plaćanja (u daljem tekstu: Uprava) sa podacima iz Registra na dan 31. marta tekuće godine.

POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE PRAVA NA PODSTICAJE POKREĆE SE PO ZAHTEVU KORISNIKA PODSTICAJA KOJI SE PODNOSI UPRAVI ZA AGRARNA PLAĆANJA (U DALJEM TEKSTU: UPRAVA).

U POSTUPKU ZA OSTVARIVANJE PRAVA NA PODSTICAJE KOJI SE ODNOSE NA BILJNU PROIZVODNJU UZIMAJU SE PODACI IZ REGISTRA NA DAN 31. MARTA TEKUĆE GODINE.

Postupak iz stava 1. ovog člana pokreće se i na drugi način (konkurs, zahtev banci za odobrenje kreditne podrške i dr.).

O ostvarivanju prava na podsticaje u postupku iz st. 1. i 2. ST. 1. I 3. ovog člana odlučuje direktor Uprave rešenjem.

Na rešenje iz stava 3. STAVA 4. ovog člana može se staviti elektronski potpis, u skladu sa zakonom kojim se uređuje elektronski potpis.

Na rešenje iz stava 3. STAVA 4. ovog člana može se izjaviti žalba ministru u roku od 15 dana od dana dostavljanja rešenja.

Na postupak za ostvarivanje prava na podsticaje primenjuju se odredbe zakona kojima se uređuje upravni postupak, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Član 12.

Ministarstvo u okviru godišnjeg izveštaja o radu, u skladu sa zakonom, podnosi Vladi Godišnji izveštaj o stanju u poljoprivredi u prethodnoj kalendarskoj godini (u daljem tekstu: Zelena knjiga).

Zelena knjiga sadrži ocenu stanja i ekonomskog položaja poljoprivrede, kao i predlog i način sprovođenja mera poljoprivredne politike za naredni period, u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje poljoprivreda i ruralni razvoj.

MINISTARSTVO, DO 30. JUNA TEKUĆE GODINE, OBJAVLJUJE GODIŠNJI IZVEŠTAJ O STANJU U POLJOPRIVREDI U PRETHODNOJ KALENDARSKOJ GODINI (U DALJEM TEKSTU: ZELENA KNJIGA).

ZELENA KNJIGA SADRŽI OCENU STANJA I EKONOMSKOG POLOŽAJA POLJOPRIVREDE, KAO I EFEKTE REALIZACIJE MERA, REALIZOVANIH TOKOM PRETHODNE GODINE, U SKLADU SA OVIM ZAKONOM.

Zelena knjiga se zasniva na detaljnom praćenju stanja u poljoprivredi i agroekonomskim stručnim analizama.

Zelena knjiga je javni izveštaj i objavljuje se u „Službenom glasniku Republike Srbije” NA SAJTU MINISTARSTVA.

Član 13.

Organi autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave mogu da utvrđuju mere podrške za sprovođenje poljoprivredne politike i politike ruralnog razvoja za područje teritorije autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave.

Organi iz stava 1. ovog člana ne mogu da utvrđuju mere podrške za sprovođenje poljoprivredne politike koje se odnose na direktna plaćanja, osim za premiju osiguranja za useve, plodove, višegodišnje zasade, rasadnike i životinje, regrese za troškove skladištenja u javnim skladištima, regrese za reproduktivni materijal i to samo za veštačko osemenjavanje i za kreditnu podršku, sufinansiranje kamata za poljoprivredne kredite, repromaterijala, kupovine poljoprivredne mehanizacije, mašina u stočarstvu, voćarstvu i povrtarstvu, kupovinu stoke, veterinarskih troškova.

ORGANI IZ STAVA 1. OVOG ČLANA NE MOGU DA UTVRĐUJU MERE PODRŠKE ZA SPROVOĐENJE POLJOPRIVREDNE POLITIKE KOJE SE ODNOSE NA DIREKTNA PLAĆANJA, OSIM ZA PREMIJU OSIGURANJA ZA USEVE, PLODOVE, VIŠEGODIŠNJE ZASADE, RASADNIKE I ŽIVOTINJE, REGRESE ZA TROŠKOVE SKLADIŠTENJA U JAVNIM SKLADIŠTIMA, REGRESE ZA REPRODUKTIVNI MATERIJAL I TO SAMO ZA VEŠTAČKO OSEMENJAVANJE I ZA KREDITNU PODRŠKU.

Organi iz stava 1. ovog člana mogu da osnivaju pravna lica za podršku za sprovođenje poljoprivredne politike i politike ruralnog razvoja.

Sredstva za sprovođenje poljoprivredne politike i politike ruralnog razvoja iz stava 1. ovog člana obezbeđuju se u budžetu autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave i koriste se u skladu sa programom podrške za sprovođenje poljoprivredne politike i politike ruralnog razvoja.

Program podrške iz stava 4. ovog člana donosi nadležni organ autonomne pokrajine, odnosno nadležni organ jedinice lokalne samouprave, uz prethodnu saglasnost ministarstva.

Podrška sprovođenju poljoprivredne politike i politike ruralnog razvoja u autonomnoj pokrajini i jedinicama lokalne samouprave ne može biti u suprotnosti sa nacionalnim programima donetim u skladu sa zakonom kojim se uređuje poljoprivreda i ruralni razvoj.

Organi iz stava 1. ovog člana podnose ministarstvu izveštaj o sprovođenju mera poljoprivredne politike i politike ruralnog razvoja najkasnije do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu.

MINISTAR PROPISUJE OBRAZAC I SADRŽINU PROGRAMA PODRŠKE IZ STAVA 4. OVOG ČLANA, KAO I OBRAZAC IZVEŠTAJA IZ STAVA 7. OVOG ČLANA.

Član 14.

Direktna plaćanja obuhvataju:

1) premije;

2) podsticaje za proizvodnju;

3) regrese;

4) kreditnu podršku.

Premije su novčani iznosi koji se isplaćuju poljoprivrednim proizvođačima za isporučene poljoprivredne proizvode.

Podsticaji za proizvodnju su novčani iznosi koji se isplaćuju po jedinici mere za posejan usev, višegodišnji zasad, odnosno stoku odgovarajuće vrste.

Regresi su novčani iznosi koji se u određenom procentu ILI APSOLUTNOM IZNOSU isplaćuju za kupljenu količinu inputa za poljoprivrednu proizvodnju (gorivo, đubrivo, seme i drugi reproduktivni materijal), usluge osiguranja i troškove skladištenja u javnim skladištima.

Kreditna podrška je vrsta podsticaja kojom se poljoprivrednim gazdinstvima omogućava olakšani pristup korišćenju kredita.

Član 17.

Podsticaji za proizvodnju mogu biti:

1) podsticaji za biljnu proizvodnju, i to:

(1) osnovni podsticaji,

(2) proizvodno vezani podsticaji;

2) podsticaji u stočarstvu, i to za:

(1) kvalitetne priplodne mlečne krave,

(1A) KVALITETNE PRIPLODNE TOVNE KRAVE,

(2) krave dojilje,

(3) kvalitetne priplodne ovce i koze,

(4) kvalitetne priplodne krmače,

(5) tov junadi,

(6) tov jagnjadi,

(6A) TOV JARADI,

(7) tov svinja,

(8) košnice pčela,

(9) roditeljske kokoške teškog tipa,

(10) roditeljske kokoške lakog tipa,

(11) roditeljske ćurke,

(12) kvalitetne priplodne matice riba šarana,

(13) kvalitetne priplodne matice riba pastrmke,

(14) proizvodnja konzumne ribe.

Član 18.

Osnovni podsticaji ostvaruju se po površini biljne proizvodnje, i to u minimalnom iznosu od 6.000 dinara po hektaru.

Pravo na korišćenje osnovnih podsticaja ima pravno lice, preduzetnik i fizičko lice – nosilac komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, pod uslovom da je upisano u Registar i da je prijavilo površine pod odgovarajućom kulturom u skladu sa posebnim propisom kojim se uređuje registracija poljoprivrednih gazdinstava.

Podsticaji iz stava 1. ovog člana ostvaruju se za prijavljene i zasejane, odnosno zasađene površine pod odgovarajućom kulturom do najviše 100 ha DO NAJVIŠE 20 HA i to samo za obradivo poljoprivredno zemljište.

LICE IZ STAVA 2. OVOG ČLANA NE MOŽE DA OSTVARI PRAVO NA KORIŠĆENJE OSNOVNIH PODSTICAJA ZA POVRŠINE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA U DRŽAVNOJ SVOJINI KOJE JE UZELO U ZAKUP, ODNOSNO NA KORIŠĆENJE.

Zahtev za ostvarivanje prava na osnovne podsticaje podnosi se jedanput godišnje.

Ministar bliže propisuje način ostvarivanja prava na osnovne podsticaje, kao i obrasce zahteva za ostvarivanje tih podsticaja.

Član 19.

Proizvodno vezani podsticaji ostvaruju se po površini biljne proizvodnje uz minimalno ostvareni prinos po hektaru za određenu vrstu biljne proizvodnje i određene kulture poljoprivrednih proizvoda.

Pravo na korišćenje proizvodno vezanih podsticaja ima pravno lice, preduzetnik i fizičko lice – nosilac komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, pod uslovom da je upisano u Registar i da je prijavilo površine pod odgovarajućom kulturom u skladu sa posebnim propisom kojim se uređuje registracija poljoprivrednih gazdinstava.

Podsticaji iz stava 1. ovog člana ostvaruju se za prijavljene i zasejane, odnosno zasađene površine pod odgovarajućom kulturom do najviše 100 ha DO NAJVIŠE 20 HA i to samo za obradivo poljoprivredno zemljište.

LICE IZ STAVA 2. OVOG ČLANA NE MOŽE DA OSTVARI PRAVO NA KORIŠĆENJE OSNOVNIH PODSTICAJA ZA POVRŠINE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA U DRŽAVNOJ SVOJINI KOJE JE UZELO U ZAKUP, ODNOSNO NA KORIŠĆENJE.

Zahtev za ostvarivanje prava na proizvodno vezane podsticaje podnosi se jedanput godišnje.

Ministar bliže propisuje za koju vrstu biljne proizvodnje, za koje kulture i pod kojim uslovima se mogu ostvariti proizvodno vezani podsticaji, visinu podsticaja, kao i način ostvarivanja prava na proizvodno vezane podsticaje i obrazac zahteva za ostvarivanje tih podsticaja.

Član 20.

Pravo na korišćenje podsticaja u stočarstvu ima pravno lice, preduzetnik i fizičko lice – nosilac komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, pod uslovom da je:

1) upisano u Registar;

2) prijavilo vrstu i broj životinja;

3) izvršilo obeležavanje i registraciju grla, odnosno košnica pčela u Centralnoj bazi, osim za jagnjad, živinu i ribe;

4) vlasnik grla, odnosno košnica pčela koje je prijavio u Centralnoj bazi ili je vlasnik grla, odnosno košnica pčela član njegovog poljoprivrednog gazdinstva;

5) prijavilo površine pod ribnjacima ukoliko ostvaruje podsticaje iz člana 17. stav 1. tačka 2) podtač. (12), (13) i (14).

Lice iz stava 1. ovog člana za korišćenje podsticaja u stočarstvu za kvalitetna priplodna grla iz člana 17. stav 1. tačka 2) podtač. (1), (3), (4), (9), (10), (11), (12) i (13) PODTAČ. (1), (1A), (3), (4), (9), (10), (11), (12) I (13) pored uslova iz stava 1. ovog člana mora da ispuni uslov da su ta grla prijavljena na njegovom poljoprivrednom gazdinstvu pod kontrolom pravnih lica ovlašćenih za poslove selekcije – odgajivačke organizacije, u skladu sa zakonom kojim se uređuje stočarstvo i da se koriste za proizvodnju mleka i mesa ili služe za dalju reprodukciju na njegovom poljoprivrednom gazdinstvu.

Ministar bliže propisuje način ostvarivanja prava na podsticaje u stočarstvu, kao i obrasce zahteva za ostvarivanje tih podsticaja.

MINISTAR BLIŽE PROPISUJE USLOVE I NAČIN OSTVARIVANJA PRAVA NA PODSTICAJE U STOČARSTVU, KAO I OBRASCE ZAHTEVA ZA OSTVARIVANJE TIH PODSTICAJA.

KVALITETNE PRIPLODNE TOVNE KRAVE

ČLAN 21A

PODSTICAJI ZA KVALITETNE PRIPLODNE TOVNE KRAVE UTVRĐUJU SE U MINIMALNOM IZNOSU OD 20.000 DINARA PO GRLU.

PRAVO NA PODSTICAJE IZ STAVA 1. OVOG ČLANA OSTVARUJE SE JEDNOM U TOKU GODINE ZA ISTO GRLO.

AKO JE OSTVARENO PRAVO NA PODSTICAJE IZ STAVA 1. OVOG ČLANA NE MOŽE SE OSTVARITI I PRAVO NA PODSTICAJE ZA KVALITETNE PRIPLODNE MLEČNE KRAVE I KRAVE DOJILJE ZA ISTA GRLA.

Član 22.

Podsticaji za krave dojilje utvrđuju se u minimalnom iznosu od 20.000 dinara po grlu.

Podsticaji iz stava 1. ovog člana ostvaruju se po kravi za tovna grla čiste rase I MELEZE TOVNIH RASA, koja pripadaju stadu namenjenom za uzgoj teladi za proizvodnju mesa.

Lice iz člana 20. stav 1. ovog zakona koje je ostvarilo podsticaje iz stava 1. ovog člana ne može da isporučuje mleko sa svog gazdinstva na dalju preradu pravnim licima ili preduzetnicima koji se bave preradom mleka 12 meseci od dana podnošenja zahteva.

Član 25.

Podsticaji za tov junadi utvrđuju se u minimalnom iznosu od 10.000 dinara po grlu u tovu.

Podsticaji iz stava 1. ovog člana ostvaruju se ako je tovno grlo proizvedeno u sopstvenom zapatu, kupljeno, odnosno uvezeno u godini u kojoj se podnosi zahtev, ako je provelo ili će provesti u vlasništvu tog lica najmanje 185 dana i ako je namenjeno za proizvodnju mesa i po završetku tova će biti predato u klanicu ili je namenjeno izvozu.

Podsticaji iz stava 1. ovog člana ostvaruju se jedanput za period trajanja tova.

TOV JARADI

ČLAN 26A

PODSTICAJI ZA TOV JARADI UTVRĐUJU SE U MINIMALNOM IZNOSU OD 1.000 DINARA PO GRLU U TOVU.

PODSTICAJI IZ STAVA 1. OVOG ČLANA OSTVARUJU SE AKO JE GRLO NAMENJENO ZA PROIZVODNJU MESA PREDATO KLANICI ILI JE NAMENJENO IZVOZU.

PODSTICAJI IZ STAVA 1. OVOG ČLANA OSTVARUJU SE JEDANPUT ZA PERIOD TRAJANJA TOVA I TO POSLE ZAVRŠETKA TOVA, ZA NAJMANJE PET GRLA U TOVU ČIJA JE PROSEČNA TELESNA MASA ISPOD 30 KG PO GRLU.

Član 31.

Pravo na korišćenje regresa ima pravno lice, preduzetnik i fizičko lice – nosilac komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva koje je upisano u Registar.

Regresi se isplaćuju za kupljeno gorivo, đubrivo, seme i drugi reproduktivni materijal, za premiju osiguranja za useve, plodove, višegodišnje zasade, rasadnike i životinje, kao i za troškove skladištenja u javnim skladištima.

Regresi za gorivo i/ili đubrivo i/ili seme isplaćuju se u minimalnom ukupnom iznosu od 6.000 dinara po hektaru za istu površinu za koju je ostvario MOŽE DA OSTVARI pravo na osnovne podsticaje iz člana 17. stav 1. tačka 1) podtačka (1) ovog zakona.

Regresi za premiju osiguranja za useve, plodove, višegodišnje zasade, rasadnike i životinje isplaćuju se u minimalnom ukupnom iznosu od 40% plaćene premije osiguranja za prijavljene površine pod odgovarajućom kulturom do najviše 100 ha DO NAJVIŠE 20 HA.

Regresi za troškove skladištenja u javnim skladištima isplaćuju se u minimalnom iznosu od 40% od troškova skladištenja.

Ministar bliže propisuje uslove, način i obrasce zahteva za ostvarivanje prava na regrese.

Član 35.

Podsticaji za mere ruralnog razvoja iz člana 34. ovog zakona sprovode se kao naknada dela troškova u određenom procentu od vrednosti pojedine vrste mere

Podsticaji za mere ruralnog razvoja utvrđuju se u minimalnom iznosu od 30% ukupne vrednosti pojedine vrste mere.

IZUZETNO OD STAVA 2. OVOG ČLANA, PODSTICAJI ZA MERE RURALNOG RAZVOJA IZ ČLANA 34. STAV 1. TAČKA 1) OVOG ZAKONA UTVRĐUJU SE U MINIMALNOM IZNOSU OD 50% UKUPNE VREDNOSTI TE MERE, I TO KORISNIKU PODSTICAJA KOJI JE OVLAŠĆENI KORISNIK OZNAKE GEOGRAFSKOG POREKLA, ODNOSNO GEOGRAFSKE OZNAKE POREKLA U SKLADU SA PROPISIMA KOJIMA SE UREĐUJU OZNAKE GEOGRAFSKOG POREKLA, ODNOSNO GEOGRAFSKE OZNAKE POREKLA PROIZVODA, KAO I KORISNIKU PODSTICAJA KOJI IMA SERTIFIKOVANU ORGANSKU BILJNU, ODNOSNO SERTIFIKOVANU ORGANSKU ŽIVOTINJSKU PROIZVODNJU.

Za područja sa otežanim uslovima rada u poljoprivredi podsticaji za mere ruralnog razvoja utvrđuju se u minimalnom iznosu od 45% ukupne vrednosti pojedine vrste mere.

IZUZETNO OD STAVA 4. OVOG ČLANA, ZA PODRUČJA SA OTEŽANIM USLOVIMA RADA U POLJOPRIVREDI, PODSTICAJI ZA MERE RURALNOG RAZVOJA IZ ČLANA 34. STAV 1. TAČKA 1) OVOG ZAKONA UTVRĐUJU SE U MINIMALNOM IZNOSU OD 65% UKUPNE VREDNOSTI TE MERE, I TO KORISNIKU PODSTICAJA KOJI JE OVLAŠĆENI KORISNIK OZNAKE GEOGRAFSKOG POREKLA, ODNOSNO GEOGRAFSKE OZNAKE POREKLA U SKLADU SA PROPISIMA KOJIMA SE UREĐUJU OZNAKE GEOGRAFSKOG POREKLA, ODNOSNO GEOGRAFSKE OZNAKE POREKLA PROIZVODA, KAO I KORISNIKU PODSTICAJA KOJI IMA SERTIFIKOVANU ORGANSKU BILJNU, ODNOSNO SERTIFIKOVANU ORGANSKU ŽIVOTINJSKU PROIZVODNJU.

IZJAVA O USKLAĐENOSTI PROPISA SA PROPISIMA EVROPSKE UNIJE

Ovlašćeni predlagač propisa

Vlada Republike Srbije

Obrađivač: Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine – isključiva nadležnost

2. Naziv propisa

Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju

Draft Law onamendmentson the LawonSubsidies in Agriculture and Rural Development

3. Usklađenost propisa sa odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i njihovih država članica, sa jedne strane, i Republike Srbije sa druge strane („Službeni glasnik RS”, broj 83/08) (u daljem tekstu: Sporazum), odnosno sa odredbama Prelaznog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima između Evropske zajednice, sa jedne strane, i Republike Srbije, sa druge strane („Službeni glasnik RS”, broj 83/08) (u daljem tekstu: Prelazni sporazum)

a) Odredba Sporazuma i Prelaznog sporazuma koja se odnose na normativnu saržinu propisa

Normativna sadržina Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju nije u suprotnosti sa odredbama Sporazuma i Prelaznog sporazuma. Naime, članom 38. Prelaznog sporazuma (SSP član 73. Konkurencija i ostale ekonomske odredbe), stav 9. propisano je da se pravila državne pomoći, koje su predmet Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju, neće odnostiti na poljoprivredne proizvode i proizvode ribarstva.

b) Prelazni rok za usklađivanje zakonodavstva prema odredbama Sporazuma i Prelaznog sporazuma

Nema

v) Ocena ispunjenosti obaveze koje proizlaze iz navedene odredbe Sporazuma i Prelaznog sporazuma

Nema

g) Razlozi za delimično ispunjavanje, odnosno neispunjavanje obaveza koje proizlaze iz navedene odredbe Sporazuma i Prelaznog sporazuma

Nema

d) Veza sa Nacionalnim programom za integraciju Republike Srbije u Evropsku uniju

Predlogom zakona o izmenama i dopunama Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju se na sistemski način uređuje oblast podsticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju, uređuju se vrste podsticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju, uslovi za ostvarivanje prava na podsticaje i korišćenje podsticaja što je u saglasnosti sa Nacionalnim programom za integraciju Republike Srbije u Evropsku uniju i predstavljeno je u poglavlju 3.11. Poljoprivreda i razvoj sela.

U dosadašnjem periodu mere agrarne politike bile su definisane kroz podzakonske akte (uredbe) usvajane od strane Vlade Republike Srbije, a na predlog Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, u skladu sa zakonom kojim se uređuje budžet Republike Srbije za tekuću godinu, što je Nacionalnim programom za integraciju RS u EU dato u poglavlju 3.11.3. Organizacija poljoprivrednog tržišta. Osnovni zakonski okvir pri kreiranju i realizaciji dosadašnje agrarne politike Republike Srbije predstavljao je Zakon o poljoprivredi i ruralnom razvoju („Službeni glasnik RS”, broj 41/09), kao i nacionalni programi u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja, koji se odnose na srednjeročne periode. Zakonom o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju i pratećim podzakonskim aktima bliže se definišu mehanizmi implementacije agrarne politike, kroz sistem podsticaja, a Predlogom zakona o izmenama i dopunama Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju isti se unapređuju.

4. Usklađenost propisa sa propisima Evropske unije

a) Navođenje primarnih izvora prava EU i usklađenost sa njima

Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju se može dovesti u vezu sa Ugovorom o funkcionisanju Evropske unije i to sa glavom III Poljoprivreda i ribarstvo čl.39. do 44., a sa kojima nije u saglasnosti. Naime, nacionalno zakonodavstvo Republike Srbije ne podleže pravilima utvrđenim za osnivanje i funkcionisanje unutrašnjeg tržišta država članica EU i osnivanje organizacije poljoprivrednih tržišta EU. Pomenutim odredbama Ugovora o funkcionisanju EU uređuje se unutrašnje tržište poljoprivrednih proizvoda SMO (Common Market Organisation) i politika podsticaja iz ZPP (Zajednička poljoprivredna politika) iz koje su isključene države nečlanice, pa time i Republika Srbija.

b) Navođenje sekundarnih izvora prava EU i usklađenost sa njima

Uredba (EU) br. 1305/2013 Evropskog parlamenta i Saveta od 17. decembra 2013. god. o podršci ruralnom razvoju iz Evropskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD) i stavljanju van snage Uredbe Saveta (EZ) br. 1698/2005

Regulation (EU) No 1305/2013 of the European Parliament and of the Council of 17 December 2013 on support for rural development by the European Agricultural Fund for Rural Development (EAFRD) and repealing Council Regulation (EC) No 1698/2005

Uredba (EU) br. 1306/2013 Evropskog parlamenta i Saveta od 17. decembra 2013. god. o finansiranju, upravljanju i kontroli Zajedničke poljoprivredne politike i stavljanju van snage uredbi Saveta (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) br. 485/2008

Regulation (EU) No 1306/2013 of the European Parliament and of the Council of 17 December 2013 on the financing, management and monitoring of the common agricultural policy and repealing Council Regulations (EEC) No 352/78, (EC) No 165/94, (EC) No 2799/98, (EC) No 814/2000, (EC) No 1290/2005 and (EC) No 485/2008

Uredba (EU) br. 1307/2013 Evropskog parlamenta i Saveta od 17. decembra 2013. god. o utvrđivanju pravila za direktna plaćanja poljoprivrednicima kroz šeme podrške u okviru Zajedničke poljoprivredne politike i stavljanju van snage Uredbe Saveta (EZ) br. 637/2008 i Uredbe Saveta (EZ) br. 73/2009

Regulation (EU) No 1307/2013 of the European Parliament and of the Council of 17 December 2013 establishing rules for direct payments to farmers under support schemes within the framework of the common agricultural policy and repealing Council Regulation (EC) No 637/2008 and Council Regulation (EC) No 73/2009

Uredba (EU) br. 1308/2013 Evropskog parlamenta i Saveta od 17. decembra 2013. god. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju van snage Uredbe Saveta (EEZ) br. 992/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007

Regulation (EU) No 1308/2013 of the European Parliament and of the Council of 17 December 2013 establishing a common organisation of the markets in agricultural products and repealing Council Regulations (EEC) No 922/72, (EEC) No 234/79, (EC) No 1037/2001 and (EC) No 1234/2007

Implementaciona Uredba Evropske Komisije broj 484/2013 od 24. maja 2013. godine o izmeni Uredbe (EC) broj 718/2007 o implementaciji Uredbe Saveta broj 1085/2006 o uspostavljanju instrumenta pretpristupne pomoći (IPA)

Commission implementing Regulation (EU) No 484/2013 of 24 May 2013 amending Regulation (EC) No 718/2007 implementing Council Regulation (EC) No 1085/2006 establishing an instrument for pre-accession assistance (IPA)

v) Navođenje ostalih izvora prava EU i usklađenst sa njima

Nema

g) Razlozi za delimičnu usklađenost, odnosno neusklađenost

Delimična usklađenost Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju sa sekundarnim izvorima prava EU posledica je nedovoljno razvijenih potrebnih mehanizama za implementaciju mera agrarne politike, sadržanih u Zakonu o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju, kao i nepostojanja pratećih propisa koji regulišu ovu oblast. Unapređenje ovih mehanizama, donošenje propisa, kao i unapređenje pratećih administrativnih kapaciteta, doprineće višem stepenu usklađenosti Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju sa legislativom EU u ovoj oblasti. Predložene izmene u Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju ne narušavaju dostignutu delimičnu usklađenost sa pravom EU.

d) Rok u kojem je predviđeno postizanje potpune usklađenosti propisa sa propisima Evropske unije

Do pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji.

5. Ukoliko ne postoje odgovarajući propisi Evropske unije sa kojima je potrebno obezbediti usklađenost treba konstatovati tu činjenicu. U ovom slučaju nije potrebno popunjavati Tabelu usklađenosti propisa.

6. Da li su prethodno navedeni izvori prava EU prevedeni na srpski jezik?

Ne

7. Da li je propis preveden na neki službeni jezik EU?

Ne

8. Učešće konsultanata u izradi propisa i njihovo mišljenje o usklađenosti

U izradi Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju nisu učestvovali konsultanti.

Ostavite komentar