Uredba o izmenama i dopunama Uredbe o utvrđivanju Prostornog plana područja infrastrukturnog koridora autoputa E-75 Subotica – Beograd (Batajnica)

Na osnovu člana 35. stav 2. Zakona o planiranju i izgradnji („Službeni glasnik RS”, br. 72/09, 81/09-ispravka, 64/10-US, 24/11, 121/12, 42/13-US, 50/13-US, 98/13-US i 132/14) i člana 42. stav 1. Zakona o Vladi („Službeni glasnik RS”, br. 55/05, 71/05-ispravka, 101/07, 65/08, 16/11, 68/12-US, 72/12, 7/14-US i 44/14),

Vlada donosi

U R E D B UO IZMENAMA I DOPUNAMA UREDBE O UTVRĐIVANJU

PROSTORNOG PLANA PODRUČJA INFRASTRUKTURNOG KORIDORA AUTOPUTA E-75 SUBOTICA – BEOGRAD (BATAJNICA)

Član 1.

U Uredbi o utvrđivanju Prostornog plana područja infrastrukturnog koridora autoputa E-75 Subotica – Beograd (Batajnica) („Službeni glasnik RS”, br. 69/03 i 36/10), član 2. menja se i glasi:

„Član 2.

Prostornim planom utvrđuju se osnove organizacije, korišćenja, uređenja i zaštite područja infrastrukturnog koridora, na delovima teritorija gradova Beograda, Novog Sada i Subotice i opština Kanjiža, Bačka Topola, Mali Iđoš, Vrbas, Srbobran, Temerin, Inđija i Stara Pazova.”

Član 2.

U članu 4. tačka na kraju zamenjuje se zapetom i dodaju se reči: „kao i neposredno izdavanjem lokacijskih uslova.”

Član 3.

Član 5. briše se.

Član 4.

Deonica Horgoš – Subotica sever

Deonica autoputa E-75 Horgoš – Subotica sever je dužine km 16+844 (od stacionaže km 0+000 do stacionaže km 16+844). Autoput na ovoj deonici je u obliku plitkog nasipa na ravničarskom terenu, tako da omogućuje pravilnu oblikovanost trase autoputa koja ima zadovoljavajuće karakteristike, a koje omogućuju računsku brzinu od 120 km/h. Ova deonica ima prostorno pružanje van urbanih prostora, tj. kroz atar.

Autoput se na ovoj deonici denivelisano ukršta (u obliku petlje) saR-119 na stacionaži km 4+241 i sa M-22.11 (državna granica sa Mađarskom – Horgoš – Subotica – Bačka Topola – Novi Sad – Beograd) na stacionaži km 16+844. Od ostalih saobraćajnih kapaciteta autoput na ovoj deonici preseca međunarodnu jednokolosečnu prugu (Beograd) – Stara Pazova – Novi Sad – Subotica – državna granica – (Kelebia) na stacionaži km 16+810.

M-22.11 (Horgoš – Subotica) je paralelan putni pravac autoputu na ovoj deonici i predstavlja alternativni putni pravac.

Da bi se obezbedilo pravilno saobraćajno komuniciranje u okruženju autoputa, kao i izvršenje transportnog rada u okviru ruralnih sredina sa leve i desne strane autoputa, postoji šest denivelacija u vidu natputnjaka, preko kojih se ostvaruju veze u sistemu nekategorisanih atarskih puteva.

Na km 0+000 – 1+126 izrađen je granični prelaz „Horgoš”. Na km 4+241 izgrađena je petlja „Horgoš”. Na km 10+000 izgrađena je čeona naplatna stanica. Na km 16+844 izgrađena je petlja „Subotica sever”.

Deonica Subotica sever – Žednik

Deonica Subotica sever – Žednik je ukupne dužine 20 846 km tj. od stacionaže km 16+844 do stacionaže km 37+690. Autoput E-75 na početku ove deonice formira levu krivinu kojom kreće sa severa ka jugu, da bi zatim trasa postala ispružena i odlično prilagođena geomorfološkim i prirodnim uslovima (Palićko i Ludoško jezero). Osnovni oblik zemljanog trupa autoputa E-75 duž ove deonice je u nasipu prosečne visine oko 1,5 m, ali sa vozno-tehničkim karakteristikama koje omogućuju brzinu kretanja oko ograničenja 120 km/h.

Autoput E-75 na deonici od Subotice sever do Žednika preseca M-22.1 (Subotica – Horgoš) na stacionaži km 16+844. Autoput E-75 na stacionaži km 23+145 preseca u denivelaciji u obliku petlje „staru trasu M-24”2 (Subotica – Senta), tj. put Subotica – Palićko jezero. Na stacionaži km 26+600 postoji denivelacija u obliku petlje gde se ukršta autoput i nova trasa magistralnog puta M-24 Kelebija – Subotica.

Autoput E-75 na stacionaži km 25+400 preseca prugu Banatsko Miloševo – Senta – Subotica u obliku denivelacije – nadvožnjaka gde je omogućen profil prema zahtevima železnice.

Duž ove deonice su izgrađena četiri denivelisana ukrštanja u obliku natputnjaka, od toga tri presecaju opštinske puteve i jedan koji omogućuje odvijanje saobraćaja nekategorisanim (atarskim) putevima, čime se ostvaruju veze ruralnih sredina i sirovinskog zaleđa. Autoput na stacionaži km 19+385 preseca opštinski put br. 05 „Kanjiški put”, a na stacionaži km 33+590 opštinski put br. 14 „Čantavirski put”.

Autoput na stacionaži km 27+115 preseca opštinski put br. 04 „Bikovački put” a koji je u sistemu opštinskih i nekategorisanih puteva u okviru opštine Subotica.

U zoni grada Subotice izgrađene su tri petlje „Subotica sever”, „Subotica istok” i „Subotica jug”. Na km 26+600 na petlju „Subotica jug” nadovezuje se planirani autoput za Kelebiju („Y” krak).

Deonica Žednik – Vrbas

Deonica Žednik – Vrbas je dužine 43 269 m i pruža se od stacionaže km 37+690 do stacionaže km 80+959. Autoput na ovoj deonici ima ispruženu trasu po ravničarskom terenu, oblikovanu u blagim krivinama koje pružaju ugodnost i komfor vožnje. Oblikovanost trase i elementi puta u potpunosti zadovoljavaju sve parametre vožnje duž autoputa (računska brzina, preglednost, kao i odlične uslove za noćnu vožnju).

Autoput E-75 duž ove deonice prvo preseca R-119.1, Žednik – Čantavir – Tornjoš na stacionaži km 37+690 u obliku denivelisanog ukrštanja – petlje i ovo ukrštanje je mikroregionalnog značaja (petlja „Žednik”).

Autoput E-75 na stacionaži km 50+103 preseca R-1193 Bačka Topola – Senta u obliku denivelacije – petlje i omogućuje vezu sa okruženjem, čime je omogućeno subregionalno povezivanje (petlja „Bačka Topola”).

Autoput E-75 na stacionaži km 60+100 preseca planirani državni put Osijek – Sombor – Mali Iđoš – Ada (Mol) – Kikinda – granica sa Rumunijom u obliku planirane denivelacije – petlje čime je omogućeno subregionalno povezivanje.

Autoput E-75 preseca R-1083 Bačka Topola – Bečej na stacionaži km 54+340 i to u obliku natputnjaka, mada se kroz mrežu lokalnih puteva Bačke Topole ostvaruje veza sa autoputem E-75.

Planirano je poboljšanje povezanosti Bečeja sa autoputem na mreži, na način da se izgradi istočni krak obilaznice Bačke Topole u dužini 2,4 km i povezivanjem R-1083 sa postojećom petljom „Bačka Topola” na autoputu, ili kada se izgradi planirana petlja „Mali Iđoš” na km 60+100 planira se izgradnja nove deonice puta u dužini 10,6 km (veza R-1083 i M-22.13 i planirane petlje „Mali Iđoš”).

Autoput na stacionaži km 70+846 preseca M-22.13 Horgoš – Subotica – Bačka Topola – Srbobran – Novi Sad u obliku denivelisanog ukrštanja – petlje čime se ostvaruje veza sa okruženjem.

M-22.13 je osnovni alternativni putni pravac autoputa koji omogućuje kretanje u ovom pravcu bez naplate putarine. Na ovom mestu imamo mogućnost isključenja ili uključenja u sistem naplate putarine duž autoputa E-75.

Deonica Vrbas – Novi Sad sever

Deonica Vrbas – Novi Sad sever se pruža od denivelisanog ukrštanja – petlje autoputa E-75 i M-3 Vrbas – Srbobran, tj. na stacionaži km 80+959 i pruža se do planirane priključne naplatne stanice „Novi Sad sever” km 109+282.

Autoput na ovoj deonici ima oblik zemljanog trupa u obliku plitkog nasipa sa trasom na ravničarskom terenu koji pruža gotovo optimalne uslove za oblikovanje trase i vođenje saobraćaja. Ova deonica autoputa ima pružanje van urbanih i ruralnih prostora.

Autoput E-75 se na stacionaži km 81+503 ukršta sa kanalom sistema Dunav – Tisa – Dunav, gde omogućava plovnost plovila, kao i vezu između atara, a obezbeđuje i prolaz za divljač. Ovaj pravac se nastavlja tako da na stacionaži km 82+200 autoput prelazi iznad pruge Bečej – Vrbas obezbeđujući poprečni profil pruge prema uslovima nadležne železničke institucije.

Na stacionaži km 93+724 autoput E-75 se preseca sa R-104 Zmajevo – Sirig – Žabalj i to u vidu denivelacije – petlje koja omogućava subregionalnu vezu između važnijih privrednih centara.

Autoput na ovoj deonici ima dva paralelna pravca M-22.15 i R-1275 koji omogućuju kretanja vozila bez plaćanja putarine.

Duž ove deonice je izgrađeno pet denivelacija u obliku natputnjaka gde atarski putevi preko autoputa povezuju sirovinsko zaleđe – atare sa ruralnim sredinama.

Na deonici autoputa Žednik – Vrbas ima četiri denivelacije – petlji i deset denivelacija u vidu natputnjaka, od toga tri natputnjaka obezbeđuju funkcionisanje lokalnih puteva, dok sedam natputnjaka obezbeđuje funkcionisanje sistema atarskih puteva oko autoputa bez većih nultih vožnji do okolnih urbanih centara.

Autoput E-75 na ovoj deonici preseca značajan železnički pravac koji gravitira regionalnom centru Novom Sadu tj. preseca prugu (Novi Sad) – Rasputnica Sajlovo – Rimski šančevi – Orlovat stajalište na stacionaži km 110+116. Ova denivelacija u vidu nadvožnjaka izrađena je prema uslovima železnice, s tim da je vođeno računa o ekonomičnosti izgradnje objekata. Ovaj objekat omogućuje i kretanje divljači sa jedne na drugu stranu autoputa.

Novi Sad sever – Inđija

Ova deonica autoputa E-75 se pruža od petlje „Novi Sad sever” tj. stacionaže km 109+282, do petlje „Inđija” tj. stacionaže km 151+975 i ona je ukupne dužine 42 693 m.

Za deonicu autoputa od Novog Sada do Inđije je karakteristično da na početku autoput ima karakteristike ravničarske trase, da bi pri prelazu reke Dunav prešao na brežuljkastu trasu preko obronaka Fruške Gore i ponovo, na prostoru opštine Inđija, poprimio karakteristike ravničarske trase (sa blagom kupiranošću terena). Za celu deonicu možemo reći da ima zadovoljavajuće putne elemente i to u odnosu na brzinu, s tim da ima dugi uspon na most preko Dunava i obronaka Fruške Gore, koji znatno smanjuje prosečnu eksploatacionu brzinu (naročito kod teških vozila), posebno u smeru od Novog Sada ka Beogradu. Za ovu deonicu je karakteristično i to da se eksploatacioni elementi puta tokom godišnjih doba menjaju, tj. tokom zimskog perioda brzina saobraćajnog toka je znatno manja zbog uticaja vetra, padavina, snežnih nanosa, poledice i magle.

U zoni Novog Sada paralelno uz autoput izgrađene su obostrano servisne saobraćajnice i to od km 109+282 do km 117+542, ukupne dužine 8,26 km koje su povezane petljama, a na severu i jugu na krajevima servisnih saobraćajnica planirane su bočne naplatne stanice. Na deonici od km 109+282 do km 112+180 kompletirana je izgradnja autoputa, servisnih saobraćajnica, petlje „Novi Sad sever” i nadvožnjaka na železničkoj pruzi Novi Sad – Titel – Bečej.

Autoput E-75 na stacionaži km 112+180 preseca trasu M-22.1 i gradske magistrale u obliku denivelisanog ukrštanja – petlje „Novi Sad centar”.

Na stacionaži km 114+682 autoput preseca M-76 Novi Sad – Zrenjanin i to u obliku denivelisanog ukrštanja petlje. Na ovoj deonici je planirana i petlja obilaznice oko Novog Sada na stacionaži km 119+200 sa omogućavanjem kretanja ka M-22.16 i M-216, kao i R-1076 (planirani koridor M-216 sa novim mostom na Dunavu).

Na ovoj deonici autoputa na stacionaži km 130+004 formirana je petlja „Kovilj” gde se ukršta autoput sa R-1226 (Senta – Bečej – Šajkaš – E-75) dok je sa druge strane opštinski put Kovilj – Novi Sad.

Na stacionaži km 142+902 postoji denivelacija u obliku petlje gde se autoput ukršta sa opštinskim putem Beška – Krčedin, tj. ovom petljom se ostvaruje veza sa sistemom nekategorisanih puteva u okruženju i naseljem Beška.

Na stacionaži km 147+210 postoji denivelacija u obliku petlje tj. u obliku prepleta, gde se ostvaruje veza autoputa E-75 i M-22.16, a preko M-22.26 koji ih prostorno povezuje (petlja „Maradik”).

Autoput E-75 na stacionaži km 115+253 preseca (Podbara) – Rasputnica 3 – Rasputnica 2 – (Kać) na koju se nastavlja industrijski kolosek NIS a.d. Novi Sad i to u vidu denivelisanog ukrštanja – nadvožnjaka, sa obezbeđenjem profila železničke pruge prema uslovima železnice.

Autoput E-75 na stacionaži km 138+459 preseca plovni put reke Dunav dugom kontinualnom konstrukcijom mosta koja zadovoljava zahtevane gabarite plovnog puta za sve merodavna plovila na reci Dunav.

Most na Dunavu je izgrađen kao „Most blizanac” za svaku traku autoputa.

Na km 136+596 izgrađen je most „Arkanj” u inundaciji Dunava.

Na ovoj deonici autoputa egzistira devet natputnjaka različitog značaja, od kojih su dva natputnjaka kategorisanih puteva i sedam natputnjaka u sistemu nekategorisanih atarskih puteva.

Deonica Inđija – Batajnica

Ova deonica autoputa nastaje od denivelacije – petlje autoputa i R-109 (Inđija – Stari Slankamen), tj. od stacionaže km 151+975 do stacionaže km 176+000 (granica područja Beograda), a dužina ove deonice iznosi 25 025 m.

Autoput na ovoj deonici je u plitkom nasipu na ravničarskom terenu, tako da oblikovanost trase omogućava ostvarenje velikih brzina uz zadovoljavajući nivo saobraćajne usluge i zadovoljavajući nivo bezbednosti saobraćaja.

Autoput se na ovoj deonici ukršta sa R-1067 Stara Pazova – Stari Banovci i to u obliku denivelacije – petlje na stacionaži km 162+531.

Na stacionaži km 165+350 planira se denivelisano ukrštanje u obliku petlje autoputa i opštinskog puta Vojka – Stari Banovci (petlja „Nova Pazova”), čime se ostvaruje veza sa sistemom opštinskih puteva uz Dunav.

Na stacionaži km 170+510 planira se denivelisano ukrštanje u obliku petlje autoputa sa opštinskim putem Batajnica – Novi Banovci – Stari Banovci (petlja „Novi Banovci”), čime se takođe ostvaruje veza s sistemom opštinskih puteva uz Dunav.

Ova deonica se završava na stacionaži km 176+000 u okviru urbanog prostora Batajnice na ukrštanju sa putem M-22.17, gde nastaje i odvajanje magistrale ka E-70 tj. M-17 (E-70) Beograd – Zagreb.

Da bi se obezbedilo pravilno funkcionisanje atara u okviru ove deonice autoputa od Inđije do Batajnice postoje četiri denivelacije u obliku natputnjaka, s tim da je jedan na nivou lokalnog puta i tri na nekategorisanim atarskim putevima, koji svojom sistemskom prostornom organizacijom zadovoljavaju sve zahteve ruralnih sredina u okruženju pri vršenju transportnog rada.

Na ovoj deonici postoje putni objekti – mostovi preko kanala iz osnovne kanalske mreže, koji omogućuju kretanje divljači sa jedne na drugu stranu atara.

Deonica Kelebija – Subotica jug

Deonica puta Kelebija – Subotica jug je dužine km 23+618 (od stacionaže km 0+000 na državnoj granici do stacionaže km 23+618 na petlji „Subotica jug”). Put je na ovom putnom segmentu na ravnom terenu, koji omogućuje pravilnu oblikovanost trase puta sa zadovoljavajućim elementima oblikovanosti trase i zadovoljavajućim parametrima koji obezbeđuju visok nivo komfora i bezbednosti vožnje. Ova deonica autoputa se pruža van urbanih prostora, tj. kroz atar. Na prostornu oblikovanost trase, značajan uticaj imaju već izgrađeni infrastrukturni kapaciteti i privredni objekti.

Spojni krak („Y” krak) na segmentu Kelebija – autoput E-75 se na ovoj deonici preseca sa nekategorisanim putem na stacionaži km 3+808, M-22.1 (Bačka Topola – Subotica) na stacionaži km 17+689 i M-17.18 (Sombor – Subotica) na stacionaži km 12+765. Put preseca sledeće puteve:

– opštinski put br. 01 – „Bajski put” na km 8+900;

– opštinski put br. 02 – „Gornji Tavankutski put” na km 9+617;

– opštinski put br. 15 – „Pačirski put” na km 14+835;

– opštinski put br. 14 – „Čantavirski put” na km 19+607;

– opštinski put br. 04 – „Bikovački put” na km 22+700.

Od ostalih saobraćajnih kapaciteta ova deonica spojnog puta preseca međunarodnu železničku prugu:

(Beograd) – Stara Pazova – Novi Sad – Subotica – državna granica – (Kelebia) na stacionaži km 19+275 i to u obliku denivelacije – nadvožnjaka,

Subotica – Bogojevo – državna granica – (Erdut) na stacionaži km 10+140 i to u obliku denivelacije – nadvožnjaka,

buduću prugu Subotica – državna granica (Csikėria) na stacionaži km 6+286 i to u obliku nadvožnjaka.

Da bi obezbedili pravilno prostorno i saobraćajno komuniciranje u okruženju autoputa, kao i pravilno izvršenje transportnog rada u okviru ruralnih sredina sa leve i desne strane obezbeđeni su gotovo paralelni atarski putevi i denivelisanje u obliku natputnjaka.

Duž ove deonice autoputa planirani su prolazi ispod autoputa za divljač u okviru denivelisanog ukrštanja sa železnicom.

U I etapi izgradiće se poluautoput sa ukrštanjima u dva nivoa i kružnim raskrsnicama u nivou što će se definisati projektnom dokumentacijom.

Prateći sadržaji su objekti uz autoput, koji imaju ulogu da omoguće što bolje funkcionisanje saobraćaja, kao i da pruže sadržaje za potrebe korisnika autoputa, tj. zadovolje njihove potrebe i zahteve, kako bi se obezbedilo bezbednije i komfornije putovanje, ili izvršenje transportnog rada.

Prateći sadržaji autoputa se mogu podeliti u dve celine što se vidi iz sledećeg blok dijagrama.

Prateći sadržaji državnih puteva predstavljaju elemente koji su njegov integralni deo, ali nisu neposredno vezani za osnovnu funkciju autoputa – kretanje vozila i izvršenje transportnog rada. Pošto je autoput E-75 najviša funkcionalna kategorija saobraćajnih kapaciteta, svi prateći sadržaji po obliku, izgledu, opremljenosti moraju odraziti ovu činjenicu, uz poštovanje svih evropskih standarda.

Podela pratećih sadržaja autoputa ukazuje na bitnu razliku: funkcionalni sadržaji autoputa direktno utiču na eksploatacione uslove za odvijanje saobraćaja i oni su nivo obaveze uprave autoputa u domenu funkcionisanja ovakvog saobraćajnog kapaciteta. Sadržaji za potrebe korisnika imaju indirektan uticaj na nivo bezbednosti i komfora vožnje, ali imaju i značajan doprinos za postizanje značajnih ekonomskih efekata i prihoda.

Međutim obe grupe pratećih sadržaja autoputa moraju biti prilagođene i podređene osnovnoj funkciji autoputa: obezbeđenje protočnosti, sigurnosti i udobnosti kretanja i izvršenja transportnog rada.

Funkcionalni sadržaji autoputa obuhvataju sve službe i objekte autoputa koji direktno utiču na eksploatacione parametre i uslove na istom putu, a pre svega na ostvarenje kapaciteta državnog puta, brzinu i gustinu saobraćajnog toka, na pouzdanost i bezbednost saobraćajnog toka, kao i udobnost vožnje i nivo saobraćajne usluge.

Sadržaji za potrebe korisnika autoputa podrazumevaju sve objekte i funkcije koji obezbeđuju bezbednije i komfornije putovanje kako vozača tako i putnika, ali i omogućuju ostvarenje pozitivnih ekonomskih efekata.

Za preciznije definisanje mikrolokaliteta pratećih sadržaja u koridoru autoputa primeniće se metodologija prostornog definisanja sadržaja na osnovu određivanja stacionaža prema referentnom sistemu državne putne mreže (referentni sistem).

FUNKCIONALNI SADRŽAJI

Baze za održavanje puta

Ovi objekti imaju osnovnu funkciju servisiranja svih potrebnih radova zimskog i letnjeg održavanja puta, kao i za tehničke intervencije kod poremećaja odvijanja saobraćaja zbog saobraćajnih nezgoda. Uz ovaj sadržaj lociraju se komplementarni objekti u službi regulisanja saobraćaja i informatike.

Završetak izgradnje autoputa E-75 i puštanje u eksploataciju, zahtevaju urgentno organizovanje službe održavanja, jer se moraju obezbediti propisani nivoi kvaliteta svih elemenata, kao i kontinuirano praćenje promena u domenu odvijanja saobraćaja duž autoputa.

Potreba za organizovanjem baza za održavanje proističe iz sledećih činjenica:

– autoput je saobraćajni kapacitet u koji su uložena značajna investiciona sredstva koja zahtevaju i određeni nivo investicionog održavanja;

– ekonomski značaj autoputa i saobraćaja koji se odvija na njemu za neku zemlju i okruženje ne dopušta prihvatanje rizika prekida odvijanja saobraćaja;

– naplatom naknada putarine za korišćenje autoputa, ostvaruje se pravo pouzdanosti za odvijanje saobraćaja na visokom nivou usluga.

Osnovni kriterijumi kod utvrđivanja prostorne disperzije baza za održavanje autoputa su sledeći:

– autoput je linijski infrastrukturni sistem koji duž svoje čitave trase mora biti pokriven zonama baza za održavanje autoputa;

– tehnološki i organizaciono jedinična baza za održavanje autoputa pokriva deonicu 40-60 km (između pojedinih petlji);

– bazu za održavanje autoputa je racionalno locirati na mestima na kojima se omogućuje njeno dijametralno delovanje duž autoputa, tj. gotovo identično trajanje intervencija levo i desno od baze;

– na izbor lokacija za bazu za održavanje autoputa uticaj ima i infrastrukturna opremljenost lokacija, jer ti troškovi utiču na gradnju i eksploataciju rada baze za održavanje autoputa;

– podele na zone održavanja autoputa koje pripadaju pojedinim bazama za održavanje autoputa moraju biti do denivelisanih raskrsnica, kako bi se obezbedilo bezbedno i brzo okretanje sredstava za održavanje autoputa u zimskim i letnjim uslovima.

Za našu zemlju je važno napomenuti da je usvojen linijski sistem održavanja i da su mikrolokacije autoputa baza uglavnom uz petlje.

Osnovni sadržaji baze za održavanje autoputa dati su sledećim blok dijagramom:

OSNOVNI SADRŽAJI BAZE ZA ODRŽAVANJE – skladište soli i agregata- garaže teretnih vozila- skladišta opreme i materijala- interna pumpa za gorivo- zgrada uprave i pratećih službi- radionica za opravku mehanizacije- otvorena skladišta materijala- parking prostor za zaposlene- prostor za odlaganje havarisanih vozila

Gore navedeni osnovni sadržaji baza za održavanje biće inkorporirani u idejne projekte na konkretnim lokacijama, s tim da će se dati bliži obim i struktura baze za održavanje, tako da se u okviru ovih objekata mogu graditi i objekti za kontrolu saobraćajne signalizacije i saobraćajno tehnička oprema puteva.

Duž autoputa E-75 planirano je pet osnovnih baza za održavanje puteva koje će omogućiti pravilno održavanje i deonice puta Kelebija – autoput E-75, a to su:

Br. Strana Stacionaža Izgrađenost Katastarska opština Naziv 1. desna km 23+114 planirana Bikovo „Subotica istok” 2. desna km 50+100 planirana Bačka Topola „Bačka Topola” 3. leva km 112+200 planirana Novi Sad „Novi Sad” 4. desna 151+800 planirana Novi Karlovci „Inđija” 5. leva km184+783-188+680 planirana Batajnica „Batajnica”

Kod izbora ovih lokacija vođeno je računa o zadovoljenju kriterijuma za racionalno funkcionisanje baze, kriterijuma koji imaju uticaja na funkcionisanje putne deonice i ostalih kriterijuma. Između napred navedenih kriterijuma sledeći se mogu smatrati osnovnim:

– blizina urbanih prostora – jedan je od osnovnih kriterijuma jer organizaciono se komplementarno dopunjuje sistem mogućeg kućnog i dežurstva u okviru baze;

– komunalna i infrastrukturna opremljenost – blizina infrastrukturnih koridora (put, struja, voda) bitno utiču na odabir lokacije. Naročito je važna blizina elektronskih komunikacionih mreža (faks, telefon, kompjuter);

– ekološki uslovi – vrlo su značajni u očuvanju održivog stanja životne sredine, naročito u fazi eksploatacionog rada baza, jer niz aktivnosti u sklopu baze donosi potencijalnu opasnost za degradaciju životne sredine, pa se skup tehničkih mera zaštite mora sprovesti prema uslovima nadležnih institucija.

Stanice za upravljanje i kontrolu saobraćaja

Na današnjem nivou razvoja savremenih saobraćajnih tehnologija primenjuju se sistemi za kontrolu i upravljanje saobraćajem. Nivo postignutih efekata kod kontrole i vođenja saobraćaja zavisi pre svega od stepena organizovanosti, kao i doslednog sprovođenja predviđenih zadataka.

Planirani sistemi za kontrolu i upravljanje saobraćajem moraju biti kompatibilni sa postojećim sistemima.

Sistemi kontrole vođenja i upravljanja saobraćajem zasnivaju se na osnovnim principima koji se mogu izraziti na sledeći način:

SAZNATI ( OBAVESTITI ( PREDUZETI

Saznati – u što kraćem roku o svim pojavama od uticaja na odvijanje saobraćajnog toka.

Obavestiti – nadležne službe i korisnike puta, o mestu i vrsti pojava.

Preduzeti – optimalne akcije da se pravovremeno neutrališu i/ili umanje negativne posledice takvih pojava.

Informacije o uslovima za odvijanje saobraćaja duž autoputa daće sledeći sistem davanja informacija:

– telefonski stubići (postavljeni na razmaku od 2 km);

– senzori saobraćajnog toka;

– senzori lokalnih meteoroloških uslova;

– video sistemi;

– patrolno vozilo.

Informacije o uslovima odvijanja saobraćaja na državnom putu se prosleđuju sledećim službama koje će, u svom domenu, na osnovu tih informacija, preduzeti potrebne radnje:

– služba održavanja državnog puta;

– policija;

– medicinska služba;

– vatrogasna služba;

– korisnici – putem promenljive saobraćajne signalizacije.

Ove službe po prijemu informacija preduzimaju radnje kako bi se brzo saniralo stanje i odvijanje saobraćajnog toka vratilo u normalu.

Zasebnim projektnim zadacima se konstituišu video sistemi za davanje informacija, koji sve informacije šalju u centar za kontrolu i upravljanje saobraćajem, a iz njega se uspostavljaju veze i radnje kako bi se uspostavilo optimalno vođenje i upravljanje saobraćajem. Razmeštaj kontrolnih stanica odrediće se projektnom dokumentacijom.

U okviru ovog sistema će se uspostaviti planovi delovanja medicinskih službi iz pojedinih centara kod manjih i većih nezgoda, kao i način postupanja oko zbrinjavanja povređenih. U okviru ovog sistema egzistiraće i vatrogasna služba, policija i sl.

Naplata putarine

Naplata putarine je racionalna eksploataciona varijanta samo na putevima najvišeg ranga (tzv. daljinski internacionalni putevi), ali i na autoputevima sa značajnim saobraćajnim opterećenjem. Uvođenjem naplate putarine duž autoputa E-75 menjaju se planerski i projektantski uslovi za odvijanje saobraćaja, jer se menjaju eksploatacioni uslovi za odvijanje saobraćaja. Obezbediće se saobraćajni kapacitet u bližem okruženju koji će omogućiti odlazak u odredište po sličnom dužinskom itinereru kao autoput, a to je u ovom slučaju M-22.1 (DP br. 100) Horgoš – Subotica – Novi Sad – Beograd i DP II reda. Planirane su sledeće stanice za naplatu putarine:

Br. Stacionaža Izgrađenost Tip Katastarska opština Naziv 1. km 10+000 planirana čeona Bački Vinogradi „Subotica sever” 2. km 160+060 izgrađena čeona Stara Pazova „Stara Pazova”

Bočne priključne naplate upravljač puta će organizovati po svim petljama u koridoru autoputa E-75, što će zahtevati rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih petlji, i to na deonici autoputa između čeonih naplatnih stanica.

Na autoputu E-75 Subotica – Beograd (Batajnica) planiraju se u perspektivi dve čeone naplate, i to:

– km 10+000 „Subotica sever”,

– km 160+060 „Stara Pazova”, koju treba rekonstruisati i proširiti,

kao i bočna naplata u zoni Novog Sada, koja se planira na servisnoj saobraćajnici između petlji „Zrenjanin” i „Novi Sad centar”.

Postojeća čeona naplatna stanica „Sirig” se ukida i prenamenjuje u parkiralište.

Koncepcija naplate putarine na autoputevima je opredeljena kroz zatvoreni sistem.

Zatvoreni sistem naplate putarine znači da svaki ulazno izlazni saobraćajni tok sa i na autoput prolazi kroz naplatno mesto. Sadašnji način rada ovog sistema je da se pri ulasku na autoput dobije identifikaciona kartica koja beleži podatke o ulazu na autoput, da bi se po napuštanju autoputa, a na osnovu podataka iz kartice, plaćao određeni tarifni iznos.

Osnovna prednost ovog sistema je što se obuhvataju svi korisnici autoputa, bez obzira da li se radi o tranzitnom, regionalnom ili lokalnom saobraćaju, a zaobilazak naplate putarine se isključuje.

Zatvoreni sistem naplate putarine uvodi se na deonici autoputa između naplatne stanice „Subotica sever” i naplatne stanice „Stara Pazova”.

U cilju povećanja obima finansijskog efekta naplate putarine, ali i skraćivanja vremena zadržavanja zbog naplate putarine, nastali su novi sistemi koji elektronski naplaćuju putarinu i koji ne zadržavaju vozila radi naplate putarine već uvedeni sistemi (preplatna karta, čip kartica i sl) naplaćuju putarinu u paušalnom iznosu za vremenski period (mesec, polugodište, godina). Ove tehnologije omogućavaju da se vozila ne zaustavljaju na naplatnim rampama, već se identifikuje njihov prolaz putem transpondera koji emituje signal i na osnovu šifre identifikacije vozila automatski se dostavlja račun na naplatu korisniku.

GRANIČNI PRELAZI

Ove službe zahtevaju odgovarajuće objekte u okviru graničnih prelaza, pri

čemu će njihova veličina, sadržaj i ostali zahtevi biti definisani izradom odgovarajuće urbanističke i projektne dokumentacije.

U okviru autoputa E-75 i puta Kelebija – autoput E-75 („Y” krak) postojaće međunarodni granični prelazi i malogranični granični prelazi u okviru infrastrukturnog koridora, i to međunarodni na autoputevima i malogranični na postojećim putevima.

Funkcije graničnog prelaza su:

a) Carinske formalnosti;

b) Poslovi granične kontrole;

v) Komercijalno – turistički poslovi;

g) Servisni poslovi.

a) Carinske formalnosti

Poslovi carinskih formalnosti su aktivnosti koje preuzimaju lica i carinski organi u cilju primene carinskih propisa kojima se uređuju postupci na samom graničnom prelazu pri ulasku robe i putnika u zemlju (poslovi carinske kontrole).

b) Poslovi granične kontrole

Poslovi granične kontrole su aktivnosti koje obavljaju policijski službenici granične policije u skladu sa Zakonom o zaštiti državne granice („Službeni glasnik RS”, broj 97/08), (kontrola ulaza/izlaza).

v) Komercijalno – turistički poslovi

Komercijalno – turistički poslovi, u principu, nemaju direktne tehnološke veze sa graničnim prelazima, ali su tu locirani kao elementi sadržaja pratećih objekata, koji su sastavni delovi graničnih prelaza (restoran, motel, banka, pošta, uslužni servisi). Ovi sadržaji su pratioci rada svih graničnih prelaza i oni se lociraju prema prostornoj organizaciji prelaza i u obliku i veličini koji će zadovoljiti sve potrebne zahteve.

g) Servisni poslovi

Servisni poslovi su poslovi koji svojim radnjama omogućuju brže i lakše obavljanje carinsko administrativnih poslova na graničnom prelazu. Servisni poslovi su razni špediterski poslovi (špedicija, karnet itd), inspekcijski poslovi (fitopatološka, veterinarska, tržišna, sanitarna), menjački poslovi, informacioni poslovi, poslovi naplate određenih vrsta taksi, osiguranja, garancija, kao i poslovi vezani za skladištenje pojedinih vrsta robe. Ovi sadržaji mogu biti u bloku objekata, ili uz pojedine vrste službi i to u sklopu celokupnog prostornog uređenja graničnog prelaza.

SADRŽAJI ZA POTREBE KORISNIKA DRŽAVNOG PUTA

Prateći sadržaji za potrebe korisnika puta su obavezni elementi državnog puta koji pozitivno utiču na nivo usluge, stepen bezbednosti, kao i na ukupni nivo komfora koji se nudi duž državnog puta. Sadržaji za potrebe korisnika državnog puta se maksimalno približavaju korisnicima u skladu sa zakonima ponude i potražnje usluga, kako preobilno postojanje ovih sadržaja ne bi ugrozilo osnovnu funkciju odvijanja dinamičkog saobraćaja duž državnog puta, ali i kako bi se istovremeno ostvario značajni ekonomski efekat.

Prateći sadržaji za potrebe korisnika državnog puta objektivno predstavljaju značajnu komponentu ukupnog kvaliteta ponude sa indirektnim uticajem na bezbednost kretanja saobraćaja. Osnovna prostorna disperzija i raspodela ovih sadržaja se oslanja na specifičnost podneblja i ocenu učestalosti potreba korisnika za određenim uslugama, kao i generalni stav da uz veće urbane centre – gradove, gustina ovih sadržaja može biti i veća. Prateći sadržaji za potrebe korisnika uz autoput E-75 i autoput Kelebija – autoput E-75 su sledeći:

– uslužni centri (u daljem tekstu: UC);

– parkirališta.

Uslužni centri

Objekti UC uz državni put predstavljaju najbogatiji prateći sadržaj za korisnike autoputa jer obezbeđuju funkcije koje omogućuju korisnicima državnog puta aktivan i pasivan odmor, prenoćišta, usluge ishrane, osveženja kao i zadovoljenje drugih usluga (telefonske usluge, turističke usluge, turing usluge, opravke i održavanje vozila i sl). U sklopu ovih kompleksa mogu egzistirati i drugi sadržaji kao što su: marketi, specijalizovane prodavnice, manji tržni centri, kao i kompatibilni sadržaji čije postojanje je ekonomski isplativo na pojedinim lokacijama. U okviru ovih kompleksa postojaće i objekti za opsluživanje vozila gorivom i pratećim materijalom, kao i sadržaji koji će obezbeđivati nivo tehničke ispravnosti svim strukturama vozila. Kapaciteti za snabdevanje vozila gorivom po svojoj izgrađenosti, opremljenosti i izgledu moraju da prate standarde za državne puteve. Uz ove komplekse mogu postojati kamp prostori i prostori za aktivnu i pasivnu rekreaciju, kao i prostori za odmor sa uređenim hortikulturnim površinama, a sve prema Pravilniku o standardima za kategorizaciju ugostiteljskih objekata za smeštaj („Službeni glasnik RS”, br. 41/10, 103/10 i 99/12).

Za ove komplekse je karakteristično da rade 24 časa neprekidno tokom godine kao i da omogućuju komuniciranje sa strancima.

Obavezni sastavni deo ovog kompleksa su kapaciteti za snabdevanje vozila gorivom, prostori za stacioniranje vozila (putničkih, teretnih i autobusa) i to u obimu koji se očekuje sa zadovoljavajućim stepenom izmene i čuvanja. Kao mogući sadržaji u okviru ovih kompleksa mogu se planirati moteli kao i servisi za tehničko održavanje vozila.

Sadržaji UC pored ugostiteljsko-turističkih, su sportsko-rekreativni i odmorišno-zabavni.

Obavezni sadržaji UC na državnom putu su:

zeleno razdelno ostrvo, ulazna i izlazna kolovozna traka;

parking za 50-60 putničkih vozila, 15-20 teretnih i 5-8 autobusa;

javna česma, zaseban javni mokri čvor;

informativno-tehnički punkt;

mesta za odmor i sedenje i rekreaciju;

stanica za snabdevanje gorivima(u daljem tekstu: SSG) uz UC.

Mogući i poželjni sadržaji UC su:

motel sa 50-60 ležajeva i restoranom kapaciteta do 100 mesta;

servisi za opravke svih vrsta vozila.

Obavezni sadržaji SSG su:

ulazna i izlazna kolovozna traka;

pumpna stanica sa osam točionih mesta (šest za putnička vozila – od toga tri za benzin, dva za dizel, jedno za plin, i dva za teretna vozila – po jedno za benzin i dizel), sa prodavnicom ostalog potrošnog materijala i sitnih rezervnih delova za automobile, sa prostorom za čekanje vozila u redu, mestima za promenu ulja i dr;

parking za 40 putničkih vozila, 16 teretnih vozila i četiri autobusa, sa potrebnim prolaznim trakama;

javna česma i javni mokri čvor;

informativno-turistički punkt (sa javnim i službenim telefonom i informacijama o okruženju, o saobraćajnim skretanjima prema gradovima, turističkim destinacijama, kulturnim dobrima i sl);

prodavnica opšte potrošnje (piće, hrana, cigarete, štampa i sl).

Orijentaciona površina za komplekse UC-a iznosi oko 3 ha.

Na jednoj lokaciji UC-a može biti samo jedna dominatna funkcija pratećeg sadržaja (jedan motel i/ili jedna benzinska stanica) sa jednim ulazom/izlazom na autoput. Parking površine u okviru UC-a se računaju u okviru ukupnog broja parking površina, što će reći da se broj parking mesta (u daljem tekstu: PM) u okviru SSG (obavezni sadržaj – parking za 40 putničkih vozila, 16 teretnih vozila i četiri autobusa, sa potrebnim prolaznim trakama) uz UC ne sabira već se broj parkinga SSG dopunjuje sa odgovarajućim brojem kada se izgradi motel (poželjni/mogući sadržaj – dopuna sa 10-20 PM za putnička vozila, četiri PM za teretna vozila 1-4 PM za autobuse do kompletnih parking površina u okviru UC-a: 50-60 za putnička vozila, 15-20 za teretna i 5-8 za autobuse) u okviru UC-a.

Ako se kao poželjni sadržaj definiše samo servis za popravku vozila parking površine se posebno ne planiraju, već se utvrđuju u okviru manipulativnih i predpristupnih površina samog servisa.

U zoni grada Novog Sada uslužni centri, kao i ostali sadržaji (veliki tržni centri i sl), mogu se priključivati na izgrađene servisne saobraćajnice paralelne uz autoput koje su povezane sa petljama na autoputu.

Parkirališta

Parkirališta su uređeni prostori u okviru pratećih sadržaja autoputa koji omogućuju korisnicima autoputa prvenstveno kraće zadržavanje (15-30 min), uz pružanje izvesnih usluga i mogućnost odmora. Osnovni sadržaji ovog kompleksa su kapaciteti za stacioniranje svih struktura vozila, a po mogućstvu i njihovo separatno vođenje i lociranje. Ritam parkirališta bi trebao da bude u rasponu 10-15 km, što zavisi od mikrolokacijskih uslova i ostalih sadržaja na trasi.

Parkirališta se dodatno komunalno, infrastrukturno, parterno i luminarno opremaju, kako bi površine za odmor pružile odgovarajući ambijent i zadovoljavajući nivo komfora.

Nadzor i upravljanje ovim prostorima sprovodi služba za održavanje državnog puta, s tim da se prostornom disperzijom ovih sadržaja ne naruši bezbednost odvijanja saobraćajnog toka, kao i nivo saobraćajne usluge autoputa.

Obavezni sadržaji i parametri parkirališta su:

– parking za putnička vozila 12-20 mesta;

– parking za teretna vozila 6-12 mesta;

– parking za autobuse 3-6 mesta;

– sanitarno higijenski čvor do 50 m2;

– prostor za odmor i sedenje 50-100 osoba;

– informativno turistički punkt 25 m2.

Mogući i poželjni sadržaji parkirališta su:

– prodavnice do 50 m2;

– mini tržnica do 300 m2;

– mini pijaca za prodaju lokalnih poljoprivrednih i zanatskih proizvoda i suvenira;

– prostori za rekreaciju 250 m2;

– staze za šetnju.

Osnovni kriterijumi za izbor mikrolokacija za prateće sadržaje su:

– saobraćajno-tehnički uslovi;

– prostorni uslovi;

– prirodni uslovi;

– komunalna i infrastrukturna opremljenost;

– uslovi zaštite životne sredine.

Određivanje mikrolokacija pratećih sadržaja je vrlo kompleksan zadatak koji obuhvata višekriterijumsku analizu svih prethodno nabrojanih parametara.

Saobraćajno-tehnički uslovi se pre svega odnose na sagledavanje postojanja izliva/uliva i njihovog uticaja na odvijanje dinamičkog saobraćajnog toka duž putnog pravca. U tom pogledu, mesta uliva/izliva za parkirališta moraju biti lako uočljiva, iz daleka vidljiva i prepoznatljiva u odnosu na okruženje tj. ovim mikrolokacijama se mora obezbediti tzv. spoljna gledanost, koja obezbeđuje pregled svih mogućih saobraćajnih situacija:

a) Rastojanja između dva uzastopna izliva/uliva na putnom pravcu treba da isključuju u potpunosti sve negativne uticaje na saobraćajne tokove sa aspekta iskorišćenja kapaciteta puta, nivoa saobraćajne usluge i bezbednosti;

b) Saobraćajno-tehnički uslovi lociranja parkirališta diktiraju postojanje dovoljne vizure preglednosti u odnosu na očekivane brzine kretanja, s tim što se u potpunosti mora zadovoljiti apsolutni minimum zaustavne preglednosti (granična vrednost vizure zahtevane preglednosti);

v) Prostorni raspored pratećih sadržaja duž državnog puta može biti naspraman i naizmeničan. Takođe, može biti povezan pešačkom pasarelom ili bez nje, u zavisnosti i od drugih prostornih uslova.

Prostorni uslovi su vrlo značajan kriterijum za izbor lokacije pratećih sadržaja jer u zavisnosti od obima sadržaja zavisi i obim zauzimanja zemljišta (1,5-3 ha). Konfiguracija zemljišta, kao i masa zemljišta su takođe uslovi od značaja za odabir lokacija jer mogu iziskivati dodatne radove ili sukob sa zahtevima za očuvanjem kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta (visoka nadoknada). Prostorna ograničenja za izgradnju pratećih sadržaja na državnom putu su zone rezervata prirode kroz koji planirana trasa prolazi.

Prirodni uslovi su uvek prilika za afirmaciju pojedinih mikrolokacija kroz formiranje atraktivnih i pristupačnih pratećih sadržaja. Prirodne vrednosti privlače korisnike autoputa svojim položajem, izgledom i ukupnim nivoom atraktivnosti. Prostor kroz koji se pruža trasa autoputa E-75 Horgoš – Subotica – Novi Sad – Beograd i Kelebija – E-75 kroz AP Vojvodinu je prebogat prirodnim lepotama, kao što su Palićko i Ludoško jezero, kompleks Zobnatica, vodotok kanala Dunav – Tisa – Dunav i Dunava, kao i lokaliteti sa lepim pogledom na prirodne lepote (panorame) Fruške Gore i Dunava. Za ovu deonicu je karakteristično i atraktivno pružanje mosta preko Dunava kod Beške, kao i ruralni prostori (pesak Palića, čarde oko Subotice, etno selo Kovilj i sl) koji mogu biti u funkciji ukupnog povećanja ponude pratećih sadržaja i ostvarenja turističkih efekata. Formiranje kompleksa pratećih sadržaja ne sme izazivati ozbiljne zahvate na remodeliranju terena, kao i radnje koje bi mogle da poremete prirodne odnose već naprotiv, kroz ovakva uređenja treba da podignu nivo privlačnosti pojedinih mikrolokacija.

Komunalna i infrastrukturna opremljenost pojedinih lokacija, kao i mogućnosti autonomnog komunalnog opremanja, snabdevanja i održavanja su veoma bitni parametri kod izbora mikrolokacija pratećih sadržaja. Mogućnost povezivanja mikrolokacija sa okruženjem u smislu potrebne komunalne infrastrukture su veoma značajne u pogledu gradnje, eksploatacije i održavanja pratećih objekata. Direktna povezanost ovih sadržaja sa naseljima u okruženju obezbeđuju efikasno i pouzdano snabdevanje objekata, kao i brz dolazak urgentnih i komunalnih vozila i radne snage. Parkirališta su sadržaji koji su duž autoputa E-75 i puta Kelebija – autoput E-75 locirani upravo u blizini naselja, kako bi se postigli svi ovi pozitivni efekti.

Zaštita životne sredine u okviru zona pratećih sadržaja je jedan od važnih kriterijuma za izbor mikrolokacija pratećih sadržaja, jer sve ove zone sa ekološkog aspekta imaju tretman zona povećanog rizika (naročito u akcidentnim situacijama). Osim analize mogućih uticaja na okruženje u odnosu na vodu, vazduh i zemljište, moraju se sagledati i mere očuvanja održivog stanja životne sredine, jer njeno narušavanje može tokom eksploatacije da smanjuje ekonomske efekte funkcionisanja pratećih sadržaja.

Na području koridora autoputa E-75 predviđeni su sledeći UC:

Br. Strana u pravcu rasta stacionaže Stacionaža Izgrađenost Radni naziv Vrsta 1. levadesna km 1+350 – 2+780km 1+350 – 2+53511 izgrađena / planiranaizgrađena / planirana SSG „Mol”SSG „Mol” UCUC 2. levadesna km 13+150km 13+150 planiranaplanirana SSG „Bački Vinogradi” UCUC 3. desna km 20+019 izgrađena SSG „ELP” UC 4. levadesna km 33+948km 33+948 izgrađenaizgrađena SSG „Eko”SSG „Eko” UCUC 5. levadesna km 53+423km 53+653 izgrađenaizgrađena SSG „OMV”SSG „OMV” UCUC 6. levadesna km 73+000km 72+970 planiranaizgrađena Motel „Road star” UCUC 7. levadesna km 86+200km 86+264 planiranaizgrađena Motel „Mandić” UCUC 8. levadesna km 107+083km 106+920 izgrađenaizgrađena SSG „Mol”SSG „Mol” UCUC 9. desnalevo km 113+060km 113+500 planiranaplanirana SSG „Petrol” UC 10. levadesna km 120+390km 120+322 izgrađenaizgrađena SSG „Lukoil”SSG „Nis minut” UCUC 11. desna km 130+600 planirana SSG „Etno selo” UC 12. levadesna km 141+716km 141+358 izgrađenaizgrađena SSG „OMV”SSG „OMV” UCUC 13. desna km 161+478 izgrađena SSG „Petrol” UC 14. leva km 164+758 izgrađena SSG „Nis kaštel” UC 15. levadesna km 173+000km 173+000 planiranaplanirana SSG „PIM”SSG „PIM” UCUC

Na spojnom kraku Kelebija – autoput E-75 planirani su sledeći UC:

Br. Strana u pravcu rasta stacionaže Stacionaža12 Izgrađenost Radni naziv Vrsta 1. leva km 2+000 planirana SSG „Kelebija” UC 2. levadesna km 10+900km 10+900 planiranaplanirana SSG „Tavankut”SSG „Tavankut” UCUC 3. levadesna km 20+500km 21+050 planiranaplanirana SSG „Subest”SSG „Subest” UCUC

U koridoru autoputa E-75 predviđena su parkirališta na sledećim lokacijama:

Br. Strana u pravcu rasta stacionaže Stacionaža Izgrađenost Radni naziv 1. levadesna km 7+198km 7+198 izgrađenoizgrađeno „Horgoš”„Horgoš” 2. levadesna km 30+440km 30+525 izgrađenoizgrađeno „Bikovo”„Bikovo” 3. levadesna km 43+000km 43+000 planiranoplanirano „Zobnatica”„Zobnatica” 4. levadesna km 67+000km 67+000 planiranoizgrađeno „Lovćenac” 5. desna km 92+506 izgrađeno „Zmajevo” 6. levadesna km 95+500km 95+50013 izgrađenoizgrađeno „Sirig”„Sirig” 7. levadesna km 97+000km 97+000 planiranoizgrađeno „Čenej” 8. desna km 102+500 izgrađeno „Kisač” 9. levodesna km 133+679km 133+679 planiranoizgrađeno „Kovilj” 10. levo km 152+500 planirano „Novi Karlovci” 11. desna km 156+843-157+390 planirano „Novi Karlovci”

Parkirališta na putu Kelebija – autoput E-75:

Br. Strana u pravcu rasta stacionaže Stacionaža Izgrađenost Radni naziv 1. levadesna km 8+400km 8+400 planiranoplanirano „Bački Vinogradi”„Čekerija” 2. leva km 15+950 planirano „kod Rade”

Duž autoputa E-75 planirane su osnovne baze za održavanje puteva i sledeće stanice za naplatu putarine:

Br. Sadržaj Stacionaža14 Izgrađenost Radni naziv 1. Baza za održavanje km 23+114 planirana „Subotica istok” 2. Baza za održavanje km 50+100 planirana „Bačka Topola” 3. Baza za održavanje km 112+200 planirana „Novi Sad” 4. Baza za održavanje km 151+800 planirana „Inđija” 5. Baza za održavanje km 184+783-188+680 planirana „Batajnica” Br. Sadržaj Stacionaža Izgrađenost Radni naziv 1. Naplata putarine čeona km 10+000 planirana „Subotica sever” 2. Naplata putarine čeona km 160+060 izgrađena „Stara Pazova”

Upravljač puta će uspostaviti zatvoreni sistem naplate u svim petljama, što će zahtevati rekonstrukciju postojećih petlji i izgradnju novih.

Na osnovu analiza prostorno planske i projektne dokumentacije u okviru autoputa E-75 egzistiraće sledeće saobraćajne petlje (priključenja uz autoput):

Naziv petlje Stacionaža14 Izgrađenost ukrštanje za „Horgoš” km 4+241 izgrađena ukrštanje „Subotica sever” km 16+844 izgrađena ukrštanje „Palić” km 19+385 planirana ukrštanje „Subotica istok” km 23+145 izgrađena ukrštanje „Subotica jug” km 26+600 izgrađena ukrštanje „Žednik” km 37+690 izgrađena ukrštanje „Bačka Topola” km 50+103 izgrađena ukrštanje „Mali Iđoš” km 60+100 planirana ukrštanje „Feketić” km 70+846 izgrađena ukrštanje „Vrbas” km 80+959 izgrađena ukrštanje „Sirig” km 93+724 izgrađena ukrštanje „Novi Sad sever” km 109+282 planirana ukrštanje „Novi Sad centar” km 112+180 izgrađena ukrštanje „Zrenjanin” km 114+682 izgrađena ukrštanje „Novi Sad jug” km 119+200 planirana ukrštanje „Kovilj” km 130+004 izgrađena ukrštanje „Beška” km 142+902 izgrađena ukrštanje „Maradik” km 147+210 izgrađena ukrštanje „Inđija” km 151+975 izgrađena ukrštanje „Stara Pazova” km 162+531 izgrađena ukrštanje „Nova Pazova” km 165+350 planirana ukrštanje „Novi Banovci” km 170+510 izgrađena ukrštanje „Batajnica” km 184+783-188+680 planirana

U okviru trase puta Kelebija – autoput E-75 egzistiraće saobraćajne petlje:

Naziv petlje Stacionaža Izgrađenost ukrštanje „Kelebija” km 1+044 planirana ukrštanje „Tavankut” km 8+500 planirana ukrštanje „Bajmok” km 12+479 planirana ukrštanje „Verušić” km 17+522 planirana

Na otvorenim prostorima (ataru) po pravilu gradiće se natputnjaci, a u okviru urbanih i ruralnih prostora (ako to dozvole morfološki uslovi) gradiće se potputnjaci.

Dimenzije denivelacije (natputnjak, potputnjak) omogućuju prolazak svih vrsta saobraćajnih sredstava i poljoprivredne mehanizacije s tim da će minimalne dimenzije slobodnog profila biti širine 6 m, visine 4,5 m.

Propusti – mostovi za premošćavanje vodotoka, vijadukti za premošćavanje suvih dolina, depresija će se graditi tako da omoguće prolazak kolskog i pešačkog saobraćaja kao i prolazak visoke divljači i vodozemaca.

Obezbeđenje pravilne eksploatacije autoputa i sistema naplate putarine podrazumeva prostorno ustanovljenje i konstituisanje paralelnog alternativnog putnog pravca.

Obezbeđenje alternativnog putnog pravca bez plaćanja putarine će se ostvariti preko stare trase M-22.1 (DP br. 100) i trasa DP II reda kroz prostor Bačke i sistema opštinskih puteva kroz Srem.

Denivelisana ukrštanja treba da obezbede kvalitetno povezivanje ruralnih prostora i sirovinskog zaleđa – atara putem sistema atarske i lokalne saobraćajne mreže na području infrastrukturnog koridora, i to putem objekata iznad (ili ispod) autoputa E-75 i puta Kelebija – autoput E-75.

Prostorni razmeštaj denivelisanih ukrštanja natputnjak, potputnjak, nadvožnjak, podvožnjak je utvrđen primenom sledećih kriterijuma:

denivelisano ukrštanje sa železničkim prugama (autoput iznad pruge);

obezbeđenje prostorne disperzije i kontinuiranosti postojećih trasa lokalnih i nekategorisanih puteva koji kumulišu interni saobraćaj u ataru i vode ga do denivelisanog ukrštanja sa autoputem i dalje do odredišta;

obezbeđenje denivelisanog ukrštanja za sve sabirne atarske puteve koji kumulišu interni saobraćaj sa atarskih puteva koji kumulišu transporte sa parcela i kroz atar, s tim da se minimiziraju nulta kretanja (najviše 500 m te paralelno sa autoputem do pogodnog mesta za denivelaciju);

prostorni razmeštaj denivelisanih ukrštanja duž autoputa je takav da po pravilu udaljenost susednih ukrštanja ne bude veća od 4 km niti manja od 2 km;

kod većih urbanih prostora (Subotice, Novog Sada) između denivelacije će se utvrditi (ili izgraditi) servisni put koji će kumulisati interni saobraćaj oko autoputa.

Plan denivelisanih ukrštanja i njihove stacionaže na autoputu E-75:

Natputnjak/nadvožnjak Stacionaža Grad/opština natputnjak km 1+350 Kanjiža natputnjak km 2+886 Kanjiža natputnjak nadvožnjak km 5+606 Kanjiža natputnjak nadvožnjak km 8+606 Kanjiža natputnjak km 11+469 Subotica natputnjak km 15+080 Subotica nadvožnjak km 16+187 Subotica nadvožnjak km 25+472 Subotica natputnjak km 27+115 Subotica natputnjak km 29+885 Subotica natputnjak km 33+590 Subotica natputnjak km 39+890 Subotica natputnjak km 42+157 Bačka Topola natputnjak km 44+558 Bačka Topola natputnjak km 48+564 Bačka Topola natputnjak km 52+464 Bačka Topola natputnjak km 54+340 Bačka Topola natputnjak km 58+593 Bačka Topola natputnjak km 60+452 Bačka Topola natputnjak km 64+564 Bačka Topola natputnjak km 68+080 Mali Iđoš natputnjak km 74+375 Vrbas natputnjak km 78+577 Vrbas nadvožnjak km 82+200 Vrbas natputnjak km 86+570 Vrbas natputnjak km 89+800 Novi Sad natputnjak km 96+660 Novi Sad natputnjak km 102+818 Novi Sad natputnjak km 105+683 Novi Sad natputnjak km 108+660 Novi Sad nadvožnjak km 110+116 Novi Sad natputnjak km 111+862 Novi Sad nadvožnjak km 115+253 Novi Sad natputnjak km 117+973 Novi Sad natputnjak km 121+728 Novi Sad natputnjak km 124+978 Novi Sad natputnjak km 126+603 Novi Sad natputnjak km 128+365 Novi Sad natputnjak km 130+339 Novi Sad natputnjak km 132+093 Novi Sad natputnjak km 134+720 Novi Sad natputnjak km 140+845 Inđija natputnjak km 143+247 Inđija natputnjak km 149+167 Inđija natputnjak km 151+664 Inđija natputnjak km 155+102 Stara Pazova natputnjak km 157+514 Stara Pazova natputnjak km 159+569 Stara Pazova natputnjak km 162+778 Stara Pazova natputnjak km 165+308 Stara Pazova natputnjak km 173+356 Zemun

Plan denivelisanih ukrštanja i njihove orijentacione stacionaže na putu Kelebija – autoput E-75:

Natputnjak/nadvožnjak Stacionaža Napomena natputnjak km 3+808 Miljkutski put nadvožnjak km 6+286 pruga Subotica – državna granica (Csikėria) potputnjak km 9+617 Tavankutski put nadvožnjak km 10+140 pruga Subotica – državna granica (Erdut) natputnjak km 12+763 M-17.1 (DP br. 12) natputnjak km 14+835 Pačirski put natputnjak km 17+689 M-22.1 (DP br. 100) nadvožnjak km 19+269 pruga Stara Pazova – državna granica – (Kelebia) natputnjak km 19+608 put za Čantavir natputnjak km 22+635 Bikovački put

Stara Pazova – Novi Sad – Subotica – državna granica – (Kelebia)

Železnička mreža Jugoistočne Evrope u budućnosti imaće održiv razvoj železničkih infrastrukturnih kapaciteta koji odgovaraju železničkim sistemima za brzine do 160 km/h sa mogućnošću faznog prelaska u železnički sistem velikih brzina do 250 km/h ukoliko potrebe pre svega u prevozu putnika to budu zahtevale. Konvecionalni železnički sistem za brzine do 160 km/h omogućava kvalitetno povezivanje kako većih regionalnih centara u Republici Srbiji, tako i veće metropole pre svega Beograd i Budimpeštu.

Uzimajući u obzir da će ova međunarodna pruga biti i dalje pre svega za mešovit (putnički i teretni) saobraćaj, uz postojeće dozvoljeno osovinsko opterećenje od 22,5 t/os (sa mogućnošću prelaska na 25 t/os) i opterećenje po dužnom metru od 8,0 t/m kao i standardnim profilom UIC C, sa izgradnjom drugog koloseka i modernizacijom na celoj dužini, značajno će se poboljšati parametri pruge u pogledu kvaliteta prevoza robe na mreži (povećanje propusne i prevozne moći pruge kroz masu i brzinu voza), ali će doći i do smanjenja zadržavanja u železničkim čvorovima. U tom slučaju celokupna transportna logistika u prevozu robe dobija viši kvalitet, a konkurentske sposobnosti železnice u odnosu na druge vidove saobraćaja dolaze do izražaja.

Poboljšanje i razvoj železnice zahtevaju i poboljšanje parametara železnice (efikasnost, bezbednost, ekonomičnost, komfor, očuvanje životne sredine), kako bi se železnica u narednom periodu afirmisala kao glavni prevoznik roba i ljudi na srednjim i drugim distancama.

Razvoj železničkih pruga u okviru infrastrukturnog koridora autoputa E-75 podrazumeva osposobljavanje postojećih pruga za brzine do 160 km/h i omogućavanje eksploatacionih parametara bezbednosti prema zahtevima i standardima evropskih železnica.

Osnovni značaj pruga za brzine do 160 km/h u okviru koridora autoputa E-75 je omogućavanje odvijanja železničkog saobraćaja duž tzv. internacionalnih itinerera na pravcu sever – jug, a preko teritorije Republike Srbije i njihovo povezivanje sa Evropom, tj. sa zemljama Bliskog i Dalekog Istoka.

Zakon o Prostornom planu Republike Srbije od 2010. do 2020. godine („Službeni glasnik RS”, broj 88/10, u daljem tekstu: Prostorni plan Republike Srbije) ustanovio je infrastrukturne koridore svih pruga na nivou Republike Srbije i njihovo povezivanje sa arterijalnim železničkim prugama u jedinstveni transportni i logistički sistem.

U okviru gravitacione zone autoputa E-75 će egzistirati sledeće pruge:

(Beograd) – Stara Pazova – Novi Sad – Subotica – državna granica – (Kelebia) (E-85, magistralna br. 4);

Beograd – Stara Pazova – Šid – državna granica – (Tovarnik);

(E-70, magistralna br. 1);

Beograd Centar – Pančevo glavna stanica – Vršac – državna granica – (Stamora Moravita) (E-66, magistralna br. 6);

Subotica – Bogojevo – državna granica – (Erdut) (E-771, magistralna br. 9);

Banatsko Miloševo – Senta – Subotica (regionalna pruga br. 3);

Pančevo Glavna stanica – Zrenjanin-Kikinda – državna granica – (Jimbolia) (regionalna pruga br. 2);

Novi Sad – Odžaci – Bogojevo (regionalna pruga br. 5);

Šid – Sremska Rača Nova – državna granica – (Bijeljina) (lokalna br. 14),

kao i niz pruga koje imaju rang sporednih, a koje su u sistemu „Železnice Srbije” a.d. Beograd.

Osnovni cilj modernizacije pruga za velike brzine (magistralnih za brzine do 160 km/h i regionalnih za brzine do 120 km/h), kao i ostalih pruga na prostoru AP Vojvodine, a u gravitacionoj zoni autoputa E-75 je poboljšanje svih tehničkih i drugih eksploataciono-tehničkih parametara prema evropskim zahtevima i standardima u domenu prevoza putnika i robe železnicom.

Osnovna funkcija sistema železničkih pruga u gravitacionoj zoni autoputa sastoji se u obezbeđenju prevoznih kapaciteta za masovne robe koji će pružati približno iste uslove prevoza (uz nižu cenu prevoza), a kako bi se smanjio broj transportnih sredstava drumom koja degradiraju životnu sredinu.

Pruge u okruženju autoputa E-75 će se graditi kao dvokolosečne ili jednokolosečne, elektrificirane i sl. u zavisnosti od iskazanih zahteva, potreba i mogućnosti, ali sa tehničkim kapacitetima koji će omogućiti izvršenje transportnog rada i savremenu manipulaciju i logistiku.

Vrlo značajno je napomenuti da će se sve pruge rekonstruisati (u najvećoj meri u okviru postojećih koridora) tako da se u potpunosti zadovolji aspekt očuvanja zemljišta kao osnovnog resursa AP Vojvodine.

Planirani optički kabl duž autoputa E-75 radiće se u skladu sa čl. 27. i 28. Zakona o javnim putevima („Službeni glasnik RS”, br. 101/05, 123/07, 101/11, 93/12 i 104/13), u saradnji sa upravljačem javnih puteva.

Trasa autoputa E-75 se ukršta ili paralelno vodi sa objektima krupne termoenergetske infrastrukture od značaja ne samo za AP Vojvodinu već i za celu Republiku Srbiju.

U najznačajnije objekte ove vrste spadaju postojeći i planirani magistralni gasovodi koji transportuju prirodni gas iz Rusije i gas proizveden u AP Vojvodini. Na ove magistralne gasovode povezani su postojeći i planirani razvodni gasovodi. Od velikog značaja je naftovod Rijeka – Pančevo (bivši Jadranski naftovod), koji doprema naftu za preradu u rafinerijama Novi Sad i Pančevo i za koji se planira adaptacija komunikacionog sistema i sistema daljinskog upravljanja i nadzora na trasi naftovoda. Od velikog značaja je i produktovod CO2 od fabrike Karbondioksid u Bečeju do Azotare u Subotici.

Od planiranih gasovoda sa kojima se trasa autoputa E-75 ukršta i paralelno vodi je gasovod „Južni tok”. Izgradnjom tranzitnog gasovoda „Južni tok” za alternativno snabdevanje ruskim gasom zemalja Jugoistočne i Zapadne Evrope, Republika Srbija postaje važno čvorište gasnog tržišta regiona i Evrope.

Trasa autoputa E-75 se ukršta sa planiranim gasovodom Gospođinci – Sotin interkonekcija sa Hrvatskom MG-08.

Planirani magistralni gasovod MG-07 Horgoš – GRČ Gospođinci neće se ukrštati sa autoputem, već će se povezati sa postojećim kod Gospođinaca.

Planira se gradnja Panevropskog naftovoda (sa telemetrijom za daljinsko upravljanje naftovodom) koja je strateški višestruko važna. Ulaskom kod Bele Crkve i prostiranjem duž Deliblatske peščare, a kasnije paralelno sa naftovodom Rijeka – Pančevo (deonice DN-1 i DN-2 – bivšim Jadranskim naftovodom) kroz našu državu do Sotina on se paralelno vodi i ukršta sa autoputem E-75, dužina koridora bi bila oko 195 km. Time se obezbeđuje i drugi, nezavisan, pravac snabdevanja naftom za naše rafinerije i prekid snabdevanja preko Hrvatske, transportni troškovi se znatno smanjuju (oko 40% u odnosu na sadašnje) i ostvaruje se dodatni prihod od tranzitnog transporta nafte kroz našu zemlju.

Trasa autoputa E-75 se ukršta i paralelno vodi sa planiranim produktovodom koji predstavlja sistem cevovoda za transport tečnih derivata nafte – motornih goriva (motornih benzina i dizela).

Za planirani sistem produktovoda urađen je Prostorni plan područja posebne namene sistema produktovoda kroz Republiku Srbiju (Sombor – Novi Sad – Pančevo – Beograd – Smederevo – Jagodina – Niš), („Službeni glasnik RS”, broj 19/11).

Realizacija produktovoda predviđena je u tri faze:

– I faza – deonica Pančevo – Smederevo – Jagodina – Niš;

– II faza – deonica Pančevo – Novi Sad, Pančevo – Beograd, i

– III faza – deonica Novi Sad – Sombor.

Opis trase i terminala i odnos prema drugim infrastrukturnim sistemima na deonici produktovoda Pančevo – Novi Sad:

Glavni terminal „Pančevo”: Kao polazni terminal sa glavnim upravljačko-dispečerskim centrom kompletnog sistema produktovoda kroz Republiku Srbiju predviđa se terminal „Pančevo”. U njemu, kao i ostalim planiranim terminalima će se vršiti:

– prijem motornih goriva na lokaciju terminala sa merenjem primljenih količina;

– skladištenje motornih goriva u nadzemnim stojećim rezervoarima;

– manipulacija gorivima u okviru terminala, praćenje i upravljanje svim uređajima i opremom na terminalu;

– obezbeđenje sigurnosti rada terminala; i

– otprema goriva uz prethodno merenje količina ka sledećem terminalu.

Trasa produktovoda deonice Pančevo – Novi Sad polazi od glavnog terminala „Pančevo” i vodi se do terminala „Novi Sad” u dužini od cca 91,1 km. Ista je prečnika 10″ (DN250 mm) i prati trasu postojećeg naftovoda Rijeka – Pančevo (bivši Jadranski naftovod – JANAF).

Produktovod se na pojedinim mestima udaljava od postojećeg naftovoda zbog izgrađenih objekata u zaštitnoj zoni naftovoda i poštovanja minimalnog udaljenja produktovoda od objekata koja iznosi 30 m sa obe strane cevi.

Trasa produktovoda se na ovoj deonici ukršta sa:

– vodotocima (Mali Nadel, Nadel, Velika Slatina, reka Tamiš, kanal Karaš, Veliki kanal Dunav – Tisa – Dunav, reka Tisa, Dunavac i drugim manjim vodotocima);

– putevima (M-24: deonica Pančevo – Kovin, E-70: deonica Beograd – Vršac, M-24: deonica Beograd – Zrenjanin, R-110: deonica Novi Sad – Titel i drugim lokalnim saobraćajnicama);

– železničkim prugama (Beograd Centar – Vršac i Pančevo glavna – Kikinda);

– razvodnim gasovodom pritiska r=50 bar i prečnika ∅323,9 mm, deonica: RG 01-10 Pančevo – Smederevo.

Na km 118+950 i km 110+850 autoputa E-75, produktovod se ukršta sa autoputem Beograd – Novi Sad.

Terminal „Novi Sad”: Prijemni terminal u Novom Sadu nalazi se u okviru postojećeg kompleksa terminala „Transnafta” uz rafineriju nafte u Novom Sadu – industrijska zona i koristiće se postojećim infrastrukturnim objektima.

Opis trase i terminala i odnos prema drugim infrastrukturnim sistemima na deonici produktovoda Novi Sad – Sombor:

Trasa produktovoda deonice Novi Sad – Sombor polazi od terminala „Novi Sad” i vodi se do terminala „Sombor” u dužini od cca 92,4 km. Ista je prečnika 8″ (DN200 mm) i uglavnom prati trasu autoputa E-75: deonice Beograd – Novi Sad i Novi Sad – Subotica.

Produktovod se jedino udaljava od pomenutog autoputa severno od Novog Sada, zaobilazeći planirane industrijske i komercijalne zone definisane usvojenim urbanističkim planovima, a zatim se vraća uz koridor autoputa E-75, Novi Sad – Subotica (novi energetski koridor u zoni Novog Sada).

Zatim se vodi u pravcu severozapada oko 6 km do pružnog pojasa železničke pruge Novi Sad – Vrbas, a onda neposredno uz pomenutu železničku prugu u dužini od oko 14 km. Južno od Vrbasa pa do terminala „Sombor” produktovod prati trasu postojećeg razvodnog gasovoda, deonica RG 04-15 Gospođinci – Sombor.

Produktovod se na pojedinim mestima udaljava od postojećeg gasovoda i naftovoda zbog izgrađenih objekata u zaštitnoj zoni gasovoda i naftovoda i poštovanja minimalnog udaljenja produktovoda od objekata, koja iznosi 30 m sa obe strane cevi.

Trasa produktovoda se na ovoj deonici ukršta sa:

– vodotocima (kanali oko Kaćanske Ade, Rumenački kanal, Duboki kanal, Alparska bara, kanal Jegrička, Veliki i Mali kanal Dunav – Tisa – Dunav, reka Begej i drugim manjim vodotocima);

– putevima (autoput E-75: deonice Beograd – Novi Sad i Novi Sad – Subotica, R-120: deonica Novi Sad – Temerin, M-22.1: deonica Novi Sad – Sirig, R-127: deonica Novi Sad – Vrbas, R-118: deonica Vrbas – Bačka Palanka, R-119: deonica Kula – Bačka Palanka i drugim lokalnim saobraćajnicama);

– železničkim prugama (Novi Sad – Titel, Novi Sad – Vrbas – Subotica, Kula – Bačka Palanka i Novi Sad – Sombor);

– razvodnim gasovodom pritiska r=50 bar: deonica RG 04-15 Gospođinci – Sombor – krak za Odžake.

Završetak ove deonice je posle obilaska glavne merno-regulacione stanice (u daljem tekstu: GMRS) „Sombor” na lokaciji postojećeg terminala NIS „Petrol”-a.

Na deonici auto puta E-75 od stacionaže km 110+000 do stacionaže km 116+500, na teritoriji grada Novog Sada, planira se izmeštanje postojećih gasovoda, naftovoda i produktovoda u novi energetski koridor koji obilazi Zrenjaninsku i Temerinsku petlju. U planirani energetski koridor će se smestiti i trase planiranog gasovoda „Južni tok” Panevropskog naftovoda i produktovod deonica Pančevo – Novi Sad i Novi Sad – Sombor, kao i druga planirana energetska infrastruktura.

Gasovodi, naftovodi i produktovodi (postojeći i planirani), istražni prostori sa kojima se trasa autoputa E-75 ukršta ili paralelno vodi:

1) Gasovodi

– MG 04/II Gospođinci – Batajnica (762 mm);

– MG 05 Batajnica – Avala (609,6 mm);

– MG 02 GRČ Gospođinci – Novi Sad (219,1 mm);

– MG 04/I Senta – GRČ Gospođinci (762 mm);

– MG 07 Horgoš – GRČ Gospođinci (762 mm) – planirani;

– MG 06 Horgoš – RČ Senta (711 mm);

– RG 04-07 Batajnica – Pančevo (508 mm);

– RG 05-04/I Batajnica – Šabac (406,4 mm);

– RG 04-24 MG 04/II – Nova Pazova (219,1 mm);

– RG 04-17 MG 04/II – Sremska Mitrovica (323,8 mm);

– RG 04-05 RG 04-17 – Inđija (168,3 mm);

– RG 04-04/II MG 04/II – TETO Novi Sad (323,8 mm);

– RG 04-04 GRČ Gospođinci – Novi Sad (323,8 mm);

– RG 04-11 RG 04-04 Novi Sad – RČ Futog (219,1 mm);

– RG 04-11/II GRČ Gospođinci – RČ Futog (406,4 mm);

– RG 04-15 GRČ Gospođinci – Sombor (406,4 mm);

– RG 04/15 – GMRS Vrbas (219,1 mm);

– RG 04-15 – GMRS Srbobran (114,3 mm);

– RG 04-15 – GMRS Banovci (114,3 mm);

– RG 06-02 MG 06 – Subotica (219,1 mm);

– DG 02-02 Srbobran – GRČ Gospođinci (323,8 mm);

– RG 06-01 MG 06 – Kanjiža (114,3 mm);

– DV 04-18 GRČ Gospođinci – Banatski Dvor;

– Razvodni gasovod SGS Ada – Bačka Topola (219,1 mm);

– Razvodni gasovod Inđija- Novi Karlovci;

– Razvodni gasovod Beška – Krčedin;

– Razvodni gasovod MG 04/II – Beška;

– Razvodni gasovod Novi Sad – Institut Rimski Šančevi;

– Razvodni gasovod Budisava – Kovilj;

– Razvodni gasovod RG 04-04/II – Budisava;

– Razvodni gasovod Batajnica – Prnjavor (508 mm) – planirani;

– Razvodni gasovod Bačka Topola – Mali Iđoš (168,3 mm);

– Razvodni gasovod PPS Horgoš – Palić (219,1 mm) – planirani (delimično izveden, prva deonica PPS Horgoš – Horgoš u dužini od 3,5 km je u funkciji);

– MG-08 GRČ Gospođinci – Sotin interkonekcija sa Hrvatskom – planirani;

– planira se izgradnja odvojka planiranog gasovoda „Južni tok” za Republiku Srpsku, koji bi se ukrstio sa autoputem E-75.

2) Naftovodi:

Naftovod Rijeka – Pančevo (deonice DN-1 i DN-2 – bivši Jadranski naftovod Hrvatska – terminali Novi Sad – Rafinerija nafte Pančevo);

Naftovod Adorjan – Novi Sad;

Naftovod Elemir – Novi Sad;

Naftovod Panevropski „Jugoistočni evropski naftovod SEEP” – planirani.

3) Produktovodi:

– Produktovod CO2 fabrika Karbondioksid Bečej – Azotara Subotica;

– Sistem produktovoda kroz Republiku Srbiju deonice Pančevo – Novi Sad i Novi Sad – Sombor – planirani.

4) Istražni prostori:

– istražni prostor 5069 – teritorija severne Bačke ~ 4 712,8 km2;

– istražni prostor 5073 – teritorija južne Bačke ~ 3 141,6 km2.

Elektroenergetsku infrastrukturu potrebno je usaglasiti sa koridorom puta.

U glavi IV. POLOŽAJ MAGISTRALNIH INFRASTRUKTURNIH SISTEMA U INFRASTRUKTURNOM KORIDORU, odeljak 2. Plan veza infrastrukturnih sistema sa okruženjem, menja se i glasi:

Autoput kao segment Panevropskog saobraćajnog koridora X, predstavlja saobraćajnu osnovu Republike Srbije koja treba da obezbedi brz, bezbedan i udoban saobraćaj svim korisnicima autoputa, kao i što racionalnije uključivanje na autoput i njegovo korišćenje svim motorizovanim komitentima iz gravitacione zone, uz obezbeđenje dovoljne pristupačnosti putem dovoljnog broja ukrštanja i petlji, kao i obezbeđenje paralelnih putnih pravaca u okviru kategorisane mreže puteva i izgradnju zadovoljavajućeg broja denivelisanih ukrštanja kako bi se obezbedila racionalnija obrada zemljišta.

Veze autoputa E-75 i puta Kelebija – obilaznica oko Subotice – „Y” krak sa okruženjem će se ostvarivati putem petlji, čije će mikrolokacije biti utvrđene na bazi sledećih kriterijuma:

– petlje locirati na svim presecištima autoputa i kategorisanih puteva sa većim obimom saobraćaja;

– petlje na autoputu locirati u zoni regionalnih i opštinskih centara kako bi se obezbedilo brzo i lako komuniciranje izvorno-ciljnog saobraćaja;

– petlje na autoputu locirati na relevantnim mestima značajnijim za razvoj turizma ili ekonomski razvoj (Palić, Ludaš, Fruška Gora, Most, IM LC Novi Sad, LC Subotica, industrijske zone).

Na osnovu analiza prostorno planske i projektne dokumentacije u okviru autoputa E-75 egzistiraće sledeće saobraćajne petlje:

Naziv petlje Stacionaža Izgrađenost ukrštanje za „Horgoš” km 4+241 izgrađena ukrštanje „Subotica sever” km 16+844 izgrađena ukrštanje „Palić” km 19+385 planirana ukrštanje „Subotica istok” km 23+145 izgrađena ukrštanje „Subotica jug” km 26+600 izgrađena ukrštanje „Žednik” km 37+690 izgrađena ukrštanje „Bačka Topola” km 50+103 izgrađena ukrštanje „Mali Iđoš” km 60+100 planirana ukrštanje „Feketić” km 70+846 izgrađena ukrštanje „Vrbas” km 80+959 izgrađena ukrštanje „Sirig” km 93+724 izgrađena ukrštanje „Novi Sad sever” km 109+282 planirana ukrštanje „Novi Sad centar” km 112+180 izgrađena ukrštanje „Zrenjanin” km 114+682 izgrađena ukrštanje „Novi Sad jug” km 119+200 planirana ukrštanje „Kovilj” km 130+004 izgrađena ukrštanje „Beška” km 142+902 izgrađena ukrštanje „Maradik” km 147+210 izgrađena ukrštanje „Inđija” km 151+975 izgrađena ukrštanje „Stara Pazova” km 162+531 izgrađena ukrštanje „Nova Pazova” km 165+350 planirana ukrštanje „Novi Banovci” km 170+510 izgrađena ukrštanje „Batajnica” km 184+783-188+680 planirana

U okviru trase puta Kelebija – autoput E-75 egzistiraće saobraćajne petlje:

Naziv petlje Stacionaža Izgrađenost ukrštanje „Kelebija” km 1+044 planirana ukrštanje „Tavankut” km 8+500 planirana ukrštanje „Bajmok” km 12+479 planirana ukrštanje „Verušić” km 17+522 planirana

Na otvorenim prostorima (ataru) po pravilu gradiće se natputnjaci, a u okviru urbanih i ruralnih prostora (ako to dozvole morfološki uslovi) gradiće se potputnjaci.

Dimenzije denivelacije (natputnjak, potputnjak) omogućuju prolazak svih vrsta saobraćajnih sredstava i poljoprivredne mehanizacije, s tim da će minimalne dimenzije slobodnog profila biti širine 6 m, visine 4,5 m.

Propusti – mostovi za premošćavanje vodotoka, vijadukti za premošćavanje suvih dolina, depresija će se graditi tako da omoguće prolazak kolskog i pešačkog saobraćaja kao i prolazak visoke divljači i vodozemaca.

Obezbeđenje pravilne eksploatacije autoputa i sistema naplate putarine podrazumeva prostorno ustanovljenje i konstituisanje paralelnog alternativnog putnog pravca koji će imati približno istu dužinu i koji će obezbediti približno iste eksploatacione putne i bezbedonosne karakteristike.

Obezbeđenje alternativnog putnog pravca bez plaćanja putarine će se ostvariti preko stare trase M-22.1 i trasa DP II reda kroz prostor Bačke i sistema opštinskih puteva kroz Srem.

Denivelisana ukrštanja treba da obezbede kvalitetno povezivanje ruralnih prostora i sirovinskog zaleđa – atara putem sistema atarske i lokalne saobraćajne mreže na području infrastrukturnog koridora i to putem objekata iznad (ili ispod) autoputa E-75 i puta Kelebija – autoput E-75.

Prostorni razmeštaj denivelisanih ukrštanja natputnjak, potputnjak, podvožnjak je utvrđen primenom sledećih kriterijuma:

denivelisano ukrštanje sa železničkim prugama (autoput iznad pruge);

obezbeđenje prostorne disperzije i kontinuiranosti postojećih trasa lokalnih i nekategorisanih puteva koji kumulišu interni saobraćaj u ataru i vode ga do denivelisanog ukrštanja sa autoputem i dalje do odredišta;

obezbeđenje denivelisanog ukrštanja za sve sabirne atarske puteve koji kumulišu interni saobraćaj sa atarskih puteva koji kumulišu transporte sa parcela i kroz atar, s tim da se minimiziraju nulta kretanja (najviše 500 m te paralelno sa autoputem do pogodnog mesta za denivelaciju);

prostorni razmeštaj denivelisanih ukrštanja duž autoputa je takav da udaljenost susednih ukrštanja ne bude veća od 4 km niti manja od 2 km;

kod većih urbanih prostora (Subotice, Novog Sada) između denivelacije će se utvrditi (ili izgraditi) servisni put koji će kumulisati interni saobraćaj oko autoputa.

Spisak denivelisanih ukrštanja i njihove stacionaže na autoputu E-75:

Natputnjak/nadvožnjak Stacionaža Grad/opština natputnjak km 1+350 Kanjiža natputnjak km 2+886 Kanjiža natputnjak nadvožnjak km 5+606 Kanjiža natputnjak nadvožnjak km 8+606 Kanjiža natputnjak km 11+469 Subotica natputnjak km 15+080 Subotica nadvožnjak km 16+187 Subotica nadvožnjak km 25+472 Subotica natputnjak km 27+115 Subotica natputnjak km 29+885 Subotica natputnjak km 33+590 Subotica natputnjak km 39+890 Subotica natputnjak km 42+157 Bačka Topola natputnjak km 44+558 Bačka Topola natputnjak km 48+564 Bačka Topola natputnjak km 52+464 Bačka Topola natputnjak km 54+340 Bačka Topola natputnjak km 58+593 Bačka Topola natputnjak km 60+452 BačkaTopola natputnjak km 64+564 Bačka Topola natputnjak km 68+080 Mali Iđoš natputnjak km 74+375 Vrbas natputnjak km 78+577 Vrbas nadvožnjak km 82+200 Vrbas natputnjak km 86+570 Vrbas natputnjak km 89+800 Novi Sad natputnjak km 96+660 Novi Sad natputnjak km 102+818 Novi Sad natputnjak km 105+683 Novi Sad natputnjak km 108+660 Novi Sad nadvožnjak km 110+116 Novi Sad natputnjak km 111+862 Novi Sad nadvožnjak km 115+253 Novi Sad natputnjak km 117+973 Novi Sad natputnjak km 121+728 Novi Sad natputnjak km 124+978 Novi Sad natputnjak km 126+603 Novi Sad natputnjak km 128+365 Novi Sad natputnjak km 130+339 Novi Sad natputnjak km 132+093 Novi Sad natputnjak km 134+720 Novi Sad natputnjak km 140+845 Inđija natputnjak km 143+247 Inđija natputnjak km 149+167 Inđija natputnjak km 151+664 Inđija natputnjak km 155+102 Stara Pazova natputnjak km 157+514 Stara Pazova natputnjak km 159+569 Stara Pazova natputnjak km 162+778 Stara Pazova natputnjak km 165+308 Stara Pazova natputnjak km 173+356 Zemun

Spisak denivelisanih ukrštanja i njihove stacionaže na putu Kelebija – autoput E-75:

Natputnjak/nadvožnjak Stacionaža Napomena natputnjak km 3+808 Miljkutski put nadvožnjak km 6+286 pruga Subotica – državna granica (Csikėria) potputnjak km 9+617 Tavankutski put nadvožnjak km 10+140 pruga Subotica – državna granica (Erdut) natputnjak km 12+763 M-17.1 (DP br.12) natputnjak km 14+835 Pačirski put natputnjak km 17+689 M-22.1 (DP br.100) nadvožnjak km 19+269 pruga Stara Pazova – državna granica – (Kelebia) natputnjak km 19+608 put za Čantavir natputnjak km 22+635 Bikovački put

Mesta konvergencije pruge velikih brzina sa potencijalnim korisnicima usluga u okruženju i u gravitacionoj zoni autoputa E-75, nalaziće se u železničkim stanicama i stajalištima u oblasti prevoza putnika železnicom, au oblasti prevoza robe železnicom u logističkim centrima, međustanicama, rasporednim i ranžirnim stanicama sa/bez industrijskih koloseka, lukama i železničkim robnim terminalima. Strategijom razvoja železničkog saobraćaja na prostoru AP Vojvodine utvrdiće se bazni kriterijum za postojanje svih železničkih kapaciteta na svim potencijalnim lokacijama.

Broj i lokacije železničkih kapaciteta duž puta će se bliže definisati razradom strateški utvrđenih rešenja na nivou sa detaljnom urbanističkom razradom, s tim što se moraju zadovoljiti gotovo svi lokacijski, saobraćajni i tehničko-tehnološki uslovi, kao i uslovi zaštite životne sredine.

Važno je napomenuti da se očekuje i visoka kompatibilnost ovog vida saobraćaja sa ostalim transportnim sistemima, kako bi se postigli što povoljniji ekonomski efekti.

Svi objekti u domenu železničkog saobraćaja (denivelacije, mostovi i sl) kod ukrštanja sa ostalim vidovima saobraćaja moraju se graditi prema evropskim standardima, a njihova prostorna disperzija i oblik će biti utvrđeni razradom tehnoloških i planskih elemenata na nivou plana sa detaljnom urbanističkom razradom, a uz saglasnost nadležnih institucija.

Vodni saobraćaj u okruženju autoputa E-75 tj. u okviru gravitacione zone će se odvijati preko plovnih kapaciteta kanala OKM HS DTD i vodnog puta reka Dunav i Sava, a preko uspostavljenih i planiranih kapaciteta luka, pristaništa i logističkih centara. Prevozni kapaciteti vodnog saobraćaja treba da omoguće velike transporte masovnih roba (svih struktura) uz integralno povezivanje sa ostalim vrstama saobraćaja, ali i uz savremene tehnologije pretovara, manipulacije i logistike. Osnovni saobraćajni terminali u domenu vodnog saobraćaja bili bi u Beogradu i Novom Sadu na plovnim rekama i u Vrbasu na kanalu DTD.

Lokacije, prostore kao i tehničko-tehnološke parametre za ove kapacitete daće analize, saobraćajno-transportne i ekonomske studije koje će se dalje razrađivati planovima sa detaljnom urbanističkom razradom.

Planirani optički kabl duž autoputa E-75 radiće se u skladu sa čl. 27. i 28. Zakona o javnim putevima u saradnji sa Upravljačem javnih puteva.

Gasovodna infrastruktura u obuhvatu plana gradiće se u skladu sa Pravilnikom o uslovima za nesmetan i bezbedan transport prirodnog gasa gasovodima pritiska većeg od 16 bar („Službeni glasnik RS”, broj 37/13).

Veze magistralnih i razvodnih gasovoda sa konzumnim područjem ostvariće se GMRS u kojima se reguliše radni pritisak prirodnog gasa sa 50 na 12 bar.

Minimalna rastojanja objekata koji su sastavni delovi gasovoda od drugih objekata su:

Građevinski i drugi objekti Objekti koji su sastavni delovi gasovoda (udaljenosti u m) MRS, MS i RS Kompresorske stanice Blok stanice sa ispuštanjem gasa Čistačke stanice Zidane ili montažne Na otvorenom ili pod nadstrešnicom ≤30.000 m³/h Trafo stanice* 30 Šetališta i parkirališta*

Za zidane ili montažne objekte rastojanje se meri od zida objekta.

Za nadzemne objekte na otvorenom prostoru rastojanje se meri od potencijalnog mesta isticanja gasa.

Rastojanje objekata od železničkih pruga meri se od spoljne ivice pružnog pojasa, a rastojanje od javnih puteva meri se od spoljne ivice zemljišnog pojasa.

Pumpe za komprimovani prirodni gas su uz planirane putne sadržaje (benzinske stanice).

Gasovodna infrastruktura

Eksploatacioni pojas gasovoda je prostor u kom se ne smeju postavljati trajni ili privremeni objekti za vreme eksploatacije gasovoda ili preduzimati druga dejstva koja bi mogla da utiču na stanje, pogon ili intervencije na gasovodu, sem objekata u funkciji gasovoda.

Zaštitni pojas gasovoda je pojas širine od 200 m sa obe strane od gasovoda, računajući od ose gasovoda, u kom drugi objekti utiču na sigurnost gasovoda.

Širina zaštitnog pojasa naseljenih zgrada, u zavisnosti od pritiska i prečnika gasovoda je:

  Pritisak16 do 50 bar (m) Pritisakveći od 50 bar (m) Prečnik gasovoda do DN 150 30 30 Prečnik gasovoda iznad DN 150 do DN 500 30 50 Prečnik gasovoda iznad DN 500 do DN 1000 30 75 Prečnik gasovoda iznad DN 1000 30 100

U zaštitnom pojasu naseljenih zgrada projektni faktor je 0,4 bez obzira na klasu lokacije gasovoda.

Pri izgradnji gasovoda ne sme se ugroziti stabilnost objekta.

Za gasovode pritiska većeg od 50 bar minimalna potrebna rastojanja gasovoda od naseljenih mesta i gradova, računajući od granice građevinskog područja u skladu sa zakonom kojim se uređuje planiranje i izgradnja, od železničkih i autobuskih stanica, aerodroma, rečnih luka i pristaništa, mostova sa rasponom većim od 20 m, brana sa akumulacijama, skladišta lakozapaljivih tečnosti zapremine veće od 1000 m3, odvojeno postavljenih objekata sa okupljanjem više od 100 ljudi su:

1) Za DN ≤ 300 100 m 2) Za 300 < DN ≤ 600 150 m 3) Za 600 < DN ≤ 800 200 m 4) Za 800 < DN ≤ 1000 250 m 5) Za 1000 < DN ≤ 1200 300 m 6) Za 1200 < DN ≤ 1400 350 m

Rastojanja će se smanjiti do 50% ako se na delu gasovoda koji je na manjem rastojanju primeni projektni faktor 0,4 i izvrši radiografsko ispitivanje zavarenih spojeva u obimu od 100%.

Minimalna rastojanja spoljne ivice podzemnih gasovoda od drugih objekata ili objekata paralelnih sa gasovodom su:

  Pritisak16 do 50 bar (m) Pritisakveći od 50 bar (m) DN ≤150 150 < DN ≤ 500 ≤ 20 kV 10 5 20 kV < U ≤ 35 kV 15 5 35 kV < U ≤ 110 kV 20 10 110 kV < U ≤ 220 kV 25 10 220 kV < U ≤ 440 kV 30 15

Minimalno rastojanje se računa od temelja stuba dalekovoda i uzemljivača.

Minimalna rastojanja spoljne ivice nadzemnih gasovoda od drugih objekata ili objekata paralelnih sa gasovodom su:

  Pritisak16 do 50 bar(m) Pritisakveći od 50 bar(m) Putevi (računajući od spoljne ivice zemljišnog pojasa) 30 30 Železnički koloseci (računajući od spoljne ivice pružnog pojasa) 30 30

Izgradnja nadzemnih gasovoda preko železničke pruge nije dozvoljena, osim u izuzetnim slučajevima po pribavljenoj saglasnosti upravljača železničke infrastrukture.

U zavisnosti od pritiska i prečnika gasovoda širina eksploatacionog pojasa gasovoda je:

Širina eksploatacionog pojasa Pritisak16 do 50 bar (m) Pritisakveći od 50 bar (m) Prečnik gasovoda do DN 150 10 10 Prečnik gasovoda iznad DN 150 do DN 500 12 15 Prečnik gasovoda iznad DN 500 do DN 1000 15 30 Prečnik gasovoda iznad DN 1000 20 50

Vrednosti predstavljaju ukupnu širinu eksploatacionog pojasa tako da se po jedna polovina date vrednosti prostire sa obe strane ose gasovoda.

Kod paralelnih gasovoda čiji se eksploatacioni pojasevi dodiruju ili preklapaju, ukupna širina eksploatacionog pojasa sastoji se iz zbira rastojanja među gasovodima i polovina širine eksploatacionog pojasa odgovarajućih gasovoda.

Ako eksploatacioni pojas jednog gasovoda potpuno obuhvata eksploatacioni pojas drugog gasovoda ukupna širina eksploatacionog pojasa predstavlja širinu eksploatacionog pojasa gasovoda većeg eksploatacionog pojasa.

U eksploatacionom pojasu gasovoda mogu se graditi samo objekti koji su u funkciji gasovoda.

U eksploatacionom pojasu gasovoda ne smeju se izvoditi radovi i druge aktivnosti (postavljanje transformatorskih stanica, pumpnih stanica, podzemnih i nadzemnih rezervoara, stalnih kamp mesta, vozila za kampovanje, kontejnera, skladištenja silirane hrane i teško transportujućih materijala, kao i postavljanje ograde sa temeljom i sl), izuzev poljoprivrednih radova dubine do 0,5 metara bez pismenog odobrenja operatora transportnog sistema.

U eksploatacionom pojasu gasovoda zabranjeno je saditi drveće i drugo rastinje čiji koreni dosežu dubinu veću od 1 m, odnosno, za koje je potrebno da se zemljište obrađuje dublje od 0,5 m.

Izgradnja novih objekata ne sme ugroziti stabilnost, bezbednost i pouzdan rad gasovoda.

Objekti namenjeni za stanovanje ili boravak ljudi, u zavisnosti od pritiska i prečnika gasovoda, bez obzira na stepen sigurnosti sa kojim je gasovod izgrađen i bez obzira na to u koju klasu lokacije je gasovod svrstan, ne mogu se graditi na rastojanjima manjim od:

  Pritisak16 do 50 bar (m) Pritisakveći od 50 bar (m) Prečnik gasovoda do DN 150 30 30 Prečnik gasovoda iznad DN 150 do DN 500 30 50 Prečnik gasovoda iznad DN 500 do DN 1000 30 75 Prečnik gasovoda iznad DN 1000 30 100

Minimalna rastojanja drugih objekata ili objekata paralelnih sa gasovodom od spoljne ivice podzemnih gasovoda su:

  Pritisak16 do 50 bar (m) Pritisakveći od 50 bar (m)   DN ≤150 150 < DN ≤ 500 ≤ 20 kV 10 5 20 kV < U ≤ 35 kV 15 5 35 kV < U ≤ 110 kV 20 10 110 kV < U ≤ 220 kV 25 10 220 kV < U ≤ 440 kV 30 15

Minimalno rastojanje se računa od temelja stuba dalekovoda i uzemljivača.

Stubovi dalekovoda ne mogu se postavljati u eksploatacionom pojasu gasovoda.

Minimalna rastojanja puteva i železničkih pruga od spoljne ivice nadzemnih gasovoda su:

  Pritisak16 do 50 bar (m) Pritisakveći od 50 bar (m) Putevi (računajući od spoljne ivice zemljišnog pojasa) 30 30 Železnički koloseci (računajući od spoljne ivice pružnog pojasa) 30 30

Prilikom izgradnje gasovoda ukrštanje gasovoda i javnih puteva vrši se u skladu sa uslovima upravljača javnog puta.

Ako se gasovod postavlja ispod puteva prokopavanjem, on se postavlja i polaže bez zaštitne cevi, sa dvostrukom antikorozivnom izolacijom koja se izvodi u dužini od najmanje 10 m sa obe strane zemljišnog pojasa.

Ispod elektrifikovanih železničkih pruga mora biti urađena dvostruka izolacija gasovoda u dužini od 50 m sa obe strane pružnog pojasa.

U rovu ispod puteva i pruga, gasovod bez zaštitne cevi mora biti položen u posteljicu od sitnog peska u sloju od 15 cm oko cevi, zbijenog vodom ili nekom drugom odgovarajućom metodom. Debljina zida cevi ispod puteva i pruga mora biti proračunata tako da se uzmu u obzir uticaji svih spoljnjih sila na gasovod.

Ako se gasovod postavlja ispod puteva i pruga bušenjem, po pravilu se postavlja u zaštitnu cev odgovarajuće čvrstoće.

Prečnik zaštitne cevi mora biti izabran tako da omogući nesmetano provlačenje radne cevi, pri čemu prečnik zaštitne cevi mora biti najmanje 150 mm veći od spoljašnjeg prečnika gasovoda.

Ukoliko se radna cev postavlja bušenjem bez zaštitne cevi mora se izabrati tehnologija koja obezbeđuje da ne dođe do oštećenja izolacije gasovoda.

Krajevi zaštitne cevi koja se postavlja na prelazu ispod puta moraju biti udaljeni minimalno 1 m od linija koje čine krajnje tračke poprečnog profila javnog puta van naselja, mereno na spoljnu stranu i minimalno 3 m sa obe strane od ivice krajnje kolovozne trake.

Krajevi zaštitne cevi koja se postavlja na prelazu ispod železničke pruge moraju biti udaljeni minimalno 5 m sa obe strane od osa krajnjih koloseka, odnosno 1 m od nožica nasipa.

Zaštitna cev mora biti tako odabrana da izdrži sva naprezanja tokom polaganja i eksploatacije sa projektnim faktorom 0,67.

Gasovod se u zaštitnu cev mora postaviti tako da se ne ošteti njegova antikorozivna izolacija i mora biti postavljen na izolovane odstojnike. Odstojnici moraju biti izrađeni od materijala koji obezbeđuje funkcionalnost odstojnika tokom eksploatacije gasovoda. Krajevi zaštitne cevi moraju biti zaptiveni. Radi kontrolisanja eventualnog propuštanja gasa u međuprostor zaštitne cevi i gasovoda na jednom kraju zaštitne cevi mora da se ugradi odušna cev prečnika najmanje 50 mm. Minimalno rastojanje odušne cevi mereno od linija koje čine krajnje tačke poprečnog profila javnog puta van naselja, na spoljnu stranu mora biti najmanje 5 m, odnosno najmanje 10 m od ose krajnjeg koloseka železničke pruge. Otvor odušne cevi mora biti postavljen na visinu od 2 m iznad površine tla i zaštićen od atmosferskih uticaja.

Na ukrštanju gasovoda sa putevima, prugama, vodotokovima, kanalima, dalekovodima, naftovodima, produktovodima i drugim gasovodima, ugao ose gasovoda prema tim objektima mora da iznosi između 60° i 90°.

Na ukrštanju gasovoda sa državnim putevima I i II reda i autoputevima, kao i vodotokovima sa vodnim ogledalom širim od 5 m, ugao ose gasovoda prema tim objektima po pravilu mora da iznosi 90°.

Ugao ukrštanja na mestima gde je to tehnički opravdano, dozvoljeno je smanjiti na minimalno 60°.

Za izvođenje ukrštanja gasovoda sa infrastrukturnim objektima sa uglom manjim od 60° potrebno je pribaviti odgovarajuću saglasnost.

Minimalna dubina ukopavanja gasovoda, merena od gornje ivice cevi, kod ukrštanja sa drugim objektima je:

Objekat  Minimalna dubina ukopavanja (cm) A B* do dna odvodnih kanala puteva i pruga 100 60 do dna regulisanih korita vodenih tokova 100 50 do gornje kote kolovozne konstrukcije puta 135 135 do gornje ivice praga železničke pruge 150 150 do gornje ivice praga industrijske pruge 100 100 do dna neregulisanih korita vodenih tokova 150 100 *primenjuje se samo za terene na kojima je za izradu rova potreban eksploziv

U granicama Prostornog plana ostvarene su veze elektroenergetskog infrastrukturnog sistema sa okruženjem, kako nacionalnog, tako i prekograničnog nivoa sa Mađarskom.

Dalekovodi 400 kV ukrštaju se sa autoputem i deo su osnovne prenosne mreže:

400 kV dalekovodi br. 406/1 i br. 450 idu paralelno u pravcu severa RP „Mladost”. Na području opštine Inđija, tačnije na KO Novi Karlovci, presecaju autoput E-75 oko 151 km. Na KO Gardinovci skreću severozapadno prema TS 400/220/110 kV „Novi Sad 3”. Ovim se ostvaruje prenosna veza između razvodnog postrojenja RP „Mladost” kod TE „Nikola Tesla B” u Obrenovcu i TS 400/220/110 kV „Novi Sad 3”;

400 kV dalekovod br. 444 od TS 400/220/110 kV „Novi Sad 3” ide u pravcu severa do TS 400/110 kV „Subotica 3” i na KO Bikovo preseca autoput u blizini 28 km. Ovim se ostvaruje prenosna veza između TS 400/220/110 kV „Novi Sad 3” i TS 400/110 kV „Subotica 3”;

400 kV dalekovod br. 454 ide u pravcu severoistoka od TS 400/110 „Subotica 3” ka Segedinu. Na ovom prostoru ukrštanje sa autoputem ostvareno je oko 25 km. Ovim se ostvaruje prenosna prekogranična veza između TS 400/110 kV„Subotica 3” i Mađarske;

400 kV dalekovod br. 456 od TS 400/110 kV „Subotica 3” ide u pravcu jugozapada od TS 400/110 kV „Sombor 3” i na KO Donji Grad preseca autoput. Ovim se ostvaruje prenosna veza između TS 400/110 kV „Sombor 3” i TS 400/110 kV „Subotica 3”;

Dalekovodi 220 kV ukrštaju se sa autoputem i deo su osnovne prenosne mreže:

220 kV dalekovod br. 217/1 polazi iz TS „Obrenovac A” i u koridoru sa dalekovodima 406/1 i br. 450 ide do TS 400/220/110 kV „Novi Sad 3”. Ovim se ostvaruje prenosna veza između TS „Obrenovac A” u Obrenovcu i TS 400/220/110 kV „Novi Sad 3”;

220 kV dalekovod br. 209/2 povezuje TS 400/220/110 kV „Sremska Mitrovica 2” sa TS 220/110 kV „Srbobran”. U blizini 91 km ukršta se sa autoputem. Ovim se ostvaruje prenosna veza između TS 400/220/110 kV „Sremska Mitrovica 2” i TS 220/110 kV „Srbobran”.

Dalekovodi 110 kV ukrštaju se sa autoputem i povezuju susedne konzume u cilju sigurnog i kvalitetnog napajanja električnom energijom:

DV 110 kV, br. 127/1 povezuje TS „Novi Sad 1” 110/35/20 kV sa TS „Novi Sad 3”, 400/220/110 kV;

DV 110 kV, br. 1108 povezuje TS „Novi Sad 3” 400/220/110 kV sa TS „Futog”, 110/20 kV;

DV 110 kV, br. 159/1 povezuje TS „Bačka Palanka 1” 110/35 kV sa TS „Srbobran” 220/110 kV;

DV 110 kV, br. 1124/1 povezuje TS „Srbobran” 220/110 kV sa TS „Vrbas 2”, 110/20 kV;

DV 110 kV, br. 174 povezuje TS „Srbobran” 220/110 kV sa TS „Vrbas 1”, 110/20 kV;

DV 110 kV, br. 132/3 povezuje TS „Srbobran” 220/110 kV sa TS „Kula”, 110/20 kV;

DV 110 kV br. 133/1 povezuje TS „Srbobran” 220/110 kV sa TS „Bačka Topola 2” 110/20 kV;

DV 110 kV, br. 135/2 povezuje TS „Subotica 3” 400/110 kV sa TS „Palić” 110/20 kV;

DV 110 kV, br. 135/4 povezuje TS „Palić” 110/20 kV sa TS „Segedin”;

DV 110 kV, br. 160/3 povezuje TS „Subotica 3” 400/110 kV sa TS „Kanjiža”, 110/20 kV.

DV 110 kV, br. 133/3 povezuje TS „Bačka Topola 1” 110/35 kV sa TS „Subotica 3”, 400/110 kV;

DV 110 kV, br. 135/2 povezuje TS „Subotica 3”400/110 kV i čvor „Šupljak”;

DV 110 kV, br. 135/3 povezuje TS „ Palić”, 110/20 kV i čvor „Šupljak”;

DV 110 kV, br. 135/4 koji se od čvora „Šupljak” ostvaruje prenosna prekogranična veѕa sa Mađarskom;

DV 110 kV, br. 175 povezuje TS „Novi Sad 3”, 400/220/110 kV sa TS „Novi Sad 4”, 110/35 kV;

DV 110 kV, br. 176/1 povezuje TS „Novi Sad 3”, 400/220/110 kV sa TS „Novi Sad 9”, 110/20/10 kV;

DV 110 kV, br. 190A/2 povezuje TS „Rimski Šančevi”, 110/20 kV sa TS „Novi Sad 3”, 400/220/110 kV;

DV 110 kV, br. 190B povezuje TS „Novi Sad 2”, 110/H kV sa TS „Novi Sad 3”, 400/220/110 kV;

DV 110 kV, br. 1003 povezuje TS „Subotica 3”, 400/110 kV sa TS „Subotica 4”, 110/20 kV;

DV 110 kV, br. 1004 povezuje TS „Subotica 3”, 400/110 kV sa TS „Subotica 4”, 110/20 kV;

DV 110 kV, br. 1005 povezuje TS „Novi Sad 3”, 400/220/110 kV sa razvodnim postrojenjem 110 kV TE-TO „Novi Sad”;

DV 110 kV, br. 1135 povezuje TS „Novi Sad 3”, 400/220/110 kV sa TS „Novi Sad 5”, 110/20 kV;

DV 110 kV, br. 1136 povezuje TS „Novi Sad 3”, 400/220/110 kV sa TS „Novi Sad 5”, 110/20 kV;

DV 110 kV, br. 1155 povezuje TS „Bajmok” 110/20 kV sa TS „Subotica 3”, 400/110 kV;

Planom razvoja prenosnog sistema za period od 2014. do 2023. godine, koji je izradilo JP „Elektromreža Srbije”, planirane su sledeće aktivnosti:

1) Povezivanje TS „Novi Sad 7”, po principu ulaz-izlaz, na dalekovod 110 kV TS „Novi Sad 3”- TS „Novi Sad 5”;

2) Izgradnja postrojenja 400 kV umesto 220 kV u TS „Srbobran” i njeno priključenje na dalekovod 400 kV br.444 TS „Novi Sad 3”- TS „Subotica”. Postojeći 220 kV dalekovodi ka TS „Novi Sad 3” i TS „Sremska Mitrovica 2” prelaze da rade pod naponom 110 kV i opremaju se polja 110 kV u ovim transformatorskim stanicama (ovo podrazumeva rasplet dalekovoda 110 kV kod TS„Srbobran” i kod TS „Novi Sad 3”);

3) Izgradnja transformatorske stanice TS „Krnješevci” 110/20 kV. Priključenje ove transformatorske stanice na prenosni sistem bi bilo na dalekovod br. 104B čvor TS „Beograd 9”- TS „Stara Pazova” po principu ulaz-izlaz;

4) Izgradnja transformatorske stanice TS „Srbobran 2” i priključenje ove transformatorske stanice na prenosni sistem bi bilo na dalekovod 110 kV br. 142/1 TS „Srbobran”- TS „Bečej” po principu ulaz-izlaz;

5) Izgradnja transformatorske stanice TS „Novi Sad 8” sa priključnim dalekovodima;

6) Rekonstrukcija dalekovoda 110 kV br.127/1 TS „Novi Sad 1”- TS „Novi Sad 3”;

7) Rekonstrukcija dalekovoda 110 kV br. 132/3 TS „Kula”- TS „Srbobran”;

8) Rekonstrukcija dalekovoda 110 kV br. 142/1 TS „Srbobran”- TS „Bečej”.

U postojećim koridorima dalekovoda i postojećim trafostanicama (razvodnim postrojenjima) mogu se raditi sanacije, adaptacije i rekonstrukcije, ako to zbog potreba intervencija i revitalizacije elektroenergetskog sistema bude neophodno.

U skladu sa Zakonom o energetici („Službeni glasnik RS”, br. 57/11, 80/11-ispravka, 93/12 i 124/12), elektroenergetskim objektima, 110 kV, 220 kV i 400 kV dalekovodima se mora obezbediti nesmetani pristup i ostali uslovi za normalno održavanje i funkcionisanje objekata.

Uslovi za izgradnju objekata u blizini dalekovoda definisani su Pravilnikom o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona 1 kV do 400 kV („Službeni list SFRJ”, broj 65/88 i „Službeni list SRJ”, broj 18/92), Zakonom o zaštiti od nejonizujućih zračenja („Službeni glasnik RS”, broj 36/09), kao i uslovima nadležnog preduzeća.”

Glava VIII. PRIMENA I SPROVOĐENJE PROSTORNOG PLANA, menja se i glasi:

Ciljevi, planske koncepcije i rešenja Prostornog plana sprovode se:

ugrađivanjem i razradom ciljeva i koncepcija utvrđenih Prostornim planom u planove i programe razvoja jedinica lokalne samouprave, prostorne i urbanističke planove užih teritorijalnih celina, naselja, kao i kroz druge programe i projekte javnih preduzeća;

primenom utvrđenih kriterijuma, pojedinačnih politika, mera i instrumenata;

poštovanjem utvrđenih normativa i standarda;

nastavkom istraživanja, izradom urbanističke i tehničke dokumentacije, monitoringom promena u prostoru i operacionalizacijom osnovnih koncepcija Prostornog plana, kroz izdavanje lokacijskih uslova za funkcionalne sadržaje autoputa i izradom planova detaljne regulacije za prateće sadržaje autoputa.

Prioriteti Prostornog plana u sprovođenju planskih ciljeva i koncepcije, kao i u primeni definisanih kriterijuma, mera i instrumenata, normativa i standarda su:

obezbeđenje neophodnih uslova i smanjenje na prihvatljivi nivo prostornih ograničenja za izgradnju, opremanje i funkcionisanje infrastrukturnih sistema u koridoru u skladu sa zakonskim propisima, opštim razvojnim opredeljenjima i postavkama Prostornog plana;

sanacija do sada nastalih šteta od postojećih infrastrukturnih sistema i buduće rigorozno sprečavanje svih direktnih i indirektnih negativnih uticaja;

socijalna, ekonomska i ekološka zaštita stanovništva u infrastrukturnom koridoru koje je ugroženo izgradnjom i funkcijom infrastrukturnih sistema;

primena prostorno planskih, urbanističkih i ekoloških mera koje su utvrđene Prostornim planom, opštih propisa u pogledu zaštite životne sredine i neposrednih tehničko-tehnoloških mera zaštite;

stimulisanje razvoja onih delatnosti i aktivnosti koje na planskom području najbrže povećavaju zaposlenost i ostvarivanje dobiti;

obezbeđivanje institucionalnih, organizacionih i informatičkih uslova za sprovođenje Prostornog plana, kao i uslova za nastavak započetih istraživanja, izradu odgovarajućih programa, planova i projekata od interesa za razvoj područja.

Korišćenje prirodnih resursa biće zasnovano na principima racionalnosti i dugoročnim ciljevima razvoja. U vezi stim poštovaće se sledeći zahtevi:

korišćenje poljoprivrednog zemljišta usmeravaće se ka kvalitativnom unapređivanju raspoloživog zemljišta, uz obezbeđenje spoljne podrške (specijalizovani programi, obrazovanje, kreditna i poreska politika i sl) za aktiviranje rezervi u poljoprivrednoj proizvodnji individualnih domaćinstava, radi racionalnijeg i efikasnijeg korišćenja proizvodnog potencijala poljoprivrede i poboljšanja ekonomske i socijalne situacije poljoprivrednih domaćinstava;

obezbeđenje zaštite obradivog poljoprivrednog zemljišta od prve do pete klase, naročito onog koje je uređeno u postupku komasacije, s težnjom da se pri realizaciji putne i železničke infrastrukture (sa pratećim sadržajima), gde je moguće, izbegne iskorišćavanje kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta, odnosno koristi zemljište slabije bonitetne klase i neobradivo poljoprivredno zemljište;

podsticaće se ukrupnjavanje poseda i svojinska transformacija poljoprivrednog zemljišta radi podizanja nivoa ekonomske efikasnosti i poboljšanja agrarne strukture individualnih domaćinstava;

pripremiće se i realizovati kompleksni programi obnove poljoprivrednih i drugih površina koje su u prethodnom periodu zauzete i fizički ili hemijski oštećene od infrastrukturnih sistema, industrije i primene neodgovarajuće agrotehnike, s tim da se kod revitalizacije oštećenih površina poštuje kriterijum restitucije prirodnih karakteristika predela;

obezbediće se kontrola i nadzor nad korišćenjem zemljišta, radi sprečavanja kontaminacije, degradacije i destrukcije poljoprivrednog zemljišta;

intenziviraće se pošumljavanje u skladu sa prirodnim svojstvima zemljišta, (posebno degradiranih i neobrađenih površina čija obrada ne obezbeđuje odgovarajuće ekonomske efekte), poboljšati biološko stanje šumskih sastojina i preduzeti biotehničke i druge mere zaštite od erozije, poplava i drugih vidova degradacije šumskog zemljišta;

obavezaće se subjekti izgradnje infrastrukturnih sistema da u skladu sa programima i dinamikom zauzimanja zemljišta preduzmu podizanje zaštitnog zelenila oko infrastrukturnih sistema, a vlasnici i korisnici drugih, specifičnih zemljišnih površina, na podizanje i negovanje zelenih površina.

Prioritet u zaštiti životne sredine imaće:

zaustavljanje dalje degradacije i saniranje područja u kojima je kvalitet sredine najviše narušen dosadašnjim delovanjem infrastrukturnih i privrednih sistema;

podsticanje onih sektora i grana u kojima uslovi privređivanja omogućavaju racionalnije korišćenje prirodnih resursa i bolju zaštitu životne sredine;

stimulisanje primene čistih i energetski štedljivih tehnologija za formiranje novih proizvodnih sektora i postepeno napuštanje prljave tehnologije, uz obavezu otklanjanja štetnih posledica izazvanih ovim aktivnostima;

obezbeđenje zadovoljavajućeg kvaliteta življenja u naseljima, poštovanjem standarda uređenja prostora i komunalne opremljenosti naselja i individualnih poseda;

kontrola sprovođenja propisa i mera zaštite od strane državnih i/ili nezavisnih stručnih institucija.

Usklađivanje važećih urbanističkih planova za obuhvaćena građevinska područja naselja, kao i za delove područja magistralnih infrastrukturnih koridora, nadležni organi opština i gradova izvršiće u rokovima usklađenim sa dinamikom izgradnje tih sistema, utvrđenom ovim prostornim planom.

Do usklađivanja, navedeni planovi mogu se primenjivati u delovima koji nisu u suprotnosti sa planskim rešenjima, pravilima i smernicama Prostornog plana u vezi sa magistralnim infrastrukturnim sistemima u infrastrukturnom koridoru.

Nadležna javna preduzeća, JP „Putevi Srbije” i posebne organizacije u roku od mesec dana po stupanju na snagu Prostornog plana uskladiće sa planskim rešenjima, merama i smernicama ovog prostornog plana svoje srednjoročne i godišnje planove i tehničku dokumentaciju, a posebno planove izgradnje, rekonstrukcije i održavanja puteva, održavanja i izgradnje pruga, gasovoda, produktovoda, elektromreže, optičkih kablova i dr.

Nadležna služba zaštite prirode ugradiće u roku od mesec dana po stupanju na snagu Prostornog plana u svoje srednjoročne i godišnje programe rada poslove na: (a) inventarizaciji, valorizaciji i utvrđivanju prostornog obuhvata prirodnih vrednosti na području infrastrukturnog koridora, prioritetno onih koja su Prostornim planom Republike Srbije predviđena za utvrđivanje statusa i režima zaštite i (b) analizi potreba i mogućnosti povezivanja vegetacijskih i ekoloških koridora međusobno i sa bliskim šumskim i močvarnim zonama i definisanju uslova za utvrđivanje položaja prolaza/prelaza za životinje u planiranim koridorima autoputa i pruge za velike brzine, radi očuvanja flore i faune (posebno migratornih vrsta).

Nadležne službe zaštite spomenika kulture ugradiće u roku od mesec dana po stupanju na snagu Prostornog plana u svoje programe i planove rada stručne poslove na opservaciji terena, evidentiranju, utvrđivanju i kategorizaciji nepokretnih kulturnih dobara i utvrđivanju granica zaštićene okoline nepokretnih kulturnih dobara u koridorima planiranih magistralnih infrastrukturnih sistema.

Prioriteti u izvršenju poslova iz prethodna dva stava utvrdiće se saglasno dinamici razrade planskih rešenja na nivou planova sa detaljnom urbanističkom razradom i izgradnje magistralnih infrastrukturnih sistema, a nadležni republički organi i posebne organizacije, u saradnji sa nadležnim ministarstvom, obezbediće koordinaciju svih radova na prethodnom istraživanju prirodnih i nepokretnih kulturnih dobara na planskom području.

Nadležni republički organi za poljoprivredu, šumarstvo, vodoprivredu, prostorni i urbani razvoj i životnu sredinu, kao i javna preduzeća i druge organizacije koje se bave delatnostima od opšteg interesa, ugradiće smernice i opredeljenja ovog prostornog plana u planove, odnosno osnove uređenja i korišćenja zemljišta i pokrenuti izradu kompleksnih programa uređivanja poljoprivrednog i šumskog zemljišta i korišćenja i zaštite vodnih resursa u roku od šest meseci po stupanju na snagu Prostornog plana.

Nadležne skupštine opština i gradova uskladiće svoje srednjoročne i godišnje programe uređivanja građevinskog zemljišta sa odredbama ovog prostornog plana, u roku od šest meseci po njegovom stupanju na snagu.

Prioritetne mere i obaveze za sprovođenje planskih rešenja i smernica su:

obezbeđenje mera pojačanog nadzora građevinske inspekcije radi kontrole korišćenja rezervisanog prostora za magistralne infrastrukturne koridore do njegovog privođenja planiranoj nameni;

nadležna javna preduzeća i posebne organizacije obezbediće detaljno snimanje stanja izgrađenosti prostora i vlasništva nepokretnosti predviđenih za uklanjanje u neposrednim zaštitnim pojasima infrastrukturnih koridora (autoputa, pruge za velike brzine, gasovoda, optičkog kabla), a prema dinamici izgradnje pojedinih infrastrukturnih sistema utvrđenoj ovim prostornim planom;

nadležna javna preduzeća, JP „Putevi Srbije” i posebne organizacije utvrdiće i obavestiti nadležne gradske i opštinske službe o kriterijumima za finansijsko i materijalno obeštećenje kod preuzimanja nepokretnosti, ograničenja prava svojine i šteta nastalih pri izvođenju radova na izgradnji pojedinih infrastrukturnih sistema u roku od šest meseci po stupanju na snagu Prostornog plana;

nadležne skupštine grada i opština doneće srednjoročne i godišnje programe rekonstrukcije i uklanjanja objekata u neposrednim zaštitnim pojasima infrastrukturnih sistema, a na osnovu postignutog sporazuma o visini, dinamici i uslovima obezbeđenja finansijskih sredstava nadležnih javnih preduzeća i posebnih organizacija;

stručne službe nadležne skupštine grada i opština informisaće, putem oglašavanja u sredstvima javnog informisanja, lokalnu zajednicu o donetim programima iz prethodne tačke, davati uputstva o pravima i obavezama vlasnika i korisnika obuhvaćenih nepokretnosti i druga potrebna obaveštenja u vezi sa sprovođenjem Prostornog plana.

Autoput E-75 Subotica – Beograd (Batajnica) u celini sa svim deonicama, objektima, petljama i denivelisanim prelazima će biti završen i pušten u eksploataciju do kraja 2015. godine;

Na planiranom koridoru autoputa Kelebija – Subotica jug („Y” krak) planira se izgradnja I faze poluautoputa do kraja 2015. godine, a detaljniju dinamiku izgradnje utvrdiće svojim planovima i programima JP „Putevi Srbije”;

Za neizgrađene prateće sadržaje autoputa potrebno je uraditi urbanističku i projektnu dokumentaciju, te iste izgraditi do 2016. godine.”

Član 5.

Grafički prikazi, referalne karte, i to: referalna karta broj 1. – „Plan namene površina”, referalna karta broj 2. – „Infrastrukturni sistemi”, referalna karta broj 3. – „Turizam i zaštita prostora” i referalna karta broj 4. – „Karta postojećih i planiranih sadržaja autoputa sa sprovođenjem plana”, izrađene u razmeri 1 : 100 000, izmenjene i dopunjene u skladu sa ovom uredbom, overava svojim potpisom ministar nadležan za poslove prostornog planiranja. Po jedan primerak grafičkog prikaza iz stava 1. ovog člana čuva se trajno u Vladi, Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave, Ministarstvu privrede, JP „Putevi Srbije”, skupštini gradova Beograda, Novog Sada i Subotice, i skupštini opština Kanjiža, Bačka Topola, Mali Iđoš, Vrbas, Srbobran, Temerin, Inđija i Stara Pazova, AP Vojvodina – Pokrajinskom sekretarijatu za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine, a po dva primerka u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Član 6.

Prostorni planovi jedinica lokalne samouprave, urbanistički planovi i projekti uskladiće se sa odredbama ove uredbe na način utvrđen Prostornim planom.

Planovi i programi razvoja koji se donose po posebnim propisima, propisi i drugi opšti akti uskladiće se sa odredbama ove uredbe u roku od godinu dana od dana njenog stupanja na snagu.

Prostorni planovi jedinica lokalne samouprave, urbanistički planovi i urbanistički projekti, kao i planovi i programi razvoja doneti do dana stupanja na snagu ove uredbe, primenjuju se u delovima koji nisu u suprotnosti sa ovom uredbom.

Član 7.

Ova uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

05 Broj:U Beogradu,

V L A D A

PREDSEDNIK

———————–USLUŽNI CENTRI

PARKIRALIŠTA

PRATEĆI SADRŽAJI AUTOPUTA

FUNKCIONALNI SADRŽAJI AUTOPUTA

PRATEĆI SADRŽAJI ZA POTREBE KORISNIKA AUTOPUTA

BAZE ZA ODRŽAVANJE

STANICE ZA UPRAVLJANJE I KONTROLU SAOBRAĆAJA

GRANIČNI PRELAZI

STANICE ZA NAPLATU PUTARINE

Ostavite komentar