Predlog zakona o potvrđivanju Protokola o kombinovanom transportu na unutrašnjim plovnim putevima uz Evropski sporazum o važnim međunarodnim linijama za kombinovani transport i pratećim postrojenjima (AGTC) iz 1991. godine

PREDLOG ZAKONA

O POTVRĐIVANjU PROTOKOLA O KOMBINOVANOM TRANSPORTU NA UNUTRAŠNjIM PLOVNIM PUTEVIMA

UZ EVROPSKI SPORAZUM O VAŽNIM MEĐUNARODNIM LINIJAMA ZA KOMBINOVANI TRANSPORT I PRATEĆIM POSTROJENjIMA

(AGTC) IZ 1991. GODINE

Član 1.

Potvrđuje se Protokol o kombinovanom transportu na unutrašnjim plovnim putevima uz Evropski sporazum o važnim međunarodnim linijama za kombinovani transport i pratećim postrojenjima (AGTC) iz 1991. godine, u originalu na engleskom, francuskom i ruskom jeziku.

Član 2.

Tekst Protokola o kombinovanom transportu na unutrašnjim plovnim putevima uz Evropski sporazum o važnim međunarodnim linijama za kombinovani transport i pratećim postrojenjima (AGTC) iz 1991. godine, u originalu na engleskom jeziku i u prevodu na srpski jezik glasi:

Član 3.

Prilikom deponovanja ratifikacionog instrumenta za Protokol o kombinovanom transportu na unutrašnjim plovnim putevima uz Evropski sporazum o važnim međunarodnim linijama za kombinovani transport i pratećim postrojenjima (AGTC) iz 1991. godine, Republika Srbija će izjaviti sledeću rezervu:

„Odredbe člana 11, a u vezi sa članom 12. Protokola, nisu obavezujuće za Republiku Srbiju”.

Član 4.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije-Međunarodni ugovori”.

PROTOKOL O KOMBINOVANOM TRANSPORTU NA

UNUTRAŠNjIM PLOVNIM PUTEVIMA

UZ EVROPSKI SPORAZUM O VAŽNIM MEĐUNARODNIM LINIJAMA ZA KOMBINOVANI TRANSPORT I PRATEĆIM POSTROJENjIMA

(AGTC) IZ 1991. GODINE

Strane potpisnice ovog Protokola,

U želji da olakšaju međunarodni transport robe,

Svesne očekivanog porasta međunarodnog transporta robe kao posledice rasta međunarodne trgovine,

Svesne štetnih posledica koje takav razvoj može da ima na okolinu,

Ističući značajnu ulogu svih tehnologija kombinovanog transporta koje imaju za cilj rasterećenje evropske mreže unutrašnjih plovnih puteva i ublažavanje štete po životnu okolinu,

Naglašavajući da kombinovani transport na unutrašnjim plovnim putevima i nekim priobalnim putevima može da predstavlja značajan deo transportnih koridora,

Ubeđene da je za efikasniji i za klijente atraktivniji međunarodni kombinovani transport na unutrašnjim plovnim putevima i određenim priobalnim putevima, izuzetno važno formiranje zakonskog okvira kojim se uređuje plan razvijanja usluga kombinovanog transporta na unutrašnjim plovnim putevima i nekim priobalnim putevima, kao i infrastrukture neophodne za njihovu realizaciju, koji se zasniva na međunarodno priznatim parametrima i standardima,

Dogovorile su sledeće:

DEO I

OPŠTE ODREDBE

Definicije

Član 1.

U svrhu ovog Protokola:

izraz „kombinovani transport” označava transport robe u jednoj istoj transportnoj jedinici korišćenjem više od jednog vida transporta;

izraz „mreža unutrašnjih plovnih puteva od značaja za međunarodni kombinovani transport” odnosi se na sve unutrašnje plovne puteve i one priobalne puteve koji ispunjavaju minimum zahteva navedenih u Aneksu III uz ovaj Protokol, ako:

se trenutno koriste za redovni međunarodni kombinovani transport;

služe kao važne priključne linije za međunarodni kombinovani transport;

se od njih očekuje da u bliskoj budućnosti postanu značajne za međunarodni kombinovani transport (kako je definisano pod (1) i (2)).

Ovi priobalni putevi treba da budu u skladu sa odredbama Aneksa III, podnaslov (a), stav (11);

izraz „prateća postrojenja” odnosi se na terminale u lukama koji su značajni za međunarodni kombinovani transport, jer obezbeđuju pretovar kontenera i drugih intermodalnih transportnih jedinica (izmenjivi transportni sud, poluprikolice, drumska vozila za prevoz robe itd.) koje se koriste u kombinovanom transportu plovila unutrašnje plovidbe sa pomorskim, drumskim i železničkim transportom.

Označavanje mreže

Član 2.

Strane potpisnice, koje su istovremeno i strane u Evropskom sporazumu o važnim međunarodnim linijama za kombinovani transport i pratećim postrojenjima (AGTC) od 1991. godine usvajaju odredbe ovog Protokola, kao koordinirani međunarodni plan razvoja i funkcionisanja mreže unutrašnjih plovnih puteva od značaja za međunarodni kombinovani transport, kao i za terminale u lukama, (u daljem tekstu: mreža unutrašnjih plovnih puteva od značaja za međunarodni kombinovani transport), koji nameravaju da primene u okviru svojih nacionalnih programa.

Mreža unutrašnjih plovnih puteva od značaja za međunarodni kombinovani transport sastoji se od unutrašnjih plovnih puteva koji su navedeni u Aneksu I uz ovaj Protokol i terminala u lukama koji su obuhvaćeni Aneksom II uz ovaj Protokol.

Minimalni tehnički i operativni zahtevi

Član 3.

Da bi se olakšale transportne usluge u okviru mreže unutrašnjih plovnih puteva od značaja za međunarodni kombinovani transport, strane potpisnice će preduzeti odgovarajuće mere kako bi ispunile minimum tehničkih i operativnih zateva iz Aneksa III uz ovaj Protokol.

Član 4.

ANEKSI

Aneksi su sastavni deo ovog Protokola.

DEO II

ZAVRŠNE ODREDBE

Odredjivanje depozitara

Član 5.

Depozitar ovog Protokola je generalni sekretar Ujedinjenih nacija.

Potpisivanje

Član 6.

1. Ovaj Protokol će biti otvoren za potpisivanje od 1. novembra 1997. do 31. oktobra 1998. godine u kancelariji Ujedinjenih nacija u Ženevi za države koje su strane potpisnice Evropskog sporazuma o važnim međunarodnim linijama za kombinovani transport i pratećim postrojenjima (AGTC) od 1991. godine.

2. Takvo potpisivanje biće podložno ratifikaciji, prihvatanju ili odobravanju.

Ratifikovanje, prihvatanje ili odobravanje

Član 7.

1. Ovaj Protokol podleže ratifikaciji, prihvatanju ili odobravanju u skladu sa stava 2. člana 6.

2. Ratifikacija, prihvatanje ili odobravanje se vrši deponovanjem instrumenta kod generalnog sekretara Ujedinjenih nacija.

Pristupanje

Član 8.

Ovaj Protokol će biti otvoren od 1. novembra 1997. godine za pristupanje bilo koje države koja se spominje u stavu 1. člana 6.

Pristupanje će biti sprovedeno deponovanjem instrumenata o pristupanju kod generalnog sekretara.

Stupanje na snagu

Član 9.

Ovaj Protokol stupa na snagu 90 dana od datuma kada strane vlada pet država deponuju instrumente o ratifikaciji, odobravanju ili pristupanju, pod uslovom da jedan ili više plovnih puteva mreže međunarodnih plovnih puteva za kombinovani transport, povezuju, u kontinuitetu, teritorije najmanje tri države koje su deponovale takav instrument.

Ako se ne ispuni prethodno navedeni uslov, Protokol stupa na snagu 90 dana od datuma deponovanja instrumenta o ratifikaciji, odobravanju ili pristupanju, kojim će pomenuti uslov biti zadovoljen .

Za svaku državu koja deponuje instrument ratifikacije, odobravanja ili pristupanja nakon početka perioda od 90 dana navedenog u stavovima 1. i 2. ovog člana, Protokol stupa na snagu 90 dana nakon datuma deponovanja pomenutog instrumenta.

Ograničenja na primenu protokola

Član 10.

Ništa u ovom Sporazumu neće biti sačinjeno tako da sprečava stranu u ugovoru da preduzme takvu akciju, kompatibilnu sa odredbama Povelje Ujedinjenih nacija i ograničenu na hitnosti situacije, koju smatra neophodnom za spoljnu ili unutrašnju bezbednost.

Takve mere, koje moraju biti privremene, biće odmah prijavljene depozitaru i njihova priroda naznačena.

Rešavanje sporova

Član 11.

Svi sporovi između dve ili više strana potpisnica, koji se odnose na tumačenje ili primenu ovog Protokola, a koje strane u sporu ne mogu da reše pregovorima ili na neki drugi način, podnose se na arbitražu, na zahtev jedne od njih. Ukoliko se strane u sporu ne dogovore o arbitru ili arbitrima u roku od tri meseca nakon zahteva za arbitražu, bilo koja od tih strana može da zatraži od generalnog sekretara Ujedinjenih nacija da odredi jednog arbitra od koga će se tražiti odluka o sporu.

Presuda arbitra ili arbitara, imenovanih u skladu sa stavom 1. ovog člana je obavezujuća za sve strane potpisnice u sporu.

Rezerve

Član 12.

Svaka strana potpisnica može, u vreme potpisivanja ovog Protokola ili deponovanja njenog instrumenta ratifikacije, obavestiti depozitara da se ne smatra obaveznom prema članu 11. ovog Protokola.

Amandman na protokol

Član 13.

Ovaj Protokol može biti izmenjen u skladu sa procedurom navedenom u ovom članu, izuzimajući ono što je predviđeno članovima 14. i 15.

Na zahtev jedne strane potpisnice, svaki amandman koji ona predloži na ovaj Protokol, razmatra Radna grupa za kombinovani transport Ekonomske komisije Ujedinjenih nacija za Evropu.

Ako amandman usvoji dvotrećinska većina prisutnih strana potpisnica koje su glasale, generalni sekretar Ujedinjenih nacija dostavlja amandman svim stranama potpisnicama na usvajanje.

Bilo koji predložen amandman dostavljen u skladu sa stavom 3. ovog člana, stupa na snagu za sve strane potpisnice tri meseca nakon isteka perioda od 12 meseci nakon datuma njihovog prosledjivanja, pod uslovom da u toku tog perioda od 12 meseci ni jedna država, koja je strana potpisnica, ne uputi generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija prigovor na preporučenu izmenu.

Ako je prigovor na predloženi amandman podnet u skladu sa stavom 4. ovog člana, smatraće se da amandman nije prihvaćen i neće imati nikakvog efekta.

Amandmani na anekse I i II

Član 14.

Aneksi I i II uz ovaj Protokol mogu biti izmenjeni u skladu sa procedurom koja je opisana u ovom članu.

Na zahtev ugovorne strane, bilo koji amandman koji se predloži na anekse I i II razmatraće Radna grupa za kombinovani transport Ekonomske komisije Ujedinjenih nacija za Evropu.

Ako amandman usvoji većina prisutnih strana potpisnica koje su glasale, generalni sekretar Ujedinjenih nacija dostavlja amandman stranama potpisnicama koje su direktno zainteresovane za njeno prihvatanje. U smislu ovog člana, smatraće se da je direktno zainteresovana ona strana potpisnica preko čije teritorije prelazi uključen novi deo plovnog puta ili je njena teritorija direkno povezana sa uključenim novim terminalom, u slučaju izmena na njima ili ako se razmatrani terminal nalazi na pomenutoj teritoriji.

4. Sve predložene amandmane, prosledjene u skladu sa stavom 2. i 3. ovog člana, smatraju se usvojenim ukoliko ni jedna od direktno zainteresovanih strana potpisnica ne uputi generalnom sekretaru prigovor na predloženi amandman, u roku od šest meseci od datuma prosleđivanja od strane depozitara.

5. Bilo koji amandman tako prihvaćen biće saopšten od strane generalnog sekretara Ujedinjenih nacija svim ugovornim stranama i stupiće na snagu tri meseca nakon datuma obaveštenja od strane depozitara.

6. Ukoliko je prigovor na predložen amandman podnet u skladu sa stavom 4. ovog člana, smatraće se da amandman nije prihvaćen i neće imati nikakvog efekta.

7. Depozitar neposredno zainteresonanih ugovornih strana mora biti bez odlaganja obaveštavan od strane Sekretarijata Ekonomske komisije za Evropu o predloženim amandmanima.

Amandman na aneks III

Član 15.

Aneks III uz ovaj Protokol može biti izmenjen u skladu sa procedurom navedenom u ovom članu.

Na zahtev ugovorne strane, bilo koji amandman koji je predložen na Aneks III, razmatraće Radna grupa za kombinovani transport Ekonomske komisije Ujedinjenih nacija za Evropu.

Ukoliko amandaman usvoji dvotrećinska većina ugovornih strana, koja je prisutna i koja glasa, amandman će biti saopšten od strane generalnog sekretara Ujedinjenih nacija svim ugovornim stranama na prihvatanje.

Bilo koji predloženi amandman saopšten u skladu sa stavom 3. ovog člana smatraće se prihvaćenim ukoliko, u okviru perioda od šest meseci nakon datuma saopštenja, jedna petina ili više od jedne petine ugovornih strana nije obavestila generalnog sekretara Ujedinjenih nacija o prigovoru na predloženi amandman.

Bilo koji amandman prihvaćen u skladu sa stavom 4. ovog člana biće saopšten od strane generalnog sekretara svim ugovornim stranama i stupiće na snagu tri meseca nakon datuma saopštenja u pogledu na sve ugovorne strane osim onih koje su već obavestile generalnog sekretara da ne prihvataju predloženi amandman u roku od šest meseci od njenog prosledjivanja u skladu sa stavom 4. ovog člana.

Ukoliko je jedna petina ili više od jedne petine ugovornih strana uložila prigovor na predložen amandman u skladu sa navedenim stavom 4. smatraće se da amandman nije prihvaćen i neće imati nikakvog efekta.

Otkazivanje

Član 16.

Svaka strana potpisnica može da otkaže ovaj Protokol upućivanjem pismenog obaveštenja generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija.

Otkaz Protokola stupa na snagu godinu dana nakon što je generalnog sekretar Ujedinjenih nacija primio takvo obaveštenje.

Svaka strana potpisnica, koja prestane da bude strana u Evropskom sporazumu o važnim međunarodnim linijama kombinovanog transporta i pratećim postrojenjima od 1991. godine, istog dana prestaje da bude i strana potpisnica ovog Protokola.

Prestanak važenja

Član 17.

Ukoliko se, nakon stupanja na snagu ovog Protokola, broj strana potpisnica, u bilo kom periodu od dvanaest uzastopnih meseci, smanji na manje od pet, Protokol prestaje da važi dvanaest meseci nakon datuma na koji je peta država prestala da bude strana potpisnica.

Obaveštenja i saopštenja depozitara

Član 18.

Osim obaveštenja i saopštenja koja su navedena u ovom Protokolu, funkcije generalnog sekretara Ujedinjenih nacija, u svojstvu depozitara, navedene su u Delu VII Bečke konvencije o ugovornom pravu, sačinjene u Beču, 23. maja 1969. godine.

Verodostojnost tekstova

Član 19.

Original ovog Protokola, gde su engleski, francuski i ruski tekstovi jednako merodavni, deponuju se kod generalnog sekretara Ujedinjenih nacija.

U potvrdu navedenog, dole potpisani, valjano opunomoćeni u tu svrhu, potpisali su ovaj Protokol.

Sačinjeno u Ženevi 17. januara 1997. godine.

Aneks I

UNUTRAŠNjI PLOVNI PUTEVI OD ZNAČAJA ZA MEĐUNARODNI KOMBINOVANI TRANSPORT*

Označavanje unutrašnjih plovnih puteva od međunarodnog značaja

1. Svi unutrašnji plovni putevi od značaja za međunarodni kombinovani transport treba da imaju dvocifrene, četvorocifrene ili šestocifrene brojeve ispred kojih stoje slova “C-E” **

2. Glavni osnovni delovi C-E mreže plovnih puteva treba da imaju dvocifrene, a njihovi ogranci i sekundarni ogranci („ogranci ogranaka“) četvorocifrene, odnosno šestocifrene brojeve.

3. Najvažniji unutrašnji plovni putevi, koji se uglavnom kreću pravcem sever-jug i koji osiguravaju pristup pomorskim lukama i povezuju jedan morski sliv sa drugim, treba da budu označeni brojevima 10, 20, 30, 40 i 50, rastućim redosledom od zapada prema istoka.

4. Najvažniji unutrašnji plovni putevi, koji se uglavnom kreću pravcem zapad-istok presecajući tri ili više unutrašnjih plovnih puteva, navedenih pod tačkom 3. treba da budu označeni brojevima 70, 80 i 90, rastućim redosledom od severa prema jugu.

5. Ostali glavni unutrašnji plovni putevi označavaće se dvocifrenim brojevima između brojeva dva najvažnija plovna puta, kako je navedeno u prethodnim tačkama 3. i 4. između kojih se nalaze.

6. Ako se radi o ograncima (ili ograncima ogranaka), prve dve (ili četiri) cifre označavaju odgovarajući viši element mreže unutrašnjih plovnih puteva, a poslednje dve, pojedinačne ogranke označene po redu od početka do kraja višeg elemneta, kako je opisano u donjoj tabeli. Parni brojevi se koriste za ogranke s desne strane, a neparni za ogranke sa leve strane.

* Smatra se da su unutrašnji plovni putevi od značaja za međunarodni kombinovani transport ako se trenutno koriste za međunarodni kombinovani transport, ako služe kao priključne linije međunarodnog transporta ili ako se očekuje da će postati važne za međunarodni kombinovani transport u bliskoj budućnosti (vidi član 1, stav (b)).

** C-E unutrašnji plovni putevi obuhvaćeni su Evropskim sporazumom o glavnim unutrašnjim plovnim putevima od međunarodnog značaja (AGN) i ovim Protokolom.

EVROPSKI UNUTRAŠNjI PLOVNI PUTEVI OD ZNAČAJA ZA MEĐUNARODNI KOMBINOVANI TRANSPORT*

Delovi unutrašnjih plovnih puteva Broj C-E plovnog puta

(1) Francuska

Denkerk – Arlo – Konde na Esko C-E 01

Del

Bove – Lil – (Zebriž) C-E-02

Sena – Severna veza [Kompjenj – Arlo] (planiran) C-E 05

Rona

Marsej – Fos – Lion C-E 10

Vezni kanal Rona – Set C-E 10-011

Lion – San Žen d Losn C-E 10

[San Žen d Losn -Miluz] (planiran) C-E 10

Rajna

Bale – Strazbur C-E 10

Sena

Avr – Ruan – Konflan C-E 80

Konflan – Kompjenj C-E 80

[Kompjenj – Tul] (planiran) C-E 80

Konflan – Ženvilje C-E 80-04

Ženvilje – Bri- na Seni C-E 80-04

Mozel

Tul – Nansi – Tionvil (-Trir) C-E 80

(2) Belgija

Kanal Mez C-E 01

Severno more – Li C-E 02, C-E 07

Gent – kanal Ternezen C-E 03

Šelda – vezni kanal Rajna C-E 03, C-E 06

Brisel – kanal Rupel C-E 04

Bovešelde C-E 05

Albertov kanal C-E 05

Delovi unutrašnjih plovnih puteva Broj C-E plovnog puta

(3) Holandija

Juliana Kanal C-E 01

Dordreht Kil C-E 01

Sud Bevelend Kanal C-E 03

Holands Dip C-E 03

vezni kanal Šelda – Rajna C-E 06

Val C-E 10

Rajna C-E 10

Amsterdam – Rajna Kanal C-E 11

Mas – Val Kanal C-E 12

Tvente Kanal C-E 70

Lek C-E 70

(4) Nemačka

Rajna

(Strazbur)- Karlsrue – Nemačka Granica C-E 10

Vezel – Dateln Kanal C-E 10-01

Dateln – Ham Kanal (zapadni deo) C-E 10-01

Rajna – Herne Kanal C-E 10-03

Nekar C-E 10-07

Dortmund – Ems Kanal – (južno od Srednje nemačkog kanala, C-E 13

uključujući Dortmund stajalište)

Srednji Vezer C-E 14

Laba C-E 20

Delovi unutrašnjih plovnih puteva Broj C-E plovnog puta

(4) Nemačka (nastavak)

Laba-Obilazni kanal C-E 20-02

Hohensaten – plovni put Fridrihstaler, Vestoder C-E 31

Srednje nemački kanal(uključujući vezu sa Magdeburgom) C-E 70

Laba – Hafel C-E 70

Hafel – Odra plovni put C-E 70

Unter Hafel plovni put, (uključujući neke kanale do Berlina) C-E 70 (C-E 70-05, C-E 71, C-E 70-12,

C-E-70-10, C-E 71-04, C-E 71-06)

Mozel C-E 80

Majna C-E 80

Majna – Dunav Kanal C-E 80

Dunav C-E 80

Sar C-E 80-06

(5) Švajcarska

Rajna

Bazel (-Strazbur) C-E 10-09

(6) Češka Republika

Laba C-E 20

Vltava C-E 20-06

[Morava] (planiran) C-E 20

C-E 30

Delovi unutrašnjih plovnih puteva Broj C-E plovnog puta

(7) Slovačka

Dunav C-E 80

Vah C-E 81

[Morava] (planiran) C-E 20

C-E 30

(8) Austrija

Dunav C-E 80

(9) Poljska

Odra (do izvora Glivice kanala) C-E 30

Visla (od Gdanjska do Varšave) C-E 40

(10) Mađarska

Dunav C-E 80

(11) Hrvatska

Dunav C-E 80

[Dunav – Sava kanal] (planiran) C-E 80-10

Drava (od izvora do Osijeka) C-E 80-08

Sava (od ušća do Siska) C-E 80-12

(12) Jugoslavija

Dunav C-E 80

(13) Bugarska

Dunav C-E 80

Delovi unutrašnjih plovnih puteva Broj C-E plovnog puta

(14) Rumunija

Dunav C-E 80

Dunav – Crno more kanal C-E 80-14

(15) Ruska Federacija

Sankt Peterburg – Ribinsk prevodnica, C-E 50

(Volgo–Baltički plovni put, Ribinsk rezervoar)

Ribinsk prevodnica – Astrahan (reka Volga) C-E 50

Ribinsk – Moskva (reka Volga, kanal Moskva, reka Moskva) C-E 50-02

Vitegra – Petrozavodsk (jezero Onjega) C-E 60

Ušće reke Kama – Perm (reka Kama) C-E 50-01

Azov – Krasnoarmeisk (reka Don, Volga – Don kanal) C-E 90

(16) Ukrajina

Dunav C-E 80

Dunav – Kilijski rukavac C-E 80-09

Dnjepar (od ušća do Kijeva) C-E 40

Delovi unutrašnjih plovnih puteva Broj C-E plovnog puta

Priobalni putevi

Priobalni put od Gibraltara prema severu, C-E 60

duž obale Portugalije, Španije, Francuske, Belgije,

Holandije i Nemačke preko Kielskog kanala, duž obale

Nemačke, Poljske, Litvanije, Estonije i Rusije prema

Sankt-Petersburg-Volgo-Baltijeskieu vodenom putu,

Belomorsko-Baltijskiy kanalu, duž obale Belog mora do

Arkhangelska, zajedno sa unutrašnjim plovnim putevima koji

su pristupačni samo sa tog puta.

Priobalni put od Gilbraltara prema jugu duž obale Španije, C-E 90

Francuske, Italije, Grčke, Turske, Bugarske, Rumunije i Ukrajine

duž južne obale Crimea do Azova, preko reke Don do

Rostov-Kalach-Volgograd-Astrakhana, zajedno sa unutrašnjim

plovnim putevima koji su pristupačni samo sa tog puta.

Aneks II

TERMINALI U LUKAMA OD ZNAČAJA ZA MEĐUNARODNI KOMBINOVANI TRANSPORT

Označavanje terminala u lukama unutrašnjih plovnih puteva

Svi terminali u lukama unutrašnje plovidbe, koji su od značaja za međunarodni kombinovani transport, treba da budu označeni brojevima koji se sastoje od broja plovnog puta kome pripadaju, iza koga sledi crticom odvojen dvocifreni broj koji odgovara luci na određenom plovnom putu, redosledom od zapada prema istoku i od severa prema jugu.

Ispred terminala u lukama unutrašnjih plovnih puteva, koji su sadržani u Evropskom sporazumu o glavnim unutrašnjim plovnim putevima od međunarodnog značaja (AGN) i u ovom Protokolu, treba da stoje slova „C-P“; ispred terminala koji su značajni samo za međunarodni kombinovani transport, pa su stoga i obuhvaćeni ovim Protokolom, treba stoji slovo „C“.

Lista terminala u lukama

(1) Francuska

C-P 01-01 Denkerk (kanal Denkerk – Valansijen, 20.5 km)

C-P 02-03 Lil (Del, 42.0 km)

C-P 10-36 Strazbur (Rajna, 296.0 km)

C-P 10-39 Miluz – Otmarshajm (Veliki alzaški kanal, 21.0 km)

C-P 10-43 Aproport (Šalon, Makon, Francuski grad na Soni)(Sona, 230.0 km, 296.0 km and 335.0 km, respektivno)

C-P 10-44 Lion (Sona, 375.0 km)

C-P 10-45 Marselj – Fos (Marselj – Rona kanal, 0.0 km)

C-P 10-04-01 Set (kanal Rona – Set, 96.0 km)

C-P 80-01 Avr (kanal Avr – Tankarvil, 20.0 km)

C-P 80-02 Ruan (Sena, 242.0 km)

C-P 80-04-01 Lučka uprava Pariz:

Ženvilje (Sena, 194.7 km);

Bonoj – Vinjo (Sena, 169.7 km);

Evre (Sena, 137,8 km)

Melen (Sena, 110,0 km)

Lime – Poršvilj (Sena, 109,0 km)

Montro (Sena, 67,4 km)

Nanter (Sena, 39,4 km)

Brujer – sir – Oaz (Oaza, 96,9 km)

Sent – Jan – l – Omon (Oaza, 119,2 km)

Lani (Marna, 149,8 km)

(2) Belgija

C-P 01 – 02 Šarlerua (Sambra, 38,8 km)

C-P 01 – 04 Lijež (Mez, 113,7 km)

C-P 02-01 Zebriž (Severno more)

C-P 03-04 Gent (kanal Ternezen – Gent, 4,6 km)

C-P 04-05 Brisel (kanal Brisel – Rupel, 62,0 km)

C-P 04-05-02 Vilebruk (kanal Brisel – Rupel, 34.0 km)

C-P 05-01 Avelhem (Bovešelda, 35,7 km)

C-P 05-03 Merhaut (Albertov kanal, 80,7 km)

C-P 06-01 Antverpen (Šelda, 102,9 km)

(3) Holandija

C-P 10-01 Roterdam (Novi Mas, 1002,5 km)

C-P 11-03 Amsterdam (Severni kanal, 20,6 km)

C-P 12-01 Nejmejhen (Val, 884,6 km)

(4) Nemačka

C-P 10-04 Emerih (Rajna, 852,0 km)

C-P 10 – 12 Duizburg – Rurort Hafen (Rajna, 774,0 km)

C-P 10 – 14 Dizeldorf (Rajna, 743,0 km)

C-P 10 – 15 Nojs (Rajna, 740,0 km)

C-P 10 – 18 Keln (Rajna, 688,0 km)

C-P 10 – 24 Koblenc (Rajna, 596,0 km)

C-P 10 – 29 Manhajm (Rajna, 424,0 km)

C-P 10 – 32 Germershajm (Rajna, 385,0 km)

C-P 10 – 33 Vert (Rajna, 366,0 km)

C-P 10 – 34 Karlsrue (Rajna, 360,0 km)

C-P 14 – 01 Bremerhafen (Vezer, 66,0 – 68,0 km)

C-P 14 – 04 Bremen (Vezer, 4,0 – 8,0 km)

C-P 20 – 04 Hamburg (Elba, 618,0 – 639,0 km) 1 /

C-P 20 – 08 Magdebirger Hefen (Elba, 330,0 i 333,0 km) 1 /

C-P 80 – 12 Majnc (Rajna, 500,0 km)

C-P 80 – 31 Regenzburg (Dunav, 2370,0 – 2378,0 km)

C-P 80 – 32 Degendorf (Dunav, 2281,0 – 2284,0 km)

C 80-01 Pasau (Dunav, 2228.4 km)

(5) Švajcarska

C-P 10-09-02 Rajnhafen – bajdar – Bazel (Rajna, 159,38 – 169, 95 km)

(6) Češka Republika

C-P 20 – 15 Dječin (Laba, 98,2 i 94,2 km) 1 /

C-P 20 – 16 Usti nad Labom (Laba, 75,3 i 72,5 km) 1 /

C-P 20 – 17 Mjelnik (Laba, 3,0 km) 1 /

C 20-01 Pardubice (Laba, 130.0 km) (planiran)

C-P 20-06-01 Prag (Vltava, 46.5 i 55.5 km)

(7) Slovačka

C-P 80-38 Bratislava (Dunav, 1865.4 km)

C-P 80-40 Komarno (Dunav, 1767.1 km)

C-P 80 – 41 Šturovo (Dunav, 1722,0 km)

C 81-01 Sered (Vag, 74.3 km)

C-81-02 Šala (Vag, 54.5 km)

C 20/30-01 Devinsko novo mesto (Morava, 4.0 km)

1/ Rastojanja do luka na reci Labi su merena: u Nemačkoj – do Češko-Nemačke državne granice, u Češkoj Republici – do ušća reke Labe i Vltave u Mjelniku.

(8) Austrija

C – P 80 – 33 Linc (Dunav, 2128,2 – 2130,6 km)

C – P 80 – 34 Linc – Fest * (Dunav, 2127,2 km)

C – P 80 – 35 Ens – Ensdorf (Dunav, 2111,8 km)

C – P 80 – 36 Krems (Dunav, 2001,5 km)

C – P 80 – 37 Beč (Dunav, 1916,8 – 1920,2 km)

(9) Poljska

C – P 30 Glivice Lebedi (Glivicki kanal)

C – P 30 Opole (Odra)

C – P 30 Vroclav (Odra)

C – P 40 Plok (Visla)

(10) Mađarska

C – P 80-42 Budimpešta (Dunav, 1640.0 km)

(11) Hrvatska

C-P 80-47 Vukovar (Dunav, 1333.1 km)

C-P 80-08-01 Osijek (Drava, 14.0 km)

C-P 80-12-01 Slavonski Brod (Sava, 355.0 km)

C-P 80-12-02 Sisak (Sava, 577.0 km)

(12) Jugoslavija

(13) Bugarska

C 80-01 Vidin (Dunav, 790.2 km)

C-P 80-56 Ruse (Dunav, 495.0 km)

(14) Rumunija

C-P 80 – 51 Turn – Severin (Dunav, 931,0 km)

C-P 80 – 57 Đurđu (Dunav, 493,0 km)

C-P 80 – 58 Oltenica (Dunav, 430,0 km)

C-P 80 – 60 Braila (Dunav, 172,0 – 168,5 km)

C-P 80 – 61 Galac (Dunav, 157,0 – 145,4 km)

C-P 80-14-03 Konstanca (Dunav – Crno more Kanal, 64.0 km)

(15) Ruska Federacija

C -P 50 – 01 Sankt Peterburg, morska luka (r. Neva, 1397,0 km) 2 /

C -P 50 – 02 Sankt Peterburg, rečna luka (r. Neva, 1385,0 km) 2 /

C -P 50 – 03 Podporožje (Volgo–Baltički plovni put, 1045,0 km) 2 /

C -P 50 – 04 Čerepovec (Volgo–Baltički plovni put, 540,0 km) 2 /

C -P 50 – 05 Jaroslavlj (Volga, 520,0 km) 2 /

C -P 50 – 06 Nižnji Novgorod (Volga, 907,0 km) 2 /

C -P 50 – 07 Kazanj (Volga, 1313,0 km) 2 /

C -P 50 – 08 Uljanovsk (Volga, 1541,0 km) 2 /

C -P 50 – 09 Samara (Volga, 1746,0 km) 2 /

C -P 50 – 10 Saratov (Volga, 2175,0 km) 2 /

C -P 50 – 11 Volgograd (Volga, 2560,0 km) 2 /

C -P 50 – 12 Astrahan (Volga, 3051,0 km) 2 /

C 50-01 Ribinsk (Volga, 433.0 km) 2/

C 50-02 Minešma (Volga, 708.0 km) 2/

C 50-03 Taljati (Volga, 1675.0 km) 2/

C-P 50 – 02 – 01 Moskva, Severna luka (kanal Moskva, 42,0 km) 2 /

C-P 50 – 02 – 02 Moskva, Zapadna luka (kanal Moskva, 32,0 km) 2 /

C-P 50 – 02 – 03 Moskva, Južna luka (kanal Moskva, 0,0 km) 2 /

C-P 50 – 01 – 01 Perm (Kama, 2269,0 km) 2 /

C 50-01-01 Čajkovski (Kama, 1933.0 km) 2/

C-P 90 – 03 Azov (Don, 3168,0 km) 2 /

C-P 90 – 04 Rostov (Don, 3134,0 km) 2 /

C-P 90 – 05 Ust – Donjeck (Don, 2997,0 km) 2 /

C 90-01 Volgograd (Don, 1868.0 km) 2/

(16) Ukrajina

C-P 80 – 09 – 02 Kilija (Dunav – Kilijski rukavac, 47,0 km)

C-P 80 – 09 – 03 Ust – Dunajsk (Dunav – Kilijski rukavac, 1,0 km)

C-P 40-05 Kijev (Dnjepar, 856,0 km)

C-P 40-09 Dnjepropetrovsk (Dnjepar, 393,0 km)

C-P 40-12 Herson (Dnjepar, 28,0 km)

2/ Rastojanja od južno od moskovske luke

Aneks III

MINIMALNI TEHNIČKI I OPERATIVNI ZAHTEVI ZA UNUTRAŠNjE PLOVNE PUTEVE U EVROPI ZA MEĐUNARODNI KOMBINOVANI TRANSPORT

(a) Tehničke karakteristike C-E plovnih puteva

Glavne tehničke karakteristike uglavnom bi trebalo da odgovaraju klasifikaciji evropskih plovnih puteva , iznetoj u tabeli 1.

Pri ocenjivanju različitih C-E vodenih puteva, treba koristiti karakteristike klasa Vb – VII, uzimajući u obzir sledeća načela:

Klasa plovnog puta određuje se prema horizontalnim dimenzijama samohodnih plovila, tegljenih i potiskivanih sastava, i prvenstveno prema glavnim standardizovanim dimenzijama, odnosno njihovoj najvećoj širini;

Vrednosti za klasu Vb iz tabele 1 treba uzeti kao značajne minimalne ciljeve koje treba ostvariti u okviru relevantnih programa razvoja infrastrukture. Da bi se novi unutrašnji plovni putevi koristili za kombinovani transport, treba osigurati minimalni gaz od 2,80 m;

Da bi se plovni put osposobio za kontenerski transport, neophodni su sledeći minimalni zahtevi:

plovila za unutrašnju plovidbu širine 11,4 m i dužine približno 110 m moraju biti u stanju da plove natovareni sa tri ili više reda kontenera po visini; inače dozvoljena dužina potiskivanih sastava treba da bude 185 m da bi mogli da plove natovareni sa dva reda kontenera po visini;

Pri modernizovanju postojećih plovnih puteva i/ili izgradnji novih, uvek treba uzimati u obzir plovila i sastave većih dimenzija;

Da bi se osigurao efikasniji kontenerski transport, moraju se predvideti najviše moguće vrednosti plovidbenih otvora mostova u skladu s fusnotom 4 tabele 1.1/

Na plovnim putevima s oscilirajućim vodostajem, preporučena vrednost gaza treba da odgovara gazu koji se dostiže ili prelazi za prosečno 240 dana godišnje (ili 60% plovidbenog perioda). Vrednost preporučene visine plovidbenog otvora mostova (5,25; 7,00 ili 9,10 m) treba osigurati preko najvišeg plovidbenog nivoa, gde je to moguće i ekonomski prihvatljivo;

1/ Međutim, ako udeo praznih kontenera prekorači 50% treba voditi računa o pridržavanju vrednosti minimalne visine plovidbenog otvora mostova koja je viša od one koja je navedena u fusnoti 4. koja ide uz Tabelu 1.

Treba osigurati jednaku klasu, gaz i visinu plovidbenog otvora mosta ili duž celog plovnog puta ili barem na njegovim najvažnijim delovima;

Gde je to moguće, parametri za susedne plovne puteve treba da budu jednaki ili slični;

Na svim delovima mreže koji su direktno povezani sa priobalnim putevima, treba osigurati najveći gaz (4,50 m) i minimalnu visinu plovidbenog otvora mosta (9,10 m);

Na plovnim putevima, koji spajaju važne morske luke sa zaleđem, tako da su pogodne za efikasan kontenerski transport i transport reka-more, treba osigurati minimalnu visinu plovidbenog otvora mosta od 7,00 m;

Da bi se osigurao integritet mreže C-E plovnih puteva širom Europe, predviđeni su priobalni pravci, navedeni u Aneksu I koji se, u smislu ovog Protokola, planiraju za transport rečno-morskih plovila, čije dimenzije treba da zadovoljavaju, gde je to moguće i ekonomski održivo, uslove za samohodna plovila pogodna za plovidbu na plovnim putevima Vb i gore-navedenih klasa.

Tabela 1.*

KLASIFIKACIJA EVROPSKE MREŽE UNUTRAŠNjIH PLOVNIH PUTEVA OD ZNAČAJA ZA MEĐUNARODNI KOMBINOVANI TRANSPORT**

Tip unutrašnjeg plovnog puta Klasa plovnih puteva Samohodna plovila i barže Potiskivani sastavi Minimalna visina plovidbenog otvora mosta Grafik svih simbola na mapi Tip plovila: opšte karakteristike Tip sastava: opšte karakteristike

| |namena |Maks. dužina |Maks. širina |Gaz 5/ |Nosivost | |Dužina |Širina |Gaz 5/ |Nosivost | | | | | | |L (m) |B (m) |d (m) |T (t) | |L (m) |B (m) |d (m) |T (t) | | | |1 |2 |3 |4 |5 |6 |7 |8 |9 |10 |11 |12 |13 |14 | | |Vb |Velika Rajna plovila |95-110 |11.4 |2.50-2.80 |1,500-3,000 | |172-185 1/ |11.4 |2.50-4.50 |3,200-6,000 |5.25 ili 7.00 ili 9.10 4/ | | | |VIa | | | | | | |95-110 1/ |22.8 |2.50-4.50 |3,200-6,000 |7.00 ili 9.10 4/ | | | |VIb |3/ | | | | | |185-195 1/ |22.8 |2.50-4.50 |6,400-12,000 |7.00 ili 9.10 4/ | | | |VIc | | | | | | |270-280 1/

195-200 1/ |22.8 33.0-34.2 1/ |2.50-.50 2.50-4.50 |9,600-18,000 9,600-18,000 |9.10

4/ | | | |VII | | | | | |6/ |275-285 |33.0-34.2 1/ |2.50-4.50 |14,500-27,000 |9.10

4/ | | |

∗/ Ova klasifikacija je u skladu sa klasifikacijom datom u Aneksu III Evropskog sporazuma o najvažnijim unutrašnjim plovnim putevima od međunarodnog značaja (AGN) od 19. januara 1996. godine.

∗∗/ Klase I-Va nisu navedene, postojeći od regionalnog značaja ili ili oni koji nisu relevantni za kombinovani transport.

Fusnote uz tabelu 1

Prva cifra je povezana sa trenutnom situacijom, a druga sa budućim razvojem ili u nekim slučajevima, takođe sa postojećom situacijom.

Uzima se u obzir sigurnosna granica od oko 0,30 m između najviše tačke plovila i njegovog tereta, i visine plovidbenog otvora mosta.

Uzima se u obzir očekivani razvoj u pogledu ro-ro, kontenerskog i reka-more transporta.

Ograničenja za kontenerski transport:

5,25 m za plovila koja su natovarena sa dva reda kontenera po visini;

7,00 m za plovila koja su natovarena sa tri reda kontenera po visini;

9,10 m za plovila koja su natovarena sa četiri reda kontenera po visini;

50% kontenera može da bude prazno ili treba koristiti balast

Dubina gaza određenog unutrašnjeg plovnog puta mora biti određena u odnosu na trenutno stanje na datoj lokaciji.

Sastavi, koji se sastoje od većeg broja barži, mogu takođe da se koriste na nekim delovima plovnih puteva klase VII. U tom slučaju, horizontalne dimenzije mogu da prekorače vrednosti iz tabele.

(b) Minimalni operativni zahtevi za C-E plovne puteve

C-E plovni putevi treba da zadovoljavaju sledeće osnovne operativne kriterijume da bi mogli da osiguraju pouzdani međunarodni transport:

Tokom celog plovidbenog perioda, treba osigurati protok saobraćaja, izuzimajući niže navedene prekide;

Plovidbeni period može biti kraći od 365 dana samo u područjima sa oštrim klimatskim uslovima, gde nije moguće održati kanale nezaleđenim tokom zimskog perioda, te je stoga potreban zimski prekid. U tim slučajevima treba utvrditi datume otvaranja i zatvaranja za plovidbu. Trajanje prekida plovidbenog perioda usled prirodnih pojava kao što su led, poplave itd. treba odgovarajućim tehničkim i organizacionim merama svesti na minimum;

Trajanje prekida u plovidbenom periodu radi redovnog održavanja prevodnica i ostalih hidrauličkih radova treba svesti na minimum. Korisnike plovnog puta na kome se planiraju radovi održavanja treba obavestiti o datumima i trajanju planiranog prekida plovidbe. U slučajevima nepredviđenih kvarova na prevodnicama i ostalim hidrauličkim postrojenjima, ili druge više sile, trajanje prekida treba maksimalno ograničiti, korišćenjem odgovarajućih mera za poboljšanje situacije;

U periodu niskog vodostaja ne dozvoljavaju se nikakvi prekidi. Razumno ograničenje prihvatljivog gaza može se ipak dozvoliti na plovnim putevima s oscilirajućim vodostajem. Međutim, u svako doba treba osigurati minimalni vodostaj od 1,20 m, dok preporučeni ili karakteristični gaz treba da se dostigne ili prelazi kroz 240 dana godišnje. U područjima koji se pominju u gornjem podstavu (II), treba osigurati minimalan gaz od 1,20 m u proseku 60% plovidbenog perioda;

Radno vreme na prevodnicama, pokretnim mostovima i ostalim objektima infrastrukture treba biti takvo da se radnim danima može osigurati non-stop (24 sata) plovidba, ukoliko je to ekonomski održivo. U posebnim slučajevima mogući su izuzeci iz organizacionih i/ili tehničkih razloga. Tokom državnih praznika i vikendom treba osigurati razumno radno vreme.

(c) Minimalni tehnički i operativni zahtevi za terminale u lukama

Mrežu C-E plovnih puteva treba dopuniti sistemom terminala u lukama unutrašnjih plovnih puteva. Svaki terminal treba da ispunjava minimum tehničkih i operativnih zahteva:

Treba da je smešten na C-E plovnom putu;

Treba da bude u stanju da primi plovila ili potiskivane sastave koji plove na odgovarajućem C-E plovnom putu u skladu sa njegovom klasom;

Treba da bude povezan sa glavnim drumskim putevima i železničkim linijama (po mogućstvu s onima koji pripadaju mreži međunarodnih puteva i železničkih linija utvrđenih Evropskim sporazumom o glavnim međunarodnim saobraćajnim arterijama (AGR), Evropskim sporazumom o glavnim međunarodnim železničkim linijama (AGC) i Evropskim sporazumom o važnim međunarodnim linijama za kombinovani transport i pratećim postrojenjima (AGTC));

Njegov odgovarajući pretovarni kapacitet treba da bude od 30.000 do 40.000 TEU godišnje;

Treba da ima odgovarajuće uslove za razvoj lučke industrijske zone;

Treba da rapolaže svim uređajima neophodnim za uobičajene operacije u međunarodnom transportu;

U cilju obezbeđenja zaštite okoline, u lukama od međunarodnog značaja treba da postoji oprema za prijem otpada sa brodova;

Treba da obezbeđuje efikasan pretovar kontenera i drugih intermodalnih transportnih jedinica (izmenjivi transportni sud, poluprikolica, drumska vozila za prevoz robe, itd.) i da ima dovoljno kapaciteta za privremeno skladištenje kontenera i odgovarajuće opreme za manipulaciju kontenerima;

Posebni, prilagođeni terminali za kombinovani transport treba da omoguće da rukovanje standardnim kontenerima bude ekonomično;

Nezavisno od aktuelnog pretovara kontenera (uglavnom pomoću kranova kapaciteta od 15 do 20 jedinica na sat), ovi terminali trebalo bi da ponude veliki broj drugih usluga. Te usluge mogle bi da obuhvate naprednu organizaciju kontenerskog transporta, skladištenje praznih kontenera, kao i održavanje i popravke oštećenih kontenera;

Za usluge Ro-Ro transporta treba obezbediti posebna postrojenja, kao što su rampe za utovar, posebne vezove i parking prostor;

Vezovi za plovila unutrašnje plovidbe, koja se koriste u kombinovanom transportu, treba da omoguće zagarantovani gaz od 2,80 m, po mogućstvu 3,5 m, u koja mogu da se smeste plovila dužine min 110 m i visine plovidbenog otvora kao kod onih na susednim plovnim putevima;

Efikasno rukovanje robom u terminalima može značajno da doprinese pružanju efikasnijih usluga međunarodnog kombinovanog transporta, posebno ako se zadovolje sledeći uslovi:

Vreme od poslednjeg prihvatanja robe do isplovljavanja broda i od uplovljanja broda do početka istovara kontenera treba da bude kraće od jedan sat, osim ako se zahtevi klijenata u pogledu krajnjeg roka prijema ili raspolaganja robom ne budu zadovoljeni na neki drugi način;

Vreme čekanja drumskih vozila koja isporučuju ili sakupljaju transportne jedinice treba maksimalno da se skrati (najviše 20 minuta);

Ovi zahtevi mogu da se zadovolje odgovarajućim uređenjem i dimenzionisanjem raznih elemenata terminala za pretovar (vidi (VIII));

Pojedinačne funkcionalne zone se sastoje od nekoliko sistemskih komponenata. Da bi se dobio terminal za pretovar, koji bi bio optimalan u svakom pogledu, potrebno je obezbediti dobro izbalansirane dimenzije pojedinačnih komponenata sistema, pošto efikasnost terminala određuje njegova najslabija komponenta.

O B R A Z L O Ž E Nj E

1. Ustavni osnov za donošenje zakona

Ustavni osnov za donošenje Zakona o potvrđivanju Protokola o kombinovanom transportu na unutrašnjim plovnim putevima uz Evropski sporazum o važnim međunarodnim linijama za kombinovani transport i pratećim postrojenjima (AGTC) iz 1991. godine (u daljem tekstu: Protokol uz AGTC Sporazum), sadržan je u članu 99. tačka 4. Ustava Republike Srbije, kojim je propisano da Narodna skupština potvrđuje međunarodne ugovore.

2. Razlozi za donošenje zakona i ciljevi koji se time žele postići

Osnovni cilj kombinovanog transporta je optimalno korišćenje različitih vidova saobraćaja u cilju jedinstvenog procesa transporta, čime se postižu uštede u ukupnim troškovima transporta i veći kvalitet transportnih usluga. Pored osnovnog cilja, kombinovani transport obezbeđuje preduslove za uspešnu kooperaciju nosilaca različitih vidova transporta, a prvenstveno železničkog i vodnog transporta, u cilju realizacije transportnog lanca od proizvođača do potrošača.

Svesni potrebe da se u Evropi olakša i razvije međunarodni kombinovani transport, Ekonomska komisija Ujedinjenih nacija za Evropu (UNECE) je 1991. godine donela Evropski sporazum o važnim međunarodnim linijama za kombinovani transport i pratećim postrojenjima (u daljem tekstu: AGTC Sporazum), koji je stupio na snagu 20. oktobra 1993. godine. Uviđajući da AGTC Sporazum omogućava sistemski pristup razvoju kombinovanog transporta na železnici Skupština Srbije i Crne Gore je 2005. godine ratifikovala AGTC Sporazum („Službeni list SCG- Međunarodni ugovori“, br. 7/2005).

Zemlje potpisnice AGTC Sporazuma, svesne porasta međunarodnog transporta roba, kao i činjenice da se korišćenjem tehnologija kombinovanog transporta postiže rasterećenje evropske mreže unutrašnjih plovnih puteva i ublažavanje štetnih uticaja na životnu sredinu i da kombinovani transport na unutrašnjim plovnim putevima i nekim priobalnim putevima može predstavljati značajan potencijal transportnih koridora, sačinile su 1997. godine Protokol uz AGTC Sporazum. Ovim se praktično uspostavlja celina koordinisanog i sistemskog pristupa razvoja infrastrukture i transportnih usluga, zemalja potpisnica, na unutrašnjim plovnim putevima (Protokol uz AGTC Sporazum) i na železnici (AGTC Sporazum).

Protokol uz AGTC Sporazum su do danas ratifikovale sledeće zemlje: Bugarska, Republika Češka, Danska, Mađarska, Luksemburg, Holadija, Rumunija i Švajcarska. Međutim, Protokol uz AGTC Sporazum još uvek nije na snazi, jer nije ispunjen uslov iz člana 9. tj. da su istovremeno i potpisnice najmanje tri zemlje koje su kontinualno povezane pomoću jednog ili više plovnih puteva. Ukoliko bi Republika Srbija ratifikovala Protokol uz AGTC Sporazum, Protokol uz AGTC Sporazum stupio bi na snagu pošto bi tada reka Dunav (C-E 80) povezala Rumuniju, Bugarsku, Srbiju i Mađarsku.

Smatramo da je jedinstvena prilika da Republika Srbija „aktivira“ stupanje na snagu Protokola uz AGTC Sporazum i koji bi doprineo efikasnijem kombinovanom transportu na unutrašnjim plovnim putevima u Republici Srbiji, posebno Ro-Ro (transport teretnih vozila brodovima) i kontenerskim brodovima. Ratifikovanjem Protokola uz AGTC Sporazum, Republici Srbiji bi bio dat poseban publicitet od strane nadležnih organa u UNECE, imajući u vidu da bi time Protokol uz AGTC Sporazum stupio na snagu.

U Aneksu I (Delovi unutrašnjih plovnih puteva) i Aneksu II (Lista terminala u lukama) Protokola uz AGTC Sporazum, pod rednim brojem 12) stoji ime države: „Jugoslavija“. Članom 14. Protokola uz AGTC Sporazum utvrđena je procedura podnošenja amandmana na anekse I i II, i koje ovo Ministarstvo namerava da preduzme preko učešća u Radnoj grupi za kombinovani transport UNECE po pitanju promene imena države, a nakon potvrđivanja Protokola uz AGTC Sporazum u Narodnoj skupštini Republike Srbije. Napominjemo, da smo istovetnu proceduru sproveli kod AGTC Sporazuma, koji je potvrdila Skupština Srbije i Crne Gore 2005. godine, i nakon čega su, učešćem u Radnoj grupi za kombinovani transport UNECE, prihvaćeni svi podneti amandmani, između ostalog i promena naziva države, utvđenom procedurom u AGTC Sporazumu.

Za sprovođenje Protokola uz AGTC Sporazum nadležni organ je Ministarstvo za infrastrukturu.

3. Objašnjenje osnovnih pravnih instituta i pojedinačnih rešenja

Članom 1. Zakona predviđa se potvrđivanje Protokola uz AGTC Sporazum.

U članu 2. Zakona dati su tekstovi Protokola uz AGTC Sporazum, u orginalu na engleskom jeziku i u prevodu na srpski jezik.

Članom 3. Zakona utvrđeno je da će prilikom deponovanja ratifikacionog instrumenta za Protokol uz AGTC Sporazum, Republika Srbija izjaviti sledeću rezervu:

„Odredbe člana 11, a u vezi sa članom 12. Protokola, nisu obavezujuće za Republiku Srbiju”.

U članu 4. Zakona utvrđeno je stupanje na snagu i to tako da Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije – Međunarodni ugovori“.

4. Procena potrebnih finansijskih sredstava za izvršenje zakona

Za izvršenje ovog zakona nisu potrebna finansijska sredstva.

Ostavite komentar