Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o Fondu za zaštitu životne sredine

PREDLOG ZAKONA

O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FONDU

ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Član 1.

U Zakonu o Fondu za zaštitu životne sredine („Službeni glasnik RS”, broj 72/09 – u daljem tekstu: Zakon), u članu 7. stav 1. posle tačke 5) dodaje se tačka 5a), koja glasi:

„5a) podsticanje i finansiranje energetske efikasnosti;”.

U tački 6) posle reči: „na njihov zahtev,” reči: ,,u pripremi projekata iz oblasti zaštite životne sredine“ zamenjuju se rečima: „iz delokruga rada Fonda”.

Posle tačke 6) dodaje se tačka 6a), koja glasi:

„6a) podstiče razvoj javnog i privatnog partnerstva u aktivnostima zaštite i unapređenja životne sredine, održivog korišćenja i očuvanja prirodnih vrednosti;”.

Posle stava 3. dodaje se stav 4, koji glasi:

„Fond može obavljati i druge delatnosti utvrđene statutom koje služe obavljanju delatnosti iz stava 1. ovog člana.”

Član 2.

U članu 17. stav 1. tačka 7), menja se i glasi:

„7) unapređivanje i izgradnju infrastrukture za zaštitu životne sredine;”.

Posle tačke 8) dodaje se tačka 8a), koja glasi:

„8a) podsticanje primene principa energetske efikasnosti;”.

Tačka 10) menja se i glasi:

„10) podsticanje održivog razvoja;”.

U tač. 13) i 15) reč: „sufinansiranje” zamenjuje se rečju: „finansiranje”.

U tački 16) tačka se zamenjuje tačka zapetom i dodaje se tačka 17), koja glasi:

„17) finansiranje drugih aktivnosti u skladu sa zakonom.”

Posle stava 1. dodaje se novi stav 2, koji glasi:

„Aktivnosti, namenu, visinu i raspodelu sredstava iz stava 1. tačka 17) ovog člana, propisuje Vlada.”

Dosadašnji stav 2. postaje stav 3.

Član 3.

Posle člana 17. dodaje se član 17a, koji glasi:

„Član 17a

Podsticanje energetske efikasnosti finansira se u skladu sa godišnjim programom finansiranja projekata podizanja energetske efikasnosti u 2012. godini (u daljem tekstu: godišnji program).

Godišnjim programom određuje se vrsta i obim radova koji će biti finansirani, iznos, raspodela i namena sredstava za finansiranje radova.

Godišnji program donosi Vlada.

Fond, preko ministarstva nadležnog za poslove životne sredine, dostavlja Vladi izveštaj o realizaciji godišnjeg programa.”

Član 4.

U članu 18. stav 2. posle reči: „kredita” dodaju se reči: „zajmova, subvencija,”.

U stavu 3. reč : „daju” zamenjuje se rečju : „odobravaju”.

Stav 4. menja se i glasi:

„Fond ne raspisuje javni konkurs ako kao ugovorna strana sufinansira realizaciju programa, projekata i drugih aktivnosti, u skladu sa ovim zakonom.”

Član 5.

U članu 22. stav 2. posle reči: „ostvarenih prihoda” dodaju se reči: „iz člana 16. Zakona.”

Član 6.

Odredbe člana 1. stav 1. tačka 5a), člana 2. st. 2. i 6. i člana 3. ovog zakona primenjuju se do 31. decembra 2012. godine.

Član 7.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

O B R A Z L O Ž E NJ E

 

I. USTAVNI OSNOV ZA DONOŠENJE ZAKONA

 

Ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u odredbama člana 97. stav 1. tač. 9. i 17. Ustava Republike Srbije, prema kojima Republika Srbija uređuje i obezbeđuje održivi razvoj; sistem zaštite i unapređenja životne sredine; zaštitu i unapređivanje biljnog i životinjskog sveta; proizvodnju, promet i prevoz oružja, otrovnih, zapaljivih, eksplozivnih, radioaktivnih i drugih opasnih materija i uređuju i drugi odnosi od interesa za Republiku Srbiju.

 

II. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA

 

Fond za zaštitu životne sredine (u daljem tekstu: Fond) je osnovan Zakonom o zaštiti životne sredine („Službeni glasnik RS”, broj 135/04), radi obezbeđivanja finansijskih sredstava za podsticanje zaštite i unapređivanja životne sredine u Republici.

Zakonom o Fondu za zaštitu životne sredine („Službeni glasnik RS”, broj 72/09) uređeno je  funkcionisanje Fonda po novim osnovama s obzirom da su setom zakona iz oblasti životne sredine utvrđeni novi prihodi, a samim tim i nove nadležnosti. S tim u vezi javila se potreba za novim konceptom funkcionisanja, odnosno organizacije poslova iz oblasti finansiranja energetske efikasnosti, odnosno sanacija postojećih objekata u smislu podizanja energetske efikasnosti, kao i izgradnja objekata uz potpuno poštovanje standarda i principa energetske efikasnosti. Ovim predlogom uvode se novi mehanizmi korišćenja sredstava Fonda kroz subvencije i daje ovlašćenje Vladi da kroz donošenje Godišnjeg programa o finansiranju energetske efikasnosti kontroliše i realizaciju istog. Ovim predlogom zakona ostvaruju se opšti ciljevi ustanovljeni zakonom odnosno integracija politike zaštite i unapređivanja životne i ekonomske politike, kao i primena mera kojima se unapređuje kvalitet životne sredine i racionalno korištenja energije kao jednog od uslova održivog razvoja.

Prateći globalne trendove i imajući na umu značaj očuvanja životne sredine i ublažavanje efekata klimatskih promena, važno je unapređenje energetske efikasnosti, odnosno teži se povećanju energetske efikasnosti uz ukupnu uštedu energije od 20%, i to kroz rekonstrukciju stambenog i poslovnog prostora (zameniti dotrajale prozore i vrata novim, ugraditi termo-izolacioni materijal na zidnim, podnim i krovnim površinama, modernizovati sistem grejanja i hlađenja u stanu, kući ili poslovnom prostoru…), izgradnju novih objekata u skladu sa EU standardima u ovoj oblasti i uvođenjem novih tehnologija u sisteme daljinskog grejanja.

U skladu sa Direktivom 2006/32/EC o energetskoj efikasnosti u neposrednoj potrošnji i energetskim uslugama neophodno je primenom mera energetske efikasnosti smanjiti neposrednu potrošnju energije za 9% u periodu od 2008. do 2016. godine, u odnosu na prosek perioda od 2001.- 2005. godine.

Očekivani rezultati su da se ulaganjem Fonda u projekte energetske efikasnosti u neposrednoj potrošnji energije doprinese ostvarenju cilja smanjenja neposredne potrošnje energije za 9% do 2016.godine odnosno ukupne potrošnje energije za 20% u budućnosti. Poboljšanje energetske efikasnostii pomaže u ostvarenju ciljeva održivog razvoja, pre svega u zaštiti životne sredine, kao i u poboljšanju ekonomske stabilnosti kroz smanjenje zavisnosti o uvoznoj energiji.

Takođe, održiva gradnja je jedan od značajnijih segmenata održivog razvoja, a uključuje upotrebu građevinskih materijala koji nisu štetni za životnu sredinu, energetsku efikasnost zgrada i upravljanje otpadom od gradnje i rušenja građevina. U kontekstu održivog razvoja, održiva gradnja mora osigurati trajnost, kvalitet uz finansijsku, ekonomsku i ekološku prihvatljivost i teži se smanjenju gubitka toplote iz zgrade.

Zbog značaja održive gradnje u smislu racionalnog korištenja energije Fond će podsticati projekte: povećanja toplotne izolacije kod postojećih stambenih i poslovnih objekata i zakonski propisane kod gradnje novih (toplotna izolacija zidova, podova, energetski efikasnost-prozori, okovi…), prelaske na nove tehnologije u sistemima za grejanje.

Navedenim izmenama se postiže minimiziranje efekata ekonomske krize.

Smanjenje proizvodnje u zemljama potrošačima (koje utiče na povećanje njihove uvozne zavisnosti), nedostatak investicije u energetsku infrastrukturu, političke nesigurnosti i sukobi direktno utiču na nivo energetske bezbednosti regiona i sveta, smanjenje intenzivnosti i usporenost u realizaciji energetskih politika regiona. Primera radi, rešenje za EU u vezi sa njenom gasnom sigurnošću je poznato, i tiče se potrebe za diverzifikacijom ali i saradnje EU radi definisanja i realizacije jedinstvene energetske politike. Jasno je da bez jedinstvene politike, nema i neće biti sigurnosti snabdevanja, a danas se živi u konstantnoj energetskoj krizi.

Prema Predlogu nacionalnog programa za razvoj efikasnog sistema finansiranja zaštite životne sredine i ekonomskih podsticaja potrebno je da u procesu privatizacije odgovornost za životnu sredinu bude adekvatno rešena. Ovaj zahtev je i ostvaren izmenama Zakona o privatizaciji, jer odgovornost za zagađenje do datuma privatizacije državnog preduzeća snosi država, a ne novi vlasnik.

Treba obezbediti potpunu primenu principa „zagađivač plaća”. Efikasan sistem ekonomskih instrumenata treba da bude uveden radi podsticanja smanjenja zagađenja. Treba uvesti efikasne finansijske mehanizme da podstiču ulaganja u životnu sredinu i obezbede sigurne izvore finansiranja Fonda za zaštitu životne sredine,prihodi od upravljanja slobodnim novčanim sredstvima Fonda, kao i finansiranje projekata davanjem namenskih kredita. Oni mogu uključiti i mehanizme konverzije duga u ulaganje u životnu sredinu, punu nadoknadu troškova za usluge u oblasti životne sredine, investicione programe u privatizovanim kompanijama i dr. Podići nivo investiranja u životnu sredinu radi pokrića troškova za rad, održavanje i modernizaciju/proširenje postojeće infrastrukture u oblasti zaštite životne sredine i tehnologija za smanjenje zagađenja. Potrebno je podsticati konkurenciju i uključenje privatnog sektora u oblasti obezbeđivanja usluga, posebno u sektorima upravljanja otpadom i vodama. Ovaj predlog predviđa kratkoročne mere ekonomskih instrumenata za period 2007-2011.

Glavni cilj reforme ekonomskih instrumenata u kratkom roku predstavlja uvođenje podsticajne funkcije postojećih instrumenata primenom naknada koje se plaćaju za zagađenje voda i otpad na osnovu količine, diferencijacije poreza za unapređenje proizvoda i aktivnosti poželjnih po životnu sredinu (npr. bezolovni benzin), naknada za emisije u vazduh za osnovnu grupu zagađujućih materija, koji se baziraju na revidiranim standardima za kvalitet vazduha i pojačanom sistemu sopstvenog monitoringa zagađivača i nadzora nad poštovanjem propisa, kao i primenom povećanja nivoa naknada za korisnike da bi se postigla primena načela pune nadoknade troškova.

Ekonomske instrumente treba primeniti radi stimulisanja poboljšanja životne sredine, kao i tokom procesa privatizacije. Naknade za zagađivanje životne sredine koriste se namenski u skladu sa zakonom.

Prema Drugom pregledu stanja životne sredine Ekonomske komisije UN za Evropu, Vlada bi trebalo da revidira kratkoročne i srednjoročne budžetske planove u pogledu raspodele sredstava na zaštitu životne sredine koji odgovaraju ambicioznim  ali realnim ciljevima programske politikr; osigura da se adekvatan deo javnih prihoda usmeri Ministarstvu nadležnom za zaštitu životne sredine, kao i Fondu za zaštitu životne sredine; Opremi Fond za zaštitu životne sredine ljudskim i finansijskim resursima. 

 

III. OBJAŠNJENJE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA I POJEDINAČNIH REŠENJA

 

Predlogom zakona predviđeno je sledeće:

U Zakonu o Fondu za zaštitu životne sredine („Službeni glasnik RS”, broj 72/09 – u daljem tekstu: Zakon), u članu 7. stav 1. posle tačke 5) dodaje se tačka 5a), koja glasi:

„5a) podsticanje i finansiranje energetske efikasnosti;”.

U tački 6) posle reči: „na njihov zahtev,” reči: ,,u pripremi projekata iz oblasti zaštite životne sredine“ zamenjuju se rečima: „iz delokruga rada Fonda”.

Posle tačke 6) dodaje se tačka 6a), koja glasi:

„6a) podstiče razvoj javnog i privatnog partnerstva u aktivnostima zaštite i unapređenja životne sredine, održivog korišćenja i očuvanja prirodnih vrednosti;”.

Posle stava 3. dodaje se stav 4, koji glasi:

„Fond može obavljati i druge delatnosti utvrđene statutom koje služe obavljanju delatnosti iz stava 1. ovog člana.”

U članu 2. izmenjen je i dopunjen član 17. i to: stav 1. tačka 7), menja se i glasi:

„7) unapređivanje i izgradnju infrastrukture za zaštitu životne sredine;”.

Posle tačke 8) dodaje se tačka 8a), koja glasi:

„8a) podsticanje primene principa energetske efikasnosti;”.

Tačka 10) menja se i glasi:

„10) podsticanje održivog razvoja;”.

U tač. 13) i 15) reč: „sufinansiranje” zamenjuje se rečju: „finansiranje”.

U tački 16) tačka se zamenjuje tačka zapetom i dodaje se tačka 17), koja glasi:

„17) finansiranje drugih aktivnosti u skladu sa zakonom.”

Posle stava 1. dodaje se novi stav 2, koji glasi:

„Aktivnosti, namenu, visinu i raspodelu sredstava iz stava 1. tačka 17) ovog člana, propisuje Vlada.”

Dosadašnji stav 2. postaje stav 3.

Članom 3. dodat je novi član 17 a koji glasi:

Posle člana 17. dodaje se član 17a, koji glasi:

„Član 17a

Podsticanje energetske efikasnosti finansira se u skladu sa godišnjim programom finansiranja projekata podizanja energetske efikasnosti u 2012. godini (u daljem tekstu: godišnji program).

Godišnjim programom određuje se vrsta i obim radova koji će biti finansirani, iznos, raspodela i namena sredstava za finansiranje radova.

Godišnji program donosi Vlada.

Fond, preko ministarstva nadležnog za poslove životne sredine, dostavlja Vladi izveštaj o realizaciji godišnjeg programa.”

Članom 4. izmenjen je i dopunjen član 18. stav 2. tako da posle reči: „kredita” dodaju se reči: „zajmova, subvencija,”.

U stavu 3. reč : „daju” zamenjuje se rečju : „odobravaju”.

Stav 4. menja se i glasi:

„Fond ne raspisuje javni konkurs ako kao ugovorna strana sufinansira realizaciju programa, projekata i drugih aktivnosti, u skladu sa ovim zakonom.”

U članu 5. menja se član 22. stav 2. tako da posle reči: „ostvarenih prihoda” dodaju se reči: „iz člana 16. Zakona.”

Članom 6. definisano je da se odredbe člana 1. stav 1. tačka 5a), člana 2. st. 2. i 6. i člana 3. ovog zakona primenjuju do 31. decembra 2012. godine.

Članom 7. predviđeno je stupanja na snagu ovog zakona narednog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

IV.  CILJEVI KOJI SE POSTIŽU DONOŠENJEM ZAKONA

 

Uporedno pravna rešenja

Težište politike zaštite životne sredine razvijenih zemalja, uključujući zemlje EU je visok nivo zaštite životne sredine i njeno utemeljenje na ekonomskim principima („zagađivač plaća”, „korisnik plaća”). Politika zaštite životne sredine usmerena je na izvore zagađivanja, s ciljem da se obezbedi uravnotežen odnos između razvojnih interesa i potreba zaštite životne sredine. Integralni pristup proglašen je osnovom politike zaštite životne sredine i svih politika na lokalnom, regionalnom i globalnom nivou.

Fondovi za zaštitu životne sredine osnovani su zakonom u gotovo svim zemljama u okruženju. Republika Hrvatska je osnovala Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost donošenjem Zakona o Fondu za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost („Narodne novine” 107/03). Prihodi ovog fonda ostvaruju iz sredstava naknada naplaćenih od zagađivača životne sredine, korisnika prirodnih vrednosti, vlasnika motornih vozila, naknada na opterećenje životne sredine otpadom, a mogu se ostvariti i iz budžeta jedinica regionalne i lokalne samouprave, saglasno zajednički utvrđenim programima, prihoda ostvarenih na temelju međunarodne saradnje, prihoda od upravljanja slobodnim novčanim sredstvima Fonda, donacija, pomoći i sl.i drugih izvora u skladu sa ѕakonom.

U Republici Sloveniji, prema Zakonu o zaštiti životne sredine (Uradni list, RS, št. 41/04), zagađivač plaća porez na životnu sredinu, koji su prihod državnog budžeta. Drugi instrumenti finansiranja su finansijske garancije, krediti sa povoljnom kamatnom stopom, izdavanje garancija i drugih oblika jemstva, trgovina emisijama, zajedničko investiranje, budžetska aproprijacija i dr. Ekološki razvojni fond Republike Slovenije, javni fond, osnovan po Zakonu o zaštiti životne sredine, Zakonu o javnim fondovima, Osnivačkim aktom Ekološkog razvojnog fonda Republike Slovenije, javnog fonda, Osnivačkim aktom Ekološkog fonda Republike Slovenije, javnog fonda (Uradni list RS, br. 85/2004 i 55/2006), transformisao se u Ekološki fond Republike Srbije, javni fond. Ovaj fond ima status finansijske organizacije.

Iskustvo zemalja srednje Evrope (Poljska, Republika Češka i Slovačka) pokazuje da je osnivanje Fonda za zaštitu životne sredine omogućilo prikupljanje značajnih sredstava i delovalo kao katalizator za bitna ulaganja kroz odobravanje povoljnih kredita i bespovratnih sredstava za investiranje u zaštitu životne sredine.

Nacionalni Fond za zaštitu životne sredine i upravljanje vodama Poljske je osnovan 1989. godine, amandmanima na Zakon o zaštiti životne sredine iz 1980. godine i na Zakon o vodama. Izvori finansiranja su takse i kazne za kršenje propisa u oblasti životne sredine, kamate na zajmove, finansijske transakcije i kamate u komercijalnim kompanijam, strani i međunarodni izvori.

Državni Ekološki fond Republike Češke osnovan je Zakonom o Fondu (akt broj 388/91).

Prihodi fonda ostvaruje se od naknada za ispuštanje otpadnih voda, zagađenje vazduha, otpad, prenamenu poljoprivrednog zemljišta, povlačenje podzemnih voda, vađenje minerala, kazni za kršenje propisa i mera u oblasti zaštite životne sredine, kazni za nezakonito korišćenje ili zadržavanje sredstava fonda, subvencija iz državnog budžeta, dela poreskih prihoda, kredita, doprinosi domaćih i stranih pravnih i fizičkih lica i drugih prihoda regulisanih posebnim zakonima.

Državni Fond za životnu sredinu Slovačke je osnovan 1991. godine Aktom broj 128/1991. Ostvaruje prihode od naknada za zagađenje vazduha, vode i odlaganje otpada, kazni za kršenje propisa u oblasti vode, vazduha, otpada i zaštite prirode, doprinosa državnog budžeta i administrativnih taksi za procenu uticaja na životnu sredinu.

 

Predlog zakona treba da reši – iz dosadašnje primene zakona u procesu pridruživanja EU dovelo je do potrebe da se pojedine odredbe jasnije propišu, ali i postigne cilj – unapređuje sistem upravljanja  i zaštite činioca životne sredine i održivog razvoja u Republici Srbiji jer se time obezbeđuje pravna sigurnost svih privrednih subjekata koji obavljaju delatnost koja zagađuje životnu sredinu – „zagađivača”. Efikasan sistem ekonomskih mera radi podsticanja smanjenja gubitka energije, kroz obezbeđivnje sigurnih izvora finansiranja/sufinansiranja preko Fonda za zaštitu životne sredine

  

V. ANALIZA EFEKATA OVOG ZAKONA

Predložena rešenja će pre svega uticati na životnu sredinu u ostvarivanju smanjenja efekata staklene bašte (emisija SO2, NO2, praškastih materija i dr. u vazduh), kao i na domaćinstva  radi podsticanja smanjenja gubitka energije u skladu sa EU standardima sanacija postojećih objekata u smislu podizanja energetske efikasnosti, kao i izgradnja objekata uz potpuno poštovanje standarda i principa energetske efikasnosti.     

Težnja za povećanje energetske efikasnosti uz ukupnu uštedu energije od 20%, a prateći globalne trendove i ublažavanje efekata klimatskih promena kroz rekonstrukciju stambenog i poslovnog prostora – zamenu dotrajalih prozore i vrata novim, ugradnju termo-izolacioni materijala na zidnim, podnim i krovnim površinama, modernizaciju sistema grejanja i hlađenja u stanu, kući ili poslovnom prostoru…), izgradnju novih objekata, ali i uvođenjem novih tehnologija u sisteme daljinskog grejanja.

U skladu sa Direktivom 2006/32/EC o energetskoj efikasnosti u neposrednoj potrošnji i energetskim uslugama neophodno je primenom mera energetske efikasnosti smanjiti neposrednu potrošnju energije za 9% u periodu od 2008. do 2016. godine, u odnosu na prosek perioda od 2001.- 2005. godine.

Očekivani rezultati su da se ulaganjem Fonda u projekte energetske efikasnosti u neposrednoj potrošnji energije doprinese ostvarenju cilja smanjenja neposredne potrošnje energije za 9% do 2016. godine odnosno ukupne potrošnje energije za 20% u budućnosti. Poboljšanje energetske efikasnostii pomaže u ostvarenju ciljeva održivog razvoja i u tesnoj je vezi sa obnovljivim izvorima energije u postizanju ciljeva životne sredine, kao i u poboljšanju ekonomske stabilnosti kroz smanjenje zavisnosti o uvoznoj energiji.

Takođe, održiva gradnja je jedan od značajnijih segmenata održivog razvoja, a uključuje upotrebu građevinskih materijala koji nisu štetni za životnu sredinu, energetsku efikasnost zgrada i upravljanje otpadom od gradnje i rušenja građevina. U kontekstu održivog razvoja, održiva gradnja mora osigurati trajnost, kvalitet uz finansijsku, ekonomsku i ekološku prihvatljivost i teži se smanjenju gubitka toplote iz zgrade.

VI.  PROCENA IZNOSA FINANSIJSKIH SREDSTAVA POTREBNIH ZA SPROVOĐENJE ZAKONA

 

Za sprovođenje ovog zakona potrebna sredstva će se obezbediti u okviru obima sredstava koja budu opredeljena Zakonom o budžetu Republike Srbije za 2012. godinu, za finansiranje poslova Fonda za zaštitu životne sredine.

VII.  OBRAZLOŽENJE ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Predlaže se donošenje ovog zakona po hitnom postupku, u skladu sa odredbom člana 167. Poslovnika Narodne skupštine („Službeni glasnik RS”, br. 52/10 i 13/11), iz razloga što se njegovim donošenjem minimiziraju efekti ekonomske krize koja se nije mogla predvideti, što je posebno značajno s obzirom na predstojeći „drugi talas” ekonomske krize, a koji se očekuje u Evropi, a samim tim i u Republici Srbiji u 2012. godini. Prateći globalne trendove i imajući na umu značaj očuvanja životne sredine i ublažavanje efekata klimatskih promena, važno je unapređenje energetske efikasnosti, odnosno teži se povećanju energetske efikasnosti uz ukupnu uštedu energije od 20%, i to kroz rekonstrukciju stambenog i poslovnog prostora, izgradnju novih objekata u skladu sa EU standardima u ovoj oblasti i uvođenjem novih tehnologija u sisteme daljinskog grejanja. Potreba donošenja ovog zakona po hitnom postupku proizilazi iz navedenih razloga, odnosno potrebe neophodnog hitnog ublažavanja negativnih efekata krize i smanjenja gubitka energije, u zimskom periodu, a što je posebno značajno za domaćinstva, a time i zdravlje ljudi. Navedene aktivnosti su ovim zakonom predviđene u 2012. godini.

Predložena rešenja potrebno je hitno primeniti jer odlaganje njihove primene može dovesti do znatnih materijalnih gubitaka i negativnih posledica po životnu sredinu.

VIII.  RAZLOZI ZA RANIJE STUPANJE NA SNAGU

Prema članu 196. Ustava zakoni i drugi opšti akti stupaju na snagu najranije osmog dana od dana objavljivanja i mogu da stupe na snagu ranije samo ako za to postoje naročito opravdani razlozi, utvrđeni prilikom njihovog donošenja.

Predlaže se stupanje na snagu ovog zakona narednog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije” iz razloga potrebe neophodnog i hitnog ublažavanja negativnih efekata ekonomske krize i smanjenja gubitka energije, u zimskom periodu, a što je posebno značajno za domaćinstva, a time i zdravlje ljudi.

        

PREGLED ODREDABA KOJE SE MENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU

Član 1.

Član 7.

Fond obavlja poslove u vezi sa finansiranjem pripreme, sprovođenja i razvoja programa, projekata i drugih aktivnosti u oblasti očuvanja, održivog korišćenja, zaštite i unapređivanja životne sredine, kao i u oblasti korišćenja obnovljivih izvora energije, i to:

1) stručne i druge poslove u vezi sa pribavljanjem, upravljanjem i korišćenjem sredstava Fonda;

2) iniciranje, finansiranje i kontrolu realizacije projekata iz delokruga rada Fonda;

3) posredovanje u vezi sa finansiranjem zaštite životne sredine i obnovljivih izvora energije iz sredstava stranih država, međunarodnih finansijskih institucija i tela, kao i domaćih i stranih pravnih i fizičkih lica;

4) vođenje baze podataka o programima, projektima i drugim aktivnostima u oblasti zaštite životne sredine, obnovljivih izvora energije, kao i potrebnim i raspoloživim finansijskim sredstvima za njihovo ostvarivanje;

5) podsticanje, uspostavljanje i ostvarivanje saradnje sa međunarodnim i domaćim finansijskim institucijama i drugim pravnim i fizičkim licima radi finansiranja zaštite životne sredine, obnovljivih izvora energije u skladu sa Nacionalnim programom zaštite životne sredine, drugim strateškim dokumentima, akcionim i sanacionim planovima i drugim planovima i programima, kao i zaključenim međunarodnim ugovorima za namene utvrđene ovim zakonom;

5a) PODSTICANJE I FINANSIRANJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI;

6) pružanje stručnih usluga pravnim i fizičkim licima, na njihov zahtev, u pripremi projekata iz oblasti zaštite životne sredine IZ DELOKRUGA RADA FONDA, u skladu sa ugovorom, po osnovu kojih stiče prihod;

6a) PODSTIČE RAZVOJ JAVNOG I PRIVATNOG PARTNERSTVA U AKTIVNOSTIMA ZAŠTITE I UNAPREĐENJA ŽIVOTNE SREDINE, ODRŽIVOG KORIŠĆENJA I OČUVANJA PRIRODNIH VREDNOSTI;

vrši i druge poslove u vezi sa podsticanjem i finansiranjem zaštite životne sredine utvrđene zakonom.

Fond može sredstva da investira u opremu i objekte za namene utvrđene zakonom, kojima upravlja u ime i za račun Republike Srbije.

Prihod od investiranja iz stava 2. ovog člana uplaćuje se na odgovarajući konsolidovani račun trezora i koristi se preko Fonda.

FOND MOŽE OBAVLJATI I DRUGE DELATNOSTI UTVRĐENE STATUTOM KOJE SLUŽE OBAVLJANJU DELATNOSTI IZ STAVA 1. OVOG ČLANA.

Član2.

Član 17.

Sredstva Fonda koriste se u skladu sa zakonom, statutom, programom rada Fonda, kao i Nacionalnim programom zaštite životne sredine, drugim strateškim dokumentima, akcionim i sanacionim planovima, a naročito za:

1) zaštitu, očuvanje i poboljšanje kvaliteta vazduha, vode, zemljišta i šuma, kao i ublažavanje klimatskih promena i zaštitu ozonskog omotača;

2) sanaciju odlagališta otpada, podsticanje smanjenja nastajanja otpada, reciklažu i ponovnu upotrebu otpada;

3) uvođenje čistije proizvodnje za rad postrojenja i obavljanje aktivnosti, kao i za rano prilagođavanje zahtevima zaštite životne sredine;

4) tehnologije i proizvode koji smanjuju opterećenje i zagađenje životne sredine;

5) zaštitu i očuvanje biodiverziteta i geodiverziteta;

6) podsticanje održivog korišćenja zaštićenih prirodnih dobara;

7) podsticanje održivog razvoja ruralnog područja; UNAPREĐIVANJE I IZGRADNJU INFRASTRUKTURE ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE;

8) podsticanje korišćenja obnovljivih izvora energije;

8a)PODSTICANJE PRIMENE PRINCIPA ENERGETSKE EFIKASNOSTI;

9) podsticanje čistijeg transporta;

10) podsticanje održivih privrednih delatnosti, odnosno održivog privrednog razvoja; PODSTICANJE ODRŽIVOG RAZVOJA;

11) unapređenje sistema informisanja o stanju životne sredine, praćenje i ocenjivanje stanja životne sredine, kao i uvođenje sistema upravljanja životnom sredinom;

12) podsticanje obrazovnih, istraživačkih i razvojnih studija, programa, projekata i drugih aktivnosti, uključujući i demonstracione aktivnosti;

13) sufinansiranje FINANSIRANJE preventivnih i interventnih mera u vanrednim okolnostima zagađivanja životne sredine i osposobljavanje za reagovanje u slučaju udesa, uključujući rekultivaciju i sanaciju zagađenog prostora do koga je došlo kao posledica akcidenta, kada je uzročnik akcidenta nepoznat ili u slučajevima koji isključuju odgovornost zagađivača;

14) rekultivaciju i sanaciju istorijskog zagađenja (jalovišta, industrijske deponije i sl.);

15) sufinansiranje FINANSIRANJE programa, projekata i drugih aktivnosti iz oblasti osnovnih geoloških istraživanja;

16) finansiranje programa ekološkog obrazovanja i jačanja javne svesti o pitanjima očuvanja životne sredine i održivog razvoja;

17) FINANSIRANJE DRUGIH AKTIVNOSTI U SKLADU SA ZAKONOM.

AKTIVNOSTI, NAMENU, VISINU I RASPODELU SREDSTAVA IZ STAVA 1. TAČKA 17) OVOG ČLANA, PROPISUJE VLADA.

Fond može učestvovati i u finansiranju programa, projekata i drugih aktivnosti na teritoriji Republike Srbije za namene iz stava 1. ovog člana, ako ih organizuju i finansiraju međunarodne organizacije, finansijske institucije i tela ili druga strana pravna lica.

Član 3.

Član 17a

PODSTICANJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI FINANSIRA SE U SKLADU SA GODIŠNJIM PROGRAMOM FINANSIRANJA PROJEKATA PODIZANJA ENERGETSKE EFIKASNOSTI U 2012. GODINI (U DALJEM TEKSTU: GODIŠNJI PROGRAM).

GODIŠNJIM PROGRAMOM ODREĐUJE SE VRSTA I OBIM RADOVA KOJI ĆE BITI FINANSIRANI, IZNOS, RASPODELA I NAMENA SREDSTAVA ZA FINANSIRANJE RADOVA.

GODIŠNJI PROGRAM DONOSI VLADA.

FOND, PREKO MINISTARSTVA NADLEŽNOG ZA POSLOVE ŽIVOTNE SREDINE, DOSTAVLJA VLADI IZVEŠTAJ O REALIZACIJI GODIŠNJEG PROGRAMA.

Član 4.

Član 18.

Korisnici sredstava Fonda su sva pravna i fizička lica koja imaju sedište, odnosno prebivalište na teritoriji Republike Srbije.

Sredstva Fonda dodeljuju se korisnicima sredstava iz stava 1. ovog člana radi finansiranja namena utvrđenih ovim zakonom putem kredita, ZAJMOVA, SUBVENCIJA, podsticajnih sredstava, dotacija, bespovratnih sredstava i pomoći.

Sredstva iz stava 1. ovog člana daju ODOBRAVAJU se na osnovu javnog konkursa koji objavljuje Fond.

Fond ne raspisuje javni konkurs ako kao ugovorna strana neposredno sufinansira i učestvuje u realizaciji programa, projekata i drugih aktivnosti, u skladu sa ovim zakonom.

FOND NE RASPISUJE JAVNI KONKURS AKO KAO UGOVORNA STRANA SUFINANSIRA REALIZACIJU PROGRAMA, PROJEKATA I DRUGIH AKTIVNOSTI, U SKLADU SA OVIM ZAKONOM.

Način korišćenja sredstava Fonda utvrđuje se opštim aktima Fonda u skladu sa ovim zakonom.

Vlada utvrđuje visinu i uslove za dodelu podsticajnih sredstava.

U finansiranju programa i projekata putem kredita i podsticajnih sredstava, Fond sarađuje sa bankama i drugim finansijskim institucijama u skladu sa zakonom.

Član 5.

Član 22.

Sredstva za rad Fonda obezbeđuju se u budžetu Republike Srbije, iz prihoda i drugih izvora u skladu sa zakonom.

Srednjoročnim programom rada Fonda mogu se predvideti sredstva za rad najviše do 3% ostvarenih prihoda IZ ČLANA 16. ZAKONA.

Član 6.

ODREDBE ČLANA 1. STAV 1. TAČKA 5a), ČLANA 2. ST. 2. I 6. I ČLANA 3. OVOG ZAKONA PRIMENJUJU SE DO 31. DECEMBRA 2012. GODINE.

Član 7.

OVAJ ZAKON STUPA NA SNAGU NAREDNOG DANA OD DANA OBJAVLJIVANJA U „SLUŽBENOM GLASNIKU REPUBLIKE SRBIJE”.

OBRAZAC IZJAVE O USKLAĐENOSTI PROPISA SA PROPISIMA EVROPSKE UNIJE

1. Ovlašćeni predlagač propisa – Vlada

Obrađivač – Ministarstvo životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja

2. Naziv propisa

Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o Fondu za zaštitu životne sredine

Draf Law on Amendments to the Law on Environmental Protection Fund

3. Usklađenost propisa sa odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i njihovih država članica, sa jedne strane, i Republike Srbije sa druge strane („Službeni glasnik RS”, broj 83/08) (u daljem tekstu: Sporazum), odnosno sa odredbama Prelaznog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima između Evropske zajednice, sa jedne strane, i Republike Srbije, sa druge strane („Službeni glasnik RS”, broj 83/08) (u daljem tekstu: Prelazni sporazum)

a) Odredba Sporazuma i Prelaznog sporazuma koja se odnose na normativnu saržinu propisa

Naslov VIII “Politike saradnje” Član 109. i Član 111.

b) Prelazni rok za usklađivanje zakonodavstva prema odredbama Sporazuma i Prelaznog sporazuma

v) Ocena ispunjenosti obaveze koje proizlaze iz navedene odredbe Sporazuma i Prelaznog sporazuma

Potpuno ispunjava

g) Razlozi za delimično ispunjavanje, odnosno neispunjavanje obaveza koje proizlaze iz navedene odredbe Sporazuma i Prelaznog sporazuma

d) Veza sa Nacionalnim programom za integraciju Republike Srbije u Evropsku uniju

NPI nije predvideo donošenje izmena i dopuna ovog zakona.

4. Usklađenost propisa sa propisima Evropske unije

a) Navođenje primarnih izvora prava EU i usklađenost sa njima

Ugovor o Evropskoj Uniji

Naslov HH – Životna sredina, član 191

Naslov XXI – Εnergetika, član 194

b) Navođenje sekundarnih izvora prava EU i usklađenost sa njima

Direktiva 2006/32/ES – Direktiva o energetskoj efikasnosti u krajnjoj potrošnji i energetskim uslugama / Directive 2006/32/EC of the European Parliament and of the Council of 5 April 2006 on energy end-use efficiency and energy services and repealing Council Directive 93/76/EEC

Potpuno usklađeno

v) Navođenje ostalih izvora prava EU i usklađenst sa njima

Direktiva 2010/30/EU – Direktiva o označavanju i i nformisanju o potrošnji energije standardnih proizvoda i drugih energetskih značajnih proizvoda/ Directive 2010/30/EU of the European Parliament and of the Council of 19 May 2010 on the indication by labelling and standard product information of the consumption of energy and other resources by energy-related products 

Direktiva 2010/31 Direktiva o energetskim svosjtvima zgrada/ Directive 2010/31/EU of the European Parliament and of the Council of 19 May 2010 on the energy performance of buildings

g) Razlozi za delimičnu usklađenost, odnosno neusklađenost

d) Rok u kojem je predviđeno postizanje potpune usklađenosti propisa sa propisima Evropske unije

5. Ukoliko ne postoje odgovarajući propisi Evropske unije sa kojima je potrebno obezbediti usklađenost treba konstatovati tu činjenicu. U ovom slučaju nije potrebno popunjavati Tabelu usklađenosti propisa.

6. Da li su prethodno navedeni izvori prava EU prevedeni na srpski jezik?

Ne

7. Da li je propis preveden na neki službeni jezik EU?

Ne

8. Učešće konsultanata u izradi propisa i njihovo mišljenje o usklađenosti

/

Ostavite komentar