Predlog zakona o određivanju maksimalnog broja zaposlenih u lokalnoj administraciji

PREDLOG ZAKONA

O ODREĐIVANjU MAKSIMALNOG BROJA ZAPOSLENIH

U LOKALNOJ ADMINISTRACIJI

Član 1.

Ovim zakonom određuje se ukupan maksimalan broj zaposlenih u organima jedinica lokalne samouprave (uključujući i organe gradskih opština), ustanovama koje se finansiraju iz budžeta (osim ustanova u oblasti obrazovanja, zdravstva i predškolskih ustanova), privrednim društvima i drugim oblicima organizovanja čiji je jedini osnivač jedinica lokalne samouprave (osim javnih preduzeća), a koji se finansiraju iz budžeta (u daljem tekstu: lokalna administracija).

Član 2.

Ukupan maksimalan broj zaposlenih na neodređeno vreme u lokalnoj administraciji ne može biti veći od 4 zaposlena na 1000 stanovnika (4 promila), prema poslednjem popisu stanovništva (u daljem tekstu: maksimalan broj zaposlenih).

Jedinica lokalne samouprave samostalno odlučuje da li će vršiti smanjenje lokalne administracije do maksimalnog broja zaposlenih ili će višak zaposlenih preko maksimalnog broja zaposlenih finansirati iz sopstvenih izvora.

Ukoliko je broj zaposlenih na neodređeno vreme u lokalnoj administraciji veći od maksimalnog broja zaposlenih, usvajanjem akta o sistematizaciji radnih mesta do 31. decembra 2009. godine broj zaposlenih može se smanjiti do maksimalnog broja zaposlenih.

Ukoliko se do 31. decembra 2009. godine ne izvrši smanjenje broja zaposlenih na neodređeno vreme do maksimalnog broja zaposlenih, jedinici lokalne samouprave, počev od 1. januara 2010. godine, vršiće se srazmerno smanjenje transfera sredstava iz budžeta Republike Srbije u zavisnosti od broja zaposlenih u lokalnoj administraciji koji prelazi maksimalan broj zaposlenih, u skladu s ovim zakonom.

Član 3.

Ukupan broj zaposlenih na određeno vreme zbog povećanog obima posla, lica angažovanih po ugovoru o delu, ugovoru o privremenim i povremenim poslovima, preko omladinske i studentske zadruge i lica angažovanih po drugim osnovama ne može biti veći od 10% broja zaposlenih na neodređeno vreme u lokalnoj administraciji.

Za svako prekoračenje od 1% iznad procenta iz stava 1. ovog člana jedinici lokalne samouprave transferi iz budžeta Republike Srbije umanjuju se za 1% opredeljenih mesečnih transfera u tekućoj godini.

Ograničenje iz stava 1. ovog člana ne odnosi se na ustanove u oblasti kulture.

Član 4.

U jedinici lokalne samouprave koja, prema poslednjem popisu stanovništva, ima do 15.000 stanovnika broj zaposlenih na neodređeno vreme u lokalnoj administraciji za koji je potrebno izvršiti smanjenje do maksimalnog broja zaposlenih umanjuje se (koriguje) za 50%.

Član 5.

U jedinici lokalne samouprave koja, prema poslednjem popisu stanovništva, ima preko 15.000 stanovnika, a kod koje je učešće transfera Republike Srbije u budžetu jedinice lokalne samouprave manje od 20%, broj zaposlenih na neodređeno vreme u lokalnoj administraciji za koji je potrebno izvršiti smanjenje do maksimalnog broja zaposlenih umanjuje se (koriguje) za 50%.

Član 6.

U jedinici lokalne samouprave u kojoj je potrebno broj zaposlenih u lokalnoj administraciji smanjiti za više od 20% od broja zaposlenih na dan stupanja na snagu ovog zakona, broj zaposlenih na neodređeno vreme u lokalnoj administraciji za koji je potrebno izvršiti smanjenje umanjuje se za korektiv smanjenja.

Korektiv smanjenja jeste jedna polovina razlike između broja zaposlenih za koji je potrebno izvršiti smanjenje i 20% broja zaposlenih na dan stupanja na snagu ovog zakona.

Ukupan broj zaposlenih za koji je potrebno smanjiti lokalnu administraciju iz stava 1. ovog člana dobija se oduzimanjem korektiva smanjenja od broja zaposlenih na neodređeno vreme za koji je potrebno smanjiti broj zaposlenih.

Član 7.

Konačno potrebno smanjenje broja zaposlenih dobija se primenom korektiva iz čl. 4, 5. i 6. ovog zakona.

Ukoliko jedinica lokalne samouprave ima po više osnova pravo na korekciju broja zaposlenih na neodređeno vreme za koji je potrebno izvršiti smanjenje do maksimalnog broja broja zaposlenih, prvo se vrši korekcija broja zaposlenih po osnovu primene člana 4, odnosno člana 5. ovog zakona, pa se tako dobijeni broj umanjuje (koriguje) po osnovu primene člana 6. ovog zakona i dobija se konačno potrebno smanjenje broja zaposlenih na neodređeno vreme u lokalnoj administraciji.

Član 8.

Za sprovođenje ovog zakona odgovorna je jedinica lokalne samouprave, koja je dužna da o tome izveštava Vladu.

Jedinici lokalne samouprave koja ima broj zaposlenih u lokalnoj administraciji veći od maksimalnog broja zaposlenih, a koja ne smanji potreban broj zaposlenih do 31. decembra 2009. godine, obustaviće se transfer sredstava iz budžeta Republike Srbije i to tako što se na svaki 0,1 promil iznad 4 promila, tj. iznad maksimalnog broja zaposlenih u smislu člana 2. stav 1. ovog zakona, transferi iz budžeta Republike Srbije umanjuju za 1% opredeljenih mesečnih transfera u tekućoj godini.

Jedinica lokalne samouprave koja ima broj zaposlenih u lokalnoj administraciji veći od maksimalnog broja zaposlenih, a koja smanji broj zaposlenih do maksimalnog broja zaposlenih nakon 31. decembra 2009. godine, počinje da ostvaruje pravo na transfer sredstava iz budžeta Republike Srbije – u punom iznosu, od momenta dostave izveštaja o izvršenom smanjenju broja zaposlenih na neodređeno vreme.

Jedinica lokalne samouprave koja ima broj zaposlenih u lokalnoj administraciji veći od maksimalnog broja zaposlenih, a koja smanji broj zaposlenih nakon 31. decembra 2009. godine za manji broj od konačnog potrebnog smanjenja iz člana 7. ovog zakona, počinje da ostvaruje pravo na srazmeran iznos transfera sredstava iz budžeta Republike Srbije od momenta dostave izveštaja o izvršenom smanjenju broja zaposlenih na neodređeno vreme i to tako što se za svaki 0,1 promil smanjenja boja zaposlenih na neodređeno vreme mesečni transfer uvećava za 1% u odnosu na iznos iz stava 2. ovog člana.

Član 9.

Zaposleni u organima jedinica lokalne samouprave koji nakon stupanja na snagu akta o sistematizaciji radnih mesta iz člana 2. stav 3. ovog zakona postanu neraspoređeni ostvaruju prava u skladu sa propisima kojima se uređuju prava zaposlenih u organima jedinica lokalne samouprave.

Ostalim zaposlenima u lokalnoj administraciji za čijim radom prestane potreba nakon stupanja na snagu akta o sistematizaciji radnih mesta iz člana 2. stav 3. ovog zakona isplaćuje se otpremnina i otkazuje ugovor o radu u skladu sa zakonom.

Licu iz st. 1. i 2. ovog člana isplaćuje se otpremnina za svaku navršenu godinu rada u radnom odnosu u visini trećine njegove plate, odnosno zarade, s tim što se pod tom platom, odnosno zaradom smatra njegova prosečna mesečna plata, odnosno zarada koja mu je isplaćena za poslednja tri meseca koja prethode mesecu u kome je doneseno rešenje kojim je utvrđeno da je postao neraspoređen, odnosno rešenje o otkazu ugovora o radu.

Lica iz st. 1. i 2. ovog člana imaju pravo na novčanu naknadu za slučaj nezaposlenosti, u visini utvrđenoj u skladu sa propisima o zapošljavanju i osiguranju za slučaj nezaposlenosti.

U postupku utvrđivanja statusa neraspoređenog zaposlenog u organu jedinice lokalne samouprave i utvrđivanja da za radom zaposlenog prestaje potreba u ustanovi, privrednom društvu i drugom obliku organizovanja u obzir se uzimaju rezultati rada i imovno stanje.

Član 10.

Ukoliko je broj zaposlenih na neodređeno vreme u lokalnoj administraciji na dan stupanja na snagu ovog zakona manji od maksimalnog broja zaposlenih, taj broj se ne može povećavati do 31. decembra 2010. godine.

Nakon roka iz stava 1. ovog člana, broj zaposlenih na neodređeno vreme može se povećati uz prethodno pribavljenu saglasnost Vlade.

Jedinici lokalne samouprave iz stava 1. ovog člana koja poveća broj zaposlenih u lokalnoj administraciji suprotno stavu 1, odnosno stavu 2. ovog člana obustaviće se privremeno transfer sredstava iz budžeta Republike Srbije i to tako što se za svaki 0,1 promil povećanja broja zaposlenih u odnosu na broj iz stava 1, odnosno stava 2. ovog člana, mesečni transferi iz budžeta Republike Srbije umanjuju za 1%.

Član 11.

Podaci o broju zaposlenih i angažovanih lica u lokalnoj administraciji jesu javni.

Organi u jedinicama lokalne samouprave (uključujući i organe gradskih opština), ustanove (osim ustanova u oblasti obrazovanja, zdravstva i predškolskih ustanova) koje se finansiraju iz budžeta, privredna društva i drugi oblici organizovanja čiji je jedini osnivač jedinica lokalne samouprave (osim javnih preduzeća), a koji se finansiraju se iz budžeta, dužni su da podatke iz stava 1. ovog člana objave na svojoj internet prezentaciji ili na svojoj oglasnoj tabli.

Registar o broju zaposlenih i angažovanih lica u lokalnoj administraciji

vodi se u ministarstvu nadležnom za poslove finansija i objavljuje se na internet prezentaciji tog ministarstva.

Član 12.

Način i rokove izveštavanja iz člana 8. stav 1. ovog zakona, sadržinu registra iz člana 11. stav 3. ovog zakona, kao i druga pitanja od značaja za sprovođenje ovog zakona bliže uređuje Vlada.

Član 13.

Nadzor nad primenom ovog zakona vrši ministarstvo nadležno za poslove finansija.

Član 14.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

O B R A Z L O Ž E Nj E

I. USTAVNI OSNOV

Ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u odredbi člana 97. tač. 3. i 8. Ustava Republike Srbije, prema kojima Republika Srbija uređuje i obezbeđuje teritorijalnu organizaciju Republike Srbije, sistem lokalne samouprave i sistem u oblasti radnih odnosa, zaštite na radu, zapošljavanja, socijalnog osiguranja i drugih oblika socijalne sigurnosti, druge ekonomske i socijalne odnose od opšteg interesa, a u vezi sa odredbom člana 188. stava 4. Ustava Republike Srbije, prema kojoj se poslovi jedinice lokalne samouprave finansiraju iz izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave i budžeta Republike Srbije, u skladu sa zakonom i odredbom člana 177. stava 2. Ustava Republike Srbije, prema kojoj se pitanja od republičkog, pokrajinskog i lokalnog značaja određuju zakonom, kao i u vezi sa odredbom člana 91. stav 1. Ustava Republike Srbije, prema kojoj se sredstva iz kojih se finansiraju nadležnosti Republike Srbije, autonomnih pokrajina i jedinica lokalne samouprave obezbeđuju iz poreza i drugih prihoda utvrđenih zakonom.

II. RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA

Razlozi za donošenje ovog zakona sadržani su u potrebi da se sprovede racionalizacija lokalne administracije i na sistematski način regulišu način i uslovi za smanjivanje broja zaposlenih u javnoj administraciji u celini i u administraciji jedinice lokalne samouprave, kao njenom sastavnom delu.

Smanjivanje broja zaposlenih u javnoj administraciji omogućiće određivanje optimalnog ukupnog broja zaposlenih u lokalnoj administraciji.

Time se želi doprineti: racionalnijem i efikasnijem obavljanju poslova lokalne administracije u jedinicama lokalne samouprave, obezbeđenju efektivnije, efikasnije i jeftinije javne administracije koja je sposobna da služi potrebama, mogućnostima i prioritetima građana u opštini ili gradu i koja obavlja poslove iz svoje nadležnosti u skladu sa zakonom; unapređenju sposobnosti zaposlenih u lokalnoj administraciji da odgovore na nove izazove i očekivanja građana; smanjenju troškova lokalne administracije kroz smanjivanje broja plata i drugih materijalnih troškova i budžetskih rashoda u jedinici lokalne samouprave; obezbeđenju dodatnih finansijskih sredstava za investiranje i razvoj jedinice lokalne samouprave i stvaranje razvojnog opštinskog i gradskog budžeta.

Utvrđivanju potrebnog smanjenja broja zaposlenih u lokalnoj administraciji prethodile su analize broja zaposlenih u lokalnoj administraciji u Republici Srbiji i gradovima i opštinama u zemljama Evropske unije.

Prema podacima koje je prikupilo Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja (na uzorku koji obuhvata gradove i opštine u 16 država EU) prosek zaposlenih u lokalnoj samoupravi bez lokalnih institucija na 1000 stanovnika u EU je 2,06, a u Republici Srbiji 3,27, a prosek zaposlenih u lokalnoj samoupravi uključujući i lokalne institucije na 1000 stanovnika je u EU 10,3, a u Republici Srbiji 11,08).

Prema analizi postojećeg stanja koju je, na osnovu raspoloživih podataka Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu – o broju zaposlenih u 145 jedinica lokalne samouprave (ukupno 37789 zaposlenih) i podataka Republičkog zavoda za statistiku – o broju stanovnika (prema poslednjem popisu iz 2002. godine ukupno 7.498.001 stanovnika), uradilo Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja u 110 jedinica lokalne samouprave u Republici Srbiji postoji problem prekomerne zaposlenosti, što zahteva smanjivanje broja zaposlenih na neodređeno vreme, i to:

do 10% u javnoj administraciji u 22 jedinice lokalne samouprave;

od 10% do 20% u javnoj administraciji u 35 jedinica lokalne samouprave;

od 20% do 30% u javnoj administraciji u 45 jedinica lokalne samouprave;

preko 30% u javnoj administraciji u 8 jedinica lokalne samouprave.

U 35 jedinica lokalne samouprave nije potrebno da se sprovede smanjenje javne administracije.

Prema tome, razlog za donošenje Zakona o određivanju maksimalnog broja zaposlenih u lokalnoj administraciji sadržan je pre svega u nastojanju da se u procesu reforme lokalne administracije obezbedi primena jedinstvenih merila u svim jedinicama lokalne samouprave kojima će se obezbediti pravilno utvrđivanje broja zaposlenih u njima, a u cilju postizanja efikasnijeg rada lokalne administracije uz smanjenje javnih rashoda koji predstavljaju direktnu potrošnju i stvaranja razvojnih budžeta jedinica lokalnih samouprava.

III. OBJAŠNjENjE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA I POJEDINAČNIH REŠENjA

Članom 1. Predloga zakona predviđeno je da se njime određuje ukupan maksimalan broj zaposlenih u organima jedinica lokalne samouprave (uključujući i organe gradskih opština), ustanovama koje se finansiraju iz budžeta (osim ustanova u oblasti obrazovanja, zdravstva i predškolskih ustanova), privrednim društvima i drugim oblicima organizovanja čiji je jedini osnivač jedinica lokalne samouprave (izuzev u javnim preduzećima), a koji se finansiraju iz budžeta (u daljem tekstu: lokalna administracija).

                                                        

Članom 2. Predloga zakona predviđeno je: da ukupan maksimalan broj zaposlenih na neodređeno vreme u lokalnoj administraciji ne može biti veći od četiri zaposlena na 1000 stanovnika (četiri promila), prema poslednjem popisu stanovništva (stav 1); da jedinica lokalne samouprave samostalno odlučuje da li će vršiti smanjenje lokalne administracije do maksimalnog broja zaposlenih ili će višak zaposlenih preko maksimalnog broja zaposlenih finansirati iz sopstvenih izvora (stav 2); da se, ukoliko je broj zaposlenih na neodređeno vreme u lokalnoj administraciji veći od maksimalnog broja zaposlenih (prema stavu 1. istog člana), usvajanjem akta o sistematizaciji radnih mesta – do 31. decembra 2009. godine broj zaposlenih može smanjiti do maksimalnog broja zaposlenih (stav 3); da će se, ukoliko se do 31. decembra 2009. godine ne izvrši smanjenje broja zaposlenih na neodređeno vreme do maksimalnog broja zaposlenih, jedinici lokalne samouprave, počev od 1. januara 2010. godine, vršiti srazmerno smanjenje transfera sredstava iz budžeta Republike Srbije u zavisnosti od broja zaposlenih u lokalnoj administraciji koji prelazi maksimalan broj zaposlenih (stav 4).

U vezi sa članom 2. stav 1. Predloga zakona ukazuje se na sledeće.

Analizom uticaja ekonomske razvijenosti i veličine jedinice lokalne samouprave ustanovljeno je da broj zaposlenih u lokalnoj administraciji ne zavisi bitno od nivoa razvijenosti lokalne samouprave.

Postoji razlika u presecima zaposlenih na 1000 stanovnika u odnosu na veličinu jedinice lokalne samouprave po broju stanovnika, tako da se može reći da broj zaposlenih koji pružaju usluge bitno zavisi od broja stanovnika koji koristi te usluge.

Osnovni pokazatelj koji je definisan kao merilo zaposlenosti jeste prosečan broj zaposlenih u javnoj administraciji u jedinicama lokalne samouprave i iznosi 4 zaposlena na 1000 stanovnika (4 promila) prema poslednjem popisu stanovništva. Lokalna administracija u jedinicama lokalne samouprave čiji je prosek zaposlenih na 1000 stanovnika iznad 4 neophodno je da se svede na nivo od 4 zaposlenih na 1000 stanovnika (četiri promila).

Metodologija koja se koristila prilikom određivanja maksimalnog broja zaposlenih u lokalnoj administraciji bila je razvrstavanje jedinica lokalne samouprave u osam grupa prema broju stanovnika gde se na nivou svake grupe utvrđivao prosečan broj zaposlenih. Analizirano je i učešće sopstvenih prihoda koje ima jedinica lokalne samouprave u odnosu na transfere iz budžeta Republike Srbije. Na osnovu analize svih grupa utvrđen je potreban broj zaposlenih u lokalnoj administraciji na 1000 stanovnika.

Članom 3. Predloga zakona utvrđuje se da ukupan broj zaposlenih na određeno vreme zbog povećanog obima posla, lica angažovanih po ugovoru o delu, ugovoru o privremenim i povremenim poslovima, preko omladinske i studentske zadruge i lica angažovanih po drugim osnovama ne može biti veći od 10% broja zaposlenih na neodređeno vreme u lokalnoj administraciji, s tim što je stavom 2. tog člana predviđeno da će se za svako prekoračenje od 1% iznad procenta iz stava 1. jedinici lokalne samouprave transferi iz budžeta Republike Srbije umanjuju se za 1% opredeljenih mesečnih transfera u tekućoj godini. U stavu 3. istog člana predviđeno je da se ograničenje iz stava 1. tog člana ne odnosi se na ustanove u oblasti kulture.

Čl. 4–6. Predloga zakona utvrđena su tri korektiva u skladu sa kojima jedinice lokalne samouprave utvrđuju konačan broj potrebnog smanjenja zaposlenih.

Prvi korektiv primenjuje se na sve jedinice lokalne samouprave koje imaju do 15.0000 stanovnika prema poslednjem popisu stanovništva, a koje treba da smanje broj zaposlenih na neodređeno vreme u lokalnoj administraciji do maksimalnog broja zaposlenih za određeni broj, i to tako što se potrebno smanjenje, koje predstavlja razliku između broja zaposlenih koji se nalaze na radu i broja koji, u smislu ovog zakona, predstavlja maksimalan broj zaposlenih, umanjuje za 50%, a zbog rizika neodrživosti rada lokalne administracije posle smanjenja.

Drugi korektiv primenjuje se za sve jedinice lokalne samouprave koje imaju preko 15.000 stanovnika prema poslednjem popisu stanovništva, a kod kojih je učešće transfera Republike Srbije u budžetu jedinice lokalne samouprave manje od 20%. Broj zaposlenih na neodređeno vreme u lokalnoj administraciji za koji je potrebno izvršiti smanjenje lokalne administracije umanjuje se na osnovu istog odnosa i procenta kao i kod prvog korektiva.

Treći korektiv primenjuje se na sve jedinice lokalne samouprave u kojima je potrebno broj zaposlenih u lokalnoj administraciji smanjiti za više od 20% od broja zaposlenih na dan stupanja na snagu ovog zakona; broj zaposlenih na neodređeno vreme u lokalnoj administraciji za koji je potrebno izvršiti smanjenje umanjuje se za korektiv smanjenja. Korektiv smanjenja jeste jedna polovina razlike između broja zaposlenih za koji je potrebno izvršiti smanjenje i 20% broja zaposlenih na dan stupanja na snagu ovog zakona. Ukupan broj zaposlenih za koji je potrebno smanjiti lokalnu administraciju dobija se oduzimanjem korektiva smanjenja od broja zaposlenih na neodređeno vreme za koji je potrebno smanjiti broj zaposlenih.

Članom 7. Predloga zakona utvrđeno je kako se dolazi do konačno potrebnog smanjenje broja zaposlenih, odnosno kojim redosledom se primenjuju korektivi i vrši smanjenje broja zaposlenih na neodređeno vreme u lokalnoj administraciji.

Članom 8. Predloga zakona utvrđuje se: da je za sprovođenje ovog zakona odgovorna jedinica lokalne samouprave, koja je dužna da o tome izveštava Vladu (stav 1); da će se jedinici lokalne samouprave koja ima broj zaposlenih u lokalnoj administraciji veći od maksimalnog broja zaposlenih, a koja ne smanji potreban broj zaposlenih do 31. decembra 2009. godine, obustaviti transfer sredstava iz budžeta Republike Srbije i to tako što će se za svaki 0,1 promil iznad maksimalnog broja zaposlenih transferi iz budžeta Republike Srbije umanjiti za 1% opredeljenih mesečnih transfera u tekućoj godini (stav 2); da jedinica lokalne samouprave koja ima broj zaposlenih u lokalnoj administraciji veći od maksimalnog broja zaposlenih, a koja smanji broj zaposlenih do maksimalnog broja zaposlenih nakon 31. decembra 2009. godine, počinje da ostvaruje pravo na transfer sredstava iz budžeta Republike Srbije od momenta dostave izveštaja o izvršenom smanjenju broja zaposlenih na neodređeno vreme (stav 3); da jedinica lokalne samouprave koja ima broj zaposlenih u lokalnoj administraciji veći od maksimalnog broja zaposlenih, a koja smanji broj zaposlenih nakon 31. decembra 2009. godine za manji broj od konačnog potrebnog smanjenja iz člana 7. ovog zakona, počinje da ostvaruje pravo na srazmeran iznos transfera sredstava iz budžeta Republike Srbije od momenta dostave izveštaja o izvršenom smanjenju broja zaposlenih na neodređeno vreme i to tako što će se za svaki 0,1 promil smanjenja broja zaposlenih na neodređeno vreme mesečni transfer uvećati za 1% u odnosu na iznos iz stava 2. ovog člana (stav 4).

Članom 9. Predloga zakona utvrđuje se: da zaposleni u organima jedinica lokalne samouprave koji, nakon stupanja na snagu akta o sistematizaciji radnih mesta iz člana 2. ovog zakona, postanu neraspoređeni ostvaruju prava u skladu sa propisima kojima se uređuju prava zaposlenih u organima jedinica lokalne samouprave (stav 1); da se ostalim zaposlenima u lokalnoj administraciji, a za čijim radom prestane potreba nakon stupanja na snagu akta o sistematizaciji radnih mesta iz člana 2. ovog zakona, isplaćuje otpremnina i otkazuje ugovor o radu u skladu sa zakonom (stav 2); da se licu iz st. 1. i 2. ovog člana isplaćuje otpremnina za svaku navršenu godinu rada u radnom odnosu u visini trećine njegove plate, odnosno zarade, s tim što se pod tom platom, odnosno zaradom smatra njegova prosečna mesečna plata, odnosno zarada koja mu je isplaćena za poslednja tri meseca koja prethode mesecu u kome je doneseno rešenje kojim je utvrđeno da je postao neraspoređen, odnosno rešenje o otkazu ugovora o radu (stav 3); da ta lica imaju pravo na novčanu naknadu za slučaj nezaposlenosti, u visini utvrđenoj u skladu sa propisima o zapošljavanju i osiguranju za slučaj nezaposlenosti (stav 4); da se u postupku utvrđivanja statusa neraspoređenog zaposlenog u organu jedinice lokalne samouprave i utvrđivanja da za radom zaposlenog prestaje potreba u ustanovi, privrednom društvu i drugom obliku organizovanja u obzir uzimaju rezultati rada i imovno stanje zaposlenog (stav 5).

Članom 10. Predloga zakona predviđeno je: da se, ukoliko je, na dan stupanja na snagu ovog zakona, broj zaposlenih na neodređeno vreme u lokalnoj administraciji manji od maksimalnog broja zaposlenih, taj broj ne može povećavati do 31. decembra 2010. godine (stav 1); da se, posle 31. decembra 2010. godine, broj zaposlenih na neodređeno vreme može povećati uz prethodno pribavljenu saglasnost Vlade (stav 2); da će se jedinici lokalne samouprave iz stava 1. ovog člana, koja poveća broj zaposlenih u lokalnoj administraciji, obustaviti, privremeno, transfer sredstava iz budžeta Republike Srbije i to tako što će se za svaki 0,1 promil povećanja broja zaposlenih u odnosu na broj iz stava 1, odnosno stava 2. ovog člana, mesečni transferi iz budžeta Republike Srbije umanjiti za 1%.

Članom 11. Predloga zakona utvrđuje se: da su podaci o broju zaposlenih i angažovanih lica u lokalnoj administraciji javni (stav 1); da su organi jedinica lokalne samouprave (uključujući i organe gradskih opština), ustanova (osim ustanova u oblasti obrazovanja, zdravstva i predškolskih ustanova) koje se finansiraju iz budžeta, privrednih društava i drugih oblika organizovanja čiji je jedini osnivač jedinica lokalne samouprave (izuzev javnih preduzeća), a koji se finansiraju se iz budžeta, dužni da podatke iz stava 1. objave na svojoj internet prezentaciji ili na svojoj oglasnoj tabli (stav 2); da se registar o broju zaposlenih i angažovanih lica u lokalnoj administraciji vodi u ministarstvu nadležnom za poslove finansija i objavljuje se na internet prezentaciji tog ministarstva (stav 3).

Članom 12. Predloga zakona ustanovljava se ovlašćenje za Vladu da bliže uredi, odnosno propiše način i rokove izveštavanja o primeni ovog zakona (član 8. stav 1), sadržinu registra (član 11. stav 3), kao i druga pitanja od značaja za njegovo sprovođenje.

Članom 13. Predloga zakona utvrđuje se da nadzor nad primenom ovog zakona vrši ministarstvo nadležno za poslove finansija.

Članom 14. Predloga zakona propisuje se njegovo stupanje na snagu.

IV. PROCENA IZNOSA FINANSIJSKIH SREDSTAVA POTREBNIH ZA SPROVOĐENjE ZAKONA

Za sprovođenje ovog zakona potrebno je obezbediti sredstva za isplatu otpremnina licima kojima prestaje radni odnos, u skladu sa tim zakonom.

Dugoročno posmatrano, finansijski efekti ovog zakona biće vrlo pozitivni, imajući u vidu da se, počev od 2010. godine, za lica kojima prestane radni odnos neće obezbeđivati sredstva za plate u budžetu Republike Srbije, te da će se na taj način znatno smanjiti rashodi. Pored toga, donošenje ovog zakona će imati pozitivne efekte na konsolidovani račun trezora Republike Srbije, koji će se moći u potpunosti sagledati nakon njegove pune primene.

V. RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU I NjEGOVO STUPANjE NA SNAGU PRE OSMOG DANA OD DANA OBJAVLjIVANjA U „SLUŽBENOM GLASNIKU REPUBLIKE SRBIJE”

Na osnovu člana 164. Poslovnika Narodne skupštine („Službeni glasnik RS”, broj 14/09-prečišćen tekst), predlaže se Narodnoj skupštini donošenje Zakona o određivanju maksimalnog broja zaposlenih u lokalnoj administraciji po hitnom postupku.

Razlozi za donošenje ovog zakona po hitnom postupku proizlaze iz potrebe da se, nakon njegovog usvajanja, omogući da se, do 31. decembra 2009. godine, obezbedi uspostavljanje optimalnog ukupnog broja zaposlenih u lokalnoj administraciji, a samim tim i racionalizacija i ušteda troškova u okviru lokalne administracije (smanjivanje plata i drugih materijalnih troškova), odnosno stvaranje razvojnog opštinskog i gradskog budžeta i oslobađanje finansijskih sredstava za investiranje i razvoj jedinice lokalne samouprave, a s ciljem obezbeđenja kvalitetnije, efikasnije i jeftinije javne administracije koja je sposobna da služi potrebama građana.

Dakle, s obzirom na navedeno, nedonošenje ovog zakona po hitnom postupku moglo bi da prouzrokuje štetne posledice po rad organa i organizacija.

To su istovremeno i razlozi zbog kojih se predlaže da ovaj zakon stupi na snagu narednog dana od dana njegovog objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

Ostavite komentar