Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti od buke u životnoj sredini

PREDLOG ZAKONA

O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA

O ZAšTITI OD BUKE U žIVOTNOJ SREDINI

Član 1.

U Zakonu o zaštiti od buke u životnoj sredini („Službeni glasnik RS”, broj 36/09), u članu 2. stav 1. tačka 4) posle reči: „graničnih vrednosti” dodaje se reč: „indikatora”.

U tački 10) reči: „i životnu sredinu” brišu se.

Član 2.

U članu 3. stav 1. tačka 2) posle reči: „štetnog zvuka” dodaju se reči „koji nastaje kao posledica aktivnosti ljudi”, a posle reči: „elektroakustički uređaj”, zapeta i reči „ljudska aktivnost” brišu se.

U tački 3) reči: „i životnu sredinu” brišu se.

U tački 5) reči: „vezana je za štetni efekat buke” zamenjuju se rečima: „koja je u korelaciji sa štetnim efektom buke”.

U tački 18) tačka na kraju zamenjuje se tačkom zapetom.

Posle tačke 18) dodaje se tačka 19) koja glasi:

„19) akustička zona jeste područje na čijoj je celoj površini propisana jedinstvena granična vrednost indikatora buke.”

Član 3.

U članu 7. stav 1. tač. 2) i 3) brišu se.

U stavu 3. reči: „tač. 1), 2), 4) i 5)” zamenjuju se rečima: „tač. 1), 4) i 5)”.

Član 4.

U članu 8. stav 1. tač. 3) i 4) brišu se.

U stavu 3. reči: „tač. 1), 2), 3), 5) i 6)” zamenjuju se rečima: „tač. 1), 2), 5) i 6)”.

Član 5.

U članu 12 stav 1. reč „izolacije” zamenjuje se rečju: „zaštite”.

Član 6.

U članu 13. stav 4. posle reči: „životnu sredinu” zapeta i reči: „odnosno izdata integrisana dozvola” brišu se.

Član 7.

U članu 16.stav 1. posle reči: „upotrebe, a” dodaje se reč „relevantni”.

Član 8.

U članu 20. stav 1. posle reči: „vozova” briše se zapeta i dodaje se reč: „i”, a reči: „kao i za postrojenja i aktivnosti za koje se izdaje integrisana dozvola” brišu se.

St. 2. i 3. menjaju se i glase:

„Izradu strateških karata buke iz stava 1. ovog člana na celoj teritoriji Republike Srbije obezbeđuje Agencija uz učešće subjekata zaštite iz člana 4. ovog zakona.

Subjekti iz člana 4. ovog zakona obavezni su da za potrebe izrade strateških karata buke iz stava 1. ovog člana obezbede potrebne podatke”.

Stav 4 briše se.

Dosadašnji st. 5, 6. i 7. postaju st. 4, 5. i 6.

Posle stava 6. dodaje se stav 7. koji glasi:

„Vlada na predlog Ministarstva donosi plan aktivnosti i izvore finansiranja za izradu strateških karata buke iz stava 1. ovog člana. ”

Član 9.

U članu 21. stav 1. reči: „za aglomeracije, za postrojenja i aktivnosti za koje Ministarstvo izdaje integrisanu dozvolu,” i zapeta brišu se.

Stav 3. briše se.

U dosadašnjem stavu 4. koji postaje stav 3. reč: „izrađuje” zamenjuje se rečima: „priprema i donosi”.

Stav 5. briše se.

Dosadašnji st. 6. i 7. postaju st. 4. i 5.

Član 10.

U članu 23. posle stava 4. dodaje se stav 5. koji glasi:

„Ministar propisuje metodologiju za izradu i vođenje informacionog sistema buke”.

Član 11.

U članu 24. stav 1. reči: „Pravno ili fizičko lice” zamenjuju se rečima: „Pravno lice ili preduzetnik”.

Član 12.

Član 26. menja se i glasi:

„Član 26.

Strateške karte buke su deo jedinstvenog informacionog sistema životne sredine u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita životne sredine.”

Član 13.

Strateške karte buke za aglomeracije sa više od 250.000 stanovnika, za glavne puteve sa prosečnim godišnjim protokom saobraćaja većim od 6.000.000 vozila, za glavne pruge sa prosečnim godišnjim protokom saobraćaja većim od 60.000 vozova i za glavne aerodrome, izradiće se najkasnije do 30. juna 2015. godine.

Strateške karte buke za aglomeracije sa više od 100.000 stanovnika, za glavne puteve sa prosečnim godišnjim protokom saobraćaja većim od 3.000.000 vozila, za glavne pruge sa prosečnim godišnjim protokom saobraćaja većim od 30.000 vozova i za aerodrome koji nisu obuhvaćeni stavom 1. ovog člana, izradiće se najkasnije do 31. decembra 2020. godine.

Akcioni planovi zaštite od buke u životnoj sredini iz člana 21. ovog zakona doneće se u roku od godinu dana od dana izrade strateških karata buke iz st. 1. i 2. ovog člana.

Član 14.

Propisi na osnovu ovog zakona doneće se najkasnije do 30. juna 2011. godine.

Član 15.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike”. O B R A Z L O Ž E NJ E

I. USTAVNI OSNOV

Ustavni osnov za donošenje ovog zakona je član 97. tačka 9. Ustava Republike Srbije, prema kome Republika Srbija uređuje i obezbeđuje sistem zaštite i unapređenja životne sredine.

II. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA

Zakon o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti od buke u životnoj sredini ima za cilj: uspostavljanje, održavanje i unapređivanje jedinstvenog sistema zaštite od buke u životnoj sredini na teritoriji Republike Srbije, kao i razgraničenje nadležnosti, pre svega u delu koji se odnosi na izradu strateških karata buke i izradu akcionih planova .

III. OBJAŠNJENJE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA I POJEDINAČNIH REŠENJA

Zakon o zaštiti od buke u životnoj sredini još je jedan od zakona koji je pripremljen u postupku usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa propisima Evropske unije koji ovu oblast uređuju koherentno i celovito. Zakon o izmenama i dopunama zakona o zaštiti od buke u životnoj sredini ima za cilj pojašnjenje nadležnosti subjekata zaštite od buke u oblasti izrade strateških karata buke i akcionih planova, kao i bliže usaglašavanje sa Direktivom koja se odnosi na buku u životnoj sredini.

U članu 3. u kom su data značenja izraza predviđene izmene daju objašnjenja pojedinih izraza datih u zakonu.

U čl. 7. i 8. brišu se nadležnosti autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave za izradu strateških karata buke i akcionih planova, s obzirom da je za potrebe jedinstvenog, integralnog informacionog sistema ovaj posao na Agenciji za zaštitu životne sredine.

Izmenama i dopunama člana 20. i 21. dodatno je razjašnjena uloga Agencije za zaštitu životne sredine, kao i uloga drugih subjekata zaštite u izradi strateških karata buke. Pored toga, lista objekata za koje se izrađuju strateške karte buke usklađena je sa listom objekata iz pozitivne legislative EU iz ove oblasti.

IV. ANALIZA EFEKATA

1. Određivanje problema koji zakon treba da reši

Zaštita od buke uređena je Zakonom o zaštiti od buke u životnoj sredini („Službeni glasnik RS“, broj 36/09). U toku primene zakona primećeno je da nadležnosti između subjekata zaštite od buke nisu jasno razgraničene, što je dovodilo do problema u primeni zakona, pa se ovim izmenama postiže jasno razgraničenje nadležnosti, pre svega u delu koji se odnosi na izradu strateških karata buke i izradu akcionih planova.

2. Ciljevi koji se donošenjem zakona postižu

Zakon o zaštiti od buke u životnoj sredini je još jedan od zakona koji je pripremljen u postupku usklađivanja domaće legislative sa propisima Evropske unije, kojim se ova oblast uređuje celovito, polazeći od načela sadržanih u setu zakonskih propisa iz oblasti zaštite životne sredine. Predviđenim izmenama se jasnije razgraničavaju nadležnosti, pre svega u delu koji se odnosi na izradu strateških karata buke i izradu akcionih planova.

3. Da li su razmatrane druge mogućnosti za rešavanje problema

Budući da je Zakonom o zaštiti životne sredine decidirano propisano da se održivo upravljanje prirodnim vrednostima i zaštita životne sredine uređuje tim zakonom i posebnim zakonima i drugim propisima kojima se, između ostalog uređuje i zaštita od buke, kao i s obzirom na prirodu problema – sistemsko uređivanje oblasti zaštite od buke u životnoj sredini, druge mogućnosti nisu bile razmatrane.

4. Zašto je donošenje zakona najbolje za rešavanje problema

Donošenjem Zakona o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti od buke u životnoj sredini urediće se prava i obaveze na svim nivoima odlučivanja, odnosno razgraničenje nadležnosti, pre svega u delu koji se odnosi na izradu strateških karata buke i izradu akcionih planova radi ostvarivanja postavljenih ciljeva.

5. Na koga i kako će najverovatnije uticati rešenja predložena u zakonu

S obzirom na materiju koju reguliše, rešenja predložena u Zakonu uticaće na sve građane. Tim rešenjima bi trebalo sprečiti dalju izloženost štetnim efektima buke tamo gde nivoi izloženosti mogu ugroziti životnu sredinu ili zdravlje ljudi i poboljšati kvalitet preduzimanjem odgovarajućih mera zaštite. U područjima gde je izloženost buci ispod graničnih vrednosti, odnosno zadovoljavajući, potrebno je održati postojeći kvalitet buke. U tom cilju neophodno je uspostavljanje jedinstvenog funkcionalnog sistema praćenja i kontrole nivoa buke i održavanja baze podataka u okviru jedinstvenog informacionog sistema, obavljanje odgovarajućih merenja nivoa buke, izrada strateških karata buke, na osnovu kojih će se donositi odgovarajuća planska dokumenata, pre svega akcioni planovi, kojima će se utvrđivati mere zaštite od buke cilju sprečavanja i smanjenja izloženosti buci, što sve obezbeđuju pre svega nadležni organi od Republike do jedinice lokalne samouprave.

Posebna novina u Zakonu se odnosi na izradu strateških karata buke. Ova obaveza utvrđena je Direktivom 2002/49/EC za države članice u članu i Aneksu IV Direktive. Strateške karte se rade na nivou Republike Srbije. Na nivou Republike Srbije je obavezna izrada strateških karata u skladu sa kriterijumima utvrđenim ovom direktivom.

6. Koji su troškovi koje će primena zakona izazvati građanima i privredi, posebno malim i srednjim preduzećima

Zakon o zaštiti od buke ne predviđa posebne troškove za građane. Troškovi će nastati za zagađivače, odnosno vlasnike i korisnike izvora buke, zbog obaveze usaglašavanja sa odredbama Zakona. Međutim, ovi troškovi koji su vezani pre svega za preduzimanje odgovarajućih tehničkih, tehnoloških i drugih mera zaštite i praćenje uticaja delatnosti na nivo buke, nisu novi.

7. Da li su pozitivni efekti donošenja zakona takvi da opravdavaju troškove

S obzirom na ciljeve koje bi trebalo Zakonom o zaštiti od buke u životnoj sredini ostvariti (utvrđivanje i ostvarivanje mera u oblasti zaštite od buke kako bi se izbegli, sprečili ili smanjili štetni efekti buke na ljudsko zdravlje i poboljšanje kvaliteta preduzimanjem odgovarajućih mera zaštite, a u područjima gde je izloženost buci ispod graničnih vrednosti, odnosno zadovoljavajući, potrebno je održati postojeći kvalitet buke) koji su postavljeni u javnom interesu, odnosno u interesu očuvanja zdravlja građana i životne sredine u celini, to pozitivni efekti donošenja zakona opravdavaju troškove. Ovo posebno važi za preduzimanje preventivnih mera koje su se, posmatrano na duže vreme, uvek pokazale kao višestruko opravdane.

8. Da li zakon stimuliše pojavu novih privrednih subjekata na tržištu i tržišnu konkurenciju

Zakon o zaštiti od buke u životnoj sredini, s obzirom na materiju koju uređuje, nema za cilj stimulaciju novih privrednih subjekata na tržištu i tržišnu konkurenciju.

9. Da li su sve zainteresovane strane imale priliku da iznesu svoje stavove o zakonu

Imajući u vidu da je zakon nekoliko puta bio dostupan javnosti i da su u tekst već ugrađene brojne sugestije i predlozi, u tekst su posebno unete pojedinačne sugestije i komentari stručnjaka u oblasti zaštite od buke.

10. Koje će mere tokom primene zakona biti preduzete da bi se ostvarili razlozi donošenja zakona

Na osnovu predloženih izmena biće jasno razgraničeno da je Agencija za zaštitu životne sredine organ odgovoran za izradu strateških karata buke.

V. SREDSTVA POTREBNA ZA SPROVOĐENJE ZAKONA

Za sprovođenje ovog zakona nisu potrebna dodatna sredstva iz budžeta Republike Srbije. Donošenje ovog zakona neće izazvati povećanje troškova u budžetu Republike Srbije jer najveći deo poslova u njegovoj primeni do sada je obavljalo Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja, odnosno Agencija za zaštitu životne sredine, saglasno utvrđenim poslovima ministarstva u članu 20. Zakona o ministarstvima („Službeni glasnik RS”, broj 65/08), preko svojih postojećih zaposlenih i redovne inspekcije. Poslove uspostavljanja i vođenja informacionog sistema i izveštavanja o stanju buke u životnoj sredini obavljaće zaposleni u Agenciji za zaštitu životne sredine koja je osnovana, kao organ u sastavu ministarstva, između ostalog i za obavljanje ovih poslova.

VI. PREGLED ODREDABA KOJE SE MENJAJU

Zaštita životne sredine od buke

Član 2.

Zaštita životne sredine od buke obezbeđuje se utvrđivanjem uslova i preduzimanjem mera zaštite koje su deo integralnog sistema zaštite životne sredine i odnose se na:

prostorno, urbanističko i akustičko planiranje;

zvučnu zaštitu;

stratešku procenu uticaja planova i programa, odnosno procenu uticaja projekata na životnu sredinu, kao i na izdavanje dozvole za izgradnju i rad postrojenja, odnosno obavljanje aktivnosti;

propisivanje graničnih vrednosti INDIKATORA buke u životnoj sredini;

proizvodnju, promet i upotrebu izvora buke;

akustičko zoniranje;

izradu strateških karata buke;

izradu akcionih planova zaštite od buke u životnoj sredini;

merenje i ocenu buke u životnoj sredini;

procenu štetnih efekata buke na zdravlje ljudi i životnu sredinu;

informisanje javnosti o buci i njenim štetnim efektima u životnoj sredini.

Značenje izraza

Član 3.

Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom zakonu imaju sledeće značenje:

buka u životnoj sredini jeste neželjen ili štetan zvuk (u daljem tekstu: buka);

izvor buke jeste svaki emiter neželjenog ili štetnog zvuka KOJI NASTAJE KAO POSLEDICA AKTIVNOSTI LjUDI. To može da bude svaki uređaj, sredstvo za rad, saobraćajno sredstvo, instalacija postrojenja, tehnološki postupak, elektroakustički uređaj, ljudska aktivnost. Izvorima zvuka smatraju se pokretni i nepokretni objekti koji pod određenim okolnostima generišu zvuk, a takođe i otvoreni i zatvoreni prostori za sport, igru, ples, predstave, koncerte, slušanje muzike i sl. kao i ugostiteljski objekti, garaže, parking prostori i dr.;

štetni efekti jesu negativni uticaji buke na zdravlje ljudi i životnu sredinu;

uznemiravanje jeste stepen ometanja ljudi bukom, koji se utvrđuje ispitivanjem na licu mesta propisanim metodama procene;

indikator buke jeste fizička veličina kojom se opisuje buka u životnoj sredini, a KOJA JE U KORELACIJI SA ŠTETNIM EFEKTOM BUKE vezana je za štetni efekat buke;

procena jeste metod koji se koristi za izračunavanje, predviđanje ili merenje indikatora buke ili odgovarajućih štetnih efekata buke;

akustičko zoniranje jeste određivanje granične vrednosti indikatora buke za različita područja prema njihovoj nameni;

aglomeracija jeste deo teritorije sa preko 100.000 stanovnika i sa takvom gustinom stanovništva da se može smatrati urbanizovanim područjem;

glavni put jeste državni put I i II reda, sa prosečnim godišnjim protokom saobraćaja većim od tri miliona vozila;

glavna pruga jeste magistralna i regionalna pruga, sa prosečnim godišnjim protokom saobraćaja većim od 30.000 vozova;

glavni aerodrom jeste civilni aerodrom sa više od 50.000 operacija (poletanja ili sletanja) godišnje, izuzimajući one za potrebe obuke na lakim vazduhoplovima;

izrada strateških karata buke jeste predstavljanje podataka o postojećim ili procenjenim nivoima buke, uključujući prekoračenja propisanih graničnih vrednosti, broja ljudi izloženih buci na nekom području ili broja domaćinstava izloženih određenim vrednostima indikatora buke na određenom području;

strateška karta buke jeste karta koja predstavlja podatke o nivoima buke na određenom području i služi za procenu ukupne izloženosti buci određenog područja od različitih izvora buke ili za predviđanje ukupne buke na nekom području;

granična vrednostbuke jeste najviša dozvoljena vrednost indikatora buke (u daljem tekstu: granična vrednost). Granične vrednosti mogu biti različite za različite izvore buke, odnosno za različite akustičke zone, kao i za različite zatvorene i otvorene prostore u kojima borave ljudi;

akcioni planovizaštite od buke u životnoj sredini jesu planovi koji sadrže mere zaštite od buke i njenih efekata u životnoj sredini, kao i mere za smanjenje buke u slučaju prekoračenja graničnih vrednosti;

akustičko planiranje jeste preduzimanje mera zaštite od buke u budućnosti, kao što su prostorno planiranje, projektovanje i planiranje sistema saobraćaja, primena zvučne zaštite putem odgovarajuće zvučne izolacije i zvučnih barijera, kao i praćenje nivoa buke koju emituju izvori buke;

zvučna zaštita jeste skup mera kojim se obezbeđuje da zvuk pri prenosu iz jednog u drugi prostor bude oslabljen, kao i mere da se buka uređaja i instalacija u objektu smanji. Zvučna zaštita podrazumeva i skup mera koje se sprovode u spoljnom prostoru, a koje utiču na smanjenje nivoa zvuka pri prostiranju. Zvučna zaštita se realizuje projektovanjem i izvođenjem zvučne izolacije konstrukcija i merama smanjenja, odnosno ograničenja buke;

zvučna izolacija jeste svojstvo građevinske konstrukcije da, u što većoj meri, spreči prenošenje zvučne energije iz jednog prostora u drugi. Zvučna izolacija može da bude od vazdušnog ili strukturnog zvuka i ostvaruje se na objektu arhitektonsko-građevinskim merama koje sprečavaju prenos zvuka iz jednog u drugi prostor;

AKUSTIČKA ZONA JESTE PODRUČJE NA ČIJOJ JE CELOJ POVRŠINI PROPISANA JEDINSTVENA GRANIČNA VREDNOST INDIKATORA BUKE.

Autonomna pokrajina

Član 7.

Autonomna pokrajina:

1) utvrđuje mere i uslove zaštite od buke, odnosno zvučne zaštite u planovima, programima i projektima, uključujući i one na koje daje saglasnost u postupku strateške procene uticaja, procene uticaja projekata na životnu sredinu, odnosno u postupku izdavanja integrisane dozvole za rad postrojenja i aktivnosti;

2) obezbeđuje izradu strateških karata buke iz nadležnosti autonomne pokrajine;

3) donosi akcioni plan zaštite od buke u životnoj sredini na svojoj teritoriji;

4) obezbeđuje finansiranje monitoringa buke u životnoj sredini na svojoj teritoriji;

5) vrši nadzor i kontrolu primene mera zaštite od buke u životnoj sredini.

Autonomna pokrajina svojim aktom određuje organe nadležne za obavljanje poslova iz stava 1. ovog člana.

Poslovi iz stava 1. tač. 1), 2), 4) i 5) ovog člana obavljaju se kao povereni poslovi.

Jedinica lokalne samouprave

Član 8.

Jedinica lokalne samouprave:

1) utvrđuje mere i uslove zaštite od buke, odnosno zvučne zaštite u planovima, programima i projektima, uključujući i one na koje daje saglasnost u postupku strateške procene uticaja, procene uticaja projekata na životnu sredinu, odnosno u postupku izdavanja integrisane dozvole za rad postrojenja i aktivnosti;

2) vrši akustičko zoniranje na svojoj teritoriji, određuje mere zabrane i ograničenja u skladu sa ovim zakonom;

3) obezbeđuje izradu strateških karata buke iz nadležnosti jedinice lokalne samouprave;

4) donosi lokalni akcioni plan zaštite od buke u životnoj sredini, odnosno obezbeđuje uslove i stara se o njegovom sprovođenju;

5) obezbeđuje finansiranje monitoringa buke u životnoj sredini na teritoriji jedinice lokalne samouprave;

6) vrši nadzor i kontrolu primene mera zaštite od buke u životnoj sredini.

Jedinica lokalne samouprave svojim aktom određuje organe i službe nadležne za obavljanje poslova iz stava 1. ovog člana.

Poslovi iz stava 1. tač. 1), 2), 3), 5) i 6) ovog člana obavljaju se kao povereni poslovi.

Zvučna zaštita

Član 12.

Prostorno i urbanističko planiranje i realizacija projekata iz člana 11. stav 2. ovog zakona obuhvataju i mere zvučne zaštite koje se obezbeđuju kroz planiranje namenske upotrebe prostora, planiranje saobraćaja, smanjenje buke merama zvučne izolacije ZAŠTITE i kontrolu izvora buke.

Pri projektovanju, građenju i rekonstrukciji objekata saobraćajne infrastrukture, industrijskih objekata, stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih objekata nosilac projekta dužan je da sprovede mere zvučne zaštite u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima.

Utvrđivanje ispunjenosti uslova zaštite od buke

Član 13.

U postupku procene uticaja projekata na životnu sredinu predviđaju se mogući neposredni i posredni štetni efekti buke na životnu sredinu.

U studiji o proceni uticaja na životnu sredinu utvrđuju se uslovi i mere kojima se štetni efekti buke mogu sprečiti, smanjiti ili otkloniti u skladu sa zakonom kojim se uređuje procena uticaja na životnu sredinu.

Uslovi za rad postrojenja i aktivnosti za koja se izdaje integrisana dozvola sadrže mere zaštite od buke u skladu sa zakonom kojim se uređuje integrisano sprečavanje i kontrola zagađivanja životne sredine.

U postupku tehničkog pregleda i izdavanja upotrebne dozvole za projekte za koje nije potrebna izrada procene uticaja na životnu sredinu, za projekte za koje je izrađena studija o proceni uticaja na životnu sredinu, odnosno izdata integrisana dozvola utvrđuje se ispunjenost uslova i mera zaštite od buke, odnosno zvučne zaštite.

Proizvodnja, promet i upotreba izvora buke

Član 16.

Mašine, prevozna sredstva, uređaji i oprema koji se proizvode u Republici Srbiji ili se uvoze na teritoriju Republike Srbije moraju, radi stavljanja u promet, odnosno upotrebu, biti usklađeni sa tehničkim propisima koji se odnose na granični nivo buke pod određenim uslovima upotrebe, a RELEVANTNI podaci o buci u uslovima upotrebe moraju biti označeni na proizvodu, u skladu sa posebnim propisima.

Mere zaštite od buke vezane za izbor i upotrebu mašina, uređaja, sredstava za rad i prevozna sredstva sprovode se primenom najboljih dostupnih tehnika koje su tehnički i ekonomski isplative, u skladu sa zakonom.

Izvori buke koji se koriste za obavljanje delatnosti, a koji se privremeno koriste ili se trajno postavljaju u otvorenom prostoru na nivou tla, nepokretne i pokretne objekte ili se koriste na vodi ili u vazduhu moraju imati podatke o nivou zvučne snage koju emituju pri propisanim uslovima korišćenja i održavanja.

Izrada strateških karata buke

Član 20.

Strateške karte buke obavezno se izrađuju za aglomeracije sa više od 100.000 stanovnika, za glavne puteve sa prosečnim godišnjim protokom saobraćaja većim od 3.000.000 vozila, za glavne pruge sa prosečnim godišnjim protokom saobraćaja većim od 30.000 vozova I za glavne aerodrome, kao i za postrojenja i aktivnosti za koja se izdaje integrisana dozvola.

Strateške karte buke iz stava 1. ovog člana izrađuje Agencija uz učešće nadležnih organa i drugih subjekata u oblasti zdravlja, planiranja i izgradnje, odnosno saobraćaja.

Strateške karte buke za aglomeracije na teritoriji autonomne pokrajine, kao i za postrojenja i aktivnosti za koje integrisanu dozvolu izdaje nadležni organ autonomne pokrajine, izrađuje nadležni organ autonomne pokrajine.

IZRADU STRATEŠKIH KARATA BUKE IZ STAVA 1. OVOG ČLANA, NA CELOJ TERITORIJI REPUBLIKE SRBIJE, OBEZBEĐUJE AGENCIJA UZ UČEŠĆE SUBJEKATA ZAŠTITE IZ ČLANA 4. OVOG ZAKONA.

SUBJEKTI IZ STAVA 2. OVOG ČLANA SU OBAVEZNI DA, ZA POTREBE IZRADE STRATEŠKIH KARATA BUKE, OBEZBEDE POTREBNE PODATKE.

Strateške karte buke za aglomeracije na teritoriji jedinice lokalne samouprave, kao i za postrojenja i aktivnosti za koje integrisanu dozvolu izdaje nadležni organ jedinice lokalne samouprave, izrađuje jedinica lokalne samouprave.

Strateške karte buke revidiraju se najmanje jednom u pet godina računajući od dana početka njihove pripreme.

Strateške karte buke koriste se kao osnova za izradu akcionih planova zaštite od buke u životnoj sredini i kao sredstvo za obaveštavanje javnosti o nivou buke u životnoj sredini i njenim štetnim efektima.

Ministar i ministar nadležan za poslove saobraćaja bliže uređuju sadržinu i metode izrade strateških karata buke, kao i način njihovog prikazivanja javnosti.

PLAN AKTIVNOSTI I IZVORE FINANSIRANjA ZA IZRADU STRATEŠKIH KARATA BUKE PROPISUJE VLADA.

5. Akcioni planovi

Akcioni plan zaštite od buke u životnoj sredini

Član 21.

Akcioni plan zaštite od buke u životnoj sredini za drumski, vazdušni i železnički saobraćaj, za aglomeracije, za postrojenja i aktivnosti za koje Ministarstvo izdaje integrisanu dozvolu, kao i za područja uz državnu granicu donosi Vlada.

Akcioni plan iz stava 1. ovog člana priprema Ministarstvo zajedno sa ministarstvom nadležnim za poslove saobraćaja i privrede.

Akcioni plan za aglomeracije na teritoriji autonomne pokrajine, kao i za postrojenja i aktivnosti za koje integrisanu dozvolu izdaje nadležni organ autonomne pokrajine izrađuje nadležni organ autonomne pokrajine.

Akcioni plan za aglomeracije na teritoriji jedinice lokalne samouprave, kao i za postrojenja i aktivnosti za koje integrisanu dozvolu izdaje jedinica lokalne samouprave izrađuje PRIPREMA I DONOSI jedinica lokalne samouprave.

Dve ili više jedinica lokalne samouprave donose zajedničke lokalne akcione planove, ukoliko je to neophodno za efikasno i koordinirano sprovođenje mera zaštite od buke u životnoj sredini na zajedničkom području.

Akcioni planovi donose se, odnosno revidiraju za period od pet godina.

Akcioni planovi se razmatraju i eventualno revidiraju u slučaju pojave značajnih promena u postojećem nivou buke u životnoj sredini, a najmanje svake pete godine.

Monitoring buke

Član 23.

Monitoring buke vrši se sistematskim merenjem, ocenjivanjem ili proračunom određenog indikatora buke, u skladu sa ovim zakonom.

Republika Srbija, autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave u okviru svoje nadležnosti utvrđene zakonom, obezbeđuju procenu, praćenje i kontrolu nivoa buke u životnoj sredini u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje zaštita životne sredine.

Podaci iz monitoringa buke sastavni su deo jedinstvenog informacionog sistema životne sredine u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita životne sredine.

Republika Srbija, autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave obezbeđuju finansijska sredstva za monitoring buke.

MINISTAR PROPISUJE METODOLOGIJU ZA IZRADU I VOĐENjE INFORMACIONOG SISTEMA BUKE.

Pojedinačno merenje buke

Član 24.

Pravno ili fizičko lice, KOJE OBAVLjA REGISTROVANU DELATNOST, A koje je vlasnik, odnosno korisnik izvora buke dužno je da na propisan način obezbedi merenje buke i izradu izveštaja o merenju buke i snosi troškove merenja buke u zoni uticaja, u skladu sa ovim zakonom.

Ministar propisuje metode merenja buke, sadržinu i obim izveštaja o merenju buke.

Informacioni sistem

Član 26.

Radi praćenja i evidencije buke u životnoj sredini Agencija, u okviru informacionog sistema zaštite životne sredine, vodi podatke iz monitoringa buke, na propisan način.

Ovlašćene stručne organizacije koje vrše poslove monitoringa buke u životnoj sredini dužne su da dostavljaju podatke na način i u rokovima, u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita životne sredine.

Autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave dužna je da Agenciji dostavi strateške karte buke koje izrađuje u roku od mesec dana od dana njihove izrade.

STRATEŠKE KARTE BUKE SU DEO JEDINSTVENOG INFORMACIONOG SISTEMA ŽIVOTNE SREDINE U SKLADU SA ZAKONOM KOJIM SE UREĐUJE ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE.

OBRAZAC IZJAVE O USKLAĐENOSTI PROPISA SA PROPISIMA EVROPSKE UNIJE

1. Oovlašćeni predlagač propisa- Vlada

Obrađivač- Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja

2. Naziv propisa

Predlog zakona o izmenama i dopunama zakona o zaštiti od buke u životnoj sredini

Draft Law on Amendments to the Law on Environmental Noise Protection

3. Usklađenost propisa sa odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i njihovih država članica, sa jedne strane, i Republike Srbije sa druge strane („Službeni glasnik RS”, broj 83/08) (u daljem tekstu: Sporazum), odnosno sa odredbama Prelaznog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima između Evropske zajednice, sa jedne strane, i Republike Srbije, sa druge strane („Službeni glasnik RS”, broj 83/08) (u daljem tekstu: Prelazni sporazum)

a) Odredba Sporazuma i Prelaznog sporazuma koja se odnose na normativnu saržinu propisa

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju:

NASLOV I, Opšta načela, Član 8

NASLOV VI, Usklađivanje propisa, primene prava i pravila konkurencije, Član 72

NASLOV VIII, Politika saradnje, Član 111

b) Prelazni rok za usklađivanje zakonodavstva prema odredbama Sporazuma i Prelaznog sporazuma

Šest godina

v) Ocena ispunjenosti obaveze koje proizlaze iz navedene odredbe Sporazuma i Prelaznog sporazuma

g) Razlozi za delimično ispunjavanje, odnosno neispunjavanje obaveza koje proizlaze iz navedene odredbe Sporazuma i Prelaznog sporazuma

d) Veza sa Nacionalnim programom za integraciju Republike Srbije u Evropsku uniju

4. Usklađenost propisa sa propisima Evropske unije

a) Navođenje primarnih izvora prava EU i usklađenost sa njima

b) Navođenje sekundarnih izvora prava EU i usklađenost sa njima

Direktiva 2002/49/EZ Evropskog saveta i Evropskog parlamenta o proceni i upravljanju bukom u životnoj sredini,

Directive of the European Parliament and of the Council of 25 June 2002 relating to the assessment and management of environmental noise, 2002/49/EC,  OJ L 189, 32002L0049

Stepen usklađenosti je 2.

v) Navođenje ostalih izvora prava EU i usklađenst sa njima

g) Razlozi za delimičnu usklađenost, odnosno neusklađenost

d) Rok u kojem je predviđeno postizanje potpune usklađenosti propisa sa propisima Evropske unije

5. Ukoliko ne postoje odgovarajući propisi Evropske unije sa kojima je potrebno obezbediti usklađenost treba konstatovati tu činjenicu. U ovom slučaju nije potrebno popunjavati Tabelu usklađenosti propisa.

6. Da li su prethodno navedeni izvori prava EU prevedeni na srpski jezik?

ne

7. Da li je propis preveden na neki službeni jezik EU?

ne

8. Učešće konsultanata u izradi propisa i njihovo mišljenje o usklađenosti

ne

1. Naziv propisa EU Direktiva 2002/49/EZ Evropskog parlamenta i Saveta od 25. juna 2002. godine o poroceni i upravljanju bukom u životnoj sredini (Službeni glasnik L 189, 18/07/2002 str. 0012-0025), izmenjena i dopunjena Uredbom Evropskog parlamenta i Saveta (EZ) broj 1137/2008.Directive 2002/49/EC of the European Parliament and of the Council of 25 June 2002 relating to the assessment and management of environmental noise (Official Journal L 189, 18/07/2002 P. 0012 – 0025), amended by Regulation (EC) No 1137/2008 of the European Parliament and of the Council of 22 October 2008. 2. „CELEX” oznaka EU propisa 32002L0049 3. Ovlašćeni predlagač propisa – VladaObrađivač – Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja 4. datum izrade tabele25.08.2010. 5. Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti od buke u životnoj sredini – Draft Law on amendments to the Law on Environmental Noise Protection 6. 7. Usklađenost odredaba propisa sa odredbama propisa EU a) a1) b) b1) v) g) d) đ) Odredba propisa EU (član, stav, podstav, tačka, aneks) Sadržina odredbe Odredbe propisa (član, stav, tačka) Sadržina odredbe Usklađenost odredbe propisa sa odredbom propisa EU (potpuno usklađeno, delimično usklađeno, neusklađeno, neprenosivo) Razlozi za delimičnu usklađenost, neusklađenost ili neprenosivost Predviđeni datum za postizanje potpune usklađenosti Napomena o usklađenosti propisa sa propisima EU 1. [Objectives] neprenosivo Odredba ne sadrži prenosivu obavezu za državu nečlanicu 3.a „environmental noise“ 3.2 izvor buke u životnoj sredini potpuno usklađeno 3.b „harmful effects“ 3.3 Štetni efekti potpuno usklađeno 3.c „annoyance“ 3.4 uznemiravanje potpuno usklađeno 3.d. „noise indicator“ 3.5 Indikator buke potpuno usklađeno 3.e. „assessment“ 3.6 procena potpuno usklađeno 3.f. „Lden“ (day-evening-night noise indicator) neusklađeno Usklađenost će se postići donošenjem podzakonskog propisa 2010 3.g. „Lday“ (day-noise indicator) neusklađeno Usklađenost će se postići donošenjem podzakonskog propisa 2010 3.h „Levening“ (evening-noise indicator) neusklađeno Usklađenost će se postići donošenjem podzakonskog propisa 2010 3.i „Lnight“ (night-time noise indicator) neusklađeno Usklađenost će se postići donošenjem podzakonskog propisa 2010 3.j „dose-effect relation“ neusklađeno Usklađenost će se postići donošenjem podzakonskog propisa 2010 3.k „agglomeration“ 3.8 aglomeracija potpuno usklađeno 3.l „quiet area in an agglomeration“ Neusklađeno Usklađenost će se postići donošenjem podzakonskog propisa 2010 3.m „quiet area in open country“ Neusklađeno Usklađenost će se postići donošenjem podzakonskog propisa 2010 3.n „major road“ 3.9 Glavni put potpuno usklađeno 3.o „major railway“ 3.10 Glavna pruga potpuno usklađeno 3.p „major airport“ 3.11 Glavni aerodrom potpuno usklađeno 3.q „noise mapping“ 3.12 Izrada strateških karata buke potpuno usklađeno 3.r „strategic noise map“ 3.13 Strateška karta buke potpuno usklađeno 3.s „limit value“ 3.14 Granična vrednost buke potpuno usklađeno 3.t „action plans“ 3.15 Akcioni planovi potpuno usklađeno 3.u „acoustical planning“ 3.16 Akustičko planiranje potpuno usklađeno 3.v „the public“ Zakon o zaštiti životne sredine 26) javnost jeste jedno ili više fizičkih ili pravnih lica, njihova udruženja, organizacije ili grupe potpuno usklađeno Potpuno usklađeno sa Zakonom o zaštiti životne sredine član 3.26 4.1 MSs shall designate at appropriate levels CAs & bodies responsible for implementing this Dir., including authorities responsible for:(a) making &, where relevant, approving noise maps & action plans for agglome-rations, major roads, major railways & major airports;(b) collecting noise maps & action plans. 6. Agencija za zaštitu životne sredine delimično usklađeno Odredba ne sadrži prenosivu obavezu za državu nečlanicu 4.2 MSs shall make Art. 4.1 information available to [Comm’n &] public no later than 18 July 2005. Neprenosivo Odredba ne sadrži prenosivu obavezu za državu nečlanicu 5.2 MSs may use supplementary noise indicators for special cases such as those listed in Annex I.3. neprenosivo Odredba ne sadrži prenosivu obavezu za državu nečlanicu 6.2 Common assessment methods for Lden & Lnight determination shall be established by Comm’n in accordance with Art. 13.2 procedure through a revision of Annex II. neprenosivo Odredba ne sadrži prenosivu obavezu za državu nečlanicu No later than 30 June 2005, & thereafter every 5 years, MSs shall inform Comm’n of the major roads which have more than 6 million vehicle passages a year, major railways which have more than 60 000 train passages per year, major airports & agglomerations with more than 250 000 inhabitants within their territories. neprenosivo Odredba ne sadrži prenosivu obavezu za državu nečlanicu No later than 31 December 2008, MSs shall inform Comm’n of all agglomerations & of all the major roads & major railways within their territories. neprenosivo 7.4 Neighbouring MSs shall cooperate on strategic noise mapping near borders. neprenosivo Odredba ne sadrži prenosivu obavezu za državu nečlanicu 8.1 MSs shall ensure that no later than 18 July 2008. CAs have drawn up action plans designed to manage, within their territories, noise issues & effects, including noise reduction if necessary for: delimično usklađeno Srbija nije država članica – predviđeni su drugi rokovi 2016 8.1.a. places near major roads which have more than 6 million vehicle passages a year, major railways which have more than 60 000 train passages per year & major airports; delimično usklađeno Srbija nije država članica – predviđeni su drugi rokovi 8.1.b agglomerations with more than 250 000 inhabitants. Such plans shall also aim to protect quiet areas against an increase in noise. delimično usklađeno Srbija nije država članica – predviđeni su drugi rokovi 2016 Measures within the plans are at CAs’ discretion, but should notably address priorities which may be identified by the exceeding of any relevant limit value or by other criteria chosen by MSs & apply in particular to the most important areas as established by strategic noise mapping. 8.2 MSs shall ensure that no later than 18 July 2013, CAs have drawn up action plans notably to address priorities which may be identified by the exceeding of any relevant limit value or by other criteria chosen by MSs for agglomerations & for major roads as well as major railways within their territories. delimično usklađeno Srbija nije država članica – predviđeni su drugi rokovi 2021 8.3 MSs shall inform Comm’n of Art. 8.1 & 2 other relevant criteria. neprenosivo 8.5 Action plans shall be reviewed, & revised if necessary, when a major development occurs affecting the existing noise situation, & at least every 5 years after their approval date. 21. stav 4 Akcioni planovi delimično usklađeno Srbija nije država članica – predviđeni su drugi rokovi 2016 8.6 Neighbouring MSs shall cooperate on the action plans for border regions. neprenosivo If the obligation to carry out a public participation procedure arises simultaneously from this Dir. & any other EU legislation, MSs may provide for joint procedures in order to avoid duplication. neprenosivo 9.2 This information shall be clear, comprehensible & accessible. A summary setting out the most important points shall be provided. neusklađeno usklađenost će se postići donošenjem podzakonskog propisa 10.2 MSs shall ensure that information from strategic noise maps & summaries of Annex VI action p lans are sent to Comm’n within 6 months of the Arts. 7 & 8 dates. neprenosivo Odredba ne sadrži prenosivu obavezu za državu nečlanicu Annex II Assessment Methods for Noise Indicators referred to in Art. 6 neusklađeno usklađenost će se postići donošenjem podzakonskog propisa 2010 Annex III Assessment Methods for Harmful Effects referred to in Art. 6. 3 neusklađeno usklađenost će se postići donošenjem podzakonskog propisa Annex V Minimum Requirements for Action Plans referred to in Art. 8 neusklađeno usklađenost će se postići donošenjem podzakonskog propisa 2010

Annex VI |Data to be sent to Comm’n referred to in Art. 10 | | |neprenosivo | | | | |

Ostavite komentar