Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o privrednim komorama

PREDLOG ZAKONA

O IZMENAMA I DOPUNAMA

ZAKONA O PRIVREDNIM KOMORAMA

Član 1.

U Zakonu o privrednim komorama („Službeni glasnik RS”, broj 65/01), u članu 1. reč: „preduzeća” zamenjuje se rečima: „privrednih društava”, a reči: „a koja kao deo jedinstvenog povezivanja privrednih subjekata učestvuju u ostvarivanju i obezbeđivanju zajedničkih interesa važnih za privredu u Republici” brišu se.

Član 2.

Posle člana 2. dodaju se čl. 2a i 2b koji glase:

„Član 2a

Radi ostvarivanja zajedničkih interesa, najmanje 50 privrednih subjekata iz člana 1. ovog zakona mogu osnovati i druge komore po teritorijalnom principu, odnosno prema delatnostima koje ti subjekti obavljaju.

Aktom o osnivanju komora iz stava 1. ovog člana uređuju se međusobna prava i obaveze osnivača, način finansiranja, organi komore, opšti akti komore i druga pitanja od značaja za rad komore shodno odredbama ovog zakona kojima se ta pitanja uređuju.

Komora iz stava 1. ovog člana prestaje sa radom kada se broj članova komore smanji ispod 50.

Član 2b

Osniva se Registar komora koji vodi Agencija za privredne registre.

U Registar komora registruju se komore iz čl. 2. i 2a ovog zakona.

Na uslove i postupak imenovanja Registratora komora, na njegovu odgovornost za vođenje Registra komora, kao i na postupak registracije, shodno se primenjuju odredbe zakona kojim se uređuje registracija privrednih subjekata.

Vlada propisuje vrstu i visinu naknada za registraciju i druge usluge koje pruža Registar komora.

Ministar nadležan za poslove privrede propisuje sadržinu Registra komora.”

Član 3.

U članu 7. reči: „Republike Srbije” brišu se.

Član 4.

U članu 8. stav 1. reč: „preduzeća” zamenjuje se rečima: „privredna društva”.

Član 5.

U članu 9. st. 1, 2, 3, 4. i 5. reč: „su” zamenjuje se rečima: „mogu biti”.

Posle stava 5. dodaju se st. 6. i 7. koji glase:

„Članovi privrednih komora pristupaju i istupaju iz članstva dostavljanjem pismenog obaveštenja o pristupanju, odnosno istupanju komori čiji su članovi.

Pristupanje i istupanje komori subjekata iz člana 8. ovog zakona, kao i prestanak članstva u komori, bliže se uređuju statutom komore.”

Član 6.

U članu 10. posle dvanaeste alineje dodaje se nova alineja koja glasi:

„- praćenje postojanja konkurencije na tržištu u pogledu privrednih grana zastupljenih u komori i predlaganje mera državnim organima u pogledu poboljšanja zaštite konkurencije na relevantnom tržištu, kao i obaveštavanje i podnošenje zahteva Komisiji za zaštitu konkurencije u slučaju povreda konkurencije na relevantnom tržištu;”

Član 7.

U članu 20. stav 2. posle reči: „uređuju se:” dodaju se reči: „pristupanje i istupanje, odnosno prestanak članstva u komori;”, a posle reči: „način obezbeđenja sredstava za rad” dodaju se reči: „i kontrola naplate članarine”.

U stavu 3. posle reči: „glasilu komore,” dodaju se reči: „odnosno ako takvo glasilo ne postoji javno se objavljuje na drugi odgovarajući način,”.

Član 8.

U članu 21. stav 3. briše se.

Član 9.

Član 30. menja se i glasi:

„Član 30.

Sud časti obrazuje se pri komorama iz člana 2. stav 1. ovog zakona.

Sud časti pri drugim komorama obrazuje se ako je obrazovanje takvog suda predviđeno statutom tih komora.”

Član 10.

Posle člana 33. dodaje se odeljak 12a Spoljnotrgovinska arbitraža i član 33a koji glase:

„12a Spoljnotrgovinska arbitraža

Član 33a

Pri Privrednoj komori Srbije postoji Spoljnotrgovinska arbitraža.

Spoljnotrgovinska arbitraža odlučuje i posreduje kada je njena nadležnost ugovorena u privrednim sporovima sa međunarodnim elementom.

Spoljnotrgovinska arbitraža je nezavisna i samostalna u svom radu.

Odluka Spoljnotrgovinske arbitraže je konačna i ima snagu pravnosnažne sudske presude.

Organizacija, sastav, postupak i način rada Spoljnotrgovinske arbitraže uređuje se opštim aktom koji donosi skupština Privredne komore Srbije.”

Član 11.

Danom stupanja na snagu ovog zakona postojeće privredne komore nastavljaju sa radom u skladu sa propisima po kojima su osnovane.

Postojeće privredne komore uskladiće svoju organizaciju i akte sa odredbama ovog zakona do dana početka njegove primene.

Član 12.

Članstvo u postojećim privrednim komorama prestaje najranije danom početka primene ovog zakona, ako je do tog dana član postojeće privredne komore dostavio pismeno obaveštenje o istupanju.

Ako svi članovi postojeće privredne komore istupe iz njenog članstva, upravni odbor komore dužan je da bez odlaganja donese odluku o likvidaciji komore, u skladu sa zakonom kojim se uređuju privredna društva.

U slučaju iz stava 2. ovog člana, likvidacioni ostatak se prenosi u budžet Republike Srbije, odnosno u budžet jedinice teritorijalne autonomije, a u slučaju likvidacije regionalne privredne komore likvidacioni ostatak prenosi se srazmerno u budžete jedinica lokalne samouprave za čije područje je osnovana regionalna privredna komora.

Član 13.

Propisi koji se donose na osnovu ovlašćenja iz ovog zakona biće doneti najkasnije do 31. decembra 2010. godine.

Član 14.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”, a primenjivaće se od 1. januara 2013. godine.

O B R A Z L O Ž E Nj E

I. Ustavni osnov

Ustavni osnov za donošenje Zakona o izmenama i dopunama Zakona o privrednim komorama („Službeni glasnik RS”, broj 65/2001) sadržan je u članu 97. tačka 6. Ustava Republike Srbije („Službeni glasnik RS”, broj 89/06), kojim se utvrđuje da Republika Srbija između ostalog, uređuje i sistem obavljanja pojedinih privrednih i drugih delatnosti.

II. Razlozi za donošenje

Razlozi zbog kojih se predlaže donošenje Zakona o izmenama i dopunama Zakona o privrednim komorama ogledaju se u neophodnosti usklađivanja terminologije sa zakonom kojim se uređuju privredna društva, u stvaranju mogućnosti konkurencije među strukovnim organizacijama i pružanja mogućnosti izbora privrednim društvima u pogledu osnivanja i članstva u komorama, kao i u smanjenju troškova privrednih subjekata i u povećanju kvaliteta usluga koje privredne komore pružaju svojim članovima.

III. Objašnjenje osnovnih pravnih instituta i pojedinačnih rešenja

U članu 1. definisano je da se reč preduzeća, zamenjuje rečima privredna društva, a navedena izmena se predlaže radi usklađivanja terminologije sa zakonom kojim se uređuju privredna društva. Takođe deo člana 1. koji se odnosi na jedinstveno povezivanje privrednih subjekata briše se iz razloga uvođenja konkurentnih udruženja koji bi ostvarivali zajedničke interese od značaja za privredu u Republici Srbiji.

Posle člana 2. predloženo je dodavanje čl. 2a i 2b koji definišu da privredni subjekti mogu osnovati i druge komore, uz uslov da takve komore prilikom osnivanja i u svakom trenutku moraju imati najmanje 50 članova. Takođe definisano je da se navedene komore obrazuju po teritorijalnom principu, odnosno prema delatnostima koje njihovi članovi obavljaju. Osniva se i Registar komora koji vodi Agencija za privredne registre.

U članu 3. predviđeno je da se u članu 7. reči: Republike Srbije, brišu.

U članu 4. vrši se terminološko usklađivanje u članu 8. stav 1. sa zakonom kojim se uređuju privredna društva.

Članom 5. predlažu se izmene u članu 9. uvodeći dispoziciju za članstvo u privrednim komorama tako da svaki privredni subjekt bira da li će i u kojoj komori biti član.

Članom 6. predlažu se izmene u članu 10. dodavanjem nove alineje 12. čime se pojačava odgovornost komora u pogledu praćenja i zauzimanja proaktivnost stava u pogledu zaštite konkurencije na relevantnom tržištu, i izričito predviđa mogućnost podnošenja odgovarajućeg zahteva Komisiji za zaštitu konkurencije u slučaju povreda konkurencije, što je u skladu sa članom 57. stav 3. tačka 2) zakona kojim se uređuje zaštita konkurencije.

Članom 7. se predlaže izmene u članu 20. stav 2. kojom se definisanje načina kontrole naplate članarine koju svaka komora propisuje uvodi u sadržinu statuta privrednih komora, a u stavu 3. se predviđa da nema obaveze izdavanja posebnog glasila, već da se statut objavljuje na drugi način koji odredi komora.

Članom 8. se predlaže brisanje stava 3. u članu 21..

Članom 9. predlaže se izmena člana 30. iz razloga što nije potrebno da svaka komora ima sud časti, a statutom je ostavljena mogućnost da se uredi da li postoji potreba i svrha postojanja takvog suda i u komorama koje ne pripadaju grupi komora definisanih članom 2. stav 1. ovog zakona.

Posle člana 33. predloženo je dodavanje novog člana 33a koji utvrđuje postojanje spoljnotrgovinske arbitraže pri Privrednoj komori Srbije.

U članu 11, 12, 13. i 14. definisane su prelazne i završne odredbe.

U članu 12. definisano je da članovi postojećih komora mogu istupiti iz članstva samo uz dostavljanje pismenog obaveštenja komori čiji su član, ali nemaju tu obavezu. Definisano je i da je u slučaju da svi članovi određene komore istupe iz njenog članstva, upravni odbor komore dužan da bez odlaganja donese odluku o likvidaciji komore, koja će se sprovesti u skladu sa zakonom kojim se uređuju privredna društva, dok se likvidacioni ostatak prenosi u budžet Republike Srbije, u budžet jedinice teritorijalne autonomije, odnosno lokalne samouprave.

U članu 13. definisano je da će propisi potrebni za sprovođenje ovog zakona biti doneti do 31. decembra 2010. godine.

IV. Finansijska sredstva potrebna za sprovođenje ovog zakona

Za sprovođenje ovog zakona nisu potrebna dodatna finansijska sredstva iz budžeta.

V. Analiza efekata

Predloženi Zakon će u značajnoj meri uticati na smanjenje troškova poslovanja privrednih subjekata u Republici Srbiji, u smislu da će omogućiti pravo izbora privrednim društvima u kojim privrednim komorama, odnosno strukovnim udruženjima žele da zasnuju članstvo, a na taj način će se podstaći konkurenciju između privrednih komora u pogledu troškova članstva i troškova usluga koje komore pružaju svojim članovima.

Predložena rešenja imaće pozitivan efekat na povećanje nivoa privrednih aktivnosti, i unaprediće uslove za postojanje zdrave konkurencije na tržištu Republike Srbije, a posebno u odnosu na zemlje u okruženju.

VI. Razlozi za hitno donošenje zakona

Donošenje zakona kojim se na određeni način menja važeći komorski sistem i to uvođenjem mogućnosti osnivanja i drugih komora, kao i mogućnost članova da istupe iz članstva postojećih komora, zahteva hitno otpočinjanje pripremnih aktovnosti postojećih komora za usaglašavanje svog poslovanja sa novim zakonom.

Kako bi se postojeći komorski sistem u Republici Srbiji blagovremeno pripremio za predložene promene, neophodno je da se ovaj zakon donese po hitnom postupku, u skladu sa Poslovnikom Narodne skupštine Republike Srbije, kako bi se sprečilo nastupanje štetnih posledica po privredu.

VII. Pregled odredbi čija se izmena predlaže

1. Pojam

Član 1.

Privredne komore jesu interesne, samostalne i poslovno-stručne organizacije preduzeća PRIVREDNIH DRUŠTAVA, preduzetnika i drugih oblika organizovanja koji obavljaju privrednu delatnost i koje povezuje zajednički poslovni interes na određenom području ili teritoriji u Republici Srbiji, a koja kao deo jedinstvenog povezivanja privrednih subjekata učestvuje u ostvarivanju i obezbeđivanju zajedničkih interesa važnih za privredu u Republici (u daljem tekstu: komora).

2. Sistem komora

Član 2.

U Republici Srbiji osnivaju se komore:

1) Privredna komora Srbije, sa sedištem u Beogradu, za teritoriju Republike Srbije,

2) Privredna komora Vojvodine, sa sedištem u Novom Sadu, za teritoriju Autonomne pokrajine Vojvodine,

3) Privredna komora Kosova i Metohije, sa sedištem u Prištini, za teritoriju Autonomne pokrajine Kosova i Metohije,

4) Privredna komora Beograda, sa sedištem u Beogradu, za teritoriju grada Beograda,

5) Regionalne komore:

a) Regionalna privredna komora, sa sedištem u Valjevu, za područje opština: Bogatić, Valjevo, Vladimirci, Koceljeva, Krupanj, Lajkovac, Loznica, Ljig, Ljubovija, Mali Zvornik, Mionica, Osečina, Ub i Šabac,

6) Regionalna privredna komora, sa sedištem u Zaječaru, za područje opština: Boljevac, Bor, Zaječar, Kladovo, Knjaževac, Majdanpek, Negotin i Sokobanja,

v) Regionalna privredna komora, sa sedištem u Zrenjaninu, za područje opština: Žitište, Zrenjanin, Nova Crnja, Novi Bečej i Sečanj,

g) Regionalna privredna komora, sa sedištem u Kikindi, za područje opština: Ada, Kanjiža, Kikinda, Novi Kneževac, Senta i Čoka,

d) Regionalna privredna komora, sa sedištem u Kragujevcu, za područje opština: Aranđelovac, Batočina, Despotovac, Jagodina, Knić, Kragujevac, Lapovo, Paraćin, Rača, Rekovac, Svilajnac, Topola i Ćuprija,

đ) Regionalna privredna komora, sa sedištem u Kraljevu, za područje opština: Vrnjačka Banja, Gornji Milanovac, Kraljevo, Lučani, Novi Pazar, Raška, Sjenica, Tutin i Čačak,

e) Regionalna privredna komora, sa sedištem u Kruševcu, za područje opština: Aleksandrovac, Brus, Varvarin, Kruševac, Trstenik i Ćićevac,

ž) Regionalna privredna komora, sa sedištem u Leskovcu, za područje opština: Bojnik, Bosilegrad, Bujanovac, Vlasotince, Vladičin Han, Vranje, Lebane, Leskovac, Medveđa, Preševo, Surdulica, Trgovište i Crna Trava,

z) Regionalna privredna komora, sa sedištem u Nišu, za područje opština: Aleksinac, Babušnica, Bela Palanka, Blace, Gadžin Han, Dimitrovgrad, Doljevac, Žitorađa, Kuršumlija, Merošina, Niš, Pirot, Prokuplje, Ražanj i Svrljig,

i) Regionalna privredna komora, sa sedištem u Novom Sadu, za područje opština: Bač, Bačka Palanka, Bački Petrovac, Beočin, Bečej, Vrbas, Žabalj, Novi Sad, Srbobran, Sremski Karlovci, Temerin i Titel,

j) Regionalna privredna komora, sa sedištem u Pančevu, za područje opština: Alibunar, Bela Crkva, Vršac, Kovačica, Kovin, Opovo, Pančevo i Plandište,

k) Regionalna privredna komora, sa sedištem u Požarevcu, za područje opština: Velika Plana, Veliko Gradište, Golubac, Žabari, Žagubica, Kučevo, Malo Crniće, Petrovac, Požarevac, Smederevo i Smederevska Palanka,

l) Regionalna privredna komora, sa sedištem u Somboru, za područje opština: Apatin, Kula, Odžaci i Sombor,

lj) Regionalna privredna komora, sa sedištem u Sremskoj Mitrovici, za područje opština: Inđija, Irig, Pećinci, Ruma, Sremska Mitrovica, Stara Pazova i Šid,

m) Regionalna privredna komora, sa sedištem u Subotici, za područje opština: Bačka Topola, Mali Iđoš i Subotica,

n) Regionalna privredna komora, sa sedištem u Užicu, za područje opština: Arilje, Bajina Bašta, Ivanjica, Kosjerić, Nova Varoš, Požega, Priboj, Prijepolje, Užice i Čajetina.

Komora može na svom području osnovati svoje organizacione jedinice (ispostave, ekspoziture, centre, agencije), u skladu sa statutom.

ČLAN 2A

RADI OSTVARIVANJA ZAJEDNIčKIH INTERESA, NAJMANJE 50 PRIVREDNIH SUBJEKATA IZ čLANA 1. OVOG ZAKONA MOGU OSNOVATI I DRUGE KOMORE PO TERITORIJALNOM PRINCIPU, ODNOSNO PREMA DELATNOSTIMA KOJE TI SUBJEKTI OBAVLJAJU.

AKTOM O OSNIVANJU KOMORA IZ STAVA 1. OVOG čLANA UREđUJU SE MEđUSOBNA PRAVA I OBAVEZE OSNIVAčA, NAčIN FINANSIRANJA, ORGANI KOMORE, OPšTI AKTI KOMORE I DRUGA PITANJA OD ZNAčAJA ZA RAD KOMORE SHODNO ODREDBAMA OVOG ZAKONA KOJIMA SE TA PITANJA UREđUJU.

KOMORA IZ STAVA 1. OVOG čLANA PRESTAJE SA RADOM KADA SE BROJ čLANOVA KOMORE SMANJI ISPOD 50.

ČLAN 2B

OSNIVA SE REGISTAR KOMORA KOJI VODI AGENCIJA ZA PRIVREDNE REGISTRE.

U REGISTAR KOMORA REGISTRUJU SE KOMORE IZ čL. 2. I 2A OVOG ZAKONA.

NA USLOVE I POSTUPAK IMENOVANJA REGISTRATORA KOMORA, NA NJEGOVU ODGOVORNOST ZA VOđENJE REGISTRA KOMORA, KAO I NA POSTUPAK REGISTRACIJE, SHODNO SE PRIMENJUJU ODREDBE ZAKONA KOJIM SE UREđUJE REGISTRACIJA PRIVREDNIH SUBJEKATA.

VLADA PROPISUJE VRSTU I VISINU NAKNADA ZA REGISTRACIJU I DRUGE USLUGE KOJE PRUžA REGISTAR KOMORA.

MINISTAR NADLEžAN ZA POSLOVE PRIVREDE PROPISUJE SADRžINU REGISTRA KOMORA.

Član 7.

Privredna komora Srbije sarađuje sa Vladom Republike Srbije i određuje svoje predstavnike u organe i u stalna ili povremena radna tela, u skladu sa posebnim propisima.

Član 9.

Članovi Privredne komore Srbije su MOGU BITI svi subjekti iz člana 8. ovog zakona koji imaju sedište, odnosno obavljaju delatnost na teritoriji Republike Srbije.

Članovi Privredne komore Vojvodine su MOGU BITI svi subjekti iz člana 8. ovog zakona koji imaju sedište i obavljaju delatnost na teritoriji Autonomne pokrajine Vojvodine.

Članovi Privredne komore Kosovo i Metohija su MOGU BITI svi subjekti iz člana 8. ovog zakona koji imaju sedište, odnosno obavljaju delatnost na teritoriji Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija.

Članovi Privredne komore Beograda su MOGU BITI svi subjekti iz člana 8. ovog zakona koji imaju sedište, odnosno obavljaju delatnost na teritoriji Grada Beograda.

Članovi regionalne komore su MOGU BITI svi subjekti iz člana 8. ovog zakona koji imaju sedište, odnosno obavljaju delatnost na području opština za koju je osnovana.

ČLANOVI PRIVREDNIH KOMORA PRISTUPAJU I ISTUPAJU IZ čLANSTVA DOSTAVLJANJEM PISMENOG OBAVEšTENJA O PRISTUPANJU, ODNOSNO ISTUPANJU KOMORI čIJI SU čLANOVI.

PRISTUPANJE I ISTUPANJE KOMORI SUBJEKATA IZ čLANA 8. OVOG ZAKONA, KAO I PRESTANAK čLANSTVA U KOMORI, BLIžE SE UREđUJU STATUTOM KOMORE.

6. Delatnost

Član 10.

Delatnost komore je:

– pružanje i organizovanje stručne pomoći svojim članovima radi poboljšanja i unapređivanja njihovog poslovanja;

– proučavanje pitanja koja se odnose na privredne grane zastupljene u komori, praćenje pojava privrednog života i ocenjivanje njihovog dejstva na privredu Republike Srbije, odnosno svoje teritorije ili područja;

– unapređivanje i uspostavljanje ekonomske saradnje sa inostranstvom, organizovanje privredne i turističko-informativne propagande, sajmova, privrednih izložbi i drugih promotivnih aktivnosti za potrebe svojih članova;

– predstavljanje domaće privrede u zemlji i inostranstvu i uključivanje iste u međunarodnu razmenu roba i usluga na način kojim će se svojim članovima olakšati pristup svetskom tržištu;

– pružanje pravovremenih i kvalitetnih informacija svojim članovima radi pronalaženja potencijalnih partnera i njihovog međusobnog povezivanja;

– razvoj informacionog sistema u komori;

– podsticanje istraživanja u oblasti naučno-tehnološkog razvoja;

– unapređivanje preduzetništva i menadžmenta i praćenje i prenošenje međunarodnih iskustava u tim oblastima, a naročito menadžmenta u oblasti sistema kvaliteta;

– poslovno povezivanje i informisanje članova komore;

– davanje predloga nadležnim državnim organima za razvoj i uvođenje različitih instrumenata zaštite domaće privrede;

– pokretanje inicijative o antidampingu u vezi nekorektnog ponašanja

stranih proizvođača na domaćem tržištu;

– pružanje pomoći svojim članovima u vezi sa finansiranjem i kreditiranjem proizvodnje u saradnji sa poslovnim bankama;

– PRAćENJE POSTOJANJA KONKURENCIJE NA TRžIšTU U POGLEDU

PRIVREDNIH GRANA ZASTUPLJENIH U KOMORI I PREDLAGANJE

MERA DRžAVNIM ORGANIMA U POGLEDU POBOLJšANJA ZAšTITE

KONKURENCIJE NA RELEVANTNOM TRžIšTU, KAO I

OBAVEšTAVANJE I PODNOšENJE ZAHTEVA KOMISIJI ZA

ZAšTITU KONKURENCIJE U SLUčAJU POVREDA KONKURENCIJE NA

RELEVANTNOM TRžIšTU;

– negovanje dobrih poslovnih običaja i poslovnog morala;

– organizovanje predavanja, seminara i specijalizovanih kurseva radi usavršavanja i obuke kadrova u privredi, i izdavanje odgovarajućih uverenja komore;

– usklađivanje interesa članova komore;

– pružanje pomoći pri osnivanju novih preduzeća i prestrukturiranju postojećih;

– pripremanje i promovisanje tipskih ugovora između preduzeća;

– obavljanje i drugih poslova od interesa za članove komore.

8. Akti komore

Član 20.

Komora ima statut.

Statutom komore uređuju se: PRISTUPANJE I ISTUPANJE, ODNOSNO PRESTANAK čLANSTVA U KOMORI, zadaci; oblici rada i organizovanja; delokrug i ovlašćenja skupštine i drugih organa komore; sastav, izbor, broj članova i trajanje mandata članova organa komore; prava, obaveze i odgovornost članova; način upravljanja i odlučivanja; način izbora i imenovanja funkcionera i rukovodećih radnika komore; sadržaj i oblici ostvarivanja saradnje sa državnim organima i drugim organizacijama; način međusobne saradnje i saradnje sa privrednim komorama i sličnim asocijacijama u inostranstvu; javnost rada i obaveštavanje članova komore o radu njenih organa; način obezbeđenja sredstava za rad I KONTROLA NAPLATE ČLANARINE; položaj i zadaci stručne službe; postupak donošenja statuta i drugih opštih akata, kao i druga pitanja značajna za rad komore.

Statut komore objavljuje se u glasilu komore, ODNOSNO AKO TAKVO GLASILO NE POSTOJI JAVNO SE OBJAVLJUJE NA DRUGI ODGOVARAJUĆI NAČIN, a statut Privredne komore Srbije i u „Službenom glasniku Republike Srbije“.

9. Finansiranje

Član 21.

Sredstva za rad komore obrazuju se od članarine, naknada za usluge i iz drugih izvora.

Visinu članarine i osnovicu na osnovu koje se obračunava članarina, kao i način i rokove plaćanja članarine utvrđuje skupština komore.

Kontrola naplate članarine vršiće se na način utvrđen Statutom Privredne komore Srbije.

11. Sud časti

Član 30.

SUD čASTI OBRAZUJE SE PRI KOMORAMA IZ čLANA 2. STAV 1. OVOG ZAKONA.

SUD čASTI PRI DRUGIM KOMORAMA OBRAZUJE SE AKO JE OBRAZOVANJE TAKVOG SUDA PREDVIđENO STATUTOM TIH KOMORA.

12A SPOLJNOTRGOVINSKA ARBITRAžA

ČLAN 33A

PRI PRIVREDNOJ KOMORI SRBIJE POSTOJI SPOLJNOTRGOVINSKA ARBITRAžA.

SPOLJNOTRGOVINSKA ARBITRAžA ODLUčUJE I POSREDUJE KADA JE NJENA NADLEžNOST UGOVORENA U PRIVREDNIM SPOROVIMA SA MEđUNARODNIM ELEMENTOM.

SPOLJNOTRGOVINSKA ARBITRAžA JE NEZAVISNA I SAMOSTALNA U SVOM RADU.

ODLUKA SPOLJNOTRGOVINSKE ARBITRAžE JE KONAčNA I IMA SNAGU PRAVNOSNAžNE SUDSKE PRESUDE.

ORGANIZACIJA, SASTAV, POSTUPAK I NAčIN RADA SPOLJNOTRGOVINSKE ARBITRAžE UREđUJE SE OPšTIM AKTOM KOJI DONOSI SKUPšTINA PRIVREDNE KOMORE SRBIJE.

Ostavite komentar