Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana

PREDLOG ZAKONA

O IZMENAMA I DOPUNAMA

ZAKONA O POREZU NA DOHODAK GRAĐANA

Član 1.

U Zakonu o porezu na dohodak građana („Službeni glasnik RS”, br. 24/01, 80/02, 80/02-dr. zakon, 135/04, 62/06, 65/06-ispravka, 31/09 i 44/09), u članu 18. posle stava 1. dodaje se novi stav 2, koji glasi:

„Ne plaća se porez na zarade na primanja iz stava 1. tač. 1) do 4) ovog člana koja ostvaruju lica koja nisu u radnom odnosu, ali za svoj rad ostvaruju prihode za koje su obveznici poreza na zaradu u smislu ovog zakona.”

Dosadašnji stav 2. postaje stav 3.

Član 2.

Član 32. menja se i glasi:

„Obveznik poreza na prihode od samostalne delatnosti je fizičko lice koje ostvaruje prihode obavljanjem delatnosti iz člana 31. ovog zakona, uključujući i fizičko lice koje ostvaruje prihode od poljoprivrede i šumarstva i svako drugo fizičko lice koje je obveznik poreza na dodatu vrednost u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dodatu vrednost (u daljem tekstu: preduzetnik).”

Član 3.

U članu 42. u stavu 1. posle reči: „organa” dodaju se zapeta i reči: „odnosno u roku od 15 dana od dana prijema akta nadležnog poreskog organa kojim se potvrđuje brisanje iz evidencije za porez na dodatu vrednost u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dodatu vrednost”.

Član 4.

U članu 63. stav 3. briše se.

Član 5.

U članu 64. procenat: „20%” zamenjuje se procentom: „10%”.

Član 6.

U članu 74. dodaje se stav 9, koji glasi:

„Izuzetno od stava 8. ovog člana, kod prodaje nepokretnosti koju je obveznik sam izgradio i kod prodaje investicione jedinice, odnosno programirane isplate iz člana 72. stav 1. tač. 5), 6) i 7) ovog zakona, revalorizacija nabavne cene vrši se za ulaganje, odnosno izvršeno plaćanje za svaku godinu, prema priloženoj dokumentaciji, počev od 1. januara naredne godine za izvršena ulaganja, odnosno plaćanja u prethodnoj godini, do dana prodaje. Za hartije od vrednosti koje su kotirane na berzi, čija je nabavna cena utvrđena kao najniža zabeležena cena iz stava 6. ovog člana, revalorizacija nabavne cene vrši se od narednog dana od dana kad je zabeležena najniža cena po kojoj se trgovalo, do dana prodaje.”

Član 7.

U članu 77. procenat: „20%” zamenjuje se procentom: „10%”.

Član 8.

U članu 84. stav 2. posle reči: „iz osiguranja lica” dodaju se reči: „umanjenu za iznos novčanih sredstava uplaćenih po osnovu premija osiguranja”.

Dodaje se stav 3, koji glasi:

„Izuzetno od stava 2. ovog člana, oporezivi prihod od osiguranja lica, u slučaju kad se povučena akumulirana sredstva po osnovu udela člana u neto imovini dobrovoljnog penzijskog fonda, po nalogu i za račun člana fonda, ulože u kupovinu anuiteta u društvu za osiguranje saglasno zakonu koji uređuje dobrovoljne penzijske fondove i penzijske planove, predstavlja vrednost isplaćene naknade iz osiguranja lica umanjenu za iznos povučenih akumuliranih sredstava uloženih u kupovinu anuiteta.”

Član 9.

U članu 86. dodaje se stav 2, koji glasi:

„Izuzetno od stava 1. ovog člana, stopa poreza na prihode od osiguranja lica iznosi 10%.”

Član 10.

U članu 87. stav 1. menja se i glasi:

„Godišnji porez na dohodak građana plaćaju fizička lica – rezidenti, uključujući i stranca – rezidenta, koji su u kalendarskoj godini ostvarili dohodak veći od trostrukog iznosa prosečne godišnje zarade po zaposlenom isplaćene u Republici u godini za koju se utvrđuje porez, prema podacima republičkog organa nadležnog za poslove statistike.”

St. 2. i 3. brišu se.

U dosadašnjem stavu 4, koji postaje stav 2, u tački 6) reči: „stav 2.” zamenjuju se rečima: „st. 2. i 3.”

U dosadašnjem stavu 5, koji postaje stav 3, reči: „stava 4.” zamenjuju se rečima: „stava 2.”

Posle dosadašnjeg stava 5, koji postaje stav 3, dodaje se novi stav 4, koji glasi:

„Zarade iz stava 2. tačka 1) ovog člana i oporezivi prihodi iz tač. 3), 7) i 8) tog stava umanjuju se za doprinose za obavezno socijalno osiguranje najviše do iznosa doprinosa plaćenih na teret lica koje je ostvarilo zaradu, odnosno oporezive prihode, na iznos najviše godišnje osnovice doprinosa za godinu za koju se utvrđuje godišnji porez na dohodak građana.”

U dosadašnjem stavu 6, koji postaje stav 5, reči: „stava 4.” zamenjuju se rečima: „stava 2.”

Dosadašnji stav 7. briše se.

U dosadašnjem stavu 8, koji postaje stav 6, reči: „st. 4. do 7.” zamenjuju se rečima: „st. 2. do 5.”, a reči: „stava 1, odnosno stava 2.” zamenjuju se rečima: „stava 1.”

Član 11.

U članu 88. stav 1. reči: „stav 8.” zamenjuju se rečima: „stav 6.”

Član 12.

Član 89. menja se i glasi:

„Godišnji porez na dohodak građana plaća se na osnovicu iz člana 88. ovog zakona, po sledećim stopama:

– na iznos do šestostruke prosečne godišnje zarade – 10%;

– na iznos preko šestostruke prosečne godišnje zarade – 10% na iznos do šestostruke prosečne godišnje zarade + 15% na iznos preko šestostruke prosečne godišnje zarade.”

Član 13.

U članu 93. stav 2. menja se i glasi:

„Uz poresku prijavu i poreski bilans, obveznici iz stava 1. ovog člana dužni su da nadležnom poreskom organu dostave i finansijske izveštaje koje podnose nadležnom organu u skladu sa propisima kojima se uređuje računovodstvo i revizija (bilans stanja, bilans uspeha) ako vode dvojno knjigovodstvo, odnosno bilans uspeha ako vode prosto knjigovodstvo, kao i dokumentaciju koju nadležni organ zatraži u skladu sa propisima kojima se uređuje poreski postupak i poreska administracija.”

Član 14.

U članu 94. dodaje se stav 4, koji glasi:

„Preduzetnik kome prestane status obveznika poreza na dodatu vrednost u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dodatu vrednost, uz zahtev za paušalno oporezivanje iz člana 42. stav 1. ovog zakona, dužan je da podnese i poresku prijavu u roku od 15 dana od dana prijema akta nadležnog poreskog organa kojim se potvrđuje brisanje iz evidencije za porez na dodatu vrednost.”

Član 15.

U članu 107. stav 3. broj: „15” zamenjuje se brojem: „30”.

Član 16.

U članu 107a stav 2. reči: „ili drugim odgovarajućim dokumentom overenim od nadležnog organa druge države ugovornice čiji je rezident” zamenjuju se rečima: „o rezidentnosti overenom od nadležnog organa druge države ugovornice čiji je rezident, i to na posebnom obrascu propisanom podzakonskim aktom donetim u skladu sa zakonom kojim se uređuje poreski postupak i poreska administracija”.

Član 17.

Za 2011. godinu ne utvrđuje se i ne plaća porez na prihode od poljoprivrede i šumarstva na katastarski prihod.

Član 18.

Odredbe ovog zakona u pogledu obaveze utvrđivanja i plaćanja godišnjeg poreza na dohodak građana primenjivaće se na dohodak ostvaren u 2010. godini.

Član 19.

Fizička lica iz člana 2. ovog zakona koja na dan 1. januara 2010. godine imaju status obveznika poreza na dodatu vrednost u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dodatu vrednost, osim lica koja su već obveznici poreza na prihode od samostalne delatnosti prema Zakonu o porezu na dohodak građana („Službeni glasnik RS”, br. 24/01, 80/02, 80/02-dr. zakon, 135/04, 62/06, 65/06-ispravka, 31/09 i 44/09), dužna su da nadležnom poreskom organu podnesu poresku prijavu za utvrđivanje poreza na prihode od samostalne delatnosti, najkasnije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 20.

Po odredbama ovog zakona vršiće se utvrđivanje, obračunavanje i plaćanje poreske obaveze po osnovu poreskopravnih odnosa koji nastanu od 1. januara 2010. godine, a u vezi su sa samostalnom delatnošću i godišnjim porezom na dohodak građana, shodno odredbama čl. 2, 3, 10, 11, 12, 14, 18. i 19. ovog zakona.

Član 21.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

OBRAZLOŽENjE

PREDLOGA ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA

ZAKONA O POREZU NA DOHODAK GRAĐANA

I. USTAVNI OSNOV ZA DONOŠENjE ZAKONA

Ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u članu 97. tač. 6. i 15. Ustava Republike Srbije, kojim je predviđeno da Republika Srbija uređuje i obezbeđuje, pored ostalog, poreski sistem i finansiranje ostvarivanja prava i dužnosti Republike Srbije, utvrđenih Ustavom i zakonom.

II. RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA

U skladu sa ekonomskom i socijalnom politikom Vlade Republike Srbije, a imajući u vidu donošenje Zakona o budžetu Republike Srbije za 2010. godinu, predlaže se, između ostalih, i donošenje Zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana.

Razlozi za donošenje ovog zakona sadržani su prvenstveno u potrebi poreskog stimulisanja razvoja tržišta kapitala kroz smanjenje poreske stope kojom se oporezuju prihodi od kapitala, sa 20% na 10%; smanjenja stope poreza na kapitalni dobitak sa 20% na 10%; smanjenja stope poreza na prihode od osiguranja lica sa 20% na 10% i drugačije utvrđivanje poreske osnovice za oporezivanje prihoda od osiguranja lica; izjednačavanja visine neoporezivog iznosa za sva fizička lica koja su obveznici godišnjeg poreza na dohodak građana (rezidenti, stranci – rezidenti), čime se stvaraju uslovi za širi poreski obuhvat obveznika čiji prihodi se oporezuju i godišnjim porezom na dohodak građana; poreskog obuhvata fizičkih lica koja su obveznici poreza na dodatu vrednost, u smislu njihovog oporezivanja porezom na dohodak građana kao preduzetnika.

U tom smislu, osnovna sadržina i ciljevi koji treba da se ostvare donošenjem ovog zakona su sledeći:

– snižavanje stope poreza na prihode od kapitala sa 20% na 10%;

– snižavanje stope poreza na kapitalni dobitak sa 20% na 10%;

– snižavanje stope poreza na prihode od osiguranja lica sa 20% na 10%;

– drugačije utvrđivanje poreske osnovice za oporezivanje prihoda od osiguranja lica, priznavanjem troška u visini uplaćene premije osiguranja, odnosno kod povučenih akumuliranih sredstava po osnovu udela člana dobrovoljnog penzijskog fonda koja su uložena u kupovinu anuiteta u društvu za osiguranje, poreska osnovica se utvrđuje kao razlika između iznosa koji se isplaćuje po osnovu osiguranja lica i iznosa povučenih akumuliranih sredstava koja su uneta u kupovinu anuiteta u društvu za osiguranje;

– uvođenje jedinstvenog neoporezivog iznosa za sve obveznike godišnjeg poreza na dohodak građana, čime se stvaraju uslovi za jednak poreski tretman obveznika godišnjeg poreza na dohodak građana, čime se širi poreski obuhvat obveznika čiji prihodi se oporezuju i godišnjim porezom na dohodak građana. Takođe, pojednostavljuje se način obračuna godišnjeg poreza na dohodak građana;

– proširenje pojma obveznika poreza na prihode od samostalne delatnosti, tako da se poreskim obveznikom u tom smislu smatra svako fizičko lice koje ostvaruje prihode po osnovu kojih je obveznik poreza na dodatu vrednost prema zakonu kojim se uređuje porez na dodatu vrednost.

Sem toga, u cilju postizanja što veće doslednosti u primeni Zakona o porezu na dohodak građana („Službeni glasnik RS”, br. 24/01, 80/02, 80/02-dr. zakon, 135/04, 62/06 i 65/06-ispravka, 31/09 i 44/09 – u daljem tekstu: Zakon), radi primene njegovih odredaba uz što manje tumačenja, vrše se i druge izmene koje su ocenjene potrebnim za adekvatniju i efikasniju primenu Zakona, kao i određena pravna i jezička, odnosno terminološka preciziranja u pojedinim odredbama Zakona.

U odnosu na porez na dohodak građana ne postoje obavezujući propisi Evropske unije sa kojima je potrebno vršiti usaglašavanje.

III. OBJAŠNjENjE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA I POJEDINAČNIH REŠENjA

Uz član 1.

Predlaže se izmena odredbe člana 18. Zakona u smislu da se omogućava da pravo na poresko oslobođenje iz stava 1. tač. 1) do 4) tog člana, koje se odnosi na primanje po osnovu naknade troškova prevoza u javnom saobraćaju, dnevnice za službeno putovanje i naknade troškova smeštaja i prevoza na službenom putovanju, imaju i lica koja nisu u radnom odnosu (nisu zaposleni) kod poslodavca, a obveznici su poreza na zaradu u smislu Zakona (primanja u poreskom smislu imaju tretman zarade). To znači da pravo na navedeno poresko oslobođenje imaju i lica koja obavljaju privremene i povremene poslove, kao i lica koja obavljaju poslove direktora u pravnom licu u kome nisu zasnovala radni odnos.

Uz član 2.

Vrši se proširenje pojma obveznika poreza na prihode od samostalne delatnosti, tako da se poreskim obveznikom po tom osnovu smatra svako fizičko lice koje je istovremeno i obveznik poreza na dodatu vrednost prema Zakonu o porezu na dodatu vrednost („Službeni glasnik RS”, br. 84/04, … i 61/07). Saglasno tome, sva fizička lica koja imaju status obveznika poreza na dodatu vrednost, sa stanovišta oporezivanja dohotka građana su u režimu oporezivanja kao na prihode od samostalne delatnosti, nezavisno od toga da li su registrovana ili ne za obavljanje delatnosti.

Uz član 3.

Predloženom izmenom omogućava se preduzetniku koji je prestao da bude obveznik poreza na dodatu vrednost u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dodatu vrednost, s obzirom da u prethodnih 12 meseci nije ostvario ukupan promet dobara i usluga veći od 2 miliona dinara, da podnese zahtev za paušalno oporezivanje i posle 30. novembra tekuće godine, i to u roku od 15 dana od dana prijema akta nadležnog poreskog organa kojim se potvrđuje brisanje iz evidencije za porez na dodatu vrednost u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dodatu vrednost.

Uz član 4.

Predlaže se brisanje stava 3. člana 63. Zakona, u smislu da se na prihode fizičkih lica od kapitala po osnovu dividende, udela u dobiti, odnosno prihoda od investicione jedinice po osnovu srazmernog dela, primenjuje poreska stopa od 10%.

Uz član 5.

Predlaže se sniženje stope poreza na prihode od kapitala, sa sadašnjih 20% na 10%.

Uz član 6.

Uređuje se način revalorizacije troškova po osnovu izvršenih ulaganja i plaćanja za potrebe utvrđivanja nabavne cene kod utvrđivanja kapitalnog dobitka za slučaj prometa nepokretnosti koju je obveznik sam izgradio, kod prodaje investicione jedinice, programirane isplate i prometa uz naknadu hartija od vrednosti.

Uz član 7.

Predlaže se sniženje stope poreza na prihod po osnovu ostvarenog kapitalnog dobitka, sa sadašnjih 20% na 10%.

Uz član 8.

Kod oporezivanja prihoda od osiguranja lica za utvrđivanje poreske osnovice priznaje se trošak po osnovu uplate premija osiguranja, tako da oporezivi prihod predstavlja razliku između isplaćene naknade iz osiguranja i uplaćene premije po tom osnovu.

Novododatim stavom 3. uređuje se način utvrđivanja osnovice poreza u slučaju kad se vrši ulaganje u kupovinu anuiteta u društvu za osiguranje po osnovu povučenih akumuliranih sredstava po osnovu udela člana u neto imovini dobrovoljnog penzijskog fonda.

Uz član 9.

Predlaže se sniženje stope poreza na prihode od osiguranja lica, sa sadašnjih 20% na 10%.

Uz član 10.

Izjednačava se visina neoporezivog iznosa za sva fizička lica koja su rezidenti Republike Srbije a obveznici su godišnjeg poreza na dohodak građana. Na ovaj način prestaje da postoji različit poreski tretman za fizička lica u zavisnosti od toga da li su „domaći” rezidenti ili su stranci rezidenti. Izjednačavanjem visine neoporezivog iznosa (čime se ukida pogodnost za strance rezidente i upućene radnike za koje je prema važećem zakonskom uređenju propisan viši neporezivi iznos) prestaje da postoji poresko stimulisanje u korist navedenih lica u odnosu na „domaće” rezidente.

Takođe, vrši se i pravno – tehničko preciziranje odredaba.

Uz član 11.

Vrši se pravno – tehničko preciziranje sa drugim odredbama Zakona.

Uz član 12.

Pojednostavljuje se način utvrđivanja i obračuna godišnjeg poreza na dohodak građana. Naime, ovim rešenjem poreska stopa se primenjuje na poresku osnovicu umesto na obračunsku veličinu – dohodak za oporezivanje (kako je sad uređeno zakonom). Naime, po sada važećem rešenju visina poreske stope nije uslovljena visinom poreske osnovice već je utvrđivana u svakom konkretnom slučaju u zavisnosti od visine dohotka za oporezivanje (od koga kad se odbiju lični odbici, čija visina je različita u svakom konkretnom slučaju, dobijamo poresku osnovicu), kao merne veličine za utvrđivanje stope. Predloženim rešenjem pojednostavljuje se način utvrđivanja poreske osnovice, a povećava se, pored toga, broj poreskih obveznika čiji prihodi će biti dodatno oporezovani po stopama od 10% i 15%.

Uz član 13.

Vrši se usaglašavanje sa predloženim izmenama i dopunama propisa kojima se uređuje računovodstvo i revizija, u pogledu potrebne dokumentacije koja se podnosi uz poresku prijavu i poreski bilans u cilju utvrđivanja poreske obaveze na prihode od samostalne delatnosti.

Uz član 14.

Uređuje se obaveza preduzetnika koji obavlja samostalnu delatnost a izgubio je status obveznika poreza na dodatu vrednost, a ispunjava uslove da mu poreski organ prizna pravo da porez na prihode od samostalne delatnosti plaća na paušalno utvrđen prihod, da uz zahtev da se prizna pravo na paušalno oporezivanje podnese i poresku prijavu PPDG-1 u roku od 15 dana od dana prijema akta nadležnog poreskog organa kojim se potvrđuje brisanje iz evidencije za porez na dodatu vrednost u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dodatu vrednost.

Uz član 15.

Predlaže se produženje roka sa 15 na 30 dana, za podnošenje poreske prijave za lice iz člana 107. Zakona, koje samo obračunava i plaća porez po odbitku.

Uz član 16.

Vrši se pravno – tehničko preciziranje sa odredbom člana 159a Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji („Službeni glasnik RS”, br. 80/02, 84/02, 23/03, 70/03, 55/04, 61/05, 85/05, 62/06, 61/07, 20/09 i 72/09), odnosno pravilnika koji uređuje obrazac potvrde o rezidentnosti.

Uz član 17.

Predlaže se da za 2011. godinu ne utvrđuje se i ne plaća porez na prihode od poljoprivrede i šumarstva na katastarski prihod.

Uz član 18.

Predlaže se da se odredbe ovog zakona, u pogledu utvrđivanja i plaćanja godišnjeg poreza na dohodak građana, primenjuju na dohodak koji je ostvaren počev od 1. januara 2010. godine.

Uz član 19.

Propisano je da su fizička lica iz člana 2. ovog zakona koja na dan 1. januara 2010. godine imaju status obveznika poreza na dodatu vrednost u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dodatu vrednost, osim lica koja su već obveznici poreza na prihode od samostalne delatnosti prema Zakonu, dužna da nadležnom poreskom organu podnesu poresku prijavu za utvrđivanje poreza na prihode od samostalne delatnosti najkasnije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Uz član 20.

Predlaže se da se po odredbama ovog zakona vrši utvrđivanje, obračunavanje i plaćanje poreske obaveze po osnovu poreskopravnih odnosa koji nastanu od 1. januara 2010. godine, a u vezi su sa samostalnom delatnošću i godišnjim porezom na dohodak građana (čl. 2, 3, 10, 11, 12, 14, 18. i 19. ovog zakona). Na ovaj način obezbedila bi se jednoobrazna primena Zakona i jednak poreski tretman navedenih prihoda ostvarenih u 2010. godini (prihodi koji se ostvaruju od 1. januara 2010. godine a oporezuju se na godišnjem nivou), a koji podležu oporezivanju porezom na dohodak građana.

Takođe, obezbediće se kontinuitet primene jednakog poreskog tretmana za svaki od tih prihoda tokom cele godine, ugrađenih u sva dosadašnja zakonska rešenja, kao i pravna sigurnost obveznika, a što sve predstavlja opšti interes za eventualno povratno dejstvo navedenih članova, što je u potpunosti u skladu sa članom 197. stav 2. Ustava Republike Srbije kojim je predviđeno da izuzetno, samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno dejstvo, ako to nalaže opšti interes utvrđen pri donošenju zakona.

Uz član 21.

Predloženo je da ovaj zakon stupi na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

IV. PROCENA FINANSIJSKIH SREDSTAVA POTREBNIH ZA SPROVOĐENjE ZAKONA

Za sprovođenje ovog zakona nije potrebno obezbediti dodatna sredstva u Budžetu Republike.

V. RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Razmatranje i donošenje ovog zakona po hitnom postupku, predlaže se u skladu sa članom 164. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srbije. Donošenje zakona po hitnom postupku neophodno je imajući u vidu da su efekti predloženih izmena i dopuna ovog zakona ugrađeni u Zakon o budžetu za 2010. godinu. Nedonošenje Zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana po hitnom postupku imalo bi štetne posledice jer bi došlo da problema u funkcionisanju fiskalnog sistema u delu oporezivanja prihoda fizičkih lica, kao i u pogledu priliva budžetskih sredstava po tom osnovu, što bi se negativno odrazilo na obezbeđivanje neophodnih materijalnih sredstava i drugih uslova za finansiranje rada državnih organa i organizacija na celoj teritoriji Republike Srbije.

VI. STUPANjE NA SNAGU PRE OSMOG DANA OD DANA OBJAVLjIVANjA U „SLUŽBENOM GLASNIKU REPUBLIKE SRBIJE”

Ustavni osnov za stupanje na snagu Zakona ranije od osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”, sadržan je u članu 196. stav 4. Ustava Republike Srbije.

Potrebno je da Zakon stupi na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije” jer postoje naročito opravdani razlozi fiskalne prirode da se što pre obezbedi primena odredaba zakona koje se odnose na smanjenje visine poreske stope kod oporezivanja prihoda od kapitala, kapitalnog dobitka i prihoda od osiguranja lica, kao i na utvrđivanje visine poreske osnovice kod oporezivanja navedenih vrsta prihoda fizičkih lica (prihoda od kapitala, kapitalnog dobitka, prihoda od osiguranja lica).

ODREDBE ZAKONA O POREZU NA DOHODAK GRAĐANA ČIJA SE IZMENA I DOPUNA VRŠI

Član 18.

Ne plaća se porez na zarade na primanja zaposlenog po osnovu:

1) naknade troškova prevoza u javnom saobraćaju (za dolazak na posao i povratak sa posla) – do visine cene mesečne pretplatne karte, odnosno do visine stvarnih troškova prevoza ako ne postoji mogućnost da se obezbedi mesečna pretplatna karta, a najviše do 2.352 dinara;

2) dnevnice za službeno putovanje u zemlji do iznosa od 1.411 dinara, odnosno dnevnice za službeno putovanje u inostranstvo do iznosa propisanog od strane nadležnog državnog organa;

3) naknade troškova smeštaja na službenom putovanju, prema priloženom računu;

4) naknade prevoza na službenom putovanju, prema priloženim računima prevoznika u javnom saobraćaju, a kada je, saglasno zakonu i drugim propisima, odobreno korišćenje sopstvenog automobila za službeno putovanje ili u druge službene svrhe – do iznosa 30% cene jednog litra super benzina, a najviše do 4.115 dinara mesečno;

5) solidarne pomoći za slučaj bolesti, zdravstvene rehabilitacije ili invalidnosti zaposlenog ili člana njegove porodice – do 23.517 dinara,

6) poklona deci zaposlenih, starosti do 15 godina, povodom Nove godine i Božića – do 5.879 dinara godišnje po jednom detetu;

7) jubilarne nagrade zaposlenima, u skladu sa zakonom koji uređuje rad – do 11.759 dinara godišnje.

NE PLAĆA SE POREZ NA ZARADE NA PRIMANjA IZ STAVA 1. TAČ. 1) DO 4) OVOG ČLANA KOJA OSTVARUJU LICA KOJA NISU U RADNOM ODNOSU, ALI ZA SVOJ RAD OSTVARUJU PRIHODE ZA KOJE SU OBVEZNICI POREZA NA ZARADU U SMISLU OVOG ZAKONA.

Ostvarivanje prava na poresko oslobođenje za primanja iz stava 1. tačka 5) ovog člana bliže uređuje ministar finansija.

Član 32.

Obveznik poreza na prihode od samostalne delatnosti je fizičko lice koje ostvaruje prihode obavljanjem delatnosti iz člana 31. ovog zakona, kao i fizičko lice koje ostvaruje prihode od poljoprivrede i šumarstva ako je po tom osnovu obveznik poreza na dodatu vrednost u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dodatu vrednost (u daljem tekstu: preduzetnik).

OBVEZNIK POREZA NA PRIHODE OD SAMOSTALNE DELATNOSTI JE FIZIČKO LICE KOJE OSTVARUJE PRIHODE OBAVLjANjEM DELATNOSTI IZ ČLANA 31. OVOG ZAKONA, UKLjUČUJUĆI I FIZIČKO LICE KOJE OSTVARUJE PRIHODE OD POLjOPRIVREDE I ŠUMARSTVA I SVAKO DRUGO FIZIČKO LICE KOJE JE OBVEZNIK POREZA NA DODATU VREDNOST U SKLADU SA ZAKONOM KOJIM SE UREĐUJE POREZ NA DODATU VREDNOST (U DALjEM TEKSTU: PREDUZETNIK).

Član 42.

Zahtev za paušalno oporezivanje može se podneti nadležnom poreskom organu do 30. novembra tekuće godine za narednu godinu, odnosno u roku od 15 dana od dana upisa u registar nadležnog organa, ODNOSNO U ROKU OD 15 DANA OD DANA PRIJEMA AKTA NADLEŽNOG PORESKOG ORGANA KOJIM SE POTVRĐUJE BRISANjE IZ EVIDENCIJE ZA POREZ NA DODATU VREDNOST U SKLADU SA ZAKONOM KOJIM SE UREĐUJE POREZ NA DODATU VREDNOST.

Nadležni poreski organ dužan je da po zahtevu preduzetnika donese rešenje u roku od 30 dana od dana podnošenja zahteva.

Ako nadležni poreski organ ne reši po zahtevu u roku iz stava 2. ovog člana, smatra se da je zahtev za paušalno oporezivanje prihvaćen.

Preduzetnik kome je utvrđeno pravo na paušalno oporezivanje, ovaj način oporezivanja koristi dok se ne utvrdi da su prestali razlozi za paušalno oporezivanje, odnosno da izmenjeni uslovi isključuju pravo na paušalno oporezivanje.

U slučaju iz stava 4. ovog člana, nadležni poreski organ će rešenjem naložiti preduzetniku vođenje poslovnih knjiga od polovine tekuće godine ili od početka naredne godine.

Preduzetnik kome prestaje pravo na paušalno oporezivanje po osnovu iz člana 40. stav 2. tačka 5) ovog zakona, dužan je da vodi poslovne knjige najkasnije od dana kada postane obveznik poreza na dodatu vrednost u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dodatu vrednost, bez utvrđivanja obaveze vođenja poslovnih knjiga rešenjem nadležnog poreskog organa.

Član 63.

Oporezivi prihod od kapitala čini ostvarena kamata iz člana 61. stav 1. tačka 1) ovog zakona, kao i pozitivna razlika ostvarena otuđenjem ili otkupom diskontne dužničke hartije od vrednosti iz člana 61. st. 2. i 3. ovog zakona, za period od dana sticanja do dana otuđenja ili otkupa te hartije.

Oporezivi prihod od kapitala iz člana 61. stav 1. tač. 2) do 5) ovog zakona čini prihod isplaćen (raspodeljen) obvezniku, odnosno ostvaren uzimanjem iz imovine privrednog društva , kao i primanje po osnovu prava člana otvorenog investicionog fonda na srazmerni deo prihoda od investicione jedinice. Ako je primanje ostvareno u nenovčanom obliku, vrednost tog primanja se procenjuje prema uporedivoj tržišnoj vrednosti.

Izuzetno od stava 2. ovog člana, oporezivi prihod od kapitala po osnovu dividendi i udela u dobiti, odnosno po osnovu prava na srazmeran deo prihoda investicione jedinice, iz člana 61. stav 1. tač. 2) i 5) ovog zakona, za rezidenta Republike čini 80% bruto dividendi ili udela u dobiti isplaćenih (raspodeljenih) obvezniku, odnosno prihoda od investicione jedinice po osnovu srazmernog dela.

Član 64.

Stopa poreza na prihode od kapitala iznosi 20% 10%.

Član 74.

Za svrhu određivanja kapitalnog dobitka, u smislu ovog zakona, nabavnom cenom se smatra cena po kojoj je obveznik stekao pravo, udeo, ili hartiju od vrednosti, odnosno cena koju je utvrdio poreski organ u skladu sa ovim zakonom.

Nabavna cena investicione jedinice sastoji se od neto vrednosti imovine otvorenog fonda po investicionoj jedinici na dan uplate, uvećane za naknadu za kupovinu ukoliko je društvo za upravljanje naplaćuje, saglasno zakonu koji uređuje investicione fondove.

Kod povlačenja akumuliranih sredstava iz dobrovoljnog penzijskog fonda, nabavnom cenom se smatra iznos novčanih sredstava po osnovu penzijskih doprinosa uplaćenih u dobrovoljni penzijski fond, odnosno iznos novčanih sredstava uplaćenih u dobrovoljni penzijski fond koji odgovara procentu sredstava povučenih programiranom isplatom.

Kod prodaje nepokretnosti koju je obveznik sam izgradio, nabavnu cenu iz stava 1. ovog člana čini iznos troškova izgradnje, a ako obveznik ne dokaže iznos troškova izgradnje, tržišna cena nepokretnosti koja je uzeta ili mogla biti uzeta kao osnovica poreza na imovinu u godini nastanka obaveze po osnovu poreza na imovinu.

Kod prodaje nepokretnosti u izgradnji, nabavnu cenu iz stava 1. ovog člana čini iznos troškova izgradnje koje je obveznik imao do dana prodaje.

Kod hartija od vrednosti koje su kotirane na berzi, nabavnom cenom iz stava 1. ovog člana smatra se cena koju obveznik dokumentuje kao stvarno plaćenu, odnosno, ako to ne učini, najniža zabeležena cena po kojoj se trgovalo u periodu od godinu dana koji prethodi prodaji hartije od vrednosti.

Kod hartija od vrednosti koje se ne kotiraju na berzi, nabavnom cenom iz stava 1. ovog člana smatra se cena koju obveznik dokumentuje kao stvarno plaćenu, odnosno, ako to ne učini, njena nominalna vrednost.

Nabavna cena iz stava 1. ovog člana uvećava se indeksom rasta cena na malo od dana sticanja do dana prodaje, prema podacima republičkog organa nadležnog za poslove statistike, a u slučaju nepokretnosti i umanjuje po osnovu amortizacije, obračunate primenom proporcionalne metode po stopi iz nomenklature sredstava za amortizaciju.

IZUZETNO OD STAVA 8. OVOG ČLANA, KOD PRODAJE NEPOKRETNOSTI KOJU JE OBVEZNIK SAM IZGRADIO I KOD PRODAJE INVESTICIONE JEDINICE, ODNOSNO PROGRAMIRANE ISPLATE IZ ČLANA 72. STAV 1. TAČ. 5), 6) I 7) OVOG ZAKONA, REVALORIZACIJA NABAVNE CENE VRŠI SE ZA ULAGANjE, ODNOSNO IZVRŠENO PLAĆANjE ZA SVAKU GODINU, PREMA PRILOŽENOJ DOKUMENTACIJI, POČEV OD 1. JANUARA NAREDNE GODINE ZA IZVRŠENA ULAGANjA, ODNOSNO PLAĆANjA U PRETHODNOJ GODINI, DO DANA PRODAJE. ZA HARTIJE OD VREDNOSTI KOJE SU KOTIRANE NA BERZI, ČIJA JE NABAVNA CENA UTVRĐENA KAO NAJNIŽA ZABELEŽENA CENA IZ STAVA 6. OVOG ČLANA, REVALORIZACIJA NABAVNE CENE VRŠI SE OD NAREDNOG DANA OD DANA KAD JE ZABELEŽENA NAJNIŽA CENA PO KOJOJ SE TRGOVALO, DO DANA PRODAJE.

Član 77.

Stopa poreza na kapitalni dobitak iznosi 20% 10%.

Član 84.

Obveznik poreza na prihode od osiguranja lica je fizičko lice koje ostvari naknadu iz osiguranja lica.

Oporezivi prihod od osiguranja lica predstavlja vrednost isplaćene naknade iz osiguranja lica UMANjENU ZA IZNOS NOVČANIH SREDSTAVA UPLAĆENIH PO OSNOVU PREMIJA OSIGURANjA, ako nije izuzeta od oporezivanja u skladu sa članom 9. stav 1. tačka 7) ovog zakona.

IZUZETNO OD STAVA 2. OVOG ČLANA, OPOREZIVI PRIHOD OD OSIGURANjA LICA, U SLUČAJU KAD SE POVUČENA AKUMULIRANA SREDSTVA PO OSNOVU UDELA ČLANA U NETO IMOVINI DOBROVOLjNOG PENZIJSKOG FONDA, PO NALOGU I ZA RAČUN ČLANA FONDA, ULOŽE U KUPOVINU ANUITETA U DRUŠTVU ZA OSIGURANjE SAGLASNO ZAKONU KOJI UREĐUJE DOBROVOLjNE PENZIJSKE FONDOVE I PENZIJSKE PLANOVE, PREDSTAVLjA VREDNOST ISPLAĆENE NAKNADE IZ OSIGURANjA LICA UMANjENU ZA IZNOS POVUČENIH AKUMULIRANIH SREDSTAVA ULOŽENIH U KUPOVINU ANUITETA.

Član 86.

Stopa poreza na ostale prihode iznosi 20%.

IZUZETNO OD STAVA 1. OVOG ČLANA, STOPA POREZA NA PRIHODE OD OSIGURANjA LICA IZNOSI 10%.

Član 87.

Godišnji porez na dohodak građana plaćaju fizička lica – rezidenti, koji su u kalendarskoj godini ostvarili dohodak veći od trostrukog iznosa prosečne godišnje zarade po zaposlenom isplaćene u Republici u godini za koju se utvrđuje porez, prema podacima republičkog organa nadležnog za poslove statistike.

GODIŠNjI POREZ NA DOHODAK GRAĐANA PLAĆAJU FIZIČKA LICA – REZIDENTI, UKLjUČUJUĆI I STRANCA – REZIDENTA, KOJI SU U KALENDARSKOJ GODINI OSTVARILI DOHODAK VEĆI OD TROSTRUKOG IZNOSA PROSEČNE GODIŠNjE ZARADE PO ZAPOSLENOM ISPLAĆENE U REPUBLICI U GODINI ZA KOJU SE UTVRĐUJE POREZ, PREMA PODACIMA REPUBLIČKOG ORGANA NADLEŽNOG ZA POSLOVE STATISTIKE.

Neoporezivi iznos iz stava 1. ovog člana za stranca rezidenta zaposlenog kod rezidentnog lica ili u stalnoj poslovnoj jedinici nerezidentnog lica, kao i za rezidenta upućenog u inostranstvo radi obavljanja poslova za rezidentno pravno lice iz člana 17. ovog zakona jeste petostruki iznos prosečne godišnje zarade po zaposlenom isplaćene u Republici u godini za koju se utvrđuje porez, prema podacima republičkog organa nadležnog za poslove statistike.

Izuzetno od stava 2. ovog člana, ako obveznik – rezident upućen u inostranstvo radi obavljanja poslova za rezidentno pravno lice iz člana 17. ovog zakona, ostvari zaradu u inostranstvu u visini manjoj od 60% od ukupno ostvarenog dohotka u kalendarskoj godini u kojoj se utvrđuje godišnji porez, primenjuje se neoporezivi iznos iz stava 1. ovog člana.

Dohotkom iz stava 1. ovog člana smatra se godišnji zbir:

1) zarada iz čl. 13. do 14b ovog zakona;

2) oporezivog prihoda od samostalne delatnosti iz čl. 33. i 40. ovog zakona;

3) oporezivog prihoda od autorskih i srodnih prava i prava industrijske svojine iz čl. 55. i 60. ovog zakona;

4) oporezivog prihoda od nepokretnosti iz čl. 68. i 70. ovog zakona;

5) oporezivog prihoda od davanja u zakup pokretnih stvari iz člana 82. st. 3. do 5. ovog zakona;

6) oporezivog prihoda od osiguranja lica iz člana 84. stav 2. ST. 2. I 3. ovog zakona;

7) oporezivog prihoda sportista i sportskih stručnjaka iz člana 84a ovog zakona;

8) oporezivih drugih prihoda iz člana 85. ovog zakona;

9) prihoda po osnovima iz tač. 1) do 8) ovog stava, ostvarenih i oporezovanih u drugoj državi.

Zarade iz stava 4. STAVA 2. tačka 1) ovog člana i oporezivi prihodi iz tač. 3), 7) i 8) tog stava umanjuju se za porez i doprinose za obavezno socijalno osiguranje plaćene u Republici na teret lica koje je ostvarilo zaradu, odnosno oporezive prihode, a oporezivi prihodi iz tač. 2), 4), 5) i 6) tog stava umanjuju se za porez plaćen na te prihode u Republici.

ZARADE IZ STAVA 2. TAČKA 1) OVOG ČLANA I OPOREZIVI PRIHODI IZ TAČ. 3), 7) I 8) TOG STAVA UMANjUJU SE ZA DOPRINOSE ZA OBAVEZNO SOCIJALNO OSIGURANjE NAJVIŠE DO IZNOSA DOPRINOSA PLAĆENIH NA TERET LICA KOJE JE OSTVARILO ZARADU, ODNOSNO OPOREZIVE PRIHODE, NA IZNOS NAJVIŠE GODIŠNjE OSNOVICE DOPRINOSA ZA GODINU ZA KOJU SE UTVRĐUJE GODIŠNjI POREZ NA DOHODAK GRAĐANA.

Prihodi iz stava 4. STAVA 2. tačka 9) ovog člana umanjuju se za porez plaćen u drugoj državi.

U dohodak stranca – rezidenta iz stava 2. ovog člana ulaze samo zarade, ne računajući i dodatna primanja oslobođena u skladu sa članom 19. stav 1. ovog zakona, ako su ispunjeni uslovi iz stava 3. tog člana.

Dohodak za oporezivanje čini razlika između dohotka utvrđenog u skladu sa st. 4. do 7. ST. 2. DO 5. ovog člana i neoporezivog iznosa iz stava 1, odnosno stava 2. STAVA 1. ovog člana.

Član 88.

Osnovica godišnjeg poreza na dohodak građana je oporezivi dohodak, koji čini razlika između dohotka za oporezivanje iz člana 87. stav 8. STAV 6. ovog zakona i ličnih odbitaka koji iznose:

1) za poreskog obveznika – 40% od prosečne godišnje zarade po zaposlenom isplaćene u Republici u godini za koju se utvrđuje porez, prema podacima republičkog organa nadležnog za poslove statistike;

2) za izdržavanog člana porodice – 15% od prosečne godišnje zarade po zaposlenom isplaćene u Republici u godini za koju se utvrđuje porez, prema podacima republičkog organa nadležnog za poslove statistike, po članu.

Ukupan iznos ličnih odbitaka iz stava 1. ovog člana ne može biti veći od 50% dohotka za oporezivanje.

Ako su dva ili više članova porodice obveznici godišnjeg poreza na dohodak građana, odbitak za izdržavane članove porodice može ostvariti samo jedan obveznik.

Član 89.

Godišnji porez na dohodak građana plaća se po stopi:

1) za obveznika iz člana 87. stav 1. ovog zakona, koji je u kalendarskoj godini ostvario dohodak za oporezivanje saglasno članu 87 . stav 8:

iznos do šestostruke prosečne godišnje zarade – 10%;

preko šestostruke prosečne godišnje zarade – 15%.

2) za obveznika iz člana 87. stav 2. ovog zakona, koji je u kalendarskoj godini ostvario dohodak za oporezivanje saglasno članu 87. stav 8:

– iznos do osmostruke prosečne godišnje zarade – 10%;

preko osmostruke prosečne godišnje zarade – 15%.

GODIŠNjI POREZ NA DOHODAK GRAĐANA PLAĆA SE NA OSNOVICU IZ ČLANA 88. OVOG ZAKONA, PO SLEDEĆIM STOPAMA:

NA IZNOS DO ŠESTROSTRUKE PROSEČNE GODIŠNjE ZARADE – 10%;

– NA IZNOS PREKO ŠESTOSTRUKE PROSEČNE GODIŠNjE ZARADE – 10% NA IZNOS DO ŠESTOSTRUKE PROSEČNE GODIŠNjE ZARADE + 15% NA IZNOS PREKO ŠESTOSTRUKE PROSEČNE GODIŠNjE ZARADE.

Član 93.

Preduzetnik i obveznik poreza na prihode od poljoprivrede i šumarstva, koji vode poslovne knjige, dužni su da poresku prijavu i poreski bilans, sa tačnim podacima, podnesu nadležnom poreskom organu najkasnije do 15. marta naredne godine.

Uz poresku prijavu i poreski bilans, obveznici iz stava 1. ovog člana dužni su da dostave nadležnom poreskom organu i bilans uspeha, bilans stanja, izveštaj o novčanim tokovima i izveštaj o promenama na kapitalu ako vode dvojno knjigovodstvo, odnosno bilans uspeha ako vode prosto knjigovodstvo, kao i drugu dokumentaciju u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dobit preduzeća i sa ovim zakonom.

UZ PORESKU PRIJAVU I PORESKI BILANS, OBVEZNICI IZ STAVA 1. OVOG ČLANA DUŽNI SU DA NADLEŽNOM PORESKOM ORGANU DOSTAVE I FINANSIJSKE IZVEŠTAJE KOJE PODNOSE NADLEŽNOM ORGANU U SKLADU SA PROPISIMA KOJIMA SE UREĐUJE RAČUNOVODSTVO I REVIZIJA (BILANS STANjA, BILANS USPEHA) AKO VODE DVOJNO KNjIGOVODSTVO, ODNOSNO BILANS USPEHA AKO VODE PROSTO KNjIGOVODSTVO, KAO I DOKUMENTACIJU KOJU NADLEŽNI ORGAN ZATRAŽI U SKLADU SA PROPISIMA KOJIMA SE UREĐUJE PORESKI POSTUPAK I PORESKA ADMINISTRACIJA.

Preduzetnik koji porez plaća na paušalni prihod, kome se u godini koja prethodi godini za koju se vrši utvrđivanje poreza značajnije izmeni obim poslovanja, odnosno prometa i drugi uslovi od uticaja na ostvarivanje prava na paušalno oporezivanje i visinu poreske obaveze, dužan je da podnese poresku prijavu najkasnije do 31. januara godine za koju se utvrđuje porez.

Član 94.

Preduzetnik koji u toku godine započne obavljanje samostalne delatnosti, dužan je da podnese poresku prijavu, u kojoj će dati procenu prihoda i rashoda, odnosno procenu prometa do kraja prve poslovne godine, najkasnije u roku od 15 dana od dana upisa u registar nadležnog organa, odnosno od početka obavljanja delatnosti.

Obveznik koji u toku godine trajno, odnosno privremeno odjavi obavljanje samostalne delatnosti, dužan je da podnese poresku prijavu za konačno utvrđivanje poreza, odnosno za utvrđivanje poreza do dana privremene odjave, u roku od 30 dana od dana prestanka obavljanja delatnosti.

Preduzetnik iz stava 2. ovog člana koji vodi poslovne knjige dužan je da uz poresku prijavu podnese i poreski bilans, kao i dokumentaciju iz člana 93. stav 2. ovog zakona.

PREDUZETNIK KOME PRESTANE STATUS OBVEZNIKA POREZA NA DODATU VREDNOST U SKLADU SA ZAKONOM KOJIM SE UREĐUJE POREZ NA DODATU VREDNOST, UZ ZAHTEV ZA PAUŠALNO OPOREZIVANjE IZ ČLANA 42. STAV 1. OVOG ZAKONA, DUŽAN JE DA PODNESE I PORESKU PRIJAVU U ROKU OD 15 DANA OD DANA PRIJEMA AKTA NADLEŽNOG PORESKOG ORGANA KOJIM SE POTVRĐUJE BRISANjE IZ EVIDENCIJE ZA POREZ NA DODATU VREDNOST.

Član 107.

Obveznik koji ostvaruje zarade i druge prihode u ili iz druge države, kod diplomatskog ili konzularnog predstavništva strane države, odnosno međunarodne organizacije ili kod predstavnika i službenika takvog predstavništva, odnosno organizacije, dužan je da sam obračuna i uplati porez po odbitku po odredbama ovog zakona, ako porez ne obračuna i ne uplati isplatilac prihoda.

Obavezu obračuna i plaćanja poreza u skladu sa stavom 1. ovog člana, obveznik poreza ima i u slučaju ako porez po odbitku ne obračuna i ne uplati drugi isplatilac, kao i ako prihod ostvari od lica koje nije obveznik obračunavanja i plaćanja poreza po odbitku.

U slučaju iz st. 1. i 2. ovog člana, obveznik je dužan da sam obračuna i uplati porez i da nadležnom poreskom organu dostavi poresku prijavu o obračunatom i plaćenom porezu najkasnije u roku od 15 30 dana od dana kada je primio zaradu ili druge prihode.

Nadležnost poreskog organa iz stava 3. ovog člana određuje se prema mestu prebivališta, odnosno boravišta obveznika.

Obrazac poreske prijave iz stava 3. ovog člana propisuje ministar finansija.

Član 107a

Kod obračuna poreza po odbitku na prihode nerezidenta, isplatilac prihoda primenjuje odredbe ugovora o izbegavanju dvostrukog oporezivanja, pod uslovom da nerezident dokaže status rezidenta države sa kojom je Srbija zaključila ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja, i da je on stvarni vlasnik prihoda.

Status rezidenta države sa kojom je zaključen ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja u smislu stava 1. ovog člana, nerezident dokazuje kod isplatioca prihoda potvrdom ili drugim odgovarajućim dokumentom overenim od nadležnog organa druge države ugovornice čiji je rezident O REZIDENTNOSTI OVERENOM OD NADLEŽNOG ORGANA DRUGE DRŽAVE UGOVORNICE ČIJI JE REZIDENT, I TO NA POSEBNOM OBRASCU PROPISANOM PODZAKONSKIM AKTOM DONETIM U SKLADU SA ZAKONOM KOJIM SE UREĐUJE PORESKI POSTUPAK I PORESKA ADMINISTRACIJA.

Ako isplatilac prihoda primeni odredbe ugovora o izbegavanju dvostrukog oporezivanja, a nisu ispunjeni uslovi iz st. 1. i 2. ovog člana, što za posledicu ima manje plaćeni iznos poreza, snosiće razliku između plaćenog poreza i dugovanog poreza po ovom zakonu.

Nadležni poreski organ, na zahtev nerezidenta, dužan je da izda potvrdu o porezu plaćenom u Republici.

Ostavite komentar