Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana

PREDLOG ZAKONA

O IZMENAMA I DOPUNAMA

ZAKONA O POREZU NA DOHODAK GRAĐANA

Član 1.

U Zakonu o porezu na dohodak građana („Službeni glasnik RS”, br. 24/01, 80/02, 80/02-dr. zakon, 135/04, 62/06, 65/06-ispravka, 31/09, 44/09 i 18/10), u članu 9. stav 1. tačka 23) menja se i glasi:

„23) naknada koje se, u skladu sa propisima koji uređuju unutrašnje poslove, isplaćuju studentima visokoškolske ustanove osnovane za ostvarivanje studijskih programa za potrebe policijskog obrazovanja;”.

U tački 26) tačka na kraju zamenjuje se tačkom i zapetom, a posle tačke 26) dodaje se tačka 27), koja glasi:

„27) naknade troškova volontiranja koju ostvaruje volonter, u skladu sa zakonom koji uređuje volontiranje.”

Član 2.

U članu 12a stav 1. reči: „godišnje stopom rasta cena na malo” zamenjuju se rečima: „godišnjim indeksom potrošačkih cena”.

Član 3.

Član 21. menja se i glasi:

„Član 21.

Ne plaća se porez na zarade osoba sa invaliditetom zaposlenih u preduzeću za radno osposobljavanje i zapošljavanje osoba sa invaliditetom”.

Član 4.

U članu 21v stav 7. reči: „stope rasta cena na malo” zamenjuju se rečima: „indeksa potrošačkih cena”.

Posle stava 11. dodaje se novi stav 12, koji glasi:

„Poslodavci koji za određeno lice koriste ili su koristili olakšicu kod plaćanja poreza na zarade po drugom pravnom osnovu u skladu sa odgovarajućim propisom, ne mogu za isto lice ostvarivati poresku olakšicu iz ovog člana.”

Dosadašnji stav 12. postaje stav 13.

Član 5.

U članu 21g posle stava 4. dodaje se novi stav 5, koji glasi:

„Poslodavci koji za određeno lice koriste ili su koristili olakšicu kod plaćanja poreza na zarade po drugom pravnom osnovu u skladu sa odgovarajućim propisom, ne mogu za isto lice ostvarivati poresku olakšicu iz ovog člana.”

Dosadašnji stav 5. postaje stav 6.

Član 6.

U članu 21d stav 3. reči: „stope rasta cena na malo” zamenjuju se rečima: „indeksa potrošačkih cena”.

Posle stava 6. dodaje se novi stav 7, koji glasi:

„Poslodavci koji za određeno lice koriste ili su koristili olakšicu kod plaćanja poreza na zarade po drugom pravnom osnovu u skladu sa odgovarajućim propisom, ne mogu za isto lice ostvarivati poresku olakšicu iz ovog člana.”

Dosadašnji stav 7. postaje stav 8.

Član 7.

U članu 37. stav 1. reči: „kamata i pripadajući troškovi koji se priznaju u rashode u poreskom bilansu ne mogu biti veći od onih koji bi nastali”, zamenjuju se rečima: „kamata koja se priznaje u rashode u poreskom bilansu ne može biti veća od one koja bi nastala”.

U stavu 2. reči: „kamata i pripadajući troškovi koji ulaze u prihode u poreskom bilansu ne mogu biti manji od onih koji bi se ostvarili”, zamenjuju se rečima: „kamata koja ulazi u prihode u poreskom bilansu ne može biti manja od one koja bi se ostvarila”.

Član 8.

Član 39. menja se i glasi:

„Član 39.

Poreski podsticaji po osnovu ulaganja u osnovna sredstva u sopstvenu registrovanu delatnost i po osnovu ulaganja u skladu sa propisima kojima se uređuje podsticanje ulaganja u privredu Republike, priznaju se preduzetnicima pod uslovima i na način kako se priznaju pravnim licima po zakonu kojim se uređuje porez na dobit pravnih lica.”

Član 9.

U članu 74. stav 8. reči: „indeksom rasta cena na malo” zamenjuju se rečima: „godišnjim indeksom potrošačkih cena”.

Član 10.

U članu 85. stav 1. tačka 5) briše se.

Član 11.

U čl. 35, 35a, 36. i 104. reč: „preduzeća” zamenjuje se rečima: „pravnih lica”.

Član 12.

Za 2012. godinu ne utvrđuje se i ne plaća porez na prihode od poljoprivrede i šumarstva na katastarski prihod.

Član 13.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

Obrazloženje

I. USTAVNI OSNOV ZA DONOŠENjE ZAKONA

Ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u članu 97. tač. 6. i 15. Ustava Republike Srbije, kojim je predviđeno da Republika Srbija uređuje i obezbeđuje, pored ostalog, poreski sistem i finansiranje ostvarivanja prava i dužnosti Republike Srbije, utvrđenih Ustavom i zakonom.

II. RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA

• Problemi koje Zakon treba da reši, odnosno ciljevi koji se Zakonom postižu

Razlozi za donošenje ovog zakona sadržani su prvenstveno u potrebi usklađivanja dinarskih iznosa, umesto rastom cena na malo o čemu se podaci više ne objavljuju počev od 1. januara 2011. godine, godišnjim indeksom potrošačkih cena, koji utvrđuje i publikuje Republički zavod za statistiku Srbije; davanje podsticaja za razvoj i investiranje u poljoprivredu; izuzimanje od oporezivanja naknada koje ostvaruju lica koja volontiraju, u skladu sa zakonom koji uređuje volontiranje; izuzimanje od oporezivanja naknada koje se isplaćuju studentima visokoškolske ustanove osnovane za ostvarivanje studijskih programa za potrebe policijskog obrazovanja.

U tom smislu, osnovna sadržina i ciljevi koji treba da se ostvare donošenjem ovog zakona su sledeći:

– usklađivanje neoporezivih dinarskih iznosa sa osnovnom merom inflacije u vođenju monetarne politike u Republici Srbiji – godišnjim indeksom potrošačkih cena;

– oslobađanje poljoprivrednika od obaveze plaćanja poreza na prihode od poljoprivrede i šumarstva na katastarski prihod za 2012. godinu, što ima za cilj da obezbedi podsticaj za razvoj i investiranje u poljoprivredu;

– izuzimanje od oporezivanja naknade, koje ostvaruje volonter radi naknade troškova volontiranja, u skladu sa zakonom koji uređuje volontiranje;

– izuzimanje od oporezivanja naknada koje se isplaćuju studentima visokoškolske ustanove osnovane za ostvarivanje studijskih programa za potrebe policijskog obrazovanja.

Sem toga, u cilju postizanja što veće doslednosti u primeni Zakona o porezu na dohodak građana („Službeni glasnik RS”, br. 24/01, 80/02, 80/02-dr. zakon, 135/04, 62/06, 65/06-ispravka, 31/09, 44/09 i 18/10 – u daljem tekstu: Zakon), radi primene njegovih odredaba uz što manje tumačenja, vrše se i druge izmene koje su ocenjene potrebnim za adekvatniju i efikasniju primenu Zakona, kao i određena pravna i jezička, odnosno terminološka preciziranja u pojedinim odredbama Zakona.

U odnosu na porez na dohodak građana ne postoje obavezujući propisi Evropske unije sa kojima je potrebno vršiti usaglašavanje.

• Razmatrane mogućnosti da se problemi reše i bez donošenja Zakona

Imajući u vidu da je reč o elementima sistema i politike javnih prihoda koji se, saglasno odredbama Zakona o budžetskom sistemu („Službeni glasnik RS” br. 54/09, 73/10 i 101/10), uvode zakonom, to znači da se izmene i dopune tih elemenata mogu vršiti samo zakonom. Prema tome, kako se materija koja se uređuje ovim zakonom odnosi na oporezivanje prihoda građana i spada u zakonodavnu regulativu, nije razmatrano, niti je bilo osnova za razmatranje njenog uređenja drugim zakonom ili podzakonskim aktom.

• Zašto je donošenje Zakona najbolji način za rešavanje problema

S obzirom da se radi o zakonskoj materiji, određena postojeća zakonska rešenja jedino je i moguće menjati i dopunjavati donošenjem zakona, tj. izmenama i dopunama zakona.

Uređivanjem poreskopravne materije zakonom, daje se doprinos pravnoj sigurnosti i obezbeđuje dostupnost javnosti u pogledu vođenja poreske politike, s obzirom da se zakon kao opšti pravni akt objavljuje i stvara jednaka prava i obaveze za sve subjekte koji se nađu u istoj poreskopravnoj situaciji.

III. OBJAŠNjENjE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA I POJEDINAČNIH REŠENjA

Uz član 1.

U članu 9. stav 1. tačka 23) Zakona, izvršenom izmenom postojeće odredbe, prihvatajući inicijativu Ministarstva unutrašnjih poslova, predloženo je izuzimanje od oporezivanja primanja koja ostvaruju studenti Kriminalističko-policijske akademije, a imajući u vidu izmenu propisa u oblasti policijskog obrazovanja.

Takođe, prihvatajući inicijativu Ministarstva rada i socijalne politike, u novododatoj tački 27) predloženo je da naknade troškova koje ostvaruje volonter radi naknade troškova volontiranja, budu izuzete od oporezivanja porezom na dohodak građana, kao naknada troškova koje saglasno Zakonu o volontiranju („Službeni glasnik RS”, broj 36/10) ostvaruju volonteri.

Uz član 2.

Radi usklađivanja neoporezivih dinarskih iznosa iz člana 12a stav 1. Zakona, koji su opredeljeni u nominalnom iznosu, vrši se usaglašavanje sa osnovnom merom inflacije u vođenju monetarne politike u Republici Srbiji – godišnjim indeksom potrošačkih cena, koji utvrđuje i publikuje Republički zavod za statistiku Srbije. Od januara 2011. godine Republički zavod za statistiku Srbije prekinuo je sa objavljivanjem podataka o rastu cena na malo i kretanju indeksa troškova života, u skladu sa usvojenom strategijom razvoja statističkih sistema od januara 2011. godine.

Uz član 3.

Vrši se terminološko upodobljavanje saglasno Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom („Službeni glasnik RS”, broj 36/09).

Uz član 4.

Radi usklađivanja dinarskog iznosa iz člana 21v stav 7. Zakona, koji je opredeljen u nominalnom iznosu, vrši se usaglašavanje sa osnovnom merom inflacije u vođenju monetarne politike u Republici Srbiji – godišnjim indeksom potrošačkih cena, koji utvrđuje i publikuje Republički zavod za statistiku Srbije. Od januara 2011. godine Republički zavod za statistiku Srbije prekinuo je sa objavljivanjem podataka o rastu cena na malo i kretanju indeksa troškova života, u skladu sa usvojenom strategijom razvoja statističkih sistema od januara 2011. godine.

Pored toga, novododatim stavom ograničava se mogućnost korišćenja po više pravnih osnova, olakšice kod plaćanja poreza na zarade.

Uz član 5.

U članu 21g Zakona, novododatim stavom ograničava se mogućnost korišćenja po više pravnih osnova, olakšice kod plaćanja poreza na zarade za lica sa invaliditetom.

Uz član 6.

Radi usklađivanja dinarskog iznosa iz člana 21d stav 3. Zakona, koji je opredeljen u nominalnom iznosu, vrši se usaglašavanje sa osnovnom merom inflacije u vođenju monetarne politike u Republici Srbiji – godišnjim indeksom potrošačkih cena, koji utvrđuje i publikuje Republički zavod za statistiku Srbije.

Pored toga, novododatim stavom ograničava se mogućnost korišćenja po više pravnih osnova, olakšice kod plaćanja poreza na zarade.

Uz član 7.

Kako se pravilo o transfernim cenama primenjuje, između ostalog, i na kamatu među povezanim licima, bilo je neophodno izmeniti odredbu člana 37. st. 1. i 2. Zakona, u smislu da se briše deo koji se odnosi na pripadajuće troškove, saglasno propisima koji uređuju porez na dobit pravnih lica.

Uz član 8.

U članu 39. Zakona vrši se terminološko upodobljavanje saglasno Zakonu o porezu na dobit pravnih lica („Službeni glasnik RS”, br. 25/01, 80/02, 80/02-dr. zakon, 43/03, 84/04 i 18/10).

Uz član 9.

U članu 74. stav 8. Zakona, kod utvrđivanja nabavne cene prava, udela i hartija od vrednosti, vrši se revalorizacija vrednosti (usaglašavanje sa osnovnom merom inflacije u vođenju monetarne politike u Republici Srbiji) godišnjim indeksom potrošačkih cena, koji utvrđuje i publikuje Republički zavod za statistiku Srbije. Od januara 2011. godine Republički zavod za statistiku Srbije prekinuo je sa objavljivanjem podataka o rastu cena na malo i

kretanju indeksa troškova života, u skladu sa usvojenom strategijom razvoja statističkih sistema od januara 2011. godine.

Uz član 10.

Predlaže se brisanje tačke 5) u stavu 1. člana 85. Zakona koja se odnosi na poreski tretman prihoda po osnovu volonterskog rada, u okviru drugih prihoda, s obzirom da su prema predloženom rešenju ti prihodi izuzeti od oporezivanja.

Uz član 11 .

U čl. 35, 35a, 36. i 104. Zakona vrši se terminološko upodobljavanje saglasno Zakonu o porezu na dobit pravnih lica.

Uz član 12.

Poljoprivrednici koji porez plaćaju na katastarski prihod oslobađaju se plaćanja poreza za 2012. godinu. Oslobođenje po tom osnovu bilo je propisano za period od 2004. godine do 2010. godine, a takođe propisano je i za 2011. godinu. Na ovaj način daje se podsticaj za ulaganje u poljoprivredu, imajući u vidu da je katastarski prihod, kao osnovica za utvrđivanje poreza, nizak, pa prihod po tom osnovu ima malo učešće u prihodima od poreza na dohodak građana.

Dejstvo ove odredbe ide u prilog rasterećenju poljoprivrednika od ovog poreza i stimulisanju za ulaganje u poljoprivredu.

Uz član 13.

Predloženo je da ovaj zakon stupi na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

IV. PROCENA FINANSIJSKIH SREDSTAVA POTREBNIH ZA SPROVOĐENjE ZAKONA

Za sprovođenje ovog zakona nije potrebno obezbediti dodatna sredstva u budžetu Republike.

V. RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Razmatranje i donošenje zakona po hitnom postupku, predlaže se u skladu sa članom 167. Poslovnika Narodne skupštine („Službeni glasnik RS”, br. 52/10 i 13/11). Prema važećim odredbama Zakona, dinarski iznosi navedeni u članu 12a stav 1. koji su opredeljeni u nominalnom iznosu, usklađuju se godišnje stopom rasta cena na malo, kao i revalorizacija poreza iz čl. 21v i 21d Zakona, za koje je poslodavac oslobođen od obaveze plaćanja u slučaju zasnivanja radnog odnosa sa novozaposlenim licima, i iznosa iz člana 74. stav 8. Zakona. Imajući u vidu da je od januara 2011. godine Republički zavod za statistiku Srbije prekinuo sa objavljivanjem podataka o rastu cena na malo i kretanju indeksa troškova života, u skladu sa usvojenom strategijom razvoja statističkih sistema od januara 2011. godine, potrebno je kroz izmene i dopune Zakona omogućiti usklađivanje navedenih iznosa za 2011. godinu, shodno godišnjem indeksu potrošačkih cena, koji utvrđuje i publikuje Republički zavod za statistiku Srbije.

VI. ANALIZA EFEKATA ZAKONA

Imajući u vidu da je razlog za donošenje Zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana primena novog metodološkog principa stvaranje uslova za usklađivanje dinarskih iznosa, umesto rastom cena na malo o čemu se podaci više ne objavljuju počev od 1. januara 2011. godine, godišnjim indeksom potrošačkih cena, analiza efekata zakona iz tog razloga ne sadrži numeričke pokazatelje efekata na prihode budžeta.

Predloženo poresko oslobođenje na prihode od poljoprivrede i šumarstva za 2012. godinu, neće imati negativne efekte na prihode budžeta, s obzirom da su poljoprivrednici koji porez plaćaju na katastarski prihod bili oslobođeni od plaćanja poreza za 2004, 2005, 2006, 2007. i 2010. godinu, a Zakonom o privremenom izuzimanju od oporezivanja porezom na dohodak građana određenih vrsta prihoda („Službeni glasnik RS”, broj 5/09) propisano je poresko izuzimanje za 2008. i 2009. godinu. Takođe, poresko oslobođenje propisano je i za 2011. godinu.

Inače, porez na prihod od poljoprivrede i šumarstva na katastarski prihod ima neznatno učešće u strukturi prihoda budžeta. Predloženim odredbama daje se dalji podsticaj za ulaganje u poljoprivredu s obzirom da će poljoprivrednik kao obveznik poreza biti rasterećen ove poreske obaveze.

Takođe, izuzimanje od oporezivanja naknada koje se isplaćuju studentima visokoškolske ustanove osnovane za ostvarivanje studijskih programa za potrebe policijskog obrazovanja, neće imati negativne efekte na prihode budžeta, jer i prema važećem zakonskom rešenju od oporezivanja je izuzeta naknada koja se isplaćuje učenicima srednje škole unutrašnjih poslova, a predložena izmena ima za cilj usklađivanje sa izmenom propisa u oblasti policijskog obrazovanja.

Izuzimanje iz dohotka za oporezivanje primanja koja ostvaruju lica koja volontiraju, u skladu sa zakonom koji uređuje volontiranje, radi naknade troškova volontiranja, neće imati negativne efekte na prihode budžeta, jer naknada, odnosno primanja, koja su inače opredeljena u simboličnom iznosu, predstavljaju naknadu troškova volonterima saglasno Zakonu o volontiranju.

1.Na koga će i kako će najverovatnije uticati rešenja u Zakonu

Uređivanjem oporezivanja prihoda fizičkih lica, na način kako je predloženo Zakonom, neće se negativno uticati na aktivnosti, odnosno poslovanje lica koja se oporezuju porezom na dohodak građana, imajući u vidu da je razlog za donošenje Zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana primena novog metodološkog principa u cilju stvaranja uslova za usklađivanje dinarskih iznosa.

Kakve troškove će primena Zakona stvoriti građanima i privredi

Primena Zakona ne bi trebalo da stvori dodatne troškove građanima i privredi, jer se uređivanjem oporezivanja prihoda fizičkih lica, na način kako je predloženo Zakonom, neće negativno uticati na aktivnosti, odnosno poslovanje lica koja se oporezuju porezom na dohodak građana.

Da li su pozitivne posledice donošenja Zakona takve da opravdavaju troškove koje će on stvarati

Naveli smo da primena Zakona ne bi trebalo da stvori dodatne troškove građanima i privredi.

Da li se Zakonom podržava stvaranje novih privrednih subjekata na tržištu i tržišna konkurencija

Ovim zakonom se uređuje oporezivanje prihoda fizičkih lica, a predložena zakonska rešenja nemaju za prevashodni cilj podsticanje stvaranja novih privrednih subjekata.

Da li su sve zainteresovane strane imale priliku da se izjasne o Zakonu

Ovaj zakon je u postupku pripreme dostavljen nadležnim ministarstvima i drugim nadležnim organima, tako da je zainteresovanim stranama pružena prilika da iznesu svoje stavove, od kojih su neki ugrađeni u ovaj zakon.

6. Koje će se mere tokom primene Zakona preduzeti da bi se ostvarilo ono što se donošenjem zakona namerava

Ministarstvo finansija nadležno je za sprovođenje Zakona, za njegovu ujednačenu primenu na teritoriji Republike, kao i za davanje mišljenja u njegovoj primeni.

Posebno ističemo da Ministarstvo finansija, periodičnim publikovanjem Biltena službenih objašnjenja i stručnih mišljenja za primenu finansijskih propisa, kao i na drugi pogodan način, dodatno obezbeđuje transparentnost, informisanost i pristup informacijama, kako bi se i na ovaj način doprinelo ostvarivanju ciljeva postavljenih donošenjem Zakona.

ODREDBE ZAKONA O POREZU NA DOHODAK GRAĐANA ČIJA SE IZMENA I DOPUNA VRŠI

Član 9.

Ne plaća se porez na dohodak građana na primanja ostvarena po osnovu:

propisa o pravima ratnih invalida;

roditeljskog i dečijeg dodatka;

naknada za tuđu pomoć i negu i naknada za telesno oštećenje;

naknada za vreme nezaposlenosti;

materijalnog obezbeđenja u skladu sa zakonom;

naknada iz zdravstvenog osiguranja, osim naknade zarade (plate);

naknada iz osiguranja imovine, izuzev naknada iz osiguranja za izmaklu korist, kao i naknada iz osiguranja lica kojima se nadoknađuje pretrpljena šteta, ukoliko ona nije nadoknađena od štetnika;

naknada materijalne i nematerijalne štete, izuzev naknade za izmaklu korist i naknade zarade (plate), odnosno naknade za izgubljenu zaradu (platu);

pomoći u slučaju smrti zaposlenog, člana njegove porodice ili penzionisanog radnika – do 50.660 dinara;

pomoći zbog uništenja ili oštećenja imovine usled elementarnih nepogoda ili drugih vanrednih događaja;

organizovane socijalne i humanitarne pomoći;

stipendija i kredita učenika i studenata – u mesečnom iznosu do 8.685 dinara;

naknade za ishranu – hranarine koju sportistima amaterima isplaćuju amaterski sportski klubovi, u skladu sa zakonom kojim se uređuje sport – u mesečnom iznosu do 7.237 dinara;

naknada i nagrada za rad osuđenih lica i maloletnih učinilaca krivičnih dela u kazneno-popravnim ustanovama;

naknada i nagrada za rad pacijenata u psihijatrijskim ustanovama;

naknada za rad lica u organima za sprovođenje izbora ili za popis stanovništva;

penzija i invalidnina koje se ostvaruju po osnovu prava iz obaveznog penzijskog i invalidskog osiguranja, odnosno vojnog osiguranja;

otpremnine kod odlaska u penziju – do iznosa koji je kao najniži utvrđen zakonom kojim se uređuje rad;

otpremnine, odnosno novčane naknade koje poslodavac isplaćuje zaposlenom za čijim je radom prestala potreba, u skladu sa zakonom kojim se uređuju radni odnosi – do iznosa koji je utvrđen tim zakono;

novčane naknade koja se isplaćuje licu kome prestaje radni odnos u procesu racionalizacije, restrukturiranja i pripreme za privatizaciju u skladu sa aktom Vlade kojim se utvrđuje program za rešavanje viška zaposlenih u procesu racionalizacije, restrukturiranja i pripreme za privatizaciju – do iznosa utvrđenog tim programom, a za lica starija od 50 godina života – bez ograničenja iznosa;

naknada za rad hranitelja i naknada za izdržavanje korisnika u hraniteljskoj porodici;

naknada koje, u skladu sa propisima koji uređuju Vojsku Srbije, se isplaćuju vojnicima (na služenju vojnog roka u Vojsci i u civilnoj službi), studentima vojnih akademija, učenicima srednjih vojnih škola i slušaocima škola za rezervne vojne oficire;

naknada koje se, u skladu sa propisima koji uređuju unutrašnje poslove, isplaćuju učenicima srednje škole unutrašnjih poslova; NAKNADA KOJE SE, U SKLADU SA PROPISIMA KOJI UREĐUJU UNUTRAŠNjE POSLOVE, ISPLAĆUJU STUDENTIMA VISOKOŠKOLSKE USTANOVE OSNOVANE ZA OSTVARIVANjE STUDIJSKIH PROGRAMA ZA POTREBE POLICIJSKOG OBRAZOVANjA;

premija, subvencija, regresa i drugih sredstava koja se u svrhu podsticanja razvoja poljoprivrede, iz budžeta Republike, autonomne pokrajine i lokalne samouprave plaćaju, odnosno isplaćuju na poseban namenski račun obveznicima poreza na prihode od poljoprivrede i šumarstva, odnosno poljoprivrednicima upisanim u registar poljoprivrednih gazdinstava, u skladu sa posebnim propisima;

PDV nadoknade, u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dodatu vrednost, koja se isplaćuje licima koja su obveznici poreza na prihode od poljoprivrede i šumarstva na katastarski prihod, nosioci ili članovi poljoprivrednog gazdinstva;

nagrada učenicima i studentima ostvarenim za postignute rezultate tokom školovanja i obrazovanja, kao i osvojenih na takmičenjima u okviru obrazovnog sistema.;

27)NAKNADE TROŠKOVA VOLONTIRANjA KOJU OSTVARUJE VOLONTER, U SKLADU SA ZAKONOM KOJI UREĐUJE VOLONTIRANjE.

Ostvarivanje prava na poresko oslobođenje za primanja iz stava 1. tač. 10) do 13) ovog člana bliže uređuje ministar finansija.

Član 12a

Dinarski iznosi iz člana 9. stav 1. tač. 9), 12) i 13), člana 15a stav 2, člana 18. stav 1. tač. 1), 2), 4), 5), 6) i 7), člana 21a , člana 83. stav 5. tačka 1) i člana 101a st. 1, 3. i 4. ovog zakona usklađuju se godišnje stopom rasta cena na malo GODIŠNjIM INDEKSOM POTROŠAČKIH CENA u kalendarskoj godini koja prethodi godini u kojoj se usklađivanje vrši, prema podacima republičkog organa nadležnog za poslove statistike.

Usklađene dinarske iznose iz stava 1. ovog člana objavljuje Vlada.

Usklađeni dinarski iznosi iz stava 1. ovog člana primenjuju se od prvog dana narednog meseca po objavljivanju tih iznosa.

Član 21.

Ne plaća se porez na zarade invalidnih lica zaposlenih u preduzeću za radno osposobljavanje i zapošljavanje invalida.

NE PLAĆA SE POREZ NA ZARADE OSOBA SA INVALIDITETOM ZAPOSLENIH U PREDUZEĆU ZA RADNO OSPOSOBLjAVANjE I ZAPOŠLjAVANjE OSOBA SA INVALIDITETOM.

Član 21v

Poslodavac koji zaposli lice koje se, u smislu zakona kojim se uređuje rad, smatra pripravnikom, koje je na dan zaključenja ugovora o radu mlađe od 30 godina i koje je kod Nacionalne službe za zapošljavanje prijavljeno kao nezaposleno lice, oslobađa se obaveze plaćanja obračunatog i obustavljenog poreza iz zarade novozaposlenog lica, za period od tri godine od dana zasnivanja radnog odnosa tog lica.

Poslodavac koji zaposli na neodređeno vreme lice koje je na dan zaključenja ugovora o radu mlađe od 30 godina i koje je prijavljeno kao nezaposleno lice kod Nacionalne službe za zapošljavanje najmanje tri meseca bez prekida pre zasnivanja radnog odnosa, oslobađa se obaveze plaćanja obračunatog i obustavljenog poreza iz zarade novozaposlenog lica, za period od dve godine od dana zasnivanja radnog odnosa tog lica.

Novozaposlenim licem, u smislu st. 1. i 2. ovog člana, smatra se lice sa kojim je poslodavac zaključio ugovor o radu u skladu sa zakonom koji uređuje rad i koje je prijavio na obavezno socijalno osiguranje kod nadležnih organizacija za obavezno socijalno osiguranje.

Novozaposlenim licem iz stava 2. ovog člana neće se smatrati lice koje je pre zasnivanja radnog odnosa bilo zaposleno kod poslodavca koji je osnivač ili povezano lice sa poslodavcem kod koga zasniva radni odnos, nezavisno od toga da li je postojao prekid radnog odnosa.

Poresku olakšicu iz st. 1. i 2. ovog člana može ostvariti poslodavac ako se zasnivanjem radnog odnosa sa novozaposlenim licem povećava broj zaposlenih kod poslodavca u odnosu na broj zaposlenih na dan 1. septembra 2006. godine.

Ako u toku korišćenja poreske olakšice za novozaposlena lica, kao i u narednom periodu od tri godine za lica iz stava 1. ovog člana, odnosno dve godine za lica iz stava 2. ovog člana, posle isteka olakšice, poslodavac smanji broj zaposlenih u odnosu na broj zaposlenih na dan 1. septembra 2006. godine, uvećan za novozaposlena lica za koja ostvaruje poresku olakšicu, gubi pravo na olakšicu, pri čemu, u slučaju kada je olakšica ostvarena za više novozaposlenih lica, prvo gubi olakšicu za onog novozaposlenog sa kojim je ranije zasnovao radni odnos.

Poslodavac je dužan da plati porez koji bi inače platio da nije koristio poresku olakšicu, valorizovan primenom stope rasta cena na malo INDEKSA POTROŠAČKIH CENA prema podacima republičkog organa za poslove statistike, u roku od 30 dana od dana smanjenja broja zaposlenih u smislu stava 6. ovog člana.

Ako novozaposlenom licu prestane radni odnos u toku trajanja poreske olakšice, kao i u narednom periodu iz stava 6. ovog člana, poslodavac koji umesto njega, u roku od najviše 15 dana po prestanku radnog odnosa, zaposli drugo lice, pod uslovom da se ne smanjuje broj zaposlenih u smislu stava 6. ovog člana, nastavlja da koristi poresku olakšicu po osnovu zaposlenja drugog novozaposlenog lica u obimu prava utvrđenog za prethodno novozaposleno lice. Ukupan period korišćenja olakšice iz ovog stava umanjuje se za vreme za koje je novozaposleno lice, kome je prestao radni odnos, radilo kod poslodavca.

Ako pripravniku iz stava 1. ovog člana prestane radni odnos u toku trajanja olakšice, poslodavac nastavlja da koristi olakšicu do isteka roka iz stava 1. ovog člana ukoliko zaposli drugog novog pripravnika.

Ako licu iz stava 2. ovog člana prestane radni odnos u toku trajanja olakšice, poslodavac nastavlja da koristi olakšicu do isteka roka iz tog stava, ukoliko zaposli drugo lice mlađe od 30 godina.

Poresku olakšicu iz ovog člana ne mogu ostvarivati državni organi i organizacije, javna preduzeća, javne službe i drugi direktni ili indirektni budžetski korisnici.

POSLODAVCI KOJI ZA ODREĐENO LICE KORISTE ILI SU KORISTILI OLAKŠICU KOD PLAĆANjA POREZA NA ZARADE PO DRUGOM PRAVNOM OSNOVU U SKLADU SA ODGOVARAJUĆIM PROPISOM, NE MOGU ZA ISTO LICE OSTVARIVATI PORESKU OLAKŠICU IZ OVOG ČLANA.

Način i postupak primene odredaba ovog člana bliže uređuje ministar finansija.

Član 21g

Poslodavac koji na neodređeno vreme zaposli lice sa invaliditetom u skladu sa zakonom koji uređuje sprečavanje diskriminacije lica sa invaliditetom, za koje odgovarajućom pravno-medicinski validnom dokumentacijom dokaže invalidnost, oslobađa se obaveze plaćanja obračunatog i obustavljenog poreza iz zarade tog lica, za period od tri godine od dana zasnivanja radnog odnosa.

Novozaposlenim licem sa invaliditetom iz stava 1. ovog člana smatra se lice sa kojim je poslodavac zaključio ugovor o radu u skladu sa zakonom koji uređuje rad i koje je prijavio na obavezno socijalno osiguranje kod nadležnih organizacija za obavezno socijalno osiguranje.

Novozaposlenim licem sa invaliditetom iz stava 1. ovog člana neće se smatrati lice koje je pre zasnivanja radnog odnosa bilo zaposleno kod poslodavca koji je osnivač ili povezano lice sa poslodavcem kod koga zasniva radni odnos, nezavisno od toga da li je postojao prekid radnog odnosa.

Poresku olakšicu iz ovog člana ne mogu ostvarivati državni organi i organizacije, javna preduzeća, javne službe i drugi direktni ili indirektni budžetski korisnici.

POSLODAVCI KOJI ZA ODREĐENO LICE KORISTE ILI SU KORISTILI OLAKŠICU KOD PLAĆANjA POREZA NA ZARADE PO DRUGOM PRAVNOM OSNOVU U SKLADU SA ODGOVARAJUĆIM PROPISOM, NE MOGU ZA ISTO LICE OSTVARIVATI PORESKU OLAKŠICU IZ OVOG ČLANA.

Način i postupak primene odredaba ovog člana bliže uređuje ministar finansija.

Član 21d

Poslodavac koji zaposli lice koje je na dan zaključivanja ugovora o radu starije od 45 godina i koje kod Nacionalne službe za zapošljavanje ima status korisnika novčane naknade za vreme nezaposlenosti ili je kod te službe prijavljeno kao nezaposleno lice najmanje šest meseci bez prekida, oslobađa se obaveze plaćanja obračunatog i obustavljenog poreza iz zarade tog novozaposlenog lica.

Pravo poreskog oslobođenja u skladu sa stavom 1. ovog člana poslodavac ostvaruje u periodu od dve godine od dana zasnivanja radnog odnosa zaposlenog.

Ako zaposlenom iz stava 1. ovog člana prestane radni odnos u toku trajanja olakšice, kao i u narednom periodu od tri godine posle isteka olakšice iz stava 2. ovog člana, poslodavac gubi pravo na olakšicu i dužan je da plati porez koji bi inače platio da nije koristio poresko oslobođenje, valorizovan primenom stope rasta cena na malo INDEKSA POTROŠAČKIH CENA prema podacima republičkog organa nadležnog za poslove statistike, u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa zaposlenog.

Odredba stava 3. ovoga člana ne primenjuje se u slučaju prestanka radnog odnosa smrću zaposlenog ili iz drugih razloga nezavisno od volje zaposlenog i volje poslodavca, u smislu odredaba zakona koji uređuje rad.

Izuzetno od odredbe stava 3. ovog člana, poslodavac nastavlja da koristi olakšicu za preostalo vreme korišćenja olakšice, ukoliko zaposlenom prestane radni odnos otkazom ugovora o radu od strane zaposlenog, a poslodavac umesto njega u roku od najviše 15 dana od dana prestanka radnog odnosa zaposli drugo lice iz stava 1. ovog člana.

Poresku olakšicu iz ovog člana ne mogu ostvarivati državni organi i organizacije, javna preduzeća, javne službe i drugi direktni ili indirektni budžetski korisnici.

POSLODAVCI KOJI ZA ODREĐENO LICE KORISTE ILI SU KORISTILI OLAKŠICU KOD PLAĆANjA POREZA NA ZARADE PO DRUGOM PRAVNOM OSNOVU U SKLADU SA ODGOVARAJUĆIM PROPISOM, NE MOGU ZA ISTO LICE OSTVARIVATI PORESKU OLAKŠICU IZ OVOG ČLANA.

Način i postupak primene odredaba ovog člana uređuje ministar nadležan za poslove finansija.

Član 35.

Usklađivanje prihoda i rashoda, utvrđivanje kapitalnih dobitaka i gubitaka, poreski tretman gubitaka iz ranijih godina i transferne cene iskazuju se u poreskom bilansu preduzetnika u skladu sa odgovarajućim odredbama zakona kojim se uređuje porez na dobit preduzeća PRAVNIH LICA, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Član 35a

Amortizacija stalnih sredstava priznaje se preduzetnicima kao rashod u iznosu i na način utvrđen za pravna lica zakonom kojim se uređuje porez na dobit preduzeća PRAVNIH LICA i podzakonskim aktom donetim na osnovu tog zakona.

Član 36.

Licima povezanim sa preduzetnikom, pored fizičkih i pravnih lica koja imaju to svojstvo prema odgovarajućim odredbama zakona koji uređuje porez na dobit preduzeća PRAVNIH LICA, smatraju se i:

1) članovi porodice obveznika;

2) braća i sestre obveznika;

3) roditelji bračnog druga i pastorci.

Član 37.

Kod duga prema poveriocu sa statusom povezanog lica ili kredita koji obveznik uzima od poverioca sa statusom povezanog lica, kamata i pripadajući troškovi koji se priznaju u rashode u poreskom bilansu ne mogu biti veći od onih koji bi nastali KAMATA KOJA SE PRIZNAJE U RASHODE U PORESKOM BILANSU NE MOŽE BITI VEĆA OD ONE KOJA BI NASTALA da je na tržištu bilo moguće zadužiti se, odnosno uzeti kredit u obračunskom periodu.

Kod potraživanja od dužnika sa statusom povezanog lica ili kredita koji obveznik daje dužniku sa statusom povezanog lica, kamata i pripadajući troškovi koji ulaze u prihode u poreskom bilansu ne mogu biti manji od onih koji bi se ostvarili KAMATA KOJA ULAZI U PRIHODE U PORESKOM BILANSU NE MOŽE BITI MANjA OD ONE KOJA BI SE OSTVARILA da je na tržištu bilo moguće ugovoriti ta potraživanja, odnosno odobriti kredit u obračunskom periodu.

Razlika između tržišne kamate i obračunate kamate po kreditu između povezanih lica iz st. 1. i 2. ovog člana ulazi u oporezivu dobit.

Član 39.

Poreski podsticaji po osnovu ubrzane amortizacije stalnih sredstava, ulaganja u osnovna sredstva u sopstvenu registrovanu delatnost, ulaganja u skladu sa propisima kojima se uređuje podsticanje ulaganja u privredu Republike i po osnovu zapošljavanja novih radnika na neodređeno vreme priznaju se preduzetnicima pod uslovima i na način kako se priznaju pravnim licima po zakonu kojim se uređuje porez na dobit preduzeća.

PORESKI PODSTICAJI PO OSNOVU ULAGANjA U OSNOVNA SREDSTVA U SOPSTVENU REGISTROVANU DELATNOST I PO OSNOVU ULAGANjA U SKLADU SA PROPISIMA KOJIMA SE UREĐUJE PODSTICANjE ULAGANjA U PRIVREDU REPUBLIKE, PRIZNAJU SE PREDUZETNICIMA POD USLOVIMA I NA NAČIN KAKO SE PRIZNAJU PRAVNIM LICIMA PO ZAKONU KOJIM SE UREĐUJE POREZ NA DOBIT PRAVNIH LICA.

Član 74.

Za svrhu određivanja kapitalnog dobitka, u smislu ovog zakona, nabavnom cenom se smatra cena po kojoj je obveznik stekao pravo, udeo, ili hartiju od vrednosti, odnosno cena koju je utvrdio poreski organ u skladu sa ovim zakonom.

Nabavna cena investicione jedinice sastoji se od neto vrednosti imovine otvorenog fonda po investicionoj jedinici na dan uplate, uvećane za naknadu za kupovinu ukoliko je društvo za upravljanje naplaćuje, saglasno zakonu koji uređuje investicione fondove.

Kod povlačenja akumuliranih sredstava iz dobrovoljnog penzijskog fonda, nabavnom cenom se smatra iznos novčanih sredstava po osnovu penzijskih doprinosa uplaćenih u dobrovoljni penzijski fond, odnosno iznos novčanih sredstava uplaćenih u dobrovoljni penzijski fond koji odgovara procentu sredstava povučenih programiranom isplatom.

Kod prodaje nepokretnosti koju je obveznik sam izgradio, nabavnu cenu iz stava 1. ovog člana čini iznos troškova izgradnje, a ako obveznik ne dokaže iznos troškova izgradnje, tržišna cena nepokretnosti koja je uzeta ili mogla biti uzeta kao osnovica poreza na imovinu u godini nastanka obaveze po osnovu poreza na imovinu.

Kod prodaje nepokretnosti u izgradnji, nabavnu cenu iz stava 1. ovog člana čini iznos troškova izgradnje koje je obveznik imao do dana prodaje.

Kod hartija od vrednosti koje su kotirane na berzi, nabavnom cenom iz stava 1. ovog člana smatra se cena koju obveznik dokumentuje kao stvarno plaćenu, odnosno, ako to ne učini, najniža zabeležena cena po kojoj se trgovalo u periodu od godinu dana koji prethodi prodaji hartije od vrednosti.

Kod hartija od vrednosti koje se ne kotiraju na berzi, nabavnom cenom iz stava 1. ovog člana smatra se cena koju obveznik dokumentuje kao stvarno plaćenu, odnosno, ako to ne učini, njena nominalna vrednost.

Nabavna cena iz stava 1. ovog člana uvećava se indeksom rasta cena na malo GODIŠNjIM INDEKSOM POTROŠAČKIH CENA od dana sticanja do dana prodaje, prema podacima republičkog organa nadležnog za poslove statistike, a u slučaju nepokretnosti i umanjuje po osnovu amortizacije, obračunate primenom proporcionalne metode po stopi iz nomenklature sredstava za amortizaciju.

Izuzetno od stava 8. ovog člana, kod prodaje nepokretnosti koju je obveznik sam izgradio i kod prodaje investicione jedinice, odnosno programirane isplate iz člana 72. stav 1. tač. 5), 6) i 7) ovog zakona, revalorizacija nabavne cene vrši se za ulaganje, odnosno izvršeno plaćanje za svaku godinu, prema priloženoj dokumentaciji, počevši od 1. januara naredne godine za izvršena ulaganja, odnosno plaćanja u prethodnoj godini, do dana prodaje. Za hartije od vrednosti koje su kotirane na berzi, čija je nabavna cena utvrđena kao najniža zabeležena cena iz stava 6. ovog člana, revalorizacija nabavne cene vrši se od narednog dana od dana kad je zabeležena najniža cena po kojoj se trgovalo, do dana prodaje.

Član 85.

Ostalim prihodima u smislu ovog zakona smatraju se i drugi prihodi koji po svojoj prirodi čine dohodak fizičkog lica, a naročito:

1) prihodi po osnovu ugovora o delu;

2) prihodi po osnovu ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova zaključenih preko omladinske ili studentske zadruge sa licem do navršenih 26 godina života ako je na školovanju u ustanovama srednjeg, višeg ili visokog obrazovanja;

3) prihodi po osnovu dopunskog rada;

4) prihodi po osnovu trgovinskog zastupanja;

5) prihodi po osnovu volonterskog rada;

6) primanja članova upravnog i nadzornog odbora pravnog lica;

7) naknada poslanicima i odbornicima;

8) naknada u vezi sa izvršavanjem poslova odbrane, civilne zaštite i zaštite od elementarnih nepogoda;

9) primanja stečajnih upravnika, sudskih veštaka, sudija porotnika i sudskih tumača;

10) prihodi po osnovu prikupljanja i prodaje sekundarnih sirovina, prikupljanja i prodaje šumskih plodova i lekovitog bilja, uzgajanja i prodaje pečuraka, uzgoja i prodaje pčelinjeg roja (pčela), uzgoja i prodaje puževa, odnosno po osnovu prodaje drugih dobara ostvarenih obavljanjem privremenih ili povremenih poslova, ako nisu oporezovani kao prihodi od samostalne delatnosti, odnosno kao prihodi od poljoprivrede i šumarstva u smislu ovog zakona;

11) nagrade, novčane pomoći i druga davanja fizičkim licima koja nisu zaposlena kod isplatioca, a koja po svojoj prirodi čine dohodak fizičkih lica;

12) primanja iz člana 9. ovog zakona iznad propisanih neoporezivih iznosa;

13) naknade troškova i drugi rashodi licima koja nisu zaposlena kod isplatioca;

14) svi drugi prihodi koji nisu oporezovani po drugom osnovu ili nisu izuzeti od oporezivanja ili oslobođeni plaćanja poreza po ovom zakonu.

Obveznik poreza na druge prihode je fizičko lice koje ostvari prihode iz stava 1. ovog člana.

Oporezivi prihod za prihode iz stava 1. ovog člana čini bruto prihod umanjen za normirane troškove u visini od 20%.

Izuzetno od stava 1. tačka 13) ovog člana, porez na druge prihode ne plaća se na dokumentovane naknade troškova po osnovu službenih putovanja, najviše do iznosa tih troškova koji su izuzeti od plaćanja poreza na zarade za zaposlene po članu 18. tač. 2) do 4) ovog zakona, ako se isplata vrši fizičkim licima koja nisu zaposlena kod isplatioca, i to:

1) upućenim, odnosno pozvanim od strane državnog organa ili organizacije, sa pravom naknade troškova, nezavisno od toga iz kojih sredstava se vrši isplata;

2) članovima predstavničkih i izvršnih tela Republike, teritorijalne autonomije i lokalne samouprave, u vezi sa vršenjem funkcije;

3) upućenim na rad u Republiku, po nalogu inostranog poslodavca, a u vezi sa delatnošću domaćeg isplatioca;

4) ako dobrovoljno, odnosno po pozivu sarađuju u humanitarne, zdravstvene, vaspitno – obrazovne, kulturne, sportske, naučno – istraživačke, verske i druge svrhe, odnosno sarađuju u sindikalnim organizacijama, privrednim komorama, političkim strankama, savezima i udruženjima, nevladinim i u drugim nedobitnim organizacijama, pri čemu ne ostvaruju bilo koju drugu naknadu po osnovu te saradnje.

Na druge prihode koje ostvari član učeničke zadruge, član omladinske ili studentske zadruge do navršenih 26 godina života ako je na školovanju u institucijama za srednje, više i visoko obrazovanje, kao i fizičko lice po osnovu prikupljanja i prodaje sekundarnih sirovina, šumskih plodova i lekovitog bilja, obračunati porez umanjuje se za 40%.

Član 104.

Preduzetnik koji vodi poslovne knjige obračunava i naplaćuje porez po odbitku na prihode koje ostvaruje nerezidentno pravno lice u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dobit preduzeća PRAVNIH LICA.

IZJAVA O USKLAĐENOSTI PROPISA SA PROPISIMA EVROPSKE UNIJE

1. Ovlašćeni predlagač propisa – Vlada

Obrađivač: MINISTARSTVO FINANSIJA

2. Naziv propisa

PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK GRAĐANA

DRAFT LAW ON AMENDMENTS AND SUPLEMENTS TO INDIVIDUAL INCOME TAX LAW

3. Usklađenost propisa sa odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i njihovih država članica, sa jedne strane, i Republike Srbije sa druge strane („Službeni glasnik RS”, broj 83/08) (u daljem tekstu: Sporazum), odnosno sa odredbama Prelaznog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima između Evropske zajednice, sa jedne strane, i Republike Srbije, sa druge strane („Službeni glasnik RS”, broj 83/08) (u daljem tekstu: Prelazni sporazum)

a) Odredba Sporazuma i Prelaznog sporazuma koja se odnose na normativnu sadržinu propisa

ODREDBE ČLANA 100. SPORAZUMA.

b) Prelazni rok za usklađivanje zakonodavstva prema odredbama Sporazuma i Prelaznog sporazuma

PRIMENjUJE SE ROK IZ ČLANA 72. SPORAZUMA, KAO OPŠTI ROK ZA USKLAĐIVANjE PROPISA.

v) Ocena ispunjenosti obaveze koje proizlaze iz navedene odredbe Sporazuma i Prelaznog sporazuma

/

g) Razlozi za delimično ispunjavanje, odnosno neispunjavanje obaveza koje proizlaze iz navedene odredbe Sporazuma i Prelaznog sporazuma

/

d) Veza sa Nacionalnim programom za integraciju Republike Srbije u Evropsku uniju

/

4. Usklađenost propisa sa propisima Evropske unije

a) Navođenje primarnih izvora prava EU i usklađenost sa njima

b) Navođenje sekundarnih izvora prava EU i usklađenost sa njima

v) Navođenje ostalih izvora prava EU i usklađenst sa njima

g) Razlozi za delimičnu usklađenost, odnosno neusklađenost

d) Rok u kojem je predviđeno postizanje potpune usklađenosti propisa sa propisima Evropske unije

NE POSTOJE ODGOVARAJUĆI PROPISI EVROPSKE UNIJE SA KOJIMA JE POTREBNO OBEZBEDITI USKLAĐENOST.

5. Ukoliko ne postoje odgovarajući propisi Evropske unije sa kojima je potrebno obezbediti usklađenost treba konstatovati tu činjenicu. U ovom slučaju nije potrebno popunjavati Tabelu usklađenosti propisa.

NE POSTOJE ODGOVARAJUĆI PROPISI EVROPSKE UNIJE SA KOJIMA JE POTREBNO OBEZBEDITI USKLAĐENOST.

6. Da li su prethodno navedeni izvori prava EU prevedeni na srpski jezik?

PREVOĐENjE PROPISA JE U TOKU.

7. Da li je propis preveden na neki službeni jezik EU?

PREVOĐENjE PROPISA JE U TOKU.

8. Učešće konsultanata u izradi propisa i njihovo mišljenje o usklađenosti.

U IZRADI ZAKONA NISU UČESTVOVALI KONSULTANTI.

Ostavite komentar