Predlog zakona o stranim ulaganjima

PREDLOG Z A K O N A

O STRANIM ULAGANjIMA

I. OSNOVNE ODREDBE

Predmet zakona

Član 1.

Ovim zakonom uređuju se strana ulaganja u privredna društva i druge oblike obavljanja delatnosti radi sticanja dobiti (u daljem tekstu: privredna društva) u Republici Srbiji, garantuje sloboda stranih ulaganja u Republici Srbiji, jamče prava stranim ulagačima u vezi sa ulaganjima, uređuju podsticaji za strana ulaganja, osniva jedinstveni šalter na lokalnom i republičkom nivou i uređuje procedura za realizaciju stranog ulaganja korišćenjem usluga jedinstvenog šaltera.

Strana ulaganja u osiguravajuća društva, banke, druge finansijske organizacije, igre na sreću, industrijske parkove i slobodne zone vrše se u skladu sa ovim zakonom, ako zakonom kojim se uređuje njihovo osnivanje i poslovanje nije drukčije uređeno.

Strani ulagač

Član 2.

Strani ulagač, u smislu ovog zakona, jeste:

1) strano pravno lice sa sedištem u inostranstvu;

2) strano fizičko lice sa prebivalištem, odnosno boravištem u inostranstvu;

3) državljanin Republike Srbije sa prebivalištem, odnosno boravištem u inostranstvu dužim od godinu dana.

Strano ulaganje

Član 3.

Strano ulaganje (u daljem tekstu: ulaganje), u smislu ovog zakona, postoji kada strani ulagač:

1) ulaže u privredna društva registrovana u Republici Srbiji;

2) ulaže reinvestiranjem svoje dobiti, bez iznošenja iz Republike Srbije;

3) stiče drugo imovinsko pravo (svojina, prava intelektualne svojine i dr.) u Republici Srbiji.

Stranim ulaganjem, u smislu ovog zakona, smatra se registrovano ulaganje, u skladu sa članom 22. ovog zakona.

Ulaganja u privredna društva

Član 4.

Strani ulagač može u Republici Srbiji samostalno, ili sa drugim stranim ili domaćim ulagačima:

1) osnovati privredno društvo ili dokapitalizovati postojeće;

2) kupiti akcije ili udele u postojećem privrednom društvu.

Ulaganja u privredna društva vrše se u skladu sa propisima koji uređuju osnivanje i poslovanje privrednih društava.

Posebni oblici stranog ulaganja

Član 5.

Stranom ulagaču može biti data koncesija za istraživanje, odnosno korišćenje prirodnog bogatstva, dobra u opštoj upotrebi ili za obavljanje delatnosti od opšteg interesa, u skladu sa zakonom kojim se uređuju koncesije.

Stranom ulagaču može se odobriti da izgradi, iskorišćava i prenese na vlasnika (B.O.T. – Build-Operate-Transfer) određeni objekat, postrojenje ili pogon, kao i objekte infrastrukture i komunikacija.

Ulog stranog ulagača

Član 6.

Ulog stranog ulagača može biti u stranoj valuti, stvarima, pravima intelektualne svojine, hartijama od vrednosti i drugim imovinskim pravima.

Ulog stranog ulagača može biti i u dinarima (reinvestiranje dobiti i dr.).

Strani ulagač – poverilac može izvršiti konverziju svog potraživanja u udeo, odnosno akcije privrednog društva – dužnika.

Nenovčani ulozi (u opremi, pravima intelektualne svojine i dr.) u privredna društva moraju biti izraženi u novcu.

II. GARANTOVANA PRAVA STRANIH ULAGAČA

Sloboda ulaganja

Član 7.

Strani ulagač može osnovati, odnosno ulagati u privredna društva za obavljanje svih vrsta delatnosti radi sticanja dobiti, ako ovim zakonom nije drukčije predviđeno.

Nacionalni tretman

Član 8.

Strani ulagač u pogledu svog uloga uživa jednak položaj, prava i obaveze kao i domaća fizička i pravna lica, ako ovim zakonom nije drukčije predviđeno.

Privredna društva sa stranim ulogom uživaju jednak pravni položaj i posluju pod jednakim uslovima i na jednak način kao i domaća privredna društva bez stranog uloga.

Pravna sigurnost

Član 9.

Strani ulagač uživa punu pravnu sigurnost i pravnu zaštitu u pogledu prava stečenih ulaganjem.

Prava stranog ulagača stečena u momentu upisa ulaganja u Registar privrednih subjekata ne mogu biti sužena naknadnom izmenom zakona i drugih propisa.

Od stranog ulagača mogu se tražiti samo one isprave i drugi dokazi koji su izričito propisani zakonom ili podzakonskim aktom.

Ulog stranog ulagača i imovina privrednog društva sa stranim ulogom ne mogu biti predmet eksproprijacije ili drugih mera države sa jednakim dejstvom, osim kada je zakonom ili na osnovu zakona utvrđen javni interes i uz plaćanje tržišne naknade.

Naknada iz stava 4. ovog člana mora odgovarati tržišnoj vrednosti predmeta eksproprijacije ili druge mere na dan donošenja akta o takvoj meri.

Naknada iz stava 4. ovog člana mora se isplatiti najkasnije u roku 30 dana od dana donošenja akta o eksproprijaciji ili drugoj meri sa jednakim dejstvom, a u slučaju docnje u isplati ove naknade, strani ulagač ima pravo na zakonsku zateznu kamatu.

Konverzija i sloboda plaćanja

Član 10.

Privredno društvo vrši tekuća plaćanja i ulaganje u inostranstvu u skladu sa propisima koji uređuju spoljnotrgovinsko poslovanje i devizno poslovanje, i u tom cilju slobodno kupuje stranu valutu.

Privredno društvo sa stranim ulogom može stranu valutu držati na deviznom računu kod ovlašćene banke i tim sredstvima slobodno raspolagati.

Vođenje poslovnih knjiga, finansijski izveštaji i revizija

Član 11.

Privredna društva sa stranim ulogom obavezna su da vode poslovne knjige, sastavljaju finansijske izveštaje i podležu reviziji finansijskih izveštaja, u skladu sa domaćim propisima kojima se uređuje računovodstvo i revizija.

Pored obaveze iz stava 1. ovog člana, privredna društva sa stranim ulogom imaju pravo da vode poslovne knjige i sastavljaju finansijske izveštaje u skladu sa računovodstvenim i revizorskim standardima druge zemlje.

Pravo na transfer dobiti i imovine

Član 12.

Strani ulagač može, slobodno i bez odlaganja, u stranoj valuti, transferisati u inostranstvo sva finansijska sredstva i drugu imovinu u vezi sa ulaganjima, a posebno:

1) dobit ostvarenu po osnovu ulaganja (profit, dividende i dr.);

2) imovinu koja mu pripadne posle prestanka privrednog društva sa stranim ulogom, odnosno na osnovu prestanka ugovora o ulaganju;

3) iznose dobijene od prodaje akcija ili udela;

4) iznose dobijene po osnovu smanjenja osnovnog kapitala privrednog društva sa stranim ulogom;

5) naknade koje su stranom ulagaču isplaćene u skladu sa članom 9. ovog zakona.

Transfer finansijskih i drugih sredstava iz stava 1. ovog člana može se izvršiti po izmirenju obaveze plaćanja poreza na dobit preduzeća, poreza po odbitku na dividende i drugih zakonom propisanih obaveza po osnovu javnih prihoda.

Iznosi iz stava 1. tačka 4) ovog člana mogu se transferisati samo ako je prethodno izmiren carinski dug za deo opreme uvezene bez carine koji nakon smanjenja osnovnog kapitala privrednog društva ostane nepokriven stranim ulogom.

Povoljniji tretman

Član 13.

Ako važeći međunarodni ili bilateralni sporazum predviđa tretman koji je za stranog ulagača ili njegovo ulaganje povoljniji od tretmana predviđenog ovim zakonom, primenjuje se tretman predviđen takvim sporazumom.

III. PODSTICAJI ZA ULAGANjA

Sloboda uvoza

Član 14.

Uvoz stvari (oprema i dr.) koje predstavljaju ulog stranog ulagača je slobodan, pod uslovom da zadovoljava propise koji uređuju zaštitu životne sredine.

Poreske i carinske olakšice

Član 15.

Strani ulagač i privredno društvo sa stranim ulogom uživaju poreske i carinske olakšice, u skladu sa zakonima kojima se uređuju porezi i carina.

Carinska oslobođenja

Član 16.

Oprema koja se uvozi i postaje svojina domaćeg preduzeća, oslobođena je od plaćanja carine i drugih uvoznih dažbina, pod uslovom:

da je pribavljena od uplaćenog novčanog uloga stranog ulagača, ili

predstavlja ulog u stvarima stranog ulagača u domaće preduzeće.

Carinsko oslobođenje iz stava 1. ovog člana može koristiti privredno društvo sa stranim udelom i u slučaju reinvestiranja (u isto ili drugo privredno društvo) dobiti koju je ostvario strani ulagač u društvu, do visine te dobiti. Visina dobiti dokazuje se ministarstvu nadležnom za ekonomske odnose sa inostranstvom dostavljanjem finasijskog izveštaja i isprave o registraciji koja dokazuje visinu udela stranog ulagača u domaćem privrednom društvu.

Od carinskog oslobođenja izuzet je uvoz putničkih motornih vozila i automata za zabavu i igre na sreću.

IV. REŠAVANjE SPOROVA

Sudovi i arbitraže

Član 17.

Sporovi koji proističu iz ulaganja mogu biti rešavani pred nadležnim domaćim ili inostranim sudovima ili pred ugovorenom domaćom ili inostranom arbitražom, u skladu sa propisima koji uređuju međunarodno privatno pravo.

V. POSEBNA PRAVILA

Zaštita životne sredine

Član 18.

Strani ulagač je dužan da u obavljanju delatnosti postupa u skladu sa propisima koji uređuju zaštitu životne sredine.

Pravo manjinskog učešća i ulaganje u posebnim područjima

Član 19.

Strani ulagač može osnovati privredno društvo u oblasti proizvodnje i prometa oružja sa domaćim pravnim subjektom ili ulagati u privredno društvo, s tim što ne može steći pravo većinskog učešća u upravljanju tim privrednim društvom i pod uslovom da pribavi prethodnu saglasnost ministarstva nadležnog za poslove odbrane.

Strani ulagač može, sam ili sa drugim stranim ulagačem, osnovati privredno društvo koje ima sedište, odnosno obavlja delatnost na području koje je, u skladu sa propisima koji uređuju odbranu zemlje, određeno kao zabranjena zona (područja u blizini vojnih objekata), pod uslovom da pribavi prethodnu saglasnost ministarstva nadležnog za poslove odbrane.

U postupku za davanje saglasnosti iz st. 1. i 2. ovog člana, ministarstvo nadležno za poslove odbrane naročito ocenjuje kvalitet, vrstu i obim ulaganja.

O davanju saglasnosti ministarstvo nadležno za poslove odbrane odlučuje rešenjem, protiv koga se može izjaviti žalba Vladi. Protiv ovog konačnog rešenja ne može se voditi upravni spor.

Strana ulaganja u pograničnim područjima ostvaruju se u skladu sa propisima koji uređuju pogranična područja.

Strana ulaganja u područjima nacionalnih prakova ostvaruju se u skladu sa zakonom koji uređuje nacionalne parkove.

Sticanje svojine na nepokretnostima

Član 20.

Strano fizičko i pravno lice može sticati svojinu na nepokretnostima slobodno, u skladu sa zakonom koji uređuje svojinskopravne odnose.

VI. REGISTRACIJA I EVIDENCIJA ULAGANjA

Registracija ulaganja u privredna društva

Član 21.

Ulaganja u privredna društva u smislu člana 3. tačka 1) ovog zakona registruju se u Registru privrednih subjekata, u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija privrednih subjekata.

Registracija ulaganja u druge oblike organizovanja za obavljanje delatnosti radi sticanja dobiti vrši se u skladu sa zakonima koji uređuju njihov položaj (ulaganje u ustanove od javnog značaja: bolnice, škole i sl.).

Strani ulagač, u oblastima i područjima predviđenim članom 19. ovog zakona, mora pribaviti saglasnost u smislu st. 1., 2. i 4. tog člana, radi registracije ulaganja kod nadležnog organa.

Registracija stranih ulaganja

Član 22.

Osniva se registar stranih ulaganja koji vodi Agencija za privredne registre, preko registratora.

Registracija stranih ulaganja ima evidencionu prirodu, a naknada pokriva realne troškove registracije.

Sadržinu i postupak registracije stranih ulaganja bliže će urediti Vlada uredbom.

Ministarstvo nadležno za ekonomske odnose sa inostranstvom neposrednim uvidom u registar stranih ulaganja prati stanje ulaganja u Republici Srbiji.

VII. JEDINSTVENI ŠALTERI ZA STRANA ULAGANjA U OPŠTINAMA

Primena odredaba koje se odnose na opštinu na druge jedinice lokalne samouprave

Član 23.

Sve odredbe ovog zakona koje se odnose na opštinu, njene organe i službe, kao i službe, javna preduzeća, ustanove i organizacije čiji je osnivač opština, primenjuju se i na grad i grad Beograd, osim ako ovim zakonom izričito nije drukčije predviđeno.

Prava i odgovornosti organa opštine u oblasti stranih ulaganja

Član 24.

Predsednik opštine odgovoran je građanima i stranim ulagačima za efikasan rad opštinske uprave i za saradnički odnos opštinske uprave prema drugim nadležnim organima, organizacijama i službama, koji u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti utiču na realizaciju ulaganja na teritoriji te opštine.

Skupština opštine odgovorna je, u skladu sa zakonom, za rad javnih preduzeća, službi, ustanova i organizacija čiji je osnivač, a čiji rad i poslovanje su od uticaja na ulaganja na teritoriji te opštine.

Predsednik opštine ima pravo i obavezu da skupštini opštine predlaže donošenje akata kojima se uređuju i obezbeđuju instrumenti lokalne politike kojima se podstiče privlačenje ulaganja, briga o postojećim ulaganjima, proširenje ulaganja, kako u pogledu njihovog broja i ukupne vrednosti, tako i u pogledu njihovog kvaliteta, pre svega sa stanovišta uvođenja savremenih, kvalitetnih tehnologija i modernih sistema upravljanja.

U cilju privlačenja ulaganja, skupština opštine može, u pitanjima iz izvornog delokruga opštine, na predlog predsednika opštine, u skladu sa zakonom, donositi odluke o merama za podsticanje konkurentnosti te opštine u odnosu na druge opštine.

Pojam i poslovi jedinstvenog šaltera

Član 25.

Predsednik opštine osniva jedinstveni šalter, kao službu koja obavlja poslove efikasnog pribavljanja javnih isprava potrebnih za realizaciju ulaganja.

Jedinstveni šalter koordinira rad opštinske uprave, javnih preduzeća, službi, ustanova i organizacija čiji je osnivač opština (u daljem tekstu: lokalni organi i organizacije) i uspostavlja saradnju sa ministarstvom nadležnim za ekonomske odnose sa inostranstvom, drugim nadležnim republičkim i pokrajinskim organima i organizacijama i drugim nadležnim institucijama i subjektima čiji je osnivač Republika Srbija, odnosno autonomna pokrajina (u daljem tekstu: republički, odnosno pokrajinski organi i organizacije), kako bi se stranom ulagaču omogućilo efikasno pribavljanje javnih isprava potrebnih za realizaciju stranog ulaganja.

Jedinstveni šalter ne obavlja poslove koji se odnose na rad i postupanje sudova, kao ni na davanje koncesija.

Jedinstveni šalter vodi posebnu evidenciju ulaganja, sa ispravama za svako ulaganje i obavlja druge poslove određene ovim zakonom.

Rukovođenje i organizacija rada jedinstvenog šaltera

Član 26.

Predsednik opštine, u skladu sa zakonom kojim se uređuje lokalna samouprava, postavlja glavnog stručnjaka za strana ulaganja, koji organizuje rad i rukovodi radom jedinstvenog šaltera.

Predsednik opštine je odgovoran za efikasan i zakonit rad jedinstvenog šaltera i glavnog stručnjaka za strana ulaganja.

Glavni stručnjak za strana ulaganja za svoj rad neposredno odgovara predsedniku opštine.

Za glavnog stručnjaka za strana ulaganja postavlja se lice koje ispunjava opšte uslove za rad u državnim organima, ima završen pravni, ekonomski ili drugi srodan fakultet, ima iskustva u oblasti privrednih ulaganja i ima aktivno znanje engleskog jezika.

Glavni stručnjak za strana ulaganja je u radnom odnosu u opštinskoj upravi.

Stručne i administrativno-tehničke poslove za potrebe jedinstvenog šaltera obavlja opštinska uprava.

Aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji opštinske uprave, u okviru odgovarajućih unutrašnjih organizacionih celina i radnih mesta, obavezno se predviđa i obavljanje poslova za potrebe jedinstvenog šaltera.

Tehnički aspekti rada jedinstvenog šaltera, prijem i uručenje pismena

Član 27.

Opština je dužna da u prostoru koji koriste opštinski organi, po pravilu u zgradi u kojoj se nalazi prostor koji koristi predsednik opštine, odredi i vidno označi «JEDINSTVENI ŠALTER ZA ULAGANjA – INVESTMENT ONE-STOP-SHOP» kao mesto – prijemni šalter, preko koga se predaju svi podnesci, zahtevi, dokumentacija, isprave, pritužbe i druga pismena koja podnosi strani ulagač i preko koga se stranom ulagaču uručuju javne isprave koje nadležni lokalni, republički, odnosno pokrajinski organi i organizacije izdaju u vezi sa podnetim zahtevom za ulaganje.

Strani ulagač može, u pismenoj formi, zahtevati da sve ili pojedine javne isprave neposredno podiže kod nadležnog lokalnog, republičkog, odnosno pokrajinskog organa i organizacije, što se unosi u sporazum o ulaganju.

Uručenjem isprave nadležnog lokalnog, republičkog, odnosno pokrajinskog organa i organizacije stranom ulagaču, odnosno licu koje on ovlasti, preko jedinstvenog šaltera, smatra se da je uredno izvršena lična dostava, u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje opšti upravni postupak.

Javnom ispravom, u smislu ovog zakona, ne smatra se upravni akt kojim se utvrđuju poreske obaveze.

Efikasna komunikacija

Član 28.

U komunikacijama između stranih ulagača i jedinstvenog šaltera, i između jedinstvenog šaltera i lokalnih, republičkih, odnosno pokrajinskih organa i organizacija, radi efikasnosti, po pravilu se koriste savremena sredstva komunikacije (elektronska pošta ili telefaks) kod kojih postoji materijalni trag o ostvarenoj komunikaciji, i koji se obavezno čuva u službenoj dokumentaciji koja se odnosi na konkretno strano ulaganje.

Izuzetno od stava 1. ovog člana, komunikacija između stranog ulagača i jedinstvenog šaltera, odnosno predsednika opštine, koja se odnosi na bitne elemente ostvarivanja prava na ulaganje (zahtevi, zapisnici, sporazum o ulaganju, dostavljanje podataka i dokumentacije, pritužbe i dr.) mora biti u pismenoj formi zavedena kod jedinstvenog šaltera, u skladu sa propisima kojima se uređuje kancelarijsko poslovanje.

Informacije koje je izneo strani ulagač u svim komunikacijama imaju poverljivu prirodu za jedinstveni šalter, sve lokalne, republičke, odnosno pokrajinske organe i organizacije, koje se u vršenju svojih ovlašćenja sa njima upoznaju, te ih moraju čuvati i ne smeju ih otkrivati niti saopštavati bilo kome bez pismene saglasnosti stranog ulagača. Jedinstveni šalter, u komunikacijama sa organima i organizacijama, otkrivaće one elemente posla koji su od značaja za obavljanje poslova tog organa ili organizacije.

Informacije o ulaganju nisu dostupne za javnost, u smislu zakona kojim se uređuje slobodan pristup informacijama od javnog značaja, bez saglasnosti stranog ulagača.

Ulaganja za koja se koriste usluge jedinstvenog šaltera

Član 29.

Strani ulagač ima pravo da koristi usluge jedinstvenog šaltera za ulaganje koje:

u opštini:

– obezbeđuje stalno zaposlenje najmanje 10 lica u prvoj godini poslovanja, ili

– obezbeđuje ulaganje od najmanje 500.000 evra u dinarskoj protivvrednosti u prvoj godini poslovanja;

u gradovima:

– obezbeđuje stalno zaposlenje najmanje 20 lica u prvoj godini poslovanja, ili

– obezbeđuje ulaganje od najmanje 1.000.000 evra u dinarskoj protivvrednosti u prvoj godini poslovanja;

u gradu Beogradu:

– obezbeđuje stalno zaposlenje najmanje 30 lica u prvoj godini poslovanja, ili

-obezbeđuje ulaganje od najmanje 1.500.000 evra u dinarskoj protivvrednosti u prvoj godini poslovanja.

Ako proceni da je celishodno, predsednik opštine može, na zahtev stranog ulagača, odlučiti da mu se omogući korišćenje usluga jedinstvenog šaltera i za ulaganje kojim se obezbeđuje manji broj stalno zaposlenih ili niža vrednost ulaganja u odnosu na kriterijume utvrđene u stavu 1. ovog člana.

Ocenu iz stava 2. ovog člana predsednik opštine donosi na osnovu izveštaja jedinstvenog šaltera, kao službe, o uticaju ulaganja na ukupni razvoj opštine, koji se sačinjava na osnovu analize priloga koje strani ulagač, u skladu sa ovim zakonom, podnosi uz zahtev za korišćenje usluga jedinstvenog šaltera.

Vrednost ulaganja, u smislu ovog zakona, obuhvata ulaganje u opremu, nepokretnosti i druga prava kao i sve naknade i takse plaćene organima i organizacijama koje su potrebne za sticanje tih prava. U vrednost ulaganja ne uračunavaju se troškovi za nabavku automobila i druge pokretne i nepokretne imovine koja ne služi kao osnovno sredstvo za obavljanje konkretne delatnosti.

Pravo stranog ulagača na korišćenje usluga jedinstvenog šaltera

Član 30.

Strani ulagač ima pravo da koristi usluge jedinstvenog šaltera u opštini u kojoj namerava da realizuje svoje ulaganje, ako ulaganje ispunjava uslove predviđene ovim zakonom.

Strani ulagač koji ne želi da koristi usluge jedinstvenog šaltera, kao i strani ulagač čije ulaganje ne ispunjava uslove za korišćenje ovih usluga, pribavlja javne isprave potrebne za realizaciju ulaganja neposredno od svakog pojedinog lokalnog, republičkog, odnosno pokrajinskog organa i organizacije, nadležne za njihovo izdavanje.

Zahtev za korišćenje usluga jedinstvenog šaltera

Član 31.

Postupak za korišćenje usluga jedinstvenog šaltera započinje podnošenjem zahteva stranog ulagača predsedniku opštine, neposredno ili preko prijemnog šaltera preko koga jedinstveni šalter, kao služba, komunicira sa stranim ulagačima.

Strani ulagač uz zahtev prilaže:

opis dotadašnjeg poslovanja stranog ulagača i podatke o stranom ulagaču:

fotokopiju pasoša – ako je strani ulagač strano fizičko lice;

fotokopiju pasoša i dokaz nadležnog stranog organa o prebivalištu, odnosno boravištu u inostranstvu dužem od godinu dana, u originalu i overenoj fotokopiji – ako je strani ulagač državljanin Republike Srbije;

original i overeni prevod izvoda iz registra, akta o osnivanju ili druge javne isprave kojom se, u skladu sa propisima zemlje osnivanja, dokazuje da je strano pravno lice osnovano i da obavlja delatnost u skladu sa propisima te zemlje, kao i da ima sedište u inostranstvu, ako je strani ulagač strano pravno lice sa sedištem u inostranstvu;

opis planiranog ulaganja, u pismenoj i elektronskoj formi, koji naročito sadrži:

kojom delatnošću namerava da se bavi;

planirano sedište stranog ulaganja;

plan ulaganja do isteka prve godine poslovanja (eventualno i docnija ulaganja) koji obavezno sadrži:

ukupnu vrednost ulaganja;

strukturu ulaganja datu po stavkama troškova (oprema, nepokretnosti, prava intelektualne svojine, i dr.) i vremensku dinamiku ulaganja po datim stavkama u prvoj godini od otpočinjanja poslovanja i eventualna ulaganja u narednim godinama;

planirani broj novozaposlenih lica u prvoj godini od otpočinjanja poslovanja i plan eventualnog daljeg zapošljavanja;

oblik ulaganja, u smislu člana 3. ovog zakona;

ako ulaganje predstavlja ulaganje u privredna društva – način ulaganja i u koje društvo se ulaže, u smislu člana 4. ovog zakona;

nepokretnosti (zemljište i/ili objekti) koje su potrebne za obavljanje delatnosti, način njihovog obezbeđivanja ili sticanja (izgradnja, rekonstrukcija, adaptacija, kupovina, dugoročni ili kratkoročni zakup i dr.);

ekološki aspekt ulaganja;

kratak opis tehnologije koja se uvodi ili razvija;

kratak opis opreme u koju namerava da uloži i načina ulaganja u opremu (nabavka nove opreme, zakup, lizing, korišćenje postojeće i dr.);

potrebne sirovine i repromaterijal za obavljanje delatnosti i način njihovog obezbeđivanja;

planirani godišnji obim proizvodnje ili pružanja usluga,

ulaganje u prava intelektualne svojine i njihova vrednost.

Strani ulagač može u planu ulaganja navesti i druge podatke za koje smatra da su od značaja za ulaganje i korišćenje usluga jedinstvenog šaltera.

Opis stranog ulaganja podnosi se na obrascu čiju sadržinu bliže propisuje ministar nadležan za ekonomske odnose sa inostranstvom. Obrazac se objavljuje u «Službenom glasniku Republike Srbije» i ističe se na internet stranici ministarstva nadležnog za ekonomske odnose sa inostranstvom.

Ako se ulaganje realizuje na teritoriji više opština, zahtev se podnosi predsedniku opštine na čijoj teritoriji se planira sedište novog privrednog društva ili na čijoj teritoriji se nalazi sedište postojećeg privrednog društva u koje se planira ulaganje ili na čijoj teritoriji će se ulaganje na drugi način pretežno realizovati.

Postupanje po podnetom zahtevu

Član 32.

Predsednik opštine, odmah nakon prijema i upoznavanja sa zahtevom stranog ulagača:

1) dostavlja zahtev sa prilozima jedinstvenom šalteru, i

2) dostavlja kopije zahteva i priloga ministarstvu nadležnom za ekonomske odnose sa inostranstvom.

Jedinstveni šalter proverava da li su uz zahtev priložena sva dokumenta i podaci u skladu sa ovim zakonom i ako nisu, u pismenoj formi poziva stranog ulagača da u roku od 15 dana od dana prijema obaveštenja dopuni zahtev nedostajućim prilozima, odnosno podacima, uz upozorenje da će se, ako u roku ne otkloni nedostatke na koje mu je ukazano, smatrati da zahtev nije ni podnet.

Kada zahtev sadrži priloge i podatke predviđene ovim zakonom, jedinstveni šalter utvrđuje da li su ispunjeni uslovi za pružanje usluga stranom ulagaču i o tome obaveštava predsednika opštine.

Za ulaganje koje ne ispunjava uslove predviđene ovim zakonom, jedinstveni šalter sačinjava izveštaj o značaju tog ulaganja za razvoj opštine i dostavlja ga predsedniku opštine.

Ako ulaganje ne ispunjava uslove za korišćenje usluga jedinstvenog šaltera, a predsednik opštine nije, na osnovu izveštaja jedinstvenog šaltera, odlučio da prihvati zahtev stranog ulagača, donosi zaključak kojim odbacuje zahtev, čiji primerak dostavlja stranom ulagaču i ministarstvu nadležnom za ekonomske odnose sa inostranstvom.

Strani ulagač ima pravo da, u roku od osam dana od dana prijema zaključka, podnese prigovor ministarstvu nadležnom za ekonomske odnose sa inostranstvom. Odluka ministarstva je konačna i protiv nje se ne može voditi upravni spor.

Izuzetno, predsednik opštine može da odbije zahtev za korišćenje usluga jedinstvenog šaltera stranom ulagaču koji ispunjava uslove za njihovo korišćenje, ako mu je jedinstveni šalter, nakon analize priloga dostavljenih uz zahtev, u pismenoj formi ukazao na razloge zbog kojih postoji osnovana sumnja da će se ulaganje uspešno realizovati u interesu razvoja opštine.

O odbijanju zahteva, predsednik opštine odlučuje rešenjem čiji primerak dostavlja stranom ulagaču i ministarstvu nadležnom za ekonomske odnose sa inostranstvom. Strani ulagač ima pravo da, u roku od 15 dana od dana prijema rešenja, podnese prigovor ministarstvu nadležnom za ekonomske odnose sa inostranstvom. Odluka ministarstva je konačna i protiv nje se ne može voditi upravni spor.

Predsednik opštine daje nalog rukovodiocu jedinstvenog šaltera da stranog ulagača koji ispunjava uslove, kao i onog za koga je ocenio da je celishodno da mu se omogući korišćenje usluga jedinstvenog šaltera, obavesti da je njegov zahtev prihvaćen.

Sastav projektnog tima

Član 33.

Za svako ulaganje obrazuje se poseban projektni tim čiji je sastav prilagođen potrebama konkretnog ulaganja.

Projektnim timom predsedava predsednik opštine.

U sastav projektnog tima ulaze članovi koje imenuje predsednik opštine i članovi koje imenuju nadležni republički, odnosno pokrajinski organi i organizacije.

Predsednik opštine za članove projektnog tima imenuje rukovodioce svih lokalnih organa i organizacija u čijoj nadležnosti je izdavanje isprava koje su, u skladu sa zakonom, potrebne za otpočinjanje realizacije ulaganja.

Izuzetno, ako rukovodilac lokalnog organa ili organizacije, iz opravdanih razloga, ne može da se uključi u rad projektnog tima, u pismenoj formi odrediće lice, po pravilu svog zamenika, koje će umesto njega biti član projektnog tima i ovlastiće ga da potpiše sporazum o ulaganju.

Obrazovanje projektnog tima

Član 34.

Na osnovu priloga podnetih uz zahtev za korišćenje usluga jedinstvenog šaltera, jedinstveni šalter, najkasnije u roku od 15 dana od dana kada je stranom ulagaču upućeno obaveštenje da može koristiti usluge jedinstvenog šaltera, sačinjava specifikaciju javnih isprava (dozvole, saglasnosti i dr.), sa naznakom nadležnog izdavaoca, koje su potrebne radi otpočinjanja realizacije ulaganja, i dostavlja specifikaciju predsedniku opštine.

Specifikacija iz stava 1. ovog člana sačinjava se na osnovu važećih propisa i uz obavezne konsultacije sa nadležnim lokalnim, republičkim, odnosno pokrajinskim organima i organizacijama.

Predsednik opštine dužan je da u roku od osam dana od dana prijema specifikacije donese rešenje o obrazovanju projektnog tima kojim imenuje članove projektnog tima iz lokalnih organa i organizacija koje su nadležne za izdavanje javnih isprava u slučaju konkretnog ulaganja.

Predsednik opštine dužan je da, čim dobije specifikaciju, uputi ministru nadležnom za ekonomske odnose sa inostranstvom zahtev, sa priloženom specifikacijom, da od nadležnih republičkih, odnosno pokrajinskih organa i organizacija zatraži imenovanje njihovih predstavnika koji će učestvovati u radu projektnog tima, sa ovlašćenjem da potpišu sporazum o ulaganju.

Povodom zahteva predsednika opštine za imenovanje članova projektnog tima od predstavnika republičkih, odnosno pokrajinskih organa i organizacija, ministarstvo nadležno za ekonomske odnose sa inostranstvom, u roku ne dužem od osam dana, u saradnji sa drugim organima i organizacijama, proverava da li je specifikacija potrebnih javnih isprava i nadležnih izdavalaca sačinjena u skladu sa važećim propisima kojima se uređuju pitanja od značaja za realizaciju konkretnog ulaganja. Ako se proverom utvrdi da specifikacija javnih isprava čiji su izdavaoci lokalni organi i organizacije nije sačinjena u skladu sa važećim propisima, ministarstvo nadležno za ekonomske odnose sa inostranstvom će, bez odlaganja, na to ukazati predsedniku opštine, koji je dužan da prilikom imenovanja članova projektnog tima postupi u skladu sa ovim ukazivanjem.

Nakon provere specifikacije, ministarstvo nadležno za ekonomske odnose sa inostranstvom upućuje zahtev rukovodiocima nadležnih republičkih, odnosno pokrajinskih organa i organizacija da u roku od tri dana imenuju svog člana projektnog tima koji je ovlašćen da potpiše sporazum o ulaganju.

O imenovanju članova projektnog tima rukovodilac republičkog, odnosno pokrajinskog organa ili organizacije obaveštava predsednika opštine i ministra nadležnog za ekonomske poslove sa inostranstvom.

U radu projektnog tima, bez prava da potpišu sporazum o ulaganju, učestvuju i rukovodilac jedinstvenog šaltera i opštinski menadžer.

Obrazovanje i sastav projektnog tima za ulaganja u više opština

Član 35.

Ako se ulaganje realizuje na teritoriji više opština, projektni tim obrazuje i njime predsedava predsednik opštine kome je podnet zahtev za korišćenje usluga jedinstvenog šaltera.

U slučaju nesaglasnosti o tome da li je zahtev podnet nadležnom predsedniku opštine, o sukobu nadležnosti odlučuje ministar nadležan za ekonomske odnose sa inostranstvom.

U slučaju ulaganja koje se realizuje na teritoriji više opština, u sastav projektnog tima, pored predstavnika nadležnih republičkih, odnosno pokrajinskih organa i organizacija, ulaze predsednici svih opština na čijoj teritoriji se ulaganje realizuje i rukovodioci svih nadležnih lokalnih organa i organizacija u tim opštinama, koje imenuje predsednik opštine, za svoju teritoriju.

U radu projektnog tima, bez prava da potpišu sporazum o ulaganju, učestvuju i rukovodioci jedinstvenog šaltera i opštinski menadžeri opština na čijoj se teritoriji realizuje ulaganje.

Odredbe ovog zakona koje se odnose na sačinjavanje specifikacije potrebnih javnih isprava i nadležnih izdavalaca, obraćanje ministarstvu nadležnom za ekonomske odnose sa inostranstvom, postupak provere specifikacije i imenovanja članova projektnog tima iz reda nadležnih republičkih, odnosno pokrajinskih organa i organizacija, primenjuju se i u slučaju obrazovanja projektnog tima za ulaganje na teritoriji više opština.

Zadatak projektnog tima

Član 36.

Zadatak projektnog tima je da stranog ulagača blagovremeno, potpuno i detaljno upozna sa svim javnim ispravama čije pribavljanje je, u skladu sa važećim propisima, uslov za otpočinjanje realizacije ulaganja i procedurom za njihovo pribavljanje, kao i da omogući stranom ulagaču njihovo efikasno pribavljanje preko jedinstvenog šaltera.

Način rada projektnog tima

Član 37.

Predsednik opštine obaveštava stranog ulagača o obrazovanju projektnog tima i u dogovoru sa njim zakazuje prvi sastanak projektnog tima kome, pored članova projektnog tima, prisustvuje i strani ulagač, odnosno njegov predstavnik koji ima pismeno ovlašćenje da potpiše sporazum o ulaganju.

Domaći pravni zastupnici stranih ulagača obavezni su da prisustvuju sastancima ulagača sa projektnim timom, potpisuju zapisnike, uzmu učešće u analizama i dogovorima koje prethode zaključenju sporazuma o ulaganju i prisustvuju njegovom zaključenju.

Projektni tim i strani ulagač, odnosno njegov ovlašćeni predstavnik, zajednički analiziraju:

elemente od kojih se sastoji ulaganje;

vrste javnih isprava koje nadležni organi i organizacije, u skladu sa važećim propisima, na osnovu uredno podnetih zahteva i dokumentacije stranog ulagača, treba da izdaju da bi se stekli uslovi za realizaciju ulaganja;

vrste i sadržinu zahteva, podataka, dokumentacije i drugih akata koje strani ulagač, u skladu sa važećim propisima, mora da dostavi da bi nadležni organ, odnosno organizacija sproveli postupak izdavanja javne isprave;

probleme koji postoje ili koji mogu nastati u postupcima izdavanja javne isprave i način njihovog rešavanja.

O svakom sastanku projektnog tima i stranog ulagača vodi se zapisnik koji potpisuju svi prisutni.

Ako postoji potreba da se analiziraju i reše određena pitanja koja se odnose na tumačenje i primenu važećih propisa, projektni tim se može sastati i bez prisustva stranog ulagača.

Sporazum o ulaganju

Član 38.

Na osnovu rada projektnog tima i dogovora postignutih između projektnog tima i stranog ulagača, jedinstveni šalter sačinjava tekst predloga sporazuma o ulaganju, koji sadrži:

podatke o opštini i stranom ulagaču;

delatnosti kojom će se strani ulagač baviti;

kratak opis vrste i oblika ulaganja;

nepokretnosti koje će se kupiti, graditi, adaptirati, zakupiti i dr;

ekološki aspekt ulaganja;

druge bitne elemente ulaganja;

listu javnih isprava čije je pribavljanje uslov za otpočinjanje realizacije ulaganja, uz navođenje izdavaoca javne isprave i rokova u kojima je on, u skladu sa važećim propisima, dužan da odluči o izdavanju isprave;

za svaku javnu ispravu – navodi se vrsta podneska kojim se strani ulagač obraća nadležnom organu ili organizaciji za njeno izdavanje i dokumentacija i prilozi koje je uz podnesak potrebno dostaviti;

rokove u kojima će se, za izdavanje svake od javnih isprava, strani ulagač obratiti nadležnom organu, odnosno organizaciji, preko jedinstvenog šaltera;

pouku stranom ulagaču kom organu ili organizaciji, kojim pravnim sredstvom i u kom roku se može obratiti ako njegov zahtev za izdavanje javne isprave ne bude pozitivno rešen;

zahtev stranog ulagača, ako ga ima, da sve ili određene javne isprave podiže neposredno kod izdavaoca.

Predlog sporazuma o ulaganju, sastavljen na srpskom jeziku kao merodavnom, dostavlja se predsedniku opštine, članovima projektnog tima i stranom ulagaču, koji u roku od tri dana od dana prijema predloga, mogu izneti svoje primedbe, predloge i sugestije.

Ako su na predlog sporazuma o ulaganju date primedbe, predlozi ili sugestije, predsednik opštine bez odlaganja saziva sastanak projektnog tima i stranog ulagača, radi usaglašavanja teksta sporazuma.

Sporazum o ulaganju mora biti potpisan najkasnije u roku od 60 dana od dana održavanja prvog sastanka projektnog tima sa stranim ulagačem.

Sporazum o ulaganju potpisuju predsednik opštine, strani ulagač i svi članovi projektnog tima, i svi potpisnici dobijaju po primerak sporazuma.

Članovi projektnog tima dužni su da odmah dostave kopiju sporazuma o ulaganju svojim rukovodiocima.

Predsednik opštine dostavlja kopiju potpisanog sporazuma o ulaganju ministarstvu nadležnom za ekonomske odnose sa inostranstvom.

Dejstvo sporazuma o ulaganju

Član 39.

Potpisivanjem sporazuma o ulaganju nadležni lokalni i republički, odnosno pokrajinski organi i organizacije obavezuju se da će u propisanim rokovima koji su navedeni u sporazumu o ulaganju, odlučiti o uredno podnetim zahtevima stranog ulagača za izdavanje javnih isprava, i dostaviti preko jedinstvenog šaltera stranom ulagaču akte kojima je odlučeno o izdavanju javnih isprava.

Od stranog ulagača ne može se, kao uslov za realizaciju ulaganja, zahtevati da dostavi javne isprave koje nisu navedene u sporazumu o ulaganju, osim ako strani ulagač nije projektnom timu izneo bitne elemente planiranog ulaganja, u prilogu uz zahtev iz člana 31. ovog zakona ili u zapisniku iz člana 37. ovog zakona, a koji su od značaja za procenu potrebe izdavanja javne isprave.

Nadležni organ ili organizacija ne može zahtevati od stranog ulagača, kao uslov za izdavanje javne isprave, da naknadno dostavi podatke i/ili dokumentaciju koja nije bila navedena u sporazumu o ulaganju, osim ako se radi o podacima i/ili dokumentaciji koja je neophodna radi pojašnjenja ili preciziranja već dostavljenih podataka i dokumentacije ili ako strani ulagač projektnom timu nije izneo sve bitne elemente planiranog ulaganja koji su od značaja za izdavanje javne isprave.

Akt kojim je nadležni lokalni, republički, odnosno pokrajinski organ i organizacija odlučila o izdavanju javne isprave, bez odlaganja se dostavlja jedinstvenom šalteru, koji je dužan da narednog dana od dana prijema akta o tome obavesti stranog ulagača, kako bi sa njim bio dogovoren dan uručenja na prijemnom šalteru.

Akt kojim je odlučeno o izdavanju javne isprave ne dostavlja se jedinstvenom šalteru samo ako je drukčije predviđeno sporazumom o ulaganju.

Ako nadležni lokalni, republički, odnosno pokrajinski organ i organizacija u propisanom roku, navedenom u sporazumu o ulaganju, ne odluče o zahtevu stranog ulagača za izdavanje javne isprave, o zahtevu će, na inicijativu predsednika opštine ili ministra nadležnog za ekonomske odnose sa inostranstvom, u naknadnom roku od osam dana od dana isteka propisanog roka navedenog u sporazumu o ulaganju, odlučiti organ koji, u skladu sa zakonom, vrši nadzor nad radom nadležnog organa, odnosno organizacije.

Nadležni lokalni, republički, odnosno pokrajinski organ i organizacija dužni su da izdaju javnu ispravu u svakom slučaju kada je zahtev uredno podnet i praćen propisanom dokumentacijom i podacima, i kada podnosilac zahteva ispunjava propisane uslove za izdavanje javne isprave.

Za slučaj da propisani rokovi navedeni u sporazumu o ulaganju budu prekoračeni, ulagač će o tome podneti prigovor predsedniku opštine, ministru nadležnom za lokalnu samoupravu i ministru nadležnom za ekonomske odnose sa inostranstvom.

Odgovornost za propuste

Član 40.

Za propust da se u sporazum o ulaganju unese javna isprava koju je potrebno pribaviti ili podaci i dokumentacija koji su potrebni za odlučivanje o zahtevu za izdavanje javne isprave, kao i za posledice nepostupanja u propisanom roku, odgovara rukovodilac nadležnog organa, odnosno organizacije i član projektnog tima koji predstavlja organ, odnosno organizaciju, u skladu sa zakonom.

U slučaju iz stava 1. ovog člana strani ulagač obaveštava predsednika opštine i ministra nadležnog za ekonomske odnose sa inostranstvom.

Briga o ulagaču

Član 41.

Predsednik opštine vodi brigu o ulaganju za sve vreme njegovog trajanja.

Radi rešavanja problema koji se pojave u toku realizacije i trajanja ulaganja, predsednik opštine i jedinstveni šalter dužni su da:

preduzmu mere potrebne radi otklanjanja problema nastalih u odnosima stranog ulagača i lokalnih organa i organizacija;

pomognu stranom ulagaču u uspostavljanju kontakata i rešavanju problema nastalih u odnosima stranog ulagača sa republičkim, odnosno pokrajinskim organima i organizacijama, o čemu u svakom konkretnom slučaju, bez odlaganja, predsednik opštine obaveštava ministra nadležnog za ekonomske odnose sa inostranstvom.

Predsednik opštine će najkasnije u roku od osam dana od dana prijema obrazloženog pismenog zahteva stranog ulagača sazvati projektni tim koji je bio nadležan za ulaganje.

U toku trajanja ulaganja, predsednik opštine može menjati sastav projektnog tima prilagođavajući ga potrebama konkrentne situacije.

Projektni tim sa ulagačem, odnosno njegovim privrednim društvom, zaključuje sporazum o rešavanju konkretnog problema, u kome se navode sve primedbe ulagača, načini i rokovi za njihovo efikasno otklanjanje, i koji potpisuju predsednik opštine, članovi projektnog tima i ulagač. Dejstvo ovog sporazuma jednako je dejstvu sporazuma o ulaganju.

Pritužbe na rad

Član 42.

Ako smatra da postoji nezakonitost ili neefikasnost u radu i postupanju nadležnog lokalnog organa ili organizacije, strani ulagač ima pravo da podnese pismenu pritužbu predsedniku opštine, navodeći o kom organu, odnosno organizaciji se radi i u čemu se, po njegovoj oceni, ogleda nezakonit i/ili neefikasan rad i postupanje.

Ako smatra da postoji nezakonitost ili neefikasnost u radu i postupanju nadležnog republičkog, odnosno pokrajinskog organa i organizacije, strani ulagač ima pravo da podnese pismenu pritužbu ministru nadležnom za ekonomske odnose sa inostranstvom, navodeći o kom organu, odnosno organizaciji se radi i u čemu se, po njegovoj oceni, ogleda nezakonit i/ili neefikasan rad i postupanje.

Po pritužbi stranog ulagača ili ako na drugi način dođe do saznanja o nezakonitom ili neefikasnom radu i postupanju lokalnih organa i organizacija, predsednik opštine će bez odlaganja o tome obavestiti skupštinu opštine, kao osnivača i predložiti da skupština opštine, u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima, izvrši nadzor, utvrdi činjenice i preduzme mere. Ako se saznanje o nezakonitom ili neefikasnom radu i postupanju odnosi na opštinsku upravu, predsednik opštine obavestiće o tome opštinsko veće i predložiti da opštinsko veće utvrdi činjenice i preduzme mere, u skladu sa svojim ovlašćenjima.

Ako nadležni opštinski organi u roku od mesec dana od dana podnošenja pritužbe ne otklone uočene nedostatke, predsednik opštine dužan je da o tome obavesti ministra nadležnog za ekonomske odnose sa inostranstvom, kao i ministra koji rukovodi ministarstvom nadležnim za vršenje nadzora nad lokalnim organom ili organizacijom u čijem radu i postupanju su uočeni nedostaci koji se ne mogu otkloniti. Ako se nedostatak u radu, koji se ne može otkloniti, odnosi na rad i postupanje opštinske uprave, predsednik opštine dužan je da o tome obavesti ministra nadležnog za poslove lokalne samouprave.

Ako predsednik opštine, po pritužbi stranog ulagača ili na drugi način, dođe do saznanja da postoje osnovi za sumnju da nezakonit rad određenog ili određenih lica u lokalnim organima ili organizacijama predstavlja krivično delo, dužan je da bez odlaganja protiv tog, odnosno tih lica podnese krivičnu prijavu nadležnom javnom tužiocu.

Ako predsednik opštine ne postupi u skladu sa odredbama ovog člana smatraće se lično odgovornim za nezakonit i neefikasan rad lokalnih organa i organizacija.

Ako strani ulagač smatra da predsednik opštine ne postupa u skladu sa svojim obavezama utrvđenim ovim zakonom, podneće pritužbu o tome ministru nadležnom za ekonomske odnose sa inostranstvom, koji će bez odlaganjana ispitati navode iz pritužbe.

U slučaju iz stava 6. ovog člana, kao i u slučaju da se utvrdi da su tačni navodi iz pritužbe na postupanje predsednika opštine, ministar nadležnan za ekonomske odnose sa inostranstvom će o tome obavestiti ministra nadležnog za poslove lokalne samouprave, skupštinu opštine i građane jedinice lokalne samouprave (objavljivanjem u novinama, neposrednim obraćanjem skupštini opštine ili na drugi pogodan način).

VIII. JEDINSTVENI ŠALTER ZA ULAGANjA U OPŠTEM INTERESU

Ulaganja u opštem interesu

Član 43.

Ulaganja u opštem interesu, u smislu ovog zakona, jesu ulaganja koja zadovoljavaju najmanje jedan od sledećih kriterijuma:

1) ulaganje u visini od najmanje 10 miliona evra u dinarskoj protivvrednosti, u prvih godinu dana od dana registracije privrednog društva u koje se ulaže;

2) otvaranje najmanje 50 stalnih radnih mesta u prvih godinu dana od dana registracije privrednog društva u koje se ulaže;

3) ulaganja u visoke tehnologije ili istraživanje i razvoj, u vrednosti od najmanje tri miliona evra u dinarskoj protivvrednosti, u prvih godinu dana od dana registracije privrednog društva u koje se ulaže;

4) ulagač je na međunarodno priznatoj listi vodećih kompanija (npr. Fortune 500) u zemlji u kojoj ima sedište ili težište poslovnih aktivnosti.

Ako se radi o manje razvijenim područjima Republike Srbije, iznosi određeni u kriterijumima u stavu 1. tač. 1) do 3) ovog člana, smanjuju se na pola. Manje razvijena područja Republike Srbije, u smislu ovog zakona, određuje Vlada, na zajednički predlog ministarstva nadležnog za ekonomske odnose sa inostranstvom, ministarstva nadležnog za poslove finansija, ministarstva nadležnog za poslove privrede i ministarstva nadležnog za poslove rada i socijalne politike.

Izuzetno, ministar nadležan za ekonomske odnose sa inostranstvom može odlučiti da se pruže usluge jedinstvenog šaltera za ulaganja u opštem interesu i kada kriterijumi iz ovog člana nisu ispunjeni (granični slučajevi), ako smatra da u konkretnom slučaju opšti interes ipak postoji.

Projektni tim, jedinstveni šalter, sporazum o ulaganju

Član 44.

Na obrazloženi zahtev ulagača, ministar nadležan za ekonomske odnose sa inostranstvom formiraće projektni tim za ulaganje u opštem interesu, u koji će uključiti rukovodioce onih organa i organizacija, odnosno njihovih pismeno ovlašćenih predstavnika, na republičkom, odnosno pokrajinskom i lokalnom nivou, čija nadležnost obuhvata poslove od značaja za realizaciju konkretnog ulaganja u opštem interesu.

Ministar nadležan za ekonomske odnose sa inostranstvom predsedava projektnim timom za ulaganja u opštem interesu.

Zadatak projektnog tima je da stranog ulagača blagovremeno, potpuno i detaljno upozna sa svim javnim ispravama čije pribavljanje je, u skladu sa važećim propisima, uslov za realizaciju ulaganja i procedurom za njihovo pribavljanje, kao i da omogući stranom ulagaču njihovo efikasno pribavljanje preko jedinstvenog šaltera.

Ministarstvo nadležno za ekonomske odnose sa inostranstvom određuje i rukovodi prijemnim šalterom, kao mestom preko koga se predaju svi podnesci i izdaju sve javne isprave u vezi sa ulaganjima u opštem interesu – “jedinstveni šalter”.

Odredbe Glave VII ovog zakona, koje uređuju jedinstvenoi šalter za ulaganja i sporazum o ulaganju, shodno se primenjuju na ulaganja u opštem interesu.

Prava i odgovornosti

Član 45.

Ministar nadležan za ekonomske odnose sa inostranstvom odgovoran je stranim ulagačima za efikasan rad republičkih, odnosno pokrajinskih i lokalnih organa i organizacija u pogledu ulaganja u opštem interesu. U tom smislu, nadležni organi i organizacije dužni su da hitno reaguju na svaku inicijativu ministra nadležnog za ekonomske odnose sa inostranstvom, radi efikasnog delovanja ili otklanjanja bilo koje prepreke ili problema u vezi sa novim ili postojećim ulaganjima.

Ministar iz stava 1. ovog člana brine o postojećim ulaganjima u opštem interesu i o njihovom proširenju, broju i ukupnoj vrednosti, kvalitetu ulagača i predlaže Vladi posebne podsticaje za ulaganja u opštem interesu.

Na obrazloženi pismeni zahtev ulagača, ministar nadležan za ekonomske odnose sa inostranstvom formiraće projektni tim koji vodi brigu o ulagaču, i u njega uključiti druge ministre i rukovodioce nadležnih organa i organizacija, na republičkom, odnosno pokrajinskom ili lokalnom nivou, a čije je angažovanje potrebno da bi se problem ulagača efikasno otklonio u skladu sa propisima.

Na projektni tim koji vodi brigu o ulagaču primenjuju se ista pravila koja se primenjuju na projektni tim formiran radi novog ulaganja.

Ministarstvo nadležno za ekonomske odnose sa inostranstvom, najmanje jednom godišnje, objavljuje u dnevnom listu koji se izdaje za teritoriju Srbije uporedne podatke o ulaganjima u opštinama, gradovima i gradu Beogradu (podaci o broju i vrednosti ostvarenih ulaganja, o broju otvorenih radnih mesta, delatnostima u koje se ulaže i sl.).

Posebni podsticaji

Član 46.

Posebni podsticaji za ulaganja u opštem interesu podrazumevaju posebne povlastice koje je, na osnovu ovog zakona, moguće ponuditi za konkretno ulaganje i koje su povoljnije od opšteg režima koji se primenjuje po drugim propisima, a mogu se odnositi i na:

niže cene, naknade i druge uslove pod kojima se stiču prava na nepokretnostima;

izgradnju infrastrukture od strane države (puteva, pruga, gasovoda, dalekovoda, vodovoda, telekomunikacija i dr.);

smanjenje iznosa drugih naknada, cena i dr;

naknade za nova radna mesta i dr.

Na osnovu platforme za pregovore koje usvaja Vlada, projektni tim pregovara sa stranim ulagačem o posebnim podsticajima za njegovo ulaganje u Republici Srbiji.

Posebni podsticaji imaju naročito za cilj da:

podstaknu razvoj proizvodnih i uslužnih delatnosti u Republici Srbiji;

podstaknu ulaganja koja će rezultirati nabavkama sirovina ili repromaterijala koji se proizvodi ili će se proizvoditi u Republici Srbiji.

Na osnovu prethodne saglasnosti Vlade, konkretni posebni podsticaji o kojima je postignuta saglasnost u toku pregovora unose se u sporazum o ulaganju i imaju obavezujuću snagu.

Na osnovu prethodne saglasnosti nadležnog organa lokalne samouprave, ako se radi o poslovima iz izvornog delokruga jedinice lokalne samouprave, odnosno o izvornim prihodima lokalne samouprave, konkretni posebni podsticaji o kojima je postignuta saglasnost u toku pregovora unose se u sporazum o ulaganju i imaju obavezujuću snagu.

Posebnim podsticajima, u smislu ovog zakona, ne smatraju se poreska oslobođenja ili olakšice.

Hitnost postupaka za ulaganja u opštem interesu

Član 47.

Sve upravne stvari koje nadležni organi i imaoci javnih ovlašćenja rešavaju u vezi sa ulaganjima u opštem interesu rešavaju se prekoredno, a potvrdu o tome da se radi o ulaganju u opštem interesu izdaje ministar nadležan za ekonomske odnose sa inostranstvom.

Prekorednim rešavanjem upravnih stvari, u smislu ovog zakona, smatra se rešavanje u propisanim rokovima, ali koje ima prioritet u vremenu, u odnosu na ostale istovrsne upravne stvari o kojima rešava nadležni organ.

Eksproprijacija

Član 48.

Izuzetno, u slučajevima kada se drugačije ne može ostvariti ulaganje ili se bitno otežava njegovo ostvarenje, oppšti interes, u smislu zakona kojim se uređuje eksproprijacija, može utvrditi Vlada na predlog ministarstva, ako ulaganje zadovoljava najmanje jedan od sledećih kriterijuma:

1) ulaže se najmanje 100 miliona evra u dinarskoj protivvrednosti u prvih godinu dana od dana registracije privrednog društva u koje se ulaže;

2) otvara se najmanje 300 stalnih radnih mesta u prvih godinu dana od dana registracije privrednog društva u koje se ulaže;

3) ulaže se u visoke tehnologije ili istraživanje i razvoj, u vrednosti od najmanje 30 miliona evra, u prvih godinu dana od dana registracije privrednog društva u koje se ulaže;

4) ulagač je na međunarodno priznatoj listi vodećih kompanija (npr. Fortune 500) u zemlji u kojoj ima sedište ili težište poslovnih aktivnosti, i ulaže najmanje 30 miliona evra u dinarskoj protivvrednosti u prvih godinu dana od dana registracije privrednog društva u koje se ulaže.

Ukoliko se radi o manje razvijenim ili nerazvijenim područjima Republike Srbije, iznosi navedeni u kriterijumima u stavu 1., tač. 1) do 3) ovog člana smanjuju se na pola. Manje razvijena ili nerazvijena područja Republike Srbije, u smislu ovog zakona, određuje Vlada, na zajednički predlog ministarstva nadležnog za ekonomske odnose sa inostranstvom, ministarstva nadležnog za poslove finansija, ministarstva nadležnog za poslove privrede i ministarstva nadležnog za poslove rada i socijalne politike.

U slučaju da se eksproprijacija vrši na osnovu ovog člana, naknada za eksproprijaciju utvrđuje se u dvostrukom iznosu naknade koja bi bila utvrđena po zakonu kojim se uređuje eksproprijacija.

IX. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Primena zakona

Član 49.

Ovaj zakon primenjuje se na sva ulaganja koja do dana stupanja na snagu ovog zakona nisu registrovana kod organa nadležnog za registaciju privrednih subjekata.

Prestanak važenja drugih propisa

Član 50.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o stranim ulaganjima („Službeni list SRJ“, br. 3/02, 5/03).

Stupanje na snagu

Član 51.

Ovaj zakon stupa na snagu 15. novembra 2006. godine.

OBRAZLOŽENjE

I Ustavni osnov

 

Ustavni osnov za donošenje Zakona o stranim ulaganjima sadržan je u članu 72. stav 1. tačka 4. Ustava Republike Srbije, prema kojoj Republika Srbija uređuje i obezbeđuje svojinske i obligacione odnose, sistem u oblastima ekonomskih odnosa sa inostranstvom, tržišta, planiranja i tačka 9. prema kojoj Republika Srbija uređuje i obezbeđuje osnovne ciljeve i pravce privrednog, naučnog, tehnološkog, regionalnog i socijalnog razvoja, organizacije i korišćenja prostora, politiku i mere za usmeravanje i podsticanje razvoja, uključujući i razvoj nedovoljno razvijenih područja.

 

II Razlozi za donošenje Zakona o stranim ulaganjima

Usvajanje predloženog Zakona o stranim ulaganjima uključuje se u okvir niza zakonodavnih aktivnosti koje je Republika Srbija preduzela kako bi oformila pravni i institucionalni okvir za potrebne promene, a posebno one koje se tiču omogućavanja bržeg i značajnijeg privrednog razvoja putem povećanog priliva stranih investicija.

Kada se govori o privrednom razvoju, prvestveno se misli na povećanje stranih ulaganja, otvaranje novih radnih mesta, unapređivanje tehnologija, razvoj malih i srednjih preduzeća i, uopšte, povećanje životnog standarda stanovništva, što su sve ciljevi predloženog zakona. Srbija do sada, nažalost, nije uspela da privuče veći i neprekidan priliv stranih ulaganja zbog lošeg poslovnog okruženja. Stoga je i jedan od ciljeva ovog zakona upravo unapređenje poslovnog okruženja, ne bi li se privukla i podstakla strana ulaganja, unapredila izvozna sposobnost i konkurentnost privrede Srbije. Zakon će omogućiti i razvijanje boljih veza države sa privatnim sektorom, kako na nacionalnom, tako i na lokalnom nivou, što je posebno značajno za rešavanje problema razvoja nerazvijenih područja u Srbiji.

Privlačenje i zadržavanje neposrednih stranih ulaganja glavni je cilj mnogih zemalja, budući da je sasvim jasno da ona imaju važnu ulogu u stvaranju novih, trajnih radnih mesta, povećanju izvoza, prenošenju tehnologije i znanja o poslovanju, povećanju konkurentnosti, unapređenju ukupne proizvodnje i, konačno, smanjenju siromaštva putem opšteg privrednog rasta i razvoja. Koristi koje se javljaju iz privlačenja većeg broja stranih ulaganja u zemlju omogućuju vladama ekonomsku fleksibilnost i snagu da sprovedu modernizaciju i unapređenje u svim drugim oblastima. Cilj Zakona je, dakle, da se uspostavi pravni okvir u skladu sa savremenim uslovima poslovanja, te da se obezbedi asistencija državnih organa stranim investitorima da kroz još uvek komplikovane procedure prolaze preko jedinstvenog šaltera koji ovaj zakon predviđa. U tom svetlu, usvajanje novog Zakona o stranim ulaganjima, nameće se kao imperativ za unapređenje opšte privredne klime u zemlji, te je njegovo usvajanje neophodno i hitno.

Dolaskom većeg broja investicija značajno će se unaprediti konkurentnost srpske privrede, uzimajući u obzir da sve susedne zemlje, odnosno države centalne i jugoistočne Evrope već primenjuju ovakva ili slična rešenja, sadržana u ovom zakonu, i imaju razvijen sistem privlačenja stranih investicija i u tom smislu će usvajanje ovog zakona omogućiti da Srbija postane atraktivna i pogodna investiciona lokacija, posebno u odnosu na pomenute susedne zemlje.

Ovim zakonom će se uspostaviti jedinstveni šalter (tzv. One-Stop-Shop) za privredna ulaganja. Cilj jedinstvenog šaltera jeste da se stranim ulagačima izađe u susret, u smislu da im se omogući da na jednom mestu mogu dobiti sve informacije, kao i isprave potrebne ze brzu i efikasnu realizaciju ulaganja, što predstavlja jednu pogodnost za investitore, zbog čega će se radije opredeljivati da ulažu u Srbiji, što je svakako u interesu države, iz razloga povećanja i unapređenja privrednih aktivnosti, povećanja zaposlenosti, izvoza, gradnje i dr., i povećanja opšteg standarda. Dakle, jedinstveni šalter je mogućnost koju mogu koristiti strani ulagači ukoliko žele, a koja značajno skraćuje procedure za dobijanje obaveštenja, dokumentacije, isprava i sl. koje su potrebne radi realizacije ulaganja. Zakon predviđa da jedinstveni šalter funkcioniše kako na lokalnom nivou, tako i na republičkom, kada se radi o ulaganjima u opštem interesu (dakle, radi se o većem ulaganju, odnosno o ulaganju koje zadovoljava posebne kriterijume koje ovaj zakon postavlja).

Predsednik opštine će na teritoriji jedinice lokalne samouprave, instrumentima lokalne politike podsticati privlačenje ulaganja, brinuti o postojećim ulaganjima i njihovom proširenju, broju i ukupnoj vrednosti ulaganja i kvalitetu ulagača (nivou tehnologije i upravljanja).

Na predlog predsednika opštine, a u okviru svojih nadležnosti, skupština opštine donosiće odluke o merama za podsticanje konkurentnosti opštine (u odnosu na druge opštine) za privlačenje ulaganja.

Da bi se podstakla privredna ulaganja, predsednika opštine ili gradonačelnik rukovodiće “jedinstvenim šalterom”, biće nadležan za koordinaciju i efikasnost rada svih upravnih organa i organizacija sa javnim ovlašćenjima na teritoriji jedinice lokalne samouprave.

Ulagači koji privredno ulažu, u smislu ovog zakona, imaće pravo (ne i obavezu) da koriste pogodnosti “jedinstvenog šaltera”.

Usvajanje novog zakona će omogućiti: (1) poboljšanje međunarodnog ugleda Republike Srbije kao mesta pogodnog za ulaganje (2) povećanje priliva stranih investicija i brzo otpočinjanje aktivnosti privrednika koji se odluče za ulaganje u Srbiju (3) povećanje stope zaposlenosti (4) ubrzavanje i povećanje privredne aktivnosti i stope privrenog rasta (5) unapređenje infrastrukture i postojeće tehnologije (6) omogućavanje uravnoteženog regionalnog razvoja zemlje, odnosno unapređenje i stalni razvoj pojedinih područja, odnosno jedinica lokalne samouprave (7) realizaciju dela Vladine Strategije za podsticanje i razvoj stranih ulaganja.

Uzimajući u obzir navedeno, predlaže se donošenje Zakona o stranim ulaganjima.

III Objašnjenja osnovnih pravnih instituta i pojedinačnih rešenja

Predlog zakona sadrži devet delova, koji obuhvataju 51 član.

Prvi deo sadrži osnovne odredbe (čl. 1. do 6.)

Ovaj zakon uređuje strana ulaganja u privredna društva i druge oblike obavljanja delatnosti radi sticanja dobiti, garantuje slobodu stranih ulaganja u Srbiji, jamči prava stranim ulagačima u vezi sa ulaganjima, uređuje podsticaje za strana ulaganja i osniva jedinstvene šaltere na lokalnom i republičkom nivou i uređuje proceduru za realizaciju stranog ulaganja korišćenjem usluga jedinstvenog šaltera (član 1.). Član 2. određuje ko se smatra stranim ulagačem, a član 3. šta se smatra stranim ulaganjem, dok čl. 4. i 5. određuju ulaganja u privredna društva i posebne oblike stranih ulaganja (koncesije za istraživanje, odnosno korišćenje prirodnog bogatstva, dobra u opštoj upotrebi ili za obavljanje delatnosti od opšteg interesa, kao i B.O.T. – Build-Operate-Transfer, odnosno odobravanje izgradnje, iskorišćavanja i prenosa na vlasnika određenog objekta, postrojenja, pogona, objekata infrastrukture i komunikacija). Član 6. uređuje ulog stranog ulagača (da može biti u stvarima, pravima intelektualne svojine, u dinarima, kao i u stranoj valuti i dr.).

Drugi deo uređuje garantovana prava stranih ulagača (čl. 7. do 13.)

Drugi deo Predloga zakona uređuje garantovana prava stranih ulagača, odnosno slobodu stranog ulaganja, u smislu da strani ulagač može osnovati, odnosno ulagati u privredna društva za obavljanje svih vrsta delatnosti radi sticanja dobiti, ako ovim zakonom nije drukčije predviđeno (član 7.), zatim nacionalni tretman stranog ulagača, u pogledu njegovog uloga, kao i jednak pravni položaj i uslove poslovanja koje uživaju privredna društva sa stranim ulogom, isto kao i domaća privredna društva bez stranog uloga (član 8.), pravnu sigurnost stranog ulagača (član 9.), konverziju i slobodu plaćanja (član 10.). Član 11. uređuje obavezu privrednih društava sa stranim ulogom da vode poslovne knjige i sačinjavaju finansijske izveštaje i podležu reviziji u skladu sa propisima Srbije, ali uz pravo da svoje poslovne knjige i finansijske izveštaje vode i sastavljaju u skladu sa računovodstvenim i revizorskim standardima druge zemlje, dok se član 12. odnosi na pravo na transfer dobiti i imovine u vezi sa ulaganjima (dobit ostvarena po osnovu ulaganja, iznos dobijen od prodaje akcija ili udela i dr.), pri čemu se transfer može izvršiti samo po izmirenju obaveze plaćanja poreza, a koje su predviđene odgovarajućim zakonima. Član 13. predviđa da, ukoliko postoji važeći međunarodni ili bilateralni sporazum po kome je tretman za stranog ulagača ili njegovo ulaganje povoljniji od tretmana predviđenog ovim zakonom, primeniće se tretman predviđen takvim sporazumom.

Treći deo uređuje podsticaje za strana ulaganja (čl. 14. do 16.)

Treći deo Predloga zakona uređuje slobodu uvoza, u smislu da je uvoz stvari, opreme i dr., što predstavlja ulog stranog ulagača, slobodan, pod uslovom da je u skladu sa propisima koji uređuju zaštitu životne sredine (član 14.), kao i poreske i carinske olakšice (član 15.) i carinska oslobođenja, odnosno uređuje kada su ona moguća (član 16.).

Četvrti deo uređuje način rešavanja sporova (član 17.)

Član 17. propisuje da se sporovi koji proističu iz stranih ulaganja mogu rešavati pred nadležnim domaćim ili inostranim sudovima ili pred ugovorenom domaćom ili inostranom arbitražom.

Peti deo uređuje posebna pravila (čl. 18. do 20.)

Peti deo Predloga zakona odnosi se na posebna pravila, kao što je obaveza stranog ulagača da u obavljanju delatnosti postupa u skladu sa pravilima u vezi sa zaštitom životne sredine (član 18.), dok se član 19. odnosi na prava manjinskog učešća u posebnim oblastima i područjima – radi se o ulaganjima u oblasti proizvodnje i prometa oružja; obavljanju delatnosti na području koje je, u skladu sa propisima koji uređuju odbranu zemlje, određeno kao zabranjena zona (područja u blizini vojnih objekata), zatim o stranim ulaganjima u pograničnim područjima, kao i u područjima nacionalnih prakova. Član 20. određuje sticanje svojine na nepokretnostima kao slobodno za strano fizičko ili pravno lice, a u skladu sa zakonom koji uređuje svojinskopravne odnose.

Šesti deo uređuje registraciju i evidenciju stranih ulaganja

(čl. 21. i 22.)

Ulaganja u privredna društva registruju se u Registru privrednih subjekata, u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija privrednih subjekata, a ulaganja u druge oblike organizovanja za obavljanje delatnosti radi sticanja dobiti registruju se u skladu sa zakonima kojima se uređuje njihov položaj (član 21.). Član 22. propisuje da se osniva Registar stranih ulaganja koji vodi Agencija za privredne registre, te da registracija ima evidencioni karakter.

Sedmi deo uređuje jedinstveni šalter za strana ulaganja u opštinama

(čl. 23. do 42.)

Član 23. propisuje da se sve odredbe ovog zakona koje se odnose na opštinu, njene organe i službe, kao i službe, javna preduzeća, ustanove i organizacije čiji je osnivač opština, primenjuju i na grad i grad Beograd, osim ako ovim zakonom izričito nije drugačije predviđeno. Član 24. odnosi se na prava i odgovornosti organa opštine u oblasti stranih ulaganja – Predsednik opštine je odgovoran građanima i stranim ulagačima za efikasan rad opštinske uprave i za saradnički odnos opštinske uprave prema drugim nadležnim organima, organizacijama i službama, koji u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti utiču na realizaciju ulaganja na teritoriji te opštine, dok je skupština opštine odgovorna za rad javnih preduzeća, službi, ustanova i organizacija čiji je osnivač, a čiji rad i poslovanje su od uticaja na ulaganja na teritoriji te opštine. Pri tom, predsednik opštine ima pravo i obavezu da predlaže skupštini opštine donošenje akata kojima se podstiče privlačenje ulaganja ili briga o postojećim ulaganjima, dok skupština opštine može, na predlog predsednika opštine, donositi odluke o merama koje će se preduzeti radi podsticanja konkurentnosti te opštine u pogledu ulaganja.

Član 25. uvodi pojam jedinstvenog šaltera – jedinstveni šalter je služba koja obavlja poslove efikasnog pribavljanja javnih isprava potrebnih za realizaciju ulaganja, a koju osniva predsednik opštine. Jedinstveni šalter koordinira rad opštinske uprave, javnih preduzeća, službi, ustanova i organizacija čiji je osnivač opština i uspostavlja saradnju sa ministarstvom nadležnim za ekonomske odnose sa inostranstvom, drugim nadležnim republičkim i pokrajinskim organima i organizacijama i drugim nadležnim institucijama i subjektima čiji je osnivač Republika Srbija, odnosno autonomna pokrajina, kako bi se stranom ulagaču omogućilo efikasno pribavljanje javnih isprava potrebnih za realizaciju stranog ulaganja. Jedinstveni šalter, kao služba, vodi posebnu evidenciju ulaganja, sa zbirkom isprava za svako ulaganje i obavlja druge poslove određene ovim zakonom, ali se pri tom ovi poslovi ne odnose na rad i postupanje sudova, kao ni na davanje koncesija.

Član 26. se odnosi na rukovođenje i organizaciju rada jedinstvenog šaltera, u smislu da predsednik opštine postavlja glavnog stručnjaka za strana ulaganja, koji organizuje rad i rukovodi radom jedinstvenog šaltera, a za svoj rad odgovara neposredno predsedniku opštine. Ovo lice (glavni stručnjak) mora da ispunjava opšte uslove za rad u državnim organima, kao i posebne uslove koje ovaj zakon postavlja (iskustvo u oblasti privrednih ulaganja, aktivno znanje engleskog jezika, završen pravni, ekonomski ili srodan fakultet) i ono je u radnom odnosu u opštinskoj upravi. Administarstivno- tehničke i stručne poslove za potrebe jedinstvenog šaltera obavlja opštinska uprava.

Članovima 27. i 28. uređuju se tehnički aspekti jedinstvenog šaltera (u smislu fizičkog mesta), prijem i uručenje pismena i sam način komunikacije između korisnika jedinstvenog šaltera i jedinstvenog šaltera kao službe, i međusobna komunikacija između jedinstvenog šaltera i drugih nadležnih republičkih, odnosno pokrajnskih organa ili organizacija. U navedenim komunikacijama propisuje se tajnost informacija o ulaganju.

Članovi 29. do 31. se odnose na pravo ulagača da koristi pogodnosti “jedinstvenog šaltera” i način pokretanja mehanizma jedinstvenog šaltera. U tom smislu član 29. definiše uslove koje ulaganja moraju da zadovolje kako bi se koristile usluge jedinstvenog šaltera. Član 30. propisuje da strani ulagač ima pravo, dakle ne i obavezu, da koristi usluge jedinstvenog šaltera u opštini u kojoj namerava da realizuje svoje ulaganje, ako ulaganje ispunjava uslove predviđene ovim zakonom. Strani ulagač koji ne želi da koristi usluge jedinstvenog šaltera, kao i strani ulagač čije ulaganje ne ispunjava uslove za korišćenje ovih usluga, pribavlja javne isprave potrebne za realizaciju ulaganja neposredno od svakog pojedinog organa (lokalnog, republičkog ili pokrajinskog organa, odnosno organizacije) koji je nadležan za njihovo izdavanje. Član 31. propisuje šta sve mora da sadrži zahtev za korišćenje usluga jedinstvenog šaltera. Zahtev se predaje neposredno, predsedniku opštine ili posredno, preko službe jedinstvenog šaltera u opštini gde se ulaganje vrši.

Članovi 32. do 37. propisuju postupak postupanja po zahtevu, sastav i obrazovanje projektnog tima za ulaganja u jednoj i za ulaganja u više opština, kao i sam način rada projektnog tima. U tom smislu član 32. propisuje da predsednik opštine nakon prijema i upoznavanja sa zahtevom, dostavlja sam zahtev jedinstvenom šalteru i njegove kopije ministarstvu nadležnom za ekonomske odnose sa inostranstvom. U daljem postupku jedinstveni šalter proverava ispunjenost formalnih uslova zahteva i sačinjava izveštaj o značaju ulaganja (ukoliko formalni uslovi nisu ispunjeni) i o tome obaveštava predsednika opštine. Ovaj član dalje propisuje postupanje predsednika opštine u fazi odlučivanja o zahtevu, kao i pravo stranog ulagača na prigovor. Ukoliko se zahtev odbija, predsednik o tome odlučuje rešenjem na koje ulagač ima pravo žalbe ministarstvu nadležnom za ekonomske odnose sa inostranstvom. Ukoliko se zahtev usvaja predsednik opštine daje nalog rukovodiocu jedinstvenog šaltera da stranog ulagača obavesti da je njihov zahtev prihvaćen. U daljem toku postupka ( članovi 33. do 37. ) projektni tim se obrazuje i njime presedava predsednik opštine. Zadatak ovog tima je da stranog ulagača blagovremeno, potpuno i detaljno upozna sa svim javnim ispravama čije pribavljanje je, u skladu sa važećim propisima, uslov za otpočinjanje realizacije ulaganja i procedurom za njihovo pribavljanje, kao i da omogući stranom ulagaču njihovo efikasno pribavljanje preko jedinstvenog šaltera.

Član 38. uređuje sporazum o ulaganju koji sačinjava jedinstveni šalter (služba), a na osnovu rada projektnog tima i dogovora postignutih između projektnog tima i stranog ulagača, zatim određuje šta predlog sporazuma mora da sadrži, kao i postupak njegovog zaključivanja.

Naredni član 39. se odnosi na dejstvo sporazuma o ulaganju. Naime, potpisivanjem sporazuma o ulaganju nadležni lokalni i republički, odnosno pokrajinski organi i organizacije se obavezuju da će najkasnije u propisanim rokovima, koji su navedeni u sporazumu o ulaganju, odlučiti o uredno podnetim zahtevima stranog ulagača za izdavanjem javnih isprava i dostaviti preko jedinstvenog šaltera stranom ulagaču akte kojima je odlučeno o izdavanju javnih isprava. Akt kojim je nadležni lokalni, republički ili pokrajinski organ ili organizacija odlučila o izdavanju javne isprave dostavlja se jedinstvenom šalteru, koji je dužan da narednog dana od dana prijema akta o tome obavesti stranog ulagača, kako bi sa njim bio dogovoren dan uručenja na prijemnom šalteru.

Član 40. propisuje odgovornost za propuste u samom sporazumu, u smislu da se u sporazum o ulaganju ne unese

javna isprava koju je potrebno pribaviti ili podaci i dokumentacija koji su potrebni za odlučivanje o zahtevu za izdavanje javne isprave, kao i za posledice nepostupanja u propisanom roku, koji je naveden u sporazumu, te da za ove propuste odgovara rukovodilac nadležnog organa, odnosno organizacije i član projektnog tima koji predstavlja organ, odnosno organizaciju.

Član 41. se odnosi na brigu o samom ulaganju za sve vreme njegovog trajanja i propisuje u tom smislu nadležnost predsednika opštine koji formira projektni tim za brigu o ulaganju (a to je isti tim koji je ranije formiran za novo ulaganje) koji sa ulagačem sastavlja sporazum o rešavanju konkretnog problema u kome se navode sve primedbe ulagača, načini i rokovi za njihovo efikasno otklanjanje i potpisuju ga predednik opštine, članovi projektnog tima i ulagač. Dejstvo ovog sporazuma jednako je dejstvu sporazuma o ulaganju.

Članom 42. se propisuje pravo stranog ulagača na pritužbe na rad nadležnog lokalnog organa ili organizacije ( u kom slučaju se pritužba podnosi predsedniku opštine), kao i na rad nadležnog republičkog ili pokrajinskog organa ili organizacije ( u kom slučaju se pritužba podnosi ministru nadležnom za ekonomske odnose sa inostranstvom). Strani ulagač ima pravo pritužbe i na rad predsednika opštine, u kom slučaju pritužbu podnosi ministru nadležnom za ekonomske odnose sa inostranstvom. Zavisno od organa kome se pritužba podnosi, ovaj član propisuje dalji postupak po pritužbi.

Osmi deo uređuje jedinstveni šalter za strana ulaganja u opštem interesu (čl. 43. do 48.)

Osmi deo uređuje i definiše strana ulaganja u opštem interesu, prava i odgovornosti organa koji postupaju, projektni tim, jedinstveni šalter, sporazum o ulaganju, posebne podsticaje, kao i mogućnost eksproprijacije, a u članu 47. se definiše hitnost u postupanju za privredna ulaganja u opštem interesu.

Član 43. određuje kriterijume koje ulaganja moraju da ispune kako bi se smatrala i tretirala kao ulaganja u opštem interesu. Isti član propisuje da bi se navedeni kriterijumi (merila) mogla smanjiti na polovinu ukoliko se radi o manje razvijenijm područjima Republike, te da bi u tom slučaju dakle, ulaganja koja zadovoljavaju polovinu propisanih kriterijuma mogla da se smatraju ulaganjima u opštem interesu. Ova manje razvijena područja Republike određuje Vlada, na zajednički predlog ministarstva nadležnog za ekonomske odnose sa inostranstvom, ministarstva nadležnog za poslove finansija, ministarstva nadležnog za poslove privrede i ministarstva nadležnog za poslove rada i socijalne politike. Istim članom predviđena je i mogućnost da ministar nadležan za ekonomske odnose sa inostranstvom odluči da se pruže usluge jedinstvenog šaltera za ulaganja u opštem interesu i kada kriterijumi iz ovog člana nisu ispunjeni, ukoliko se radi o graničnim slučajevima i ako postoji opšti interes.

Član 44. odnosi se na formiranje projektnog tima za ulaganje u opštem interesu, na jedinstveni šalter i sporazum o ulaganju – Na obrazloženi zahtev ulagača, ministar nadležan za ekonomske odnose sa inostranstvom formiraće projektni tim za ulaganje u opštem interesu, u koji će uključiti rukovodioce onih organa i organizacija, odnosno njihovih pismeno ovlašćenih predstavnika, na republičkom, odnosno pokrajinskom i lokalnom nivou, čija nadležnost obuhvata poslove od značaja za realizaciju konkretnog ulaganja u opštem interesu, a ovim projektnim timom predsedava ministar nadležan za ekonomske odnose sa inostranstvom. Sve odredbe iz Glave sedam ovog zakona, a koje se odnose na jedinstveni šalter i sporazum o ulaganju, shodno se primenjuju i u slučaju kada se radi o ulaganjima u opštem interesu. Član 45. uvodi posebnu odgovornost ministra nadležanog za ekonomske odnose sa inostranstvom koji je odgovoran stranim ulagačima za efikasan rad svih republičkih i lokalnih organa i organizacija u pogledu ulaganja u opštem interesu. On je dalje dužan da brine o postojećim ulaganjima u opštem interesu i njihovom proširenju, broju i ukupnoj vrednosti, kvalitetu ulagača (nivou tehnologije i upravljanja) i predlaže Vladi posebne podsticaje za ulaganja u opštem interesu. Pored toga on može formirati projektni tim koji vodi brigu o ulagaču, a na koji se primenjuju ista pravila koja se primenjuju na projektni tim formiran radi novog ulaganja. Takođe, propisana je i obaveza ministarstva nadležnog za ekonomske odnose sa inostranstvom da najmanje jednom godišnje objavljuje u dnevnom listu koji se izdaje za teritoriju Srbije uporedne podatke o ulaganjima u opštinama, gradovima i gradu Beogradu.

Član 46. propisuje posebne podsticaje za ulaganja u opštem interesu, a koji se ogledaju u posebnim povlasticama za konkretno ulaganje i koje su povoljnije od opšteg režima. Na osnovu platforme za pregovore koje usvaja Vlada, projektni tim pregovara sa stranim ulagačem o posebnim podsticajima za njegovo ulaganje u Srbiju i na osnovu prethodne saglasnosti Vlade, odnosno nadležnog organa lokalne samouprave, ako se radi o poslovima iz izvornog delokruga jedinice lokalne samouprave, posebni podsticaji se unose u sporazum o ulaganju i imaju obavezujuću snagu.

Članom 47. propisuje se hitnost postupka za ulaganja u opštem interesu, koja se ogleda u prekorednom rešavanju upravnih stvari koje nadležni organi i imaoci javnih ovlašćenja rešavaju u vezi sa ulaganjima u opštem interesu. Isti član definiše pojam prekorednog rešavanja.

Član 48. propisuje mogućnost eksproprijacije u smislu Zakona o eksproprijaciji i utvrđivanje opšteg interesa – izuzetno, kada se ulaganje ne može realizovati, odnosno kada je realizacija ulaganja bitno otežana, Vlada može proglasiti, odnosno utvrditi opšti interes (u smislu zakona koji uređuje ekspropsijaciju), a na predlog nadležnog ministarstva i uz ispunjavanje najmanje jednog od propisanih kriterijuma. Ukoliko se radi o manje razvijenim ili nerazvijenim područjima Republike, navedeni kriterijumi (merila) umanjuju se za polovinu. Manje razvijena ili nerazvijena područja Republike, u smislu ovog zakona, određuje Vlada, na zajednički predlog nadležnih ministarstava. Pri tom, naknada (za ekspropsisanu nepokretnost) koja se utvrđuje u ovom slučaju biće jednaka dvostrukom iznosu naknade koja bi bila utvrđena po zakonu kojim se uređuje eksproprijacija.

Deveti deo sadrži završne i prelazne odredbe (čl. 49. do 51.)

Član 49. propisuje da se ovaj zakon primenjuje na sva ulaganja koja do dana stupanja na snagu ovog zakona nisu registrovana kod organa nadležnog za registaciju privrednih subjekata, a član 50. da danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi raniji Zakon o stranim ulaganjima, te da ovaj zakon stupa na snagu 15. novembra 2006. godine (član 51.).

IV Finansijska sredstva potrebna za sprovođenje Zakona

Radi primene ovog zakona potrebno je izdvojiti dodatna sredstva iz budžeta Republike, a radi osnivanja Registra stranih ulaganja, koji će voditi Agencija za privredne registre, preko Registratora. Predviđa se da ovaj iznos neće biti veći od 12.000.000 (slovima: dvanaest miliona) dinara. Ova sredstva su neophodna radi osnivanja Registra, zapošljavanja potrebnog broja ljudi, prvenstveno Registratora, i radi obezbeđenja tehničkih i drugih uslova za početak rada Registra. Jednom kad Registar bude osnovan i kad započne sa radom, svi troškovi registracije biće pokriveni naknadama za upis, a te naknade, kao i sam postupak registracije biće određeni uredbom.

V Analiza efekata

Predložena rešenja će u značajnoj meri uticati na privredu Srbije, u smislu što će otvoriti prostor za veća ulaganja, prvenstveno strana, u proizvodne, uslužne i druge delatnosti, kao i na povećanje stope zaposlenosti. Omogućavanjem privlačenja i realizovanja većeg obima preko potrebnih investicija, omogućiće se i otvaranje većeg broja radnih mesta, što je značajno sa stanovišta trenutne situacije u kojoj se Srbija nalazi po pitanju velike nezaposlenosti građana. Povećanje broja zaposlenih i stope privrednog rasta svakako će uticati na nivo bruto društvenog proizvoda i BDP po glavi stanovnika, što znači i povećanje životnog standarda. Uvajanjem ovog zakona omogućava se i razvoj trenutno nerazvijenih opština i gradova, te će se voditi računa da razvoj lokalne samouprave bude što je moguće više ujednačen. Predložena rešenja će na taj način proizvesti višestruke ekonomske efekte – na razvoj lokalne samouprave, na privredu u celini, na građane, u smislu povećanja zaposlenosti, povećanja dohodaka (po glavi stanovnika), povećanje životnog standarda.

Predložena rešenja unaprediće ekonomske odnose sa inostranstvom, odnosno dovešće do uvećanja ulaganja stranih lica zainteresovanih za poslovanje u Srbiji, odnosno za rad sa domaćim privrednicima, s obzirom da je osnovni koncept predloženog zakona u skladu sa savremenim rešenjima i načinom uređivanja materije ulaganja, kao i sa savremenom praksom u ovoj oblasti. Predložena rešenja neće imati negativnih, već samo pozitivnih efekata na troškove stanovništva i privrede, stoga što će omogućiti ne samo obezbeđivanje sredstava za ulaganje u proizvodnju, već će se bitno ubrzati privredna izgradnja, odnosno izgradnja poslovnih i proizvodnih objekata, kao i potrebne infrastrukture, a sve u skladu sa savremenim standardima u svetu, što će biti značajan podsticaj za nova privatna ulaganja i razvoj srpske privrede. Ovim zakonom se takođe obezbeđuje i jačanje privrednih kapaciteta i razvijanje saradnje na državnom i opštinskom nivou, kako bi se olakšao razvoj i unapredilo poslovanje. Ovim zakonom će se omogućiti postizanje osnovnih ciljeva ekonomske politike Srbije – povećanje zaposlenosti i povećanje bruto društvenog proizvoda, a u cilju povećanja životnog standarda i razvoja privrede, što je osnova za sveukupni društveni razvoj.

Donošenje akta nesumnjivo će doprineti pojavi novih subjekata na tržištu i unaprediće konkurenciju srpske privrede, a sve u cilju jačanja položaja Srbije u smislu konkuretnosti njene privrede u odnosu na zemlje u regionu, kao i konkurentnosti domaćih preduzeća. Ovaj zakon će proizvesti višestruke pozitivne ekonomske efekte, stoga što će se otvoriti prostor za veća ulaganja.

Ovim zakonom se prvenstveno omogućava privlačenje neposrednih stranih ulaganja radi oživljavanja i stavljanja u pokret srpske privrede koja je poslednju deceniju i po, ako ne i više, stagnirala, uprkos velikom potencijalu koji ova zemlja ima, te se ovim zakonom otvara prostor za maksimalno iskorišćavanje tih potencijala i povratak na međunarodno tržište, posebno povećanjem izvoza robe proizvedene u Srbiji. Povećanjem izvoza će se svakako ostvariti pozitivni efekti na spoljnotrgovinski bilans. Radi privlačenja investicija, ovaj zakon uvodi određene olakšice za investitore, a one se mahom odnose na carinska i druga oslobođenja od plaćanja, što ne predstavlja značajan trošak za privredu i građane, već svojevrsno ulaganje u budućnost, kroz odricanje od određenih prihoda, a zarad ostvarivanja prihoda i drugih pozitivnih ekonomskih efekata u narednim godinama. S tim u vezi, treba reći da pozitivni efekti ovog zakona svakako opravdavaju troškove do kojih može doći primenom zakona, odnosno da će ekonomski efekti biti višestruko povoljni kako za građane, tako i za privredu u celini. Takođe, jedan od načina na koji Srbija može i treba da se predstavi u svetu jeste upravo kroz mogućnosti za ulaganja, odnosno upravo je neophodno da se Srbija predstavi kao povoljna investiciona lokacija, što je jedan od ciljeva ovog zakona.

Stvaranje povoljnih uslova za domaća i strana ulaganja, predstavlja veliki izazov za sve zemlje, s obzirom na to da sve veća globalizacija i pritisak da se bude konkurentan u poslovanju stvaraju potrebu za neprestanim poboljšanjima opšteg poslovnog okruženja i rezultata rada privrednih društava. Na makro nivou, u obezbeđivanju stabilnosti i poboljšanju opšteg privrednog ambijenta glavnu ulogu ima država, propisi koje ona donosi, kao i pomoć koju obezbeđuje radi omogućavanja ubrzanog privrednog razvoja. Na nižem nivou, glavnu ulogu ima, svakako, lokalna samouprava koja može obezbediti povoljne uslove za razvoj privrede na svojoj teritoriji, kroz stimulisanje i privlačenje neposrednih stranih ulaganja.

Druge mogućnosti za rešavanje ovog pitanja, a koje su razmatrane, sastojale su se u pripremi i predlaganju, odnosno donošenju Zakona o izmenama i dopunama Zakona o stranim ulaganjima, koji je na snazi od 2002. godine. Od ove mogućnosti se odustalo, iz razloga što Predlog zakona uvodi nove koncepcije, kao što je princip “jedinstvenog šaltera“, zatim različite vrste podsticaja, a radi olakšavanja, i samim tim i privlačenja većeg broja neophodnih neposrednih stranih ulaganja, te se stalo na stanovište da je celishodnije doneti novi zakon koji će obuhvatiti i stara rešenja, kao i ove nove koncepcije, i tako predstavljati jednu sistematsku, koherentnu celinu. Takođe, predloženi zakon je sveobuhvatniji od trenutno važećeg Zakona o stranim ulaganjima, i sadrži gotovo duplo više članova, te bi bilo necelihodno predlagati izmene i dopune postojećeg Zakona koje bi se sastojale od istog broja članova koliko ima i sam Zakon koji se menja i dopunjuje. Oblast stranih ulaganja je svakako oblast od izuzetnog značaja, a posebno za zemlje kao što je naša, koje nastoje da ožive i unaprede svoju privredu, te ova oblast mora biti regulisana zakonom, a ne drugim propisima. Predloženi zakon uređuje pitanje stranih ulaganja na jedan celovit i efikasan način, te će njegovim usvajanjem problem privlačenja preko potrebnih ulaganja u značajnoj meri biti umanjen, odnosno njegov efekat će se upravo sastojati u većem prilivu investicija, zapošljavanju većeg broja radnika, oživljavanju srpske privrede, povećavanju konkurentnosti iste, te se zato predlaže usvajanje ovog zakona.

Tokom primene ovog zakona preduzeće se intenzivno predstavljanje svih mogućnosti koje ovaj zakon pruža za strana ulaganja, kroz učestvovanje predstavnika ministarstava i posebnih organizacija, poput SIEPE, na većem broju različitih investicionih konferencija i sličnih manifestacija, čiji je cilj predstavljanje potencijalnim investitorima svih mogućnosti i prednosti koje zemlje (učesnici na konferencijama) pružaju u pogledu ulaganja, te će se na ovaj način, kroz promociju Srbije, omogućiti i privlačenje investicija, a za takve aktivnosti je prvenstveno potrebno da postoje odgovarajući propisi, poput ovog zakona, koji jednu državu čine atraktivnom investicionom lokacijom.

Tokom izrade ovog zakona obavljena je i javna rasprava u kojoj su učestvovali predstavnici svih zainteresovanih institucija i organizacija, te su zainteresovane strane imale priliku da iznesu svoje stavove u vezi sa Predlogom zakona.

VI Razlozi za donošenje zakona po hitnom postupku

Osnovni razlog za hitno donošenje Zakona o stranim ulaganjima je taj što postoji izuzetna potreba da se što pre privuče veći obim ulaganja u privredu Srbije, kako zbog potreba bržeg oživljavanja privrednih aktivnosti u zemlji, tako i zbog podizanja nivoa konkurentnosti Srbije kao pogodne investicione lokacije, a u odnosu na zemlje u regionu. Naime, trenutna je situacija takva da postoji veliki broj stranih subjekata zainteresovanih za ulaganje u različite grane privrede u Srbiji, te je potrebno iskoristiti ovu zainteresovanost i obezbediti odgovarajući pravni okvir za otpočinjanje ulaganja, a kroz usvajanje predloženog zakona.

Ostavite komentar