Predlog zakona o vinu

PREDLOG ZAKONA O VINU

I. OSNOVNE ODREDBE

Predmet uređivanja

Član 1.

Ovim zakonom uređuje se: proizvodnja, prerada, kvalitet i promet grožđa namenjenog za proizvodnju vina; proizvodnja, prerada i kvalitet šire, vina i drugih proizvoda od grožđa, šire, kljuka i vina koji se koriste u proizvodnji vina; označavanje vina sa geografskim poreklom; promet grožđa, vina i drugih proizvoda od grožđa, šire, kljuka i vina koji se koriste u proizvodnji vina, kao i druga pitanja od značaja za grožđe, širu, vino i druge proizvode od grožđa, šire, kljuka i vina koji se koriste u proizvodnji vina.

Norme kvaliteta, uslovi u pogledu pakovanja i deklarisanja

Član 2.

Grožđe, šira, vino i drugi proizvodi od grožđa, šire, kljuka i vina koji se koriste u proizvodnji vina moraju da ispunjavaju propisane norme kvaliteta i uslove u pogledu pakovanja i deklarisanja, utvrđene ovim zakonom i propisima kojima se uređuje njihov kvalitet.

Zabrane

Član 3.

Zabranjena je proizvodnja vina od grožđa direktno rodnih hibrida i od grožđa iz matičnih zasada.

Zabranjeno je da se u proizvodnim pogonima i skladišnim prostorima drži, odnosno upotrebljava šećer, rakija, etanol i druga sredstva i materije, kojima se može povećati količina i menjati propisani prirodni sastojci šire i vina.

Izuzetak od primene

Član 4.

Odredbe ovog zakona ne odnose se na proizvodnju i preradu grožđa, šire, vina i drugih proizvoda od grožđa, šire, kljuka i vina koji se koriste u proizvodnji vina koje fizičko lice proizvodi, odnosno prerađuje za sopstvene potrebe.

Odredbe ovog zakona ne odnose se i na pravna lica koja se bave poslovima ispitivanja u oblasti vinogradarstva i vinarstva, odnosno koja mikrovinifikacijom proizvode vino, u količinama koje služe za ogledne svrhe i takvo vino ne stavljaju u promet.

Značenje pojmova

Član 5.

Pojedini izrazi, upotrebljeni u ovom zakonu, imaju sledeće značenje:

1) ampelotehničke mere jesu mere koje se sprovode radi uspešnog gajenja vinove loze i proizvodnje grožđa;

2) Vinarski registar jeste baza podataka o proizvođačima vina, vinarijama, kao i o drugim podacima, u skladu sa ovim zakonom;

3) Vinogradarski registar jeste baza podataka o proizvođačima grožđa i vinogradarskim parcelama, kao i o drugim podacima, u skladu sa ovim zakonom;

4) vino jeste poljoprivredno-prehrambeni proizvod, dobijen potpunom ili delimičnom alkoholnom fermentacijom svežeg grožđa, kljuka ili šire od grožđa vinskih sorti vinove loze;

5) grožđe za proizvodnju vina (u daljem tekstu: grožđe) jeste plod vinove loze za proizvodnju vina u tehnološkoj zrelosti, slabo osušeno, odnosno prirodno smrznuto koje se prerađuje dozvoljenim enološkim postupcima i koje spontano alkoholno fermentiše;

6) direktno rodni hibrid jeste sorta–hibrid Noah, Othello, Isabelle, Jacquez, Clinton, Herbemont i druga sorta–hibrid dobijena direktnim ukrštanjem sorte koja pripada vrsti Vitis vinifera L. sa drugom vrstom roda Vitis L;

7) dozvoljena enološka sredstva (u daljem tekstu: enološka sredstva) jesu sva sredstva propisana ovim zakonom koja se upotrebljavaju u proizvodnji šire, vina i drugih proizvoda;

8) dozvoljene sorte jesu sorte vinove loze čije je grožđe namenjeno proizvodnji stonog vina, a gajenje dozvoljeno na teritoriji Republike Srbije, u skladu sa ovim zakonom;

9) dozvoljeni enološki postupci (u daljem tekstu: enološki postupci) jesu svi postupci u proizvodnji šire, vina i drugih proizvoda propisani ovim zakonom;

10) drugi proizvodi od grožđa, šire, kljuka i vina koji se koriste u proizvodnji vina (u daljem tekstu: drugi proizvodi) jesu materije poreklom od grožđa, šire, kljuka i vina koji se upotrebljavaju u proizvodnji vina;

11) evidenciona markica za vino sa geografskim poreklom jeste nalepnica sa brojem kojim se evidentira svako pojedinačno originalno pakovanje za vino sa geografskim poreklom;

12) kontrolna organizacija jeste organizacija koja obavlja poslove kontrole proizvodnje grožđa namenjenog za proizvodnju vina sa geografskim poreklom, kontrole proizvodnje vina sa geografskim poreklom i ostale poslove vezane za kontrolu proizvodnje vina sa geografskim poreklom;

13) koncentrovana šira jeste nekaramelizovana šira dobijena delimičnom dehidracijom (uparavanjem) šire određenim postupkom, čija gustina nije manja od 1,24 g/cm3 na 20oC;

14) matični zasad jeste zasad vinove loze čija je namena proizvodnja reproduktivnog materijala radi proizvodnje sadnica vinove loze;

15) laboratorija jeste pravno lice koje vrši poslove analize i kontrole kvaliteta grožđa, šire, vina i drugih proizvoda;

16) ovlašćena organizacija koja se bavi poslovima vezanim za Vinogradarski registar (u daljem tekstu: stručna organizacija za Vinogradarski registar) jeste pravno lice koje obavlja poslove utvrđivanja i obrade podataka o vinogradarskim parcelama i ostale poslove vezane za Vinogradarski registar;

17) originalno punjenje jeste takvo punjenje koje se bilo kojom radnjom ne može vratiti u prvobitno stanje;

18) preporučene sorte jesu sorte vinove loze čije je grožđe namenjeno proizvodnji vina sa geografskim poreklom, a gajenje dozvoljeno u Republici Srbiji i preporučeno za odgovarajuće vinogradarsko geografsko proizvodno područje;

19) proizvođač grožđa jeste pravno i fizičko lice, odnosno preduzetnik koji se bavi proizvodnjom grožđa i koji je upisan u Vinogradarski registar;

20) proizvođač šire, vina i drugih proizvoda jeste pravno lice, odnosno preduzetnik koji se bavi proizvodnjom šire, vina i drugih proizvoda i koji je upisan u Vinarski registar;

21) rektifikovana koncentrovana šira jeste koncentrovana šira dobijena postupcima koncentracije iz koje su uklonjeni svi sastojci osim šećera;

22) šira jeste tečan proizvod dobijen posle muljanja grožđa i ceđenja kljuka sa stvarnim sadržajem alkohola najviše do 1 % (V/V).

Vrste vinogradarskih geografskih proizvodnih područja

Član 6.

Vinorodna Srbija jeste celokupno vinogradarsko geografsko proizvodno područje (u daljem tekstu: vinogradarsko područje) na teritoriji Republike Srbije u kojem postoje povoljni uslovi za gajenje vinove loze.

Vinorodna Srbija se razvrstava na vinogradarska područja čiji se nazivi mogu koristiti kao oznake geografskog porekla, i to:

1) vinogradarski region (u daljem tekstu: region) jeste šire vinogradarsko područje u okviru vinorodne Srbije, koje se odlikuje sličnim ekološkim faktorima, izborom preporučenih sorti i ostalim neophodnim činiocima za uspešno gajenje vinove loze, što omogućava proizvodnju grožđa, šire, vina i drugih proizvoda karakterističnih po kvalitetu, prinosu grožđa i senzornim osobinama za taj region;

2) vinogradarski rejon (u daljem tekstu: rejon) jeste uže vinogradarsko područje u okviru regiona, koje se odlikuje sličnim specifičnim ekološkim faktorima, izborom preporučenih sorti i ostalim činiocima, što omogućava proizvodnju grožđa, šire, vina i drugih proizvoda karakterističnih po kvalitetu, prinosu grožđa i senzornim osobinama za taj rejon;

3) vinogorje jeste usko vinogradarsko područje u okviru rejona koje se odlikuje ujednačenim specifičnim ekološkim faktorima, izborom preporučenih sorti i ostalim činiocima, što omogućava proizvodnju grožđa, šire, vina i drugih proizvoda karakterističnih po kvalitetu, prinosu grožđa i senzornim osobinama za to vinogorje;

4) lokalitet (ili potes) jeste najmanje vinogradarsko područje u okviru vinogorja koje se odlikuje homogenim ekološkim faktorima.

Ministar nadležan za poslove poljoprivrede (u daljem tekstu: ministar) bliže utvrđuje granice i nazive vinogradarskih područja, dozvoljene i preporučene sorte za vinogradarska područja, maksimalne prinose za ta vinogradarska područja i druge karakteristike vezane za proizvodnju grožđa i vina u vinogradarskim područjima.

Vrste vina

Član 7.

Vino se razvrstava na:

1) mirno vino („In stricto sensu”);

2) specijalno vino;

3) vino za destilaciju.

Mirno vino jeste vino proizvedeno enološkim postupcima tretiranja grožđa, kljuka i šire uobičajenom fermentacijom koje vidno ne oslobađa ugljendioksid.

Specijalno vino jeste vino proizvedeno specijalnim enološkim postupcima čije karakteristike potiču ne samo od grožđa, već i od primenjenih specijalnih enoloških postupaka proizvodnje.

Specijalna vina se razvrstavaju na: prirodno desertno vino, likersko vino, aromatizovano vino, penušavo vino, kvalitetno penušavo vino, aromatizovano kvalitetno penušavo vino, gazirano vino, polupenušavo vino, slabo gazirano vino i druga specijalna vina.

Vino za destilaciju jeste vino namenjeno za destilaciju.

Ministar bliže propisuje vrste i kategorije specijalnih vina, vrste enoloških postupaka i enoloških sredstava, način i postupak proizvodnje, kvalitet, označavanje i druge zahteve za proizvodnju i promet specijalnih vina, kao i kvalitet, vrste enoloških postupaka i enoloških sredstava i druge zahteve za proizvodnju i promet vina za destilaciju.

Kategorije mirnih vina

Član 8.

Mirno vino se prema kvalitetu, načinu proizvodnje i vrsti vinogradarskog područja razvrstava na:

1) stono vino;

2) vino sa geografskim poreklom.

Vino sa geografskim poreklom se prema kvalitetu, načinu proizvodnje i vrsti vinogradarskog područja razvrstava na:

1) regionalno vino;

2) kvalitetno vino sa geografskim poreklom.

Stono vino jeste vino bez geografskog porekla proizvedeno od grožđa jedne ili više dozvoljenih sorti vinove loze vrste Vitis vinifera L, odnosno sorti dobijenih ukrštanjem sorti vrste Vitis vinifera L. i drugih vrsta iz roda Vitis, koje ispunjava propisan kvalitet i način proizvodnje za ovu kategoriju vina, u skladu sa ovim zakonom i drugim posebnim propisima.

Regionalno vino jeste vino proizvedeno od grožđa jedne ili više preporučenih sorti vinove loze vrste Vitis vinifera L, odnosno sorti dobijenih ukrštanjem sorti vrste Vitis vinifera L. i drugih vrsta iz roda Vitis, poreklom najmanje 85 % iz istog vinogradarskog regiona, pri čemu se proizvodnja i prerada grožđa i proizvodnja vina obavlja u okviru datog vinogradarskog regiona, u skladu sa propisanim dozvoljenim prinosom grožđa, kvalitetom i načinom proizvodnje vina za ovu kategoriju, u skladu sa ovim zakonom i drugim posebnim propisima.

Kvalitetno vino sa geografskim poreklom razvrstava se na:

1) kvalitetno vino sa kontrolisanim geografskim poreklom i kvalitetom;

2) vrhunsko vino sa kontrolisanim i garantovanim geografskim poreklom i kvalitetom.

Kvalitetno vino sa kontrolisanim geografskim poreklom i kvalitetom jeste vino proizvedeno od grožđa jedne ili više preporučenih sorti vinove loze vrste Vitis vinifera L. sa izraženim karakteristikama za sortu ili sorte, poreklom iz istog vinogradarskog rejona, pri čemu se proizvodnja i prerada grožđa i proizvodnja vina obavlja u okviru datog vinogradarskog rejona, u skladu sa propisanim dozvoljenim prinosom grožđa, kvalitetom i načinom proizvodnje vina za ovu kategoriju, u skladu sa ovim zakonom i drugim posebnim propisima.

Vrhunsko vino sa kontrolisanim i garantovanim geografskim poreklom i kvalitetom jeste vino proizvedeno od grožđa jedne ili više preporučenih sorti vinove loze vrste Vitis vinifera L. sa naročito izraženim karakteristikama za sortu ili sorte, poreklom iz istog vinogradarskog rejona, pri čemu se proizvodnja i prerada grožđa i proizvodnja vina obavlja u okviru datog vinogradarskog rejona, u skladu sa propisanim dozvoljenim prinosom grožđa, kvalitetom i načinom proizvodnje vina za ovu kategoriju, u skladu sa ovim zakonom i drugim posebnim propisima.

Ministar bliže propisuje način i postupak proizvodnje i kvalitet stonog vina, kao i maksimalno dozvoljene prinose grožđa, način i postupak proizvodnje i kvalitet vina za svaku od kategorija vina sa geografskim poreklom.

Vrste drugih proizvoda

Član 9.

Vrste drugih proizvoda, u smislu ovog zakona jesu:

1) nefermentisani proizvodi, i to: koncentrovana šira i rektifikovana koncentrovana šira;

2) ostali proizvodi.

Ostali proizvodi jesu proizvodi nastali od grožđa, šire, kljuka i vina koji nisu navedeni, a koji se upotrebljavaju u proizvodnji vina.

Ministar bliže propisuje vrste drugih proizvoda, vrste enoloških postupaka i enoloških sredstava, način i postupak proizvodnje, kvalitet, deklarisanje, označavanje i druge zahteve za proizvodnju i promet drugih proizvoda.

II. PROIZVODNjA GROŽĐA

Agrotehničke mere i proizvodnja grožđa

Član 10.

Proizvodnja grožđa obuhvata sve radove, agrotehničke i ampelotehničke mere u vinogradu, uključujući i berbu grožđa.

Grožđe može da se proizvodi samo od dozvoljenih sorti vinove loze.

Proizvodnja i kvalitet grožđa mora da bude u skladu sa kategorijom vina za koje je grožđe namenjeno i to u pogledu ograničenja prinosa, kao i sadržaja šećera u grožđu, odnosno sadržaja šećera u širi.

Berba grožđa može da se vrši samo u vreme kada grožđe dostigne odgovarajuću zrelost za određeno vinogradarsko područje, sortu, vrstu i kategoriju vina.

Proizvođač grožđa je dužan da postupa na način kako bi se sačuvale sve prirodne karakteristike grožđa.

Proizvođači grožđa

Član 11.

Proizvodnjom grožđa može da se bavi pravno lice i preduzetnik koji je registrovan u Registar privrednih subjekata i koji je upisan u Vinogradarski registar koji vodi ministarstvo nadležno za poslove poljoprivrede (u daljem tekstu: Ministarstvo), ako ima u vlasništvu, odnosno u zakupu ili u kooperaciji vinograd.

Pravno lice i preduzetnik iz stava 1. ovog člana upisuje se u Registar privrednih subjekata u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija privrednih subjekata.

Proizvodnjom grožđa koje je namenjeno prometu, može da se bavi i fizičko lice ako ima u vlasništvu, odnosno u zakupu ili u kooperaciji vinograd i ako je upisano u Vinogradarski registar.

Pravno, odnosno fizičko lice i preduzetnik koji proizvodi grožđe koje nije namenjeno prometu, a ima u vlasništvu, odnosno u zakupu ili u kooperaciji manje od 0,1 ha vinograda ne mora da se upiše u Vinogradarski registar.

Način upisa u Vinogradarski registar

Član 12.

Upis u Vinogradarski registar vrši se na osnovu zahteva koji pravno lice, preduzetnik, odnosno fizičko lice iz člana 11. ovog zakona podnosi Ministarstvu.

Zahtev za upis u Vinogradarski registar sadrži:

1) podatke o podnosiocu zahteva (naziv, sedište, adresa, matični broj, poreski identifikacioni broj i podatke o odgovornom licu);

2) šifru delatnosti;

3) podatke o odgovornom licu za proizvodnju grožđa (ime i prezime, adresa, jedinstven matični broj građana);

4) podatke o vinogradarskim parcelama koje se koriste za proizvodnju grožđa (katastarska opština, broj katastarske parcele, površina, sorta, namena korišćenja grožđa i dr.).

Fizičko lice za upis u Vinogradarski registar podnosi sledeće podatke, i to: ime i prezime, adresu, jedinstven matični broj građana, broj iz Registra poljoprivrednih gazdinstava, ako je upisano u Registar poljoprivrednih gazdinstava, kao i podatke iz stava 2. tačka 4) ovog člana.

Ministar donosi rešenje o upisu u Vinogradarski registar.

Rešenje ministra iz stava 4. ovog člana je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor.

Pravno lice, preduzetnik, odnosno fizičko lice dužno je da svaku promenu podataka prijavi Ministarstvu u roku od 15 dana od dana nastale promene.

Vinogradarski registar

Član 13.

Podaci iz Vinogradarskog registra su javni.

Vinogradarski registar se vodi u elektronskoj formi i može se povezivati sa drugim bazama i registrima Ministarstva.

Ministar bliže propisuje sadržinu, način vođenja Vinogradarskog registra, kao i obrazac zahteva za upis u Vinogradarski registar.

Brisanje iz Vinogradarskog registra

Član 14.

Pravno lice, preduzetnik, odnosno fizičko lice se briše iz Vinogradarskog registra, ako:

1) donese odluku o prestanku obavljanja delatnosti upisane u Vinogradarski registar;

2) ako prestane da ispunjava uslove.

Ministar donosi rešenje o brisanju iz Vinogradarskog registra.

Rešenje ministra iz stava 2. ovog člana je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor.

Stručna organizacija za Vinogradarski registar

Član 15.

Poslove vođenja Vinogradarskog registra, utvrđivanja i obrade podataka o vinogradarskim parcelama i ostale poslove vezane za Vinogradarski registar obavlja Ministarstvo.

Za poslove utvrđivanja i obrade podataka o vinogradarskim parcelama upotrebom geoinformacionog sistema i ostale poslove vezane za Vinogradarski registar iz stava 1. ovog člana Ministarstvo može da ovlasti stručnu organizaciju za vođenje Vinogradarskog registra, na osnovu konkursa.

Ministarstvo zaključuje ugovor sa organizacijom iz stava 2. ovog člana za obavljanje poslova za koje je ta organizacija ovlašćena.

Minisatar bliže propisuje tehničke i kadrovske uslove koje treba da ispuni organizacija iz stava 2. ovog člana, kao i metode obavljanja poslova.

III. PROIZVODNjA ŠIRE, VINA I DRUGIH PROIZVODA

Tehnološki postupci

Član 16.

Proizvodnja šire, vina i drugih proizvoda obuhva: transport grožđa, odvajanje šepurine i muljanje grožđa, obradu kljuka i šire, alkoholnu fermentaciju kljuka i šire, negovanje i finalizaciju vina, skladištenje, punjenje vina i njegovo skladištenje pre stavljanja u promet, kao i ostale postupke u proizvodnji drugih proizvoda.

Proizvođači šire, vina i drugih proizvoda

Član 17.

Proizvodnjom šire, vina i drugih proizvoda može da se bavi pravno lice i preduzetnik (u daljem tekstu: proizvođač), koje je registrovano u Registar privrednih subjekata i koje je upisano u Vinarski registar koji vodi Ministarstvo.

Proizvođač iz stava 1. ovog člana upisuje se u Registar privrednih subjekata u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija privrednih subjekata.

Proizvođač se upisuje u Vinarski registar ako ispunjava uslove u pogledu objekata, prostorija, tehničkih uslova, opreme, sudova i uređaja, kao i u pogledu stručnog kadra.

Proizvođač mora da ima odvojene prostorije za proizvodnju vina koje nisu međusobno povezane sa prostorijama za proizvodnju destilata, kao i prostorije za skladištenje enoloških sredstava i repromaterijala.

Proizvođač mora da ima odovojene sudove za skladištenje (čuvanje) stonog vina koje nije poreklom od grožđa iz Republike Srbije od sudova za skladištenje (čuvanje) vina proizvedenog od grožđa iz Republike Srbije.

Proizvođač ispunjava uslov u pogledu stručnog kadra ako ima zaposleno lice u stalnom radnom odnosu odgovarajuće stručne spreme i radnog iskustva na poslovima proizvodnje vina.

Proizvođač – preduzetnik može da obezbedi stručno rukovođenje procesom proizvodnje preko drugog pravnog lica koje je registrovano za pružanje usluga u poljoprivredi i ima zaposleno lice u stalnom radnom odnosu koje ispunjava uslove u pogledu stručne spreme.

Ministar bliže propisuje uslove u pogledu objekata, prostorija, tehničkih uslova, opreme, sudova i uređaja, kao i stručnog kadra koje mora da ispunjava proizvođač.

Ispunjenost uslova iz stava 3. ovog člana utvrđuje ministar rešenjem.

Rešenje ministra iz stava 9. ovog člana je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor.

Način upisa u Vinarski registar

Član 18.

Upis u Vinarski registar vrši se na osnovu zahteva koji proizvođač iz člana 17. stav 1. ovog zakona podnosi Ministarstvu.

Vinarski registar sadrži:

1) podatke o proizvođaču, odnosno puniocu (naziv, sedište, adresa, matični broj, poreski identifikacioni broj);

2) podatke o odgovornom licu;

3) šifru delatnosti;

4) podatke o proizvodnji, sirovinama i gotovim proizvodima;

5) podatke o proizvodnim pogonima i skladištima;

6) podatke o tehnološkoj opremi za preradu grožđa i za punjenje vina;

7) podatke o sudovima za proizvodnju, odležavanje i skladištenje (čuvanje) vina i drugih proizvoda;

8) podatke o laboratorijskim instrumentima;

9) podatke o prijavljenim, odnosno registrovanim žigovima;

10) podatke o standardima kvaliteta i sertifikatima;

11) podatke o obimu godišnje prodaje i broju boca i dr.

Podaci iz Vinarskog registra su javni i čuvaju se trajno.

Vinarski registar se vodi u elektronskoj formi i može se povezati sa drugim bazama i registrima Ministarstva.

Proizvođač je dužan da svaku promenu podataka koji se vode u Vinarskom registru prijavi u roku od 15 dana od dana nastale promene.

Ministar bliže propisuje sadržinu i način vođenja Vinarskog registra, kao i obrazac zahteva za upis u Vinarski registar.

Brisanje iz Vinarskog registra

Član 19.

Proizvođač vina se briše iz Vinarskog registra ako:

1) donese odluku o prestanku proizvodnje šire, vina i drugih proizvoda;

2) prestane da ispunjava uslove propisane ovim zakonom.

Ministar donosi rešenje o brisanju iz Vinarskog registra.

Rešenje ministra iz stava 2. ovog člana je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor.

Vinarijska evidencija

Član 20.

Proizvođač je dužan da vodi vinarijsku evidenciju koja sadrži podatke o upotrebljenim sirovinama, enološkim sredstvima, proizvodnji, kvalitetu, količini, transportu grožđa, šire, kljuka, vina i drugih proizvoda, prometu grožđa, vina i drugih proizvoda i dr. sa dokumentacijom koja to potvrđuje.

Vinarijska evidencija i prateća dokumentacija o vinarijskoj evidenciji čuva se najmanje pet godina računajući od prodaje poslednje količine tog vina, odnosno drugog proizvoda.

Ministar bliže propisuje sadržinu i način vođenja vinarijske evidencije.

Obeležavanje sudova

Član 21.

Proizvođač je dužan da obeleži svaki sud sa širom, kljukom, vinom i drugim proizvodima u rinfuznom stanju namenjen za proizvodnju, odležavanje i skladištenje (čuvanje) vina, odnosno drugih proizvoda.

Proizvođač je dužan da posebno obeleži sud sa širom, vinom i drugim proizvodima sa nedostatkom koje je potrebno doraditi ili preraditi sa tačnim navođenjem nedostataka u odnosu na njihov propisan kvalitet.

Vino i drugi proizvodi ne mogu da se stave u promet dok se nedostaci ne otklone.

Ministar bliže propisuje način obeležavanja sudova iz st. 1. i 2. ovog člana.

Proizvodnja vina

Član 22.

U proizvodnji šire, vina i drugih proizvoda proizvođač može da koristi samo propisane enološke postupke i propisana enološka sredstva kojima se razvijaju i čuvaju prirodne karakteristike šire, vina i drugih proizvoda.

Ako enološki postupci i enološka sredstva iz stava 1. ovog člana nisu propisana primenjuju se enološki postupci i enološka sredstva koje je propisala Međunarodna organizacija za lozu i vino (Organisation Internationale de la Vigne et du Vin), a objavljeni su u njenim zvaničnim publikacijama.

Ministar bliže propisuje enološke postupke i enološka sredstva za proizvodnju šire, vina i drugih proizvoda.

Obogaćivanje kljuka ili šire

Član 23.

Dodavanje šećera, rektifikovane šire i koncentrovane rektifikovane šire (u daljem tekstu: obogaćivanje) kljuku ili širi namenjenoj proizvodnji vina sa geografskim poreklom nije dozvoljeno.

Ako zbog izuzetno loših vremenskih prilika grožđe sadrži niži sadržaj šećera od sadržaja normalnog za određenu sortu sa datog vinogradarskog područja, može se vršiti obogaćivanje u količini koja obezbeđuje sadržaj prirodnog alkohola u skladu sa propisom kojim se uređuje kvalitet vina.

Obogaćivanje kljuka ili šire odobrava Ministarstvo na osnovu nalaza poljoprivrednog inspektora o sadržaju šećera u grožđu, širi ili kljuku.

Obogaćivanje kljuka ili šire vrši se u prisustvu poljoprivrednog inspektora.

Obogaćivanje kljuka ili šire namenjenih proizvodnji vrhunskih vina sa kontrolisanim i garantovanim geografskim poreklom i kvalitetom nije dozvoljeno.

Ministar bliže propisuje način i kontrolu obogaćivanja kljuka ili šire.

Parametri i metode kvaliteta

Član 24.

Šira, vino i drugi proizvodi moraju imati propisan kvalitet u pogledu fizičkih, hemijskih, mikrobiloških i senzornih osobina.

Ako vrednosti pojedinih parametara kvaliteta nisu utvrđena propisom kojim se uređuje kvalitet vina, upotrebljavaju se vrednosti koje preporučuje Međunarodna organizacija za lozu i vino (Organisation Internationale de la Vigne et du Vin), a objavljene su u njenim zvaničnim publikacijama.

Fizičke, hemijske, mikrobiološke i senzorne osobine šire, vina i drugih proizvoda utvrđuju se propisanim metodama, a ako metode nisu propisane, utvrđivanje se vrši u skladu sa metodama određenim od strane Međunarodne organizacije za lozu i vino.

Ministar bliže propisuje parametre i metode za analizu i utvrđivanje kvaliteta šire, vina i drugih proizvoda.

Mešanje grožđa, kljuka, šire, vina i drugih proizvoda

Član 25.

Mešanje grožđa, kljuka, šire, vina, odnosno drugih proizvoda, dozvoljeno je isključivo radi ujednačavanja kvaliteta samo u skladu sa ovim zakonom.

Mešanje vina proizvedenog na teritoriji Republike Srbije sa uveženim vinom nije dozvoljeno.

Neodgovarajuća šira, vino i drugi proizvodi u proizvodnji

Član 26.

Ako šira, vino i drugi proizvodi ne odgovaraju zahtevima iz ovog zakona, proizvođač je dužan da postupi u skladu sa nalogom poljoprivrednog inspektora.

Troškovi postupaka sa ovakvom širom, vinom i drugim proizvodima padaju na teret proizvođača.

IV. ISPITIVANjE KVALITETA I SENZORNO OCENjIVANjE

Predmet ispitivanja kvaliteta i senzornog ocenjivanja

Član 27.

Vino i drugi proizvodi pre punjenja, deklarisanja i stavljanja u promet, podležu obaveznom ispitivanju kvaliteta i senzornom ocenjivanju, u skladu sa ovim zakonom.

Za kvalitet vina i drugih proizvoda odgovoran je proizvođač, odnosno uvoznik.

Ispitivanjem kvaliteta i senzornim ocenjivanjem vina i drugih proizvoda utvrđuje se: ispunjenost fizičkih, hemijskih i senzornih osobina za odgovarajuću vrstu i kategoriju vina, odnosno vrstu drugih proizvoda; usaglašenost i istovetnost kvaliteta sa pratećom dokumentacijom u prometu; usaglašenost i istovetnost kvaliteta uvoznog vina i drugih proizvoda sa sertifikatom države izvoznice i dozvolom stavljanja u promet tog vina, odnosno drugih proizvoda u Republici Srbiji i drugi uslovi propisani ovim zakonom.

Vino i drugi proizvodi ne smeju biti u prometu, ako se na osnovu ispitivanja kvaliteta i senzornog ocenjivanja utvrdi da ne postoji usaglašenost i istovetnost sa pratećom dokumentacijom ili sertifikatom države izvoznice i ostalim uslovima propisanim ovim zakonom.

Ovlašćena laboratorija

Član 28.

Ispitivanje kvaliteta šire, vina i drugih proizvoda i utvrđivanje njihove usklađenosti sa propisima o kvalitetu vrši laboratorija, ovlašćena od strane Ministarstva.

Ministar propisuje uslove koje mora da ispunjava laboratorija u pogledu tehničke i profesionalne osposobljenosti, referentnih metoda za fizičko-hemijske i mikrobiološke analize vina, kao i senzornog ocenjivanja.

Ovlašćenje se izdaje rešenjem ministra.

Rešenje ministra iz stava 3. ovog člana je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor.

Ovlašćenje ministar oduzima ako se utvrdi da laboratorija ne ispunjava propisane uslove ili se utvrdi da je ovlašćenje izdato na osnovu netačnih i neistinitih podataka.

O izvršenom ispitivanju iz stava 1. ovog člana laboratorija sačinjava izveštaj.

Senzorno ocenjivanje

Član 29.

Senzorno ocenjivanje stonog vina, uvoznog vina u originalnom pakovanju i drugih proizvoda vrši ovlašćena laboratorija.

Senzorno ocenjivanje vina sa geografskim poreklom vrši Komisija za senzorno ocenjivanje vina sačinjena od obučenih predstavnika ocenjivača vina koji se nalaze na Listi ocenjivača vina, a koju imenuje ministar.

Senzorno ocenjivanje vina sa geografskim poreklom vrši Komisija za senzorno ocenjivanje vina u organizaciji ovlašćene laboratorije koja mora da obezbedi uslove nepristrasnosti ocenjivanja vina, a koje se ocenjuje pod šiframa.

Ministar bliže propisuje postupak i metode senzornog ocenjivanja vina, način obuke i provere stručne osposobljenosti ocenjivača, utvrđuje Listu ocenjivača vina, kao i visinu nadoknade za rad ocenjivača.

Pakovanje i deklarisanje

Član 30.

Vino i drugi proizvodi pakuju se i deklarišu u skladu sa propisom kojim se uređuje njihov kvalitet.

Pakovanje i deklarisanje vina vrši proizvođač, odnosno uvoznik.

Deklaracija mora biti lako uočljiva, jasna i čitka.

Zabranjeno je prepakivanje originalnog pakovanja vina i naknadno deklarisanje, kao i korišćenje, odnosno stavljanje na pakovanje deklaracije drugog proizvođača, kao i prodaja tako deklarisanog vina.

Ministar bliže propisuje način pakovanja, deklarisanja i obeležavanja vina i drugih proizvoda u proizvodnji i prometu.

Evidenciona markica za vino sa geografskim poreklom

Član 31.

Proizvođač vina dužan je da vino sa geografskim poreklom koje je proizvedeno u skladu sa ovim zakonom obeleži evidencionom markicom.

Obeležavanje iz stava 1. ovog člana vrši se lepljenjem markice na svako pojedinačno originalno pakovanje vina.

Broj markica na koje proizvođač ima pravo, dodeljuje se na osnovu količine vina za koje je ispunio uslove iz stava 1. ovog člana i broja pojedinačne ambalaže.

Ministar bliže propisuje izgled, sadržinu i način isticanja evidencione markice iz stava 1. ovog člana.

Izdavanje i evidencija evidencionih markica

Član 32.

Ministarstvo izdaje evidencione markice i vodi evidenciju o izdatim i utrošenim evidencionim markicama, a proizvođač o iskorišćenim.

Proizvođač je dužan da oštećene i neiskorišćene evidencione markice vrati Ministarstvu.

V. OZNAČAVANjE VINA SA GEOGRAFSKIM POREKLOM

1. Vrste oznaka za vina sa geografskim poreklom

Član 33.

Vino sa geografskim poreklom se označava:

1) oznakom geografskog porekla;

2) tradicionalnom oznakom, i to: oznakom kvalitetne kategorije i dodatnom oznakom;

3) priznatim tradicionalnim nazivom.

Oznake geografskog porekla

Član 34.

Oznake geografskog porekla su:

1) geografska oznaka;

oznaka kontrolisanog geografskog porekla.

Geografska oznaka je naziv regiona kojim se označava vino koje poseduje kvalitet, ugled, odnosno druge specifične karakteristike koje se pripisuje njegovom geografskom poreklu, ako je najmanje 85% grožđa proizvedeno u tom regionu, ako je vino proizvedeno u tom regionu i ako je vino proizvedeno od jedne ili više sorti vinove loze vrste Vitis vinifera L, odnosno sorti dobijenih ukrštanjem sorti vrste Vitis vinifera L. i drugih sorti iz roda Vitis.

Oznaka kontrolisanog geografskog porekla je naziv rejona, odnosno vinogorja kojim se označava vino čiji su kvalitet i karakteristike uslovljene isključivo datim rejonom, odnosno vinogorjem sa prirodnim i ljudskim faktorima, gde je grožđe i vino proizvedeno isključivo u datom rejonu, odnosno vinogorju i gde je vino proizvedeno od jedne ili više sorti vinove loze vrste Vitis vinifera L.

Nazivu rejona, odnosno vinogorja može se dodati i naziv lokaliteta (potesa) ili vinogradarske oaze ukoliko grožđe za dato vino potiče sa tog lokaliteta (potesa) ili vinogradarske oaze.

Ministar bliže propisuje nazive oznaka geografskog porekla, način i postupak priznavanja, maksimalne prinose grožđa i način i postupak proizvodnje i obeležavanja vina sa oznakom geografskog porekla, sadržinu zahteva, sadržinu elaborata i ostale uslove za priznavanje oznake geografskog porekla.

Oznaka kvalitetne kategorije

Član 35.

„Geografska indikacija” ili „G.I.” je tradicionalna oznaka za regionalno vino, ako je namanje 85 % grožđa proizvedeno u datom regionu, ako je vino proizvedeno u regionu, ako ima propisan kvalitet i ispunjava uslove u pogledu upotrebljenih enoloških sredstava i enoloških postupaka, ako je grožđe proizvedeno od preporučenih sorti vinove loze sa odgovarajućim prinosom i koje je kao takvo ocenjeno i priznato.

„Kontrolisano poreklo i kvalitet” ili „K.P.K.” je tradicionalna oznaka za kvaliteno vino sa kontrolisanim geografskim poreklom i kvalitetom, ako je grožđe i vino proizvedeno u rejonu, ako ima propisan kvalitet i ispunjava uslove u pogledu upotrebljenih enoloških sredstava i enoloških postupaka, proizvedeno od preporučenih sorti vinove loze sa odgovarajućim prinosom i koje je kao takvo ocenjeno i priznato.

„Kontrolisano i garantovano poreklo i kvalitet” ili „K.G.P.K.” je tradicionalna oznaka za vrhunsko vino sa kontrolisanim i garantovanim geografskim poreklom i kvalitetom, ako je grožđe i vino proizvedeno u rejonu, ako ima propisan kvalitet i ispunjava uslove u pogledu upotrebljenih enoloških sredstava i enoloških postupaka, proizvedeno od preporučenih sorti vinove loze sa odgovarajućim prinosom i koje je kao takvo ocenjeno i priznato.

Oznaka kvalitetne kategorije navodi se samo zajedno sa oznakom geografskog porekla.

Ministar bliže propisuje način i postupak priznavanja, proizvodnje i obeležavanja vina sa oznakom kvalitetne kategorije, sadržinu zahteva, sadržinu elaborata i ostale uslove za priznavanje tradicionalne oznake kvalitetne kategorije.

Dodatna oznaka

Član 36.

Dodatna oznaka je tradicionalna oznaka koja označava vino sa posebnim karakteristikama, načinom proizvodnje i koje je kao takvo ocenjeno i priznato. Dodatna oznaka u kategoriji regionalnog vina može biti: „mlado” vino, „sopstvena proizvodnja”, vino „od grožđa proizvedenog organskom metodom” i dr.

Dodatna oznaka u kategoriji kvalitenog vina sa kontrolisanim geografskim poreklom i kvalitetom može biti: „mlado” vino, „sopstvena proizvodnja”, „arhivsko” vino (ili „rezerva”), vino „od grožđa proizvedenog organskom metodom” i dr.

Dodatna oznaka u kategoriji vrhunskog vina sa kontrolisanim i garantovanim geografskim poreklom i kvalitetom može biti: „kasna berba”, „probirna berba”, „odabrane bobice”, „suvarak”, „arhivsko” vino (ili „rezerva”), vino „od grožđa proizvedenog organskom metodom” i dr.

Dodatna oznaka navodi se samo zajedno sa oznakom geografskog porekla i oznakom kvalitetne kategorije.

Ministar bliže propisuje nazive dodatnih oznaka, način i postupak priznavanja, proizvodnje i obeležavanja vina sa dodatnom oznakom, sadržinu zahteva, sadržinu elaborata i ostale uslove za priznavanje dodatne oznake.

Priznati tradicionalni naziv

Član 37.

Priznati tradicionalni naziv je izraz za označavanje vina sa tradicionalnim načinom proizvodnje na određenom vinogradarskom području, sa posebnim karakteristikama, koje ima dugogodišnji, nepromenjeni kvalitet, što se dokazuje elaboratom odobrenim od strane Ministarstva, i koje je kao takvo ocenjeno i priznato.

Ministar bliže propisuje izraze za priznate tradicionalne nazive, način i postupak priznavanja, proizvodnje i obaležavanja vina sa priznatim tradicionalnim nazivom, sadržinu zahteva, sadržinu elaborata i ostale uslove za priznavanje priznatog tradicionalnog naziva.

2. Kontrolna organizacija

Član 38.

Obavljanje poslova vezanih za geografsko poreklo, kontrolu proizvodnje grožđa namenjenog za proizvodnju vina sa geografskim poreklom, kontrolu proizvodnje, ispitivanje kvaliteta i ocenjivanje vina sa geografskim poreklom, vrši Ministarstvo.

Obavljanje poslova vezanih za geografsko poreklo, poslove kontrole proizvodnje grožđa namenjenog za proizvodnju vina sa geografskim poreklom i kontrolu proizvodnje vina sa geografskim poreklom, Ministarstvo može da poveri kontrolnoj organizaciji koja za te poslove ispunjava uslove predviđene ovim zakonom.

Za poslove iz stava 1. ovog člana Ministarstvo ovlašćuje kontrolnu organizaciju na osnovu konkursa.

Ministar oduzima ovlašćenje ukoliko se utvrdi da kontrolna organizacija ne obavlja poslove u skladu sa propisanim uslovima.

Ministar bliže propisuje tehničke i kadrovske uslove koje treba da ispuni kontrolna organizacija, način vođenja poslova vezanih za geografsko poreklo, način i postupak rada kontrolne organizacije, kontrolu proizvodnje grožđa namenjenog za proizvodnju vina sa geografskim poreklom i kontrolu proizvodnje vina sa geografskim poreklom.

Priznavanje oznaka za vina sa geografskim poreklom

Član 39.

Proizvođač može da proizvodi vino sa geografskim poreklom po prethodno pribavljenom rešenju Ministarstva o priznavanju oznake za to vino sa geografskim poreklom.

Uz zahtev za izdavanje rešenja iz stava 1. ovog člana podnosi se elaborat o proizvodnji vina sa geografskim poreklom.

Rešenje ministra iz stava 1. ovog člana je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor.

Na međunarodno registrovanje oznaka vina sa geografskim poreklom primenjuje se propis kojim se uređuju oznake geografskog porekla.

Zahtev za kontrolu proizvodnje vina sa geografskim poreklom

Član 40.

Na osnovu izdatog rešenja proizvođač podnosi Ministarstvu zahtev za kontrolu proizvodnje vina sa geografskim poreklom svake godine do 31. oktobra u tekućoj godini za kontrolu proizvodnje grožđa i vina sa geografskim poreklom čija će proizvodnja započeti u narednoj kalendarskoj godini.

Kontrola proizvodnje vina sa geografskim poreklom

Član 41.

Kontrola proizvodnje vina sa geografskim poreklom obezbeđuje se kontrolom proizvodnje grožđa namenjenog za proizvodnju vina sa geografskim poreklom na određenom vinogradarskom području koje se odlikuje posebnim klimatskim, zemljišnim i ostalim uslovima, kontrolom proizvodnje vina sa geografskim poreklom, ispitivanjem kvaliteta i senzornim ocenjivanjem vina sa geografskim poreklom, radi izdavanja rešenja o ispunjenosti uslova za korišćenje oznake i stavljanje vina sa geografskim poreklom u promet iz date godine berbe.

Korišćenje oznake i stavljanje vina sa geografskim poreklom u promet

Član 42.

Na osnovu izvršene kontrole proizvodnje grožđa i vina sa geografskim poreklom i izvršenog ispitivanja i utvrđivanja kvaliteta i senzornog ocenjivanja vina, kontrolna organizacija sačinjava izveštaj i stručno mišljenje sa pratećom dokumentacijom.

Na osnovu stručnog mišljenja sa pratećom dokumentacijom iz stava 1. ovog člana Ministarstvo izdaje rešenje o ispunjenosti uslova za korišćenje oznake i stavljanje vina sa geografskim poreklom u promet iz date godine berbe.

Rešenje iz stava 2. ovog člana je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor.

Troškovi kontrole

Član 43.

Troškove obavljanja poslova vezanih za geografsko poreklo, kontrole proizvodnje grožđa namenjenog za proizvodnju vina sa geografskim poreklom, kontrole proizvodnje vina sa geografskim poreklom, kao i ispitivanje kvaliteta i senzornog ocenjivanja vina sa geografskim poreklom snosi proizvođač.

Visinu troškova iz stava 1. ovog člana utvrđuje Vlada.

Sredstva ostvarena po osnovu troškova iz stava 1. ovog člana prihod su budžeta Republike Srbije.

3. Zabrana korišćenja oznake

Član 44.

Proizvođaču i uvozniku vina zabranjuje se da:

1) upotrebljava oznake, nazive, slike, crteže i sl. koji bi mogli da dovedu u zabludu potrošače u pogledu porekla vina i kvalitetne kategorije;

2) prevodi oznake za vina sa geografskim poreklom;

3) upotrebljava reči „sličan kao”, „vrsta”, „tip”, „stil”, „postupak”, „kao”, „ukus” i sl. odnosno bilo koji sličan izraz koji upućuje, odnosno podseća na oznaku za vina sa geografskim poreklom;

4) da navodi sastojke ili osobine vina koje ono nema;

5) navodi podatke o posebnim osobinama, a koja imaju druga vina;

6) koristi bilo koji drugi postupak koji dovodi potrošača u zabludu o pravom poreklu, odnosno kvalitetu vina;

7) upotrebljava priznatu oznaku, iako navode istinsko poreklo vina, ali ne poseduju rešenje o ispunjenosti uslova za korišćenje te oznake i stavljanje tog vina sa geografskim poreklom u promet iz date godine berbe.

Vino koje na deklaraciji sadrži, odnosno sastoji se od imena naziva i oznake geografskog porekla ne može se zaštititi žigom ako bi njegovo korišćenje dovelo do bilo koje radnje iz stava 1. ovog člana.

Ako trgovačko ime vina sadrži neposredno ili posredno naziv geografskog obeležja, takvo trgovačko ime ne sme se upotrebljavati i ako je vino zaista proizvedeno na datom vinogradarskom području, čiji je naziv neposredno ili posredno sadržan u trgovačkom imenu vina, ako nema rešenje o priznavanju oznake geografskog porekla i rešenje o ispunjenosti uslova za korišćenje te oznake i stavljanje tog vina sa geografskim poreklom u promet iz date godine berbe.

Rešenje o priznavanju oznaka za vina sa geografskim poreklom neće uticati na valjanost registrovanog žiga ili na pravo na korišćenje žiga koji je identičan ili sličan priznatoj oznaci za vino sa geografskim poreklom, ukoliko je žig prijavljen ili registrovan u dobroj veri, pre donošenja rešenja o priznavanju oznake vina sa geografskim poreklom.

Odnos prema oznakama geografskog porekla drugih država

Član 45.

Odredbe člana 44. ovog zakona ne odnose se na oznake za vina sa geografskim poreklom drugih država, odnosno regionalnih organizacija koje je Republika Srbija priznala na osnovu zaključenih međunarodnih ugovora, osim ukoliko oznaka geografskog porekla nije ili je prestala da bude zaštićena u državi porekla, odnosno regionalnoj organizaciji ili je prestala da se koristi u toj državi, odnosno regionalnoj organizaciji.

VI. P R O M E T

Uslovi za stavljanje vina u promet

Član 46.

Vino se može stavljati u promet, odnosno može se nuditi krajnjem potrošaču samo u originalnom pakovanju propisanog kvaliteta. Originalno pakovano vino jeste vino punjeno u propisanu ambalažu i deklarisano na propisani način, u skladu sa ovim zakonom.

Izuzetno od stava 1. ovog člana, proizvođač vina može stono vino koje je proizvedeno od sopstvenog grožđa nuditi krajnjem potrošaču u rinfuzi u okviru sopstvene vinarije gde je proizvedeno dato vino, i na vinskim manifestacijama koje su prijavljene Ministarstvu.

Ministar bliže propisuje uslove prometa vina u originalnom pakovanju, kao i vrstu ambalaže.

Transport u prometu

Član 47.

Transport grožđa u prometu prati otpremnica.

Proizvođač može da kupuje i prodaje vino i druge proizvode isključivo od drugog proizvođača u rinfuznom stanju kao sirovinu za dalju doradu i proizvodnju uz prethodno obezbeđenje dokaza o ispitanom i utvrđenom kvalitetu tog vina, odnosno drugog proizvoda.

Dokaz o ispitanom i utvrđenom kvalitetu vina, odnosno drugog proizvoda koji se stavlja u promet u rinfuznom stanju dostavlja se kupcu (proizvođaču) uz otpremnicu.

Uslovi transporta, skladištenja i prodaje

Član 48.

Grožđe, vino i drugi proizvodi moraju se transportovati, skladištiti i prodavati, a grožđe, šira, kljuk, vino i drugi proizvodi transportovati van prometa na način koji obezbeđuje očuvanje fizičkih, hemijskih, mikrobioloških, senzornih i drugih karakteristika.

Ministar bliže propisuje uslove transporta, skladištenja i prometa grožđa, vina i drugih proizvoda..

Rokovi za promet vina

Član 49.

Vino sa geografskim poreklom može se staviti u promet od datuma koji je naveden u elaboratu za to vino sa geografskim poreklom.

Vino sa dodatnom tradicionalnom oznakom „mlado” vino može biti u prometu najkasnije do 31. marta u godini koja sledi godini berbe grožđa.

Zabrane vezane za promet

Član 50.

Nije dozvoljen promet vina i drugih proizvoda:

1) u rinfuznom stanju na pijacama i ugostiteljskim objektima, kao ni izlaganje istih;

2) čije je uslužno punjenje izvršio punilac koji nije upisan u Vinarski registar;

3) koji su sa kvarom, manom, ili sa greškom, odnosno koji nisu odgovarajući za ljudsku upotrebu, osim za dalju preradu.

Uvoz grožđa, vina i drugih proizvoda

Član 51.

Grožđe, vino i drugi proizvodi koji se u Republiku Srbiju uvoze radi prerade, dalje proizvodnje, odnosno prodaje, moraju po kvalitetu i deklarisanju ispunjavati uslove propisane ovim zakonom i propisima donetim na osnovu njega i moraju ih pratiti sertifikati ovlašćene organizacije države izvoznice.

Vino koje se uvozi u rinfuznom stanju mora da se deklariše samo kao stono vino.

Ako se uvozi vino u rinfuznom stanju za neposrednu ljudsku upotrebu, ono mora da se stavi u promet samo kao vino u originalnom pakovanju.

Uvezeno vino u originalnom pakovanju koje je u ponudi krajnjem potrošaču, mora imati naziv uvoznika vina i navedene sve podatke iz deklaracije na srpskom jeziku, identične podacima na originalnoj deklaraciji, osim oznaka za vina sa geografskim poreklom koje se ne prevode.

Uzorkovanje i uslovi pri uvozu

Član 52.

Poljoprivredni inspektor od svake pošiljke uvezenog grožđa, vina i drugih proizvoda, uzima uzorak i daje na ispitivanje kvaliteta, a kod vina i drugih proizvoda i na senzorno ocenjivanje.

Poljoprivredni inspektor utvrđuje identičnost kvaliteta i senzorne ocene sa sertifikatom o poreklu i kvalitetu izdatim od strane ovlašćene organizacije zemlje izvoznice, kao i ispunjenost uslova propisanog kvaliteta u Republici Srbiji radi stavljanja grožđa, vina i drugih proizvoda u promet, osim ako međunarodnim sporazumom nije drugčije određeno.

Ministar bliže propisuje način uzorkovanja i ispitivanja kvaliteta i senzornog ocenjivanja, kao i uslove stavljanja u promet uvoznog grožđa, vina i drugih proizvoda.

Uslovi pri izvozu

Član 53.

Grožđe, vino i drugi proizvodi namenjeni izvozu moraju ispunjavati uslove propisane ovim zakonom.

Izuzetno od stava 1. ovog člana, grožđe, vino i drugi proizvodi namenjeni izvozu mogu se proizvoditi i izvoziti iako ne ispunjavaju sve uslove propisane ovim zakonom, na osnovu zahteva uvoznika iz inostranstva i uz saglasnost Ministarstva.

Svaku pošiljku grožđa, vina i drugih proizvoda pri izvozu prati uverenje o kvalitetu.

Izuzetno od stava 3. ovog člana, bez uverenja o kvalitetu mogu se izvesti količine grožđa, vina i drugih proizvoda koje su namenjene jednokratnoj prezentaciji.

Troškovi postupka

Član 54.

Troškove upravnog postupka snosi podnosilac zahteva, i to za:

1) izdavanje rešenja o upisu u Vinogradarski registar;

2) izdavanje rešenja o brisanju iz Vinogradarskog registra;

3) izdavanje rešenja o upisu u Vinarski registar;

4) izdavanje rešenja o brisanju iz Vinarskog registra.

Sredstva iz stava 1. ovog člana podnosilac zahteva uplaćuje na odgovarajući račun za uplatu javnih prihoda budžeta Republike Srbije.

Visina troškova utvrđuje se u skladu sa propisima o naknadi troškova u upravnom postupku.

Pravno lice, preduzetnik i fizičko lice plaćaju naknadu za:

1) utvrđivanje ispunjenosti uslova za obavljanje proizvodnje grožđa;

2) utvrđivanje ispunjenosti uslova za obavljanje proizvodnje šire, vina i drugih proizvoda;

3) pregled pošiljki prilikom uvoza, odnosno izvoza grožđa, vina, odnosno drugih proizvoda.

Sredstva ostvarena od naknada iz stava 4. ovog člana prihod su budžeta Republike Srbije.

Visinu naknade iz stava 4. ovog člana utvrđuje Vlada.

VII. NADZOR

Inspekcijski nadzor

Član 55.

Inspekcijski nadzor nad primenom odredaba ovog zakona i propisa donetih na osnovu ovog zakona, Ministarstvo vrši preko poljoprivrednog inspektora.

Poslovi poljoprivrednog inspektora

Član 56.

Poslove poljoprivrednog inspektora, može da obavlja diplomirani inženjer prehrambene tehnologije biljnih proizvoda; diplomirani inženjer tehnologije, odseka prehrambeno inženjerstvo, smera mikrobiološki procesi; dipromirani inženjer poljoprivrede, smera voćarstvo i vinogradarstvo; diplomirani inženjer prehrambene tehnologije biljnih proizvoda – master, grupe konzervisanja i vrenja, odnosno grupe upravljanje bezbednošću i kvalitetom u proizvodnji hrane; diplomirani inženjer tehnologije – master, biotehnološkog, odnosno prehrambeno tehnološkog usmerenja; diplomirani inženjer poljoprivrede – master, odseka voćarstvo i vinogradarstvo sa položenim stručnim državnim ispitom i najmanje tri godine radnog iskustva.

Poslove poljoprivrednog inspektora mogu obavljati i lica sa visokim obrazovanjem drugog obrazovnog profila stečenim do dana stupanja na snagu ovog zakona, ako su do dana stupanja na snagu ovog zakona obavljali poslove poljoprivrednog inspektora.

Nadzor nad vršenjem poverenih poslova

Član 57.

Nadzor nad radom stručne organizacije za Vinogradarski registar, ovlašćene laboratorije i kontrolne organizacije u vršenju poverenih poslova vrši Ministarstvo, u skladu sa propisima kojima se uređuje državna uprava.

Legitimacija, znak i službeno odelo

Član 58.

U obavljanju poslova inspekcijskog nadzora poljoprivredni inspektor mora imati službenu legitimaciju, znak kojim dokazuje svojstvo poljoprivrednog inspektora i službeno odelo.

Ministar bliže propisuje obrazac i sadržinu službene legitimacije, izgled službenog odela i oblik znaka iz stava 1. ovog člana, kao i način vođenja evidencije o izdatim legitimacijama.

Prava i dužnosti poljoprivrednog inspektora

Član 59.

U vršenju poslova inspekcijskog nadzora, poljoprivredni inspektor ima pravo i dužnost da proverava:

1) da li se grožđe u vinogradu proizvodi od dozvoljenih i preporučenih sorti vinove loze, broj čokota i prinos po čokotu, sadržaj šećera u grožđu;

2) ispunjenost uslova za proizvodnju grožđa;

3) da li je proizvođač grožđa svaku promenu podataka prijavio u propisanom roku;

4) da li ovlašćena organizacija za vođenje Vinogradarskog registra vrši poslove vezane za Vinogradarski registar u skladu sa odredbama ovog zakona i propisima donetim na osnovu ovog zakona;

5) da li se proizvodnja grožđa vrši u skladu sa odredbama ovog zakona;

6) ispunjenost uslova za proizvodnju šire, vina i drugih proizvoda u skladu sa ovim zakonom;

7) da li je proizvođač vina, šire i drugih proizvoda svaku promenu podataka prijavio u propisanom roku;

8) da li se vinarijska evidencija vodi u skladu sa članom 20. stav 1. ovog zakona;

9) da li se vinarijska evidencija i prateća dokumentacija o vinarijskoj evidenciji čuva u propisanom roku;

10) da li je svaki sud sa širom, kljukom, vinom i drugim proizvodima u rinfuznom stanju namenjen za proizvodnju, odležavanje i skladištenje (čuvanje) vina, odnosno drugih proizvoda obeležen u skladu sa članom 21. st. 1. i 2. ovog zakona;

11) da li su šira, vino i drugi proizvodi stavljeni u promet, a imaju nedostatak;

12) da li se u proizvodnji šire, vina i drugih proizvoda koriste samo dozvoljeni enološki postupci i enološka sredstva;

13) da li se širi ili kljuku namenjenom proizvodnji vina sa geografskim poreklom dodaje šećer, rektifikovana šira i koncentrovana rektifikovana šira;

14) da li se obogaćivanje kljuka ili šire vrši po odobrenju Ministarstva i u prisustvu poljoprivrednog inspektora;

15) da li se vrši obogaćivanje kljuka ili šire namenjenih proizvodnji vrhunskih vina sa kontrolisanim i garantovanim geografskim poreklom i kvalitetom;

16) kvalitet šire, vina i drugih proizvoda u skladu sa ovim zakonom;

17) da li se mešanje grožđa, kljuka, šire, vina, odnosno drugih proizvoda vrši u skladu sa ovim zakonom;

18) da li je proizvođač postupio po nalogu poljoprivrednog inspektora ako šira, vino i drugi proizvodi ne odgovaraju zahtevima iz ovog zakona;

19) da li je proizvođač izvršio ispitivanje kvaliteta i senzornog ocenjivanja vina i drugih proizvoda pre punjenja, deklarisanja i stavljanja u promet;

20) da li su kvalitet i senzorna ocena vina u prometu usaglašeni sa pratećom dokumentacijom i sertifikatom države izvoznice;

21) da li ovlašćena organizacija ispunjava propisane uslove za ispitivanje kvaliteta vina i drugih proizvoda u skladu sa ovim zakonom;

22) da li je senzorno ocenjivanje stonog vina, uvoznog vina u originalnom pakovanju i drugih proizvoda izvršila ovlašćena laboratorija;

23) da li je senzorno ocenjivanje vina sa geografskim poreklom izvršila komisija sastavljena od predstavnika ocenjivača vina sa Liste ocenjivača vina u skladu sa ovim zakonom;

24) da li su vino i drugi proizvodi pakovani i deklarisani u skladu sa ovim zakonom;

25) da li je izvršeno prepakivanje originalnog pakovanja vina i naknadno deklarisanje, kao i korišćenje, odnosno stavljanje na pakovanje deklaracije drugog proizvođača, kao i prodaja tako deklarisanog vina u skladu sa ovim zakonom;

26) da li je svako pakovanje vina sa geografskim poreklom obeleženo evidencionom markicom;

27) da li je proizvođač vina oštećene i neiskorišćene evidencione markice vratio Ministarstvu;

28) da li je vino sa geografskim poreklom proizvedeno u skladu sa ovim zakonom;

29) da li je vino sa geografskim poreklom označeno u skladu sa ovim zakonom;

30) da li kontrolna organizacija ispunjava uslove i obavlja poslove vezane za geografsko poreklo i kontrolu proizvodnje grožđa namenjenog za proizvodnju vina sa geografskim poreklom i ispitivanje kvaliteta i senzornu ocenu vina u skladu sa ovim zakonom;

31) da li proizvođač vina sa geografskim poreklom ima rešenje Ministarstva o priznavanju oznake geografskog porekla za to vino;

32) da li je proizvođač vina i uvoznik postupio u skladu sa odredbama člana 44. ovog zakona;

33) da li je vino u prometu, odnosno koje se nudi krajnjem potrošaču u originalnom pakovanju propisanog kvaliteta;

34) da li je originalno pakovanje vina punjeno u propisanu ambalažu i deklarisano na propisan način;

35) da li transport grožđa u prometu prate otpremnice;

36) da li proizvođač vina kupuje i prodaje vino i druge proizvode isključivo od drugog proizvođača u rinfuznom stanju radi dalje prerade;

37) da li vino koje je u prometu u rinfuznom stanju ima dokaz o ispitanom i utvrđenom kvalitetu uz otpremnicu;

38) da li se grožđe, vino i drugi proizvodi transportuju, skladište i prodaju na način koji obezbeđuje očuvanje fizičkih, hemijskih, mikrobioloških, senzornih i drugih karakteristika;

39) da li je vino sa geografskim poreklom stavljeno u promet u skladu sa datumom koji je naveden u elaboratu za to vino;

40) da li je vino sa dodatnom tradicionalnom oznakom „mlado” vino u prometu posle 31. marta u godini koja sledi, godini berbe grožđa;

41) da li je promet vina i drugih proizvoda suprotan odredbama člana 50. ovog zakona;

42) da li grožđe, vino i drugi proizvodi koji se uvoze radi prerade, dalje proizvodnje, odnosno prodaje po kvalitetu i deklarisanju ispunjavaju uslove propisane ovim zakonom i da li ih prati sertifikat ovlašćene organizacije države izvoznice;

43) da li je vino koje se uvozi u rinfuznom stanju deklarisano kao stono vino;

44) da li je uvezeno vino u rinfuznom stanju stavljeno u promet za neposrednu ljudsku upotrebu samo kao vino u originalnom pakovanju;

45) da li je uvezeno vino deklarisano u prometu u skladu sa članom 51. stav 4. ovog zakona;

46) da li grožđe, vino i drugi proizvodi koji se uvoze ispunjavaju uslove propisane ovim zakonom;

47) da li grožđe, vino i drugi proizvodi namenjeni izvozu koji ne ispunjavaju sve propisane uslove u skladu sa ovim zakonom, se izvoze uz saglasnost Ministarstva;

48) da li svaku pošiljku grožđa, vina i drugih proizvoda pri izvozu prati uverenje o kvalitetu;

49) izvršavanje mera po ovom zakonu.

U vršenju poslova poljoprivredni inspektor može da uzima uzorke grožđa, vina i drugih proizvoda bez naknade radi ispitivanja i utvrđivanja kvaliteta.

Ovlašćenje poljoprivrednog inspektora

Član 60.

U vršenju poslova iz člana 59. stav 1. ovog zakona poljoprivredni inspektor može da:

1) zabrani proizvodnju grožđa ako za to nisu ispunjeni propisani uslovi, odnosno ako se proizvodnja obavlja bez dokaza o ispunjenosti propisanih uslova;

2) zabrani proizvodnju vina i drugih proizvoda ako za to nisu ispunjeni propisani uslovi, odnosno ako se proizvodnja obavlja bez dokaza o ispunjenosti propisanih uslova;

3) naloži otklanjanje nepravilnosti u primeni propisa o vinu i drugim proizvodima u proizvodnji i prometu i odredi rok u kome se to mora učiniti;

4) zabrani promet vina i drugih proizvoda čiji kvalitet, ambalaža i način označavanja i deklarisanja nije u skladu sa odredbama ovog zakona;

5) zabrani stavljanje u promet vina i drugih proizvoda u rinfuznom stanju ako promet ne vrši proizvođač vina;

6) oduzme i uništi vino, odnosno druge proizvode koji se stavljaju u promet u rinfuznom stanju na pijacama i ugostiteljskim objekatima;

7) zabrani proizvodnju vina i drugih proizvoda ako u proizvodnji zatekne nedozvoljena enološka sredstva, oduzme nedozvoljena sredstva i vino u čijoj proizvodnji su korišćena ta sredstva, odnosno oduzme vino koje je proizvedeno na nedozvoljeni enološki postupak;

8) privremeno zabrani da se vino i drugi proizvodi stave u promet čiji kvalitet i senzorno ocenjivanje nije izvršeno pre stavljanja u promet;

9) zabrani stavljanje u promet vina sa oznakom geografskog porekla za koje nije izdato odobrenje za stavljanje u promet;

10) privremeno oduzme vino koje je stavljeno u promet suprotno odredbama ovog zakona, ako prodavac nije proizveo ovaj proizvod, kao i oduzme prevozno sredstvo, odnosno sudove u kojima se prevozi, odnosno čuva vino;

11) podnosi zahtev za pokretanje prekršajnog postupka i prijavu za privredni prestup zbog kršenja odredbi ovog zakona i propisa donetih na osnovu njega;

12) naredi druge mere i preduzme druge radnje u skladu sa ovim zakonom.

Mere iz stava 1. tač. 1) – 10) i tačka 12) ovog člana nalažu se rešenjem poljoprivrednog inspektora.

Poljoprivredni inspektor može oduzeta nedozvoljena sredstva da uništi na ekološki bezbedan način, odnosno da proda putem javnog oglašavanja proizvođaču koji sme ista da koristi u svojoj proizvodnji.

U slučaju privremenog oduzimanja vina, prevoznog sredstva i sudova poljoprivredni inspktor donosi rešenje o oduzimanju u roku od tri dana od dana njihovog oduzimanja.

Nadležnost za rešavanje žalbi

Član 61.

Na rešenje poljoprivrednog inspektora može se izjaviti žalba ministru u roku od osam dana od dana dostavljanja rešenja.

Žalba ne odlaže izvršenje rešenja.

Troškovi prilikom oduzimanja, čuvanja i uništavanja

vina i drugih proizvoda

Član 62.

Troškovi koji nastaju prilikom oduzimanja, čuvanja i uništavanja vina, drutih proizvoda, prevoznog sredstva i sudova padaju na teret lica od kojih su vino, drugi proizvodi, prevozno sredstvo i sudovi oduzeti.

Oduzeto vino i drugi proizvodi mogu putem javnog oglašavanja da se prodaju zainteresovanom proizvođaču upisanom u Vinarski registar.

Troškovi ispitivanja i utvrđivanja kvaliteta uzoraka

Član 63.

Poljoprivredni inspektor dužan je da o rezultatu analize obavesti vlasnika proizvoda od koga je uzet uzorak, a kad je analiziran uzorak iz originalnih pakovanja, obavesti proizvođača analiziranog proizvoda.

Super analiza proizvoda može se zahtevati u roku od sedam dana od dana obaveštavanja o rezultatu analize.

Stranka snosi troškove ispitivanja i utvrđivanja kvaliteta proizvoda čije ispitivanje traži.

Troškove ispitivanja i utvrđivanja kvaliteta inspekcijskih uzoraka grožđa, vina i drugih proizvoda snosi proizvođač, odnosno pravno lice, fizičko lice i preduzetnik od koga je uzet uzorak, ako grožđe, vino i drugi proizvodi ne odgovaraju propisanom, odnosno deklarisanom kvalitetu, odnosno Ministarstvo, ako grožđe, vino i drugi proizvodi odgovaraju propisanom, odnosno deklarisanom kvalitetu.

VIII. KAZNENE ODREDBE

Privredni prestup

Član 64.

Novčanom kaznom od 300.000 do 3.000.000 dinara kazniće se za privredni prestup privredno društvo ili drugo pravno lice, ako:

1) za proizvodnju vina koristi grožđe direktno rodnih hibrida i grožđe iz matičnih zasada (član 3. stav 1);

2) u proizvodnim pogonima i skladišnim prostorima u kojima se proizvodi vino i drugi proizvodi drži, odnosno upotrebljava šećer, rakiju, etanol i druga sredstva i materije, kojima se može povećati količina i menjati propisani prirodni sastojci šire i vina (član 3. stav 2);

3) obavlja proizvodnju grožđa, a nije upisan u Vinogradarski registar (član 11. stav 1);

4) obavlja proizvodnju šire, vina i drugih proizvoda, a nije upisan u Vinarski registar (član 17. stav 1);

5) se bavi proizvodnjom vina, a nema odvojene prostorije za proizvodnju vina koje nisu međusobno povezane sa prostorijama za proizvodnju destilata, odnosno ako nema odvojene prostorije za skladištenje enoloških sredstava i repromaterijala (član 17. stav 4);

6) se bavi proizvodnjom vina, a nema odvojene sudove za skladištenje (čuvanje) stonog vina koje nije poreklom od grožđa iz Republike Srbije od sudova za skladištenje (čuvanje) vina proizvedenog od grožđa iz Republike Srbije (član 17. stav 5);

7) koristi propisane enološke postupke i propisana enološka sredstva kojima se ne mogu sačuvati i razvijati prirodne karakteristike vina (član 22. stav 1);

8) dodaje šećer, rektifikovanu širu i koncentrovanu rektifikovanu širu, širi ili kljuku namenjenom proizvodnji vina sa geografskim poreklom (član 23. stav 1);

9) vrši obogaćivanje kljuka ili šire bez odobrenja Ministarstva (član 23. stav 3);

10) vrši obogaćivanje kljuka ili šire namenjenih proizvodnji vrhunskih vina sa kontrolisanim i garantovanim geografskim poreklom i kvalitetom (član 23. stav 5);

11) vrši mešanje vina proizvedenog na teritoriji Republike Srbije sa uvezenim vinom (član 25. stav 2);

12) ne postupi po nalogu poljoprivrednog inspektora (član 26. stav 1);

13) pre punjenja, deklarisanja i stavljanja u promet vina i drugih proizvoda nije obavio njihovo ispitivanje kvaliteta i senzorno ocenjivanje (član 27. stav 1);

14) stavi vino i druge proizvode u promet, a ne postoji usaglašenost i istovetnost kvaliteta sa pratećom dokumentacijom ili sertifikatom države izvoznice i ostalim uslovima propisanim ovim zakonom (član 27. stav 4);

15) vrši prepakivanje originalnog pakovanja vina i naknadno deklarisanje, kao i korišćenje, odnosno stavljanje na pakovanje deklaracije drugog proizvođača, kao i prodaju tako deklarisanog vina (član 30. stav 4);

16) proizvodi vino sa geografskim poreklom bez prethodno pribavljenog rešenja Ministarstva o priznavanju oznake geografskog porekla za to vino (član 39. stav 1);

17) postupi suprotno odredbama člana 44. ovog zakona;

18) stavlja vino u promet, odnosno nudi krajnjem potrošaču, a nije u originalnom pakovanju i propisanog kvaliteta, u propisanoj ambalaži i deklarisano na propisan način (član 46. stav 1);

19) kupuje i prodaje vino i druge proizvode koji nije od drugog proizvođača u rinfuznom stanju kao sirovinu za dalju doradu i preradu, a nema obezbeđen dokaz o ispitanom i utvrđenom kvalitetu tog vina, odnosno drugog proizvoda (član 47. stav 2);

20) postupi suprotno odredbama člana 50. ovog zakona;

21) pri uvozu grožđa, vina i drugih proizvoda u Republiku Srbiju postupi suprotno odredbama člana 51. ovog zakona.

Za privredni prestup iz stava 1. ovog člana kazniće se novčanom kaznom od 50.000 do 200.000 dinara i odgovorno lice u privrednom društvu ili drugom pravnom licu.

Za radnje iz stava 1. ovog člana pored novčane kazne može se izreći i zaštitna mera zabrane obavljanja određenih delatnosti za pravno lice i odgovornom licu da vrši određene dužnosti u trajanju od jedne godine do pet godina.

Prekršaj privrednog društva

Član 65.

Novčanom kaznom od 100.000 do 1.000.000 dinara kazniće se za prekršaj privredno društvo ili drugo pravno lice, ako:

1) grožđe proizvodi od sorti vinove loze koje nisu dozvoljene (član 10. stav 2);

2) u proizvodnji grožđa ne postupi u skladu sa odredbom člana 10. stav 3. ovog zakona;

3) u proizvodnji grožđa ne postupa na način da sačuva sve prirodne karakteristike grožđa (član 10. stav 5);

4) ne prijavi promenu podataka Ministarstvu u roku od 15 dana od dana nastale promene (član 12. stav 6);

5) ne prijavi svaku promenu podataka Ministarstvu u roku od 15 dana od dana nastale promene (član 18. stav 4);

6) ne vodi vinarijsku evidenciju i ne čuva je na propisan način (član 20);

7) ne obeleži svaki sud sa širom, kljukom, vinom i drugim proizvodima u rinfuznom stanju namenjen za proizvodnju, odležavanje i skladištenje (čuvanje) vina, odnosno drugih proizvoda, kao i sud sa širom, vinom i drugim proizvodima sa nedostatkom (član 21. st. 1 i 2);

8) stavi vino i drugi proizvod u promet, ako nije otklonio nedostatke (član 21. stav 3);

9) vrši obogaćivanje kljuka ili šire bez prisustva poljoprivrednog inspektora (član 23. stav 4);

10) vrši mešanje grožđa, kljuka, šire, vina, odnosno drugih proizvoda suprotno odredbi člana 25. stav 1. ovog zakona;

11) vino i druge proizvode pakuje i deklariše suprotno propisima kojima se uređuje njihov kvalitet (član 30. stav 1);

12) vino sa geografskim poreklom ne obeleži evidencionom markicom (član 31. stav 1);

13) ne vrati oštećene i neiskorišćene evidencione markice Ministarstvu (član 32. stav 2);

14) stono vino koje je proizvedeno od sopstvenog grožđa nudi krajnjem potrošaču u rinfuzi van sopstvene vinarije gde je proizvedeno dato vino (član 46. stav 2);

15) transport grožđa u prometu ne prati otpremnica (član 47. stav 1);

16) grožđe, vino i druge proizvode transportuje, skladišti i prodaje suprotno odredbi člana 48. ovog zakona;

17) vino sa geografskim poreklom, odnosno vino sa dodatnom tradicionalnom oznakom „mlado” vino stavi u promet suprotno odredbama člana 49. ovog zakona;

18) pri izvozu grožđa, vina i drugih proizvoda postupi suprotno odredbama člana 53. ovog zakona.

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se novčanom kaznom od 10.000 do 50.000 dinara i odgovorno lice u privrednom društvu ili drugom pravnom licu.

Prekršaji za preduzetnika

Član 66.

Novčanom kaznom od 150.000 do 500.000 dinara kazniće se za prekršaj preduzetnik, ako:

1) za proizvodnju vina koristi grožđe direktno rodnih hibrida i grožđe iz matičnih zasada (član 3. stav 1);

2) u proizvodnim pogonima i skladišnim prostorima u kojima se proizvodi vino i drugi proizvodi drži, odnosno upotrebljava šećer, rakiju, etanol i druga sredstva i materije, kojima se može povećati količina i menjati propisani prirodni sastojci šire i vina (član 3. stav 2);

3) obavlja proizvodnju grožđa, a nije upisan u Vinogradarski registar (član 11. stav 1);

4) obavlja proizvodnju šire, vina i drugih proizvoda, a nije upisan u Vinarski registar (član 17. stav 1);

5) se bavi proizvodnjom vina, a nema odvojene prostorije za proizvodnju vina koje nisu međusobno povezane sa prostorijama za proizvodnju destilata, odnosno ako nema odvojene prostorije za skladištenje enoloških sredstava i repromaterijala (član 17. stav 4);

6) se bavi proizvodnjom vina, a nema odvojene sudove za skladištenje (čuvanje) stonog vina koje nije poreklom od grožđa iz Republike Srbije od sudova za skladištenje (čuvanje) vina proizvedenog od grožđa iz Republike Srbije (član 17. stav 5);

7) koristi propisane enološke postupke i propisana enološka sredstva kojima se ne mogu sačuvati i razvijati prirodne karakteristike vina (član 22. stav 1);

8) dodaje šećer, rektifikovanu širu i koncentrovanu rektifikovanu širu, širi ili kljuku namenjenom proizvodnji vina sa geografskim poreklom (član 23. stav 1);

9) vrši obogaćivanje kljuka ili šire bez odobrenja Ministarstva (član 23. stav 3);

10) vrši obogaćivanje kljuka ili šire namenjenih proizvodnji vrhunskih vina sa kontrolisanim i garantovanim geografskim poreklom i kvalitetom (član 23. stav 5);

11) vrši mešanje vina proizvedenog na teritoriji Republike Srbije sa uvezenim vinom (član 25. stav 2);

12) ne postupi po nalogu poljoprivrednog inspektora (član 26. stav 1);

13) pre punjenja, deklarisanja i stavljanja u promet vina i drugih proizvoda nije obavio njihovo ispitivanje kvaliteta i senzorno ocenjivanje (član 27. stav 1);

14) stavi vino i druge proizvode u promet, a ne postoji usaglašenost i istovetnost kvaliteta sa pratećom dokumentacijom ili sertifikatom države izvoznice i ostalim uslovima propisanim ovim zakonom (član 27. stav 4);

15) vrši prepakivanje originalnog pakovanja vina i naknadno deklarisanje, kao i korišćenje, odnosno stavljanje na pakovanje deklaracije drugog proizvođača, kao i prodaju tako deklarisanog vina (član 30. stav 4);

16) proizvodi vino sa geografskim poreklom bez prethodno pribavljenog rešenja Ministarstva o priznavanju oznake geografskog porekla za to vino (član 39. stav 1);

17) postupi suprotno odredbama člana 44. ovog zakona;

18) stavlja vino u promet, odnosno nudi krajnjem potrošaču, a nije u originalnom pakovanju i propisanog kvaliteta, u propisanoj ambalaži i deklarisano na propisan način (član 46. stav 1);

19) kupuje i prodaje vino i druge proizvode koje nisu od drugog proizvođača u rinfuznom stanju kao sirovinu za dalju doradu i preradu, a nema obezbeđen dokaz o ispitanom i utvrđenom kvalitetu tog vina (član 47. stav 2);

20) postupi suprotno odredbama člana 50. ovog zakona;

21) pri uvozu grožđa, vina i drugih proizvoda u Republiku Srbiju postupi suprotno odredbama člana 51. ovog zakona.

Član 67.

Novčanom kaznom od 50.000 do 200.000 dinara kazniće se za prekršaj preduzetnik, ako:

1) grožđe proizvodi od sorti vinove loze koje nisu dozvoljene (član 10. stav 2);

2) u proizvodnji grožđa ne postupi u skladu sa odredbom člana 10. stav 3. ovog zakona;

3) u proizvodnji grožđa ne postupa na način da sačuva sve prirodne karakteristike grožđa (član 10. stav 5);

4) ne prijavi promenu podataka Ministarstvu u roku od 15 dana od dana nastale promene (član 12. stav 6);

5) ne prijavi svaku promenu podataka Ministarstvu u roku od 15 dana od dana nastale promene (član 18. stav 4);

6) ne vodi vinarijsku evidenciju i ne čuva je na propisan način (član 20);

7) ne obeleži svaki sud sa širom, vinom i drugim proizvodima u rinfuznom stanju namenjen za proizvodnju, skladištenje (čuvanje) i odležavanje vina, kao i sud sa širom, vinom i drugim proizvodima sa nedostatkom (član 21. st. 1. i 2);

8) stavi širu, vino i drugi proizvod u promet, ako nije otklonio nedostatke (član 21. stav 3);

9) vrši obogaćivanje kljuka ili šire bez prisustva poljoprivrednog inspektora (član 23. stav 4);

10) vrši mešanje grožđa, kljuka, šire, vina, odnosno drugih proizvoda suprotno odredbi člana 25. stav 1. ovog zakona;

11) vino i druge proizvode pakuje i deklariše suprotno propisima kojima se uređuje njihov kvalitet (član 30. stav 1);

12) vino sa geografskim poreklom ne obeleži evidencionom markicom (član 31. stav 1);

13) ne vrati oštećene i neiskorišćene evidencione markice Ministarstvu (član 32. stav 2);

14) stono vino koje je proizvedeno od sopstvenog grožđa nudi krajnjem potrošaču u rinfuzi van sopstvene vinarije gde je proizvedeno dato vino (član 46. stav 2);

15) transport grožđa u prometu ne prati otpremnica (član 47. stav 1);

16) grožđe, vino i druge proizvode transportuje, skladišti i prodaje suprotno odredbi člana 48. ovog zakona;

17) vino sa geografskim poreklom, odnosno vino sa dodatnom tradicionalnom oznakom „mlado” vino stavi u promet suprotno odredbama člana 49. ovog zakona;

18) pri izvozu grožđa, vina i drugih proizvoda postupi suprotno odredbama člana 53. ovog zakona.

Prekršaji za fizičko lice

Član 68.

Novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 dinara kazniće se za prekršaj fizičko lice, ako:

1) se bavi proizvodnjom i preradom grožđa, šire, vina i drugih proizvoda od grožđa, šire i vina koje nije za sopstvene potrebe (član 4. stav 1);

2) grožđe proizvodi od sorti vinove loze koje nisu dozvoljene (član 10. stav 2);

3) u proizvodnji grožđa ne postupi u skladu sa odredbom člana 10. stav 3. ovog zakona;

4) u proizvodnji grožđa ne postupa na način da sačuva sve prirodne karakteristike grožđa (član 10. stav 5);

5) se bavi proizvodnjom grožđa namenjeno prometu, a nije upisano u Vinogradarski registar (član 11. stav 3);

6) ne prijavi promenu podataka Ministarstvu u roku od 15 dana od dana nastale promene (član 12. stav 6);

7) transport grožđa u prometu ne prati otpremnica (član 47. stav 1);

8) grožđe transportuje, skladišti i prodaje suprotno odredbi člana 48. ovog zakona.

IX. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Rok za usklađivanje pravnog, odnosno

fizičkog lica i preduzetnika

Član 69.

Pravno lice i preduzetnik koji se bavi proizvodnjom grožđa, šire, vina i drugih proizvoda, odnosno fizičko lice koje se bavi proizvodnjom grožđa dužno je da svoje poslovanje uskladi sa odredbama ovog zakona u roku od dve godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Proizvođači koji do dana stupanja na snagu ovog zakona proizvode vino sa geografskim poreklom u okviru drugog vinogradarskog područja u odnosu na vinogradarsko područje gde se proizvodi grožđe namenjeno proizvodnji tog vina, mogu takva vina da označavaju sa priznatom oznakom geografskog porekla tog vinogradarskog područja do 2020. godine.

Član 70.

Proizvođači koji su stekli status ovlašćenog korisnika imena porekla, odnosno geografske oznake u skladu sa Zakonom o oznakama geografskog porekla („Službeni list SCG”, broj 20/06) zadržavaju ovaj status do isteka njegovog trajanja koje je upisano u Registar ovlašćenih korisnika imena porekla, odnosno Registar ovlašćenih korisnika geografskih oznaka.

Odredbe ovog zakona primenjivaće se i na prijave imena porekla, odnosno geografske oznake za vina sa geografskim poreklom, podnete do dana stupanja na snagu ovog zakona, a po kojima upravni postupak nije okončan.

Primena podzakonskih akata

Član 71.

Do donošenja podzakonskih akata na osnovu ovlašćenja iz ovog zakona primenjivaće se:

1) Pravilnik o rejonizaciji vinogradarstva („Službeni glasnik SRS”, broj 54/90);

2) Pravilnik o zaštiti geografskog porekla vina i rakije („Službeni glasnik SRS”, br. 23/80 i 30/80-ispravka) i

3) Pravilnik o kvalitetu i drugim zahtevima za vino („Službeni list SRJ”, br. 54/99, 39/02 i „Službeni list SCG”, broj 56/03).

Prestanak važenja ranijih zakona

Član 72.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju da važe odredbe Zakona o vinu i rakiji („Službeni glasnik RS”, br. 70/94, 13/02-SUS i 101/05-dr.zakon) kojima se uređuje vino.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju da se primenjuju odredbe Zakona o oznakama geografskog porekla („Službeni list SCG”, broj 20/06) koje se odnose na uređivanje označavanja vina sa geografskim poreklom, osim odredaba kojima se uređuje međunarodna registracija oznaka geografskog porekla vina.

Stupanje na snagu

Član 73.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

4427009.0011.11.doc/1

O B R A Z L O Ž E Nj E

I. USTAVNI OSNOV ZA DONOŠENjE ZAKONA

Ustavni osnov za donošenje Zakona o vinu sadržan je u članu 97. stav 1. tačka 6. Ustava Republike Srbije kojim je utvrđeno da Republika Srbija uređuje jedinstveno tržište, pravni položaj privrednih subjekata, kao i sistem obavljanja delatnosti.

II. RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA

Zakon o vinu (u daljem tekstu: Zakon) predlaže se zbog važnosti regulisanja i značaja koja ova oblast ima u poljoprivredi.

Ovim zakonom reguliše se oblast koja ima veliki značaj u poljoprivredi Srbije i ruralnom razvoju, ali i u turizmu obzirom da vino nema samo veliki značaj za ostvarenje finansijskih sredstava vinogradara i vinara, već je i reprezent tradicionalnih i kulturnih tekovina jedne zemlje.

Postojeći Zakon o vinu i rakiji usvojen je 1994. godine („Službeni glasnik RS”, br. 74/94, 13/02-SUS i 101/05-dr. zakon). Ovaj zakon sadrži odredbe o vinu, rakiji i alkoholnim pićima, a tako spojena problematika regulisanja ne poklapa se sa osnovnim zahtevom EU normi da se ove dve problematike regulišu odvojenim zakonskim aktima.

Zakonska regulativa u prethodnom periodu je bila prilagođena tadašnjem načinu proizvodnje, koja se zasnivala na velikim društevnim vinarijama i proizvodnji niskokvalitetnih vina, kao i „masovnoj” proizvodnji. Zbog promene trendova na tržištu vina Evropske unije, sveta, ali i u našoj zemlji, postepeno je došlo do evoluiranja i transformacije vinogradarsko-vinarske proizvodnje u Republici Srbiji koja se zasniva na proizvodnji visokokvalitetnih vina i vina sa geografskim poreklom. Takođe, usled propadanja pojedinih velikih bivših društvenih vinarija i stvaranja novih tržišnih mogućnosti, došlo je do razvoja malih porodičnih vinarija, i na taj način postepenog prestruktuiranja srpskih proizvođača i proizvodnje vina. U takvim uslovima, postojeća zakonska regulativa je postala nedovoljno funkcionalna i neprimenljiva, što stvara potrebu za njenu promenu kojom bi se regulisala sadašnja savremena proizvodnja vina na adekvatan način.

Proizvodnja vina u Republici Srbiji je regulisana navedenim zakonom i podzakonskim aktima, Pravilnikom o zaštiti geografskog porekla vina i rakije („Službeni glansik RS”, br. 23/80 i 30/80-ispravka) i Pravilnikom o kvalitetu i drugim zahtevima za vino („Službeni list SRJ”, br. 54/99 i 39/2002 i „Službeni list SCG”, br. 56/2003).

Obzirom da agrarna politika Evropske unije u prethodnom periodu nije dala očekivane rezultate po pitanju regulisanja tržišta vina i unapređenja konkurentnosti evropskog vina, 2008. godine se otpočelo sa sprovođenjem reforme vinogradarskog i vinarskog sektora u EU, koja je započeta objavljivanjem Uredbe Saveta ministara br. 47/2008/EZ od 29. aprila 2008. godine o zajedničkoj organizaciji tržišta vina. Ovom regulativom se menjaju pojedine glavne smernice agrarne politike u vinogradarstvu i vinarstvu, zbog čega je u cilju usaglašavanja neophodna promena domaće zakonske regulative, odnosno usaglašavanje sa novom regulativom i reformom vinogradarskog i vinarskog sektora u EU. Iz tog razloga je jedan od ciljeva donošenja nove zakonske regulative u Republici Srbiji, usaglašavanje sa propisima EU i Međunarodnom organizacijom za lozu i vino (O.I.V.) kroz koju će biti institucionalizovane sve neophodnosti koje EU i O.I.V. propisuju.

Agrarna politika EU i subvencionisanje vinogradarske i vinarske proizvodnje se u najvećem delu zasniva na Vinogradarskom i Vinarskom registru. To je prvi uslov usklađivanja ove oblasti u našoj zemlji sa EU standardima. Pomenuti registi do sada nisu bili zakonski regulisani, pa se novim Zakonom o vinu omogućava uspostavljanje i funkcionisanje Vinogradarskog i Vinarskog registra, a posredno i korišćenje finansijskih sredstava za vinogradarsku i vinarsku proizvodnju od fondova EU.

Pored propisivanja obaveza upisa u Vinogradarski registar proizvođača grožđa i u Vinarski registar proizvođača šire, vina i drugih proizvoda, osnovni razlozi za usklađivanje domaćih propisa o vinu sa pravnim tekovinama EU proizilaze i iz neophodnosti za: postojanje usklađene kategorizacije vina, postojanja adekvatnog tela (ovlašćene organizacije) za utvrđivanje i kontrolu podataka iz Vinogradarskog registra, uspostavljanje vođenja adekvatne vinarijske evidencije i obeležavanje sudova u proizvodnji u cilju lakše kontrole proizvodnje, uspostavljanje nepristrasnog ispitivanja kvaliteta i senzornog ocenjivanja, propisivanje deklarisanja koje je usklađeno sa EU normama, uspostavljanje sistema izdavanja evidencionih markica za vino sa geografskim porklom, propisivanje označavanja vina sa geografskim poreklom u skladu sa novom reformom vinskog sektora u EU, odnosno EU normama, uspostavljanje adekvatne kontrole proizvodnje vina sa geografskim poreklom, precizno propisivanje uslova prometa i nadzora po metodama koje su u skladu sa EU normama.

Obzirom da Republika Srbija ima veoma povoljne uslove za gajenje vinove loze i proizvodnju visokokvalitetnih vina, po čemu je nekada bila prepoznatljiva ne samo u EU, već i u svetu, donošenje ovog zakona bi omogućilo proizvodnju vina usklađenu sa EU standardima, a time i bolji pristup domaćih proizvođača međunarodnom tržištu, a što će se sve odraziti na unapređenje srpske poljoprivrede.

Imajući u vidu navedene razloge, smatramo da je usvajanje novog Zakona o vinu potpuno opravdano.

III. OBJAŠNjENjE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA

I POJEDINAČNIH REŠENjA

Ovim zakonom uređuje se: proizvodnja, prerada, kvalitet i promet grožđa namenjenog za proizvodnju vina, proizvodnja, prerada i kvalitet šire, vina i drugih proizvoda od grožđa, šire, kljuka i vina koji se koriste u proizvodnji vina; označavanje vina sa geografskim poreklom; promet grožđa, vina i drugih proizvoda od grožđa, šire, kljuka i vina koji se koriste u proizvodnji vina, kao i druga pitanja od značaja za grožđe, širu, vino i druge proizvode od grožđa, šire, kljuka i vina koji se koriste u proizvodnji vina (član 1).

Poglvljem I utvrđuju se norme kvaliteta, uslovi u pogledu pakovanja i deklarisanja grožđa, šire, vina i drugih proizvoda od grožđa, šire, kljuka i vina (član 2.), zatim zabrane i izuzetak od primene (čl. 3 i 4.) kojima se zabranjuje proizvodnja grožđa od direktno rodnih hibrida i grožđa iz matičnih zasada, držanje odnosno upotreba šećera, rakije, etanola i drugih sredstava i materija, kojima se može povećati količina i menjati propisani prirodni sastojci šire i vina u proizvodnim pogonima i skladišnim prostorima, kao i izuzetak primene ovog zakona na fizička lica koja proizvode i prerađuju grožđe, širu, vino i druge proizvoda od grožđa, šire, kljuka i vina za sopstvene potrebe.

Značenje pojmova pojedinih izraza korišćenih u ovom zakonu u cilju boljeg razumevanje date su u članu 5. ovog zakona.

Član 6. utvrđuje vrste vinogradarskih geografskih proizvodnih područja na teritoriji Republike Srbije.

Članovi 7, 8. i 9. definišu vrste vina uopšte, vrste specijalnih vina, kategorije mirnih vina u odnosu na kvalitet, način proizvodnje i vinogradarsko područje u kome se ono proizvodi, kao i vrste drugih proizvoda.

U poglavlju II koje se odnosi na proizvodnju grožđa propisuju se agrotehničke mere i proizvodnja grožđa (član 10.) kojim se uređuju agrotehničke i ampelotehničke mere, proizvodnja, kvalitet i berba grožđa.

Član 11. propisuje da se proizvodnjom grožđa može baviti pravno lice i preduzetnik koji je registrovan u Registaru privrednih subjekata i koji je upisan u Vinogradarski registar koji vodi Ministarstvo, ako ima u vlasništvu, odnosno u zakupu ili u kooperaciji vinograd.

Vinogradarski registar, javnost Vinogradarskog registra, brisanje iz Vinogradarskog registra i stručnu organizaciju za vođenje Vinogradarskog registra utvrđuju članovi 12, 13, 14. i 15. kojima se bliže određuje upis u Vinogradarski registar na osnovu zahteva koji pravno lice i preduzetnik iz člana 11. ovog zakona, odnosno fizičko lice podnosi Ministarstvu, kao i sadržaj pomenutog zahteva, zatim rok za prijavu promene podataka u Vinogradarskom registru, način vođenja i uslove brisanja iz Vinogradarskog registra, zatim mogućnost davanja ovlašćenja od strane Ministarstva stručnoj organizaciji za poslove utvrđivanje i obradu podataka o vinogradarskim parcelama upotrebom geoinformacionog sistema i ostale poslove vezane za Vinogradarski registar.

Poglavlje III propisuje tehnološke postupke (član 16.) pri proizvodnji šire, vina i drugih proizvoda koji bliže određuju: transport grožđa, odvajanje šepurine i muljanje grožđa, obradu kljuka i šire, alkoholnu fermentaciju kljuka i šire, negovanje i finalizaciju vina, skladištenje, punjenje vina u propisanu originalnu ambalažu i njegovo skladištenje pre stavljanja u promet, kao i ostale postupke u proizvodnji drugih proizvoda.

Član 17. ovog zakona propisuje da se proizvodnjom šire, vina i drugih proizvoda može baviti pravno lice i preduzetnik koji je upisan u Registar privrednih subjekata i koji je upisan u Vinarski registar koji vodi Ministarstvo. Ovim članom se takođe uređuju obaveze u pogledu ispunjenosti uslova za proizvodnju vina.

Podatke koje mora da sadrži Vinarski registar, način upisa proizvođača vina u pomenuti registar, prijava promene podataka i brisanje iz Vinarskog registra propisuju članovi 18. i 19.

Obavezu vođenja vinarijske evidencije, njen sadržaj i rok čuvanja, zatim obavezu obeležavanja sudova propisuju članovi 20. i 21.

Članovi 22. i 23. utvrđuju obavezu proizvodnje šire, vina i drugih proizvoda propisanim enološkim postupcima i sredstvima kao i uslove pod kojim se može vršiti obogaćivanje šire i kljuka i način na koji se to vrši.

Parametre i metode kvalitata šire, vina i drugih proizvoda utvrđuje član 24.

Članovi 25. i 26. utvrđuju uslov i način pod kojima se može vršiti mešanje grožđa, kljuka, šire, vina, odnosno drugih proizvoda, kao i postupak sa širom, vinom i drugim proizvodom koji su neodgovarajućeg kvalilteta u smislu ovog zakona.

U poglavlju IV koje se odnosi na ispitivanje kvaliteta i senzorno ocenjivanje vina i drugih proizvoda član 27. uređuje predmet ispitivanja kvaliteta i senzorno ocenjivanje u smislu obaveze i odgovornosti za ispitivanje kvaliteta vina i drugih proizvoda pre njihovog punjenja, deklarisanja i stavljanja u promet.

Član 28. ovog zakona propisuje da ispitivanje kvaliteta šire, vina i drugih proizvoda i utvrđivanje njihove usklađenosti sa propisima o kvalitetu vrši laboratorija, ovlašćena od strane Ministarstva, kao i uslove koje mora da ispunjava ta laboratorija.

Senzorno ocenjivanje stonog vina, vina sa geografskim poreklom i drugih proizvoda utvrđuje član 29. ovog zakona.

Članovi 30, 31. i 32. koji propisuju pakovanje, deklarisanje i evidencione markice za vino sa geografkim poreklom kao i izdavanje pomenutih markica bliže određuju pakovanje i deklarisanja vina, izgled deklaracije, zabranu prepakivanja originalnog pakovanja i prodaju tako deklarisanog vina, obeležavanje pojedinačnih originalnih punjenja evidencionom markicom za vino sa geografskim poreklom, broj evidencionih markica za vino sa geografskim poreklom na koje proizvođač ima pravo, način izdavanja i evidenciju pomenutih markica.

Poglavlje V utvrđuje označavanje vina sa geografskim poreklom i sastoji se iz tri dela.

Prvi deo poglavlja vezan za vrste oznaka vina sa geografskim poreklom propisuje da se vino sa geografskim poreklom označava oznakom geografskog porekla, tradicionalnom oznakom kvalitetne kategorije, dodatnom tradicionalnom oznakom i priznatim tradicionalnim nazivom.

Članovi 33, 34, 35, 36, i 37. bliže uređuju vrste oznaka za vina sa geografskim poreklom.

Drugi deo poglavlja utvrđuje kontrolu proizvodnje grožđa namenjenog za proizvodnju vina sa geografskim poreklom, kontrolu proizvodnje, ispitivanje kvaliteta i ocenjivanje vina sa geografskim poreklom.

Član 38. propisuje da poslove kontrole geografaskog porekla vrši Ministarstvo, koje takođe može da te poslove poveri kontrolnoj organizaciji koja ispunjava uslove predviđene ovim zakonom.

Član 39. utvrđuje priznavanje oznaka za vina sa geografskim poreklom poreklom sa prethodno pribavljenim rešenjem Ministarstva o priznavanju oznake za određeno vino sa geografskim poreklom i obavezu podnošenja elaborata o proizvodnji vina sa geografskim poreklom.

Članovi 40. i 41. propisuju zahtev na osnovu izdatog rešenja iz člana 39. ovog zakona za kontrolu proizvodnje vina sa geografskim poreklom koji proizvođač podnosi Ministarstvu svake godine do 31. oktobra u tekućoj godini za kontrolu proizvodnje grožđa i vina sa geografskim poreklom čija će proizvodnja započeti u narednoj kalendarskoj godini, kao i sam proces kontrole proizvodnje vina sa geografskim poreklom.

Uslovi za korišćenje oznake i stavljanje vina sa geografskim poreklom u promet, kao i troškovi kontrole bliže utvrđuju članovi 42. i 43.

Članovi 44. i 45. koji su sastavni delovi trećeg dela poglavlja V utvrđuju zabrane vezane za korišćenja oznake za vina sa geografskim poreklom i odnos prema oznakama geografskog porekla vina koje potiču iz drugih država.

Poglavlje VI utvrđuje promet vina i članovima 46, 47, 48, 49. i 50. bliže određuje uslove za stavljanje vina u promet, transport u prometu, uslove transporta, skladištenja i prodaje, rokove za promet vina i zabrane vezane za promet vina.

Članovi 51, 52. i 53. bliže određuju uvoz, uzorkovanje i uslove pri uvozu, izvoz i uslove izvoza grožđa, vina i drugih proizvoda .

Član 54. propisuje troškove upravnog postupka za izdavanje rešenja o upisu u Vinogradarski registar, izdavanje rešenja o brisanju iz Vinogradarskog registra, izdavanje rešenja o upisu u Vinarski registar i izdavanje rešenja o brisanju iz Vinarskog registra, kao i plaćanje naknade od strane pravnog lica, preduzetnika i fizičkog lica za utvrđivanje ispunjenosti uslova za obavljanje proizvodnje grožđa, utvrđivanje ispunjenosti uslova za obavljanje proizvodnje šire, vina i drugih proizvoda i za pregled pošiljki prilikom uvoza, odnosno izvoza grožđa, vina i drugih proizvoda.

Poglavlje VII se odnosi na nadzor koji Ministarstvo vrši preko poljoprivrednih inspektora nad primenom odredaba ovog zakona i propisa donetih na osnovu ovog zakona i u članovima 55, 56, 57, 58, 59 i 60. koji čine ovo poglavlje reguliše inspekcijski nadzor, poslove poljoprivrednog inspektora, nadzor nad vršenjem poverenih poslova, legitimaciju, znak, službeno odelo, prava, dužnosti i ovlašćenja poljoprivrednih inspektora.

Članovi 61, 62 i 63. ovog zakona utvrđuju nadležnost za rešavanje žalbi na rešenje poljoprivrednog inspektora, troškove prilikom oduzimanja, čuvanja i uništavanja vina i drugih proizvoda i troškove ispitivanja i utvrđivanja kvaliteta uzoraka.

U poglavlju VIII bliže su određene kaznene odredbe za privredni prestup (član 64), prekršaj privrednog društva (član 65) i prekršaje preduzetnika (članovi 66, 67. i 68).

Poglavlje IX bliže određuje prelazne odredbe koje se odnose na dužnosti i rokove usklađivanja pravnih lica i preduzetnika sa odredbama ovog zakona (član 69), primenu važećih podzakonskih akata do donošenja novih na osnovu ovlašćenja iz ovog zakona (član 70), prestanak važenja ranijeg Zakona o vinu i rakiji (član 71) i dan stupanja na snagu ovog zakona osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije” (član 72).

IV. ANALIZA EFEKATA

1. Koji problem se rešava zakonom?

Osnovni problemi vezani za trenutno stanje u sektoru vinogradarstva i vinarstva, koji su istovremeno i zahtev za usklađivanje sa zakonskom regulativom Evropske unije, a koji se reševaju donošenjem ovog zakona su:

– nepostojanje tačne i precizne evidencije o površinama u Republici Srbiji pod vinogradima, njihovom sortnom sastavu, starosti i drugim bitnim karakteristikama. Po trenutno postojećim, statističkim podacima, pod vinogradima u Republici Srbiji se nalazi 59.000 hektara, što ne odgovara stanju na terenu obzirom da Ministarstvo u 2008. godini evidentiralo 5.623,3 hektara pod vinogradima, što se procenjuje da je oko 25% u odnosnu na realne površine pod vinogradima, s obzirom da je navedeno evidentiranje bilo na dobrovoljnoj bazi. Statistički podaci nisu pratili promene u sektoru, tj. krčenje i propadanje vinograda tokom prethodnih dvadesetak godina pa i iz tih razloga postoji velika nepodudarnost u stvarnim i statističkim podacima;

– nepostojanje zvanične i precizne evidencije o vinarijama u Republici Srbiji (podaci o prerađivačkim kapacitetima, o iskorišćenosti tih kapaciteta, o vrsti i starosti opreme, o vrsti i količini proizvoda, o zalihama proizvoda i dr.). Po trenutnim podacima se procenjuje da u Republici Srbiji postoji između 400 i 500 vinarija, ali ne postoji zvanična evidencija o tome u skladu sa standardima EU. Osim toga, ne postoje podaci o obimu i vrsti proizvodnje ovih vinarija, kao ni o prometu njihovih proizvoda u obliku koji traži EU;

– Zakonom o vinu i rakiji („Službeni glasnik RS”, broj 70/94), koji je trenutno na snazi, proizvodnja vina nije fizički razdvojena od proizvodnje rakije, što je zahtev EU.

Osim toga, ovaj zakon rešava problem neadekvatne kontrole kvaliteta vina uspostavljanjem sistema ovlašćenih laboratorija za ispitivanje kvaliteta vina čiji se rad zasniva na nepristrasnosti, tačnosti i profesionalnosti.

Istovremeno, uvođenjem evidencione markice za vino sa geografskim poreklom, po uzoru na evropske standarde, omogućava se adekvatna kontrola prometa vina sa geografskim poreklom i sprečava se mogućnost falsifikovanja kvalitetnih vina.

Takođe, ovim zakonom se rešava problem neadekvatnog definisanja uslova za proizvodnju vina sa geografskim poreklom. Po važećoj zakonskoj regulativi krajnji proizvod, tj. vino sa geografskim poreklom nosi naziv geografske vinogradarske oblasti iz koje potiče grožđe od kojeg je ono proizvedeno čak i ako se vinarija ne nalazi u toj vinogradarskoj oblasti. Ovo je u suprotnosti sa propisima EU koji definišu da se vinograd u kome se proizvodi grožđe i vinarija moraju nalaziti u istoj vinogradarskoj oblasti geografskog porekla ukoliko vino nosi oznaku geografskog porekla te vinogradarske oblasti.

Novim zakonom se uvode i druge mere reorganizacije sistema geografskog porekla vina. Trenutno važeća rejonizacija gajenja vinove loze i Pravilnik o zaštiti geografskog porekla vina i rakije nisu prilagođeni novonastalim uslovima proizvodnje na terenu, pre svega usitnjenoj i razuđenoj proizvodnji do koje je došlo propadanjem velikih bivših društvenih vinarija. Stvaranjem osnove za novu rejonizaciju, ovlašćivanjem akreditovanih laboratorija i kontrolne organizacije za kontrolu proizvodnje grožđa i vina sa geografskim poreklom reformiše se sistem kotrole proizvodnje vina sa geografskim poreklom. Istovremeno, prilagođavanjem kategorizacije vina postojećoj situaciji u Republici Srbiji, odnosno uvođenjem kategorije regionalnog vina sa geografskom oznakom, usklađuje se sistem proizvodnje vina sa geografskim poreklom sa realnom situacijom.

Olakšavanjem proizvodnje vina sa geografskom poreklom, što je preduslov priznavanja kvalitetne kategorije, sa jedne strane, i poboljšanjem sistema kontrole proizvodnje grožđa i vina, kontrole fizičko-hemijskih i senzornih karakteristika vina, poboljšava se sveukupni kvalitet vina i vraća se poverenje kod potrošača u kvalitet i deklarisanje domaćih vina. Time se utiče na konkurentnost srpskog vina kako na domaćem, tako i na međunarodnom tržištu, što je od velikog značaja, obzirom da je u spoljnotrgovinskoj razmeni vino proizvod koji ostvaruje negativan bilans.

Ovaj zakon, između ostalog, propisuje uslove za proizvodnju i promet. Naime, on predviđa da se proizvodnjom šire, vina i drugih proizvoda mogu baviti samo registrovani preduzetnici, odnosno privredna društva, za razliku od trenutno važećeg zakona, po kome se proizvodnjom i prometom mogu baviti i fizička lica. Ova mera umanjuje mogućnost prodaje vina „na crno”, obzirom da su proizvođači vina u obavezi da budu u finasijskim tokovima kontrole i koji moraju biti u skladu sa proizvodnjom vina.

Najzad, merama kao što su uspostavljanje i kontrola Vinogradarskog registra, Vinarskog registra, vinarijske evidencije, obeležavanja sudova, ispitivanja kvaliteta i senzornog ocenjivanja, pakovanja, deklarisanja, uvođenje evidencionih markica za vina sa geografskim poreklom i dr. rešava se problem sledljivosti proizvoda, odnosno porekla vina na tržištu koji je u skladu sa međunarodnim zahtevima za bezbednost hrane.

2. Koji ciljevi treba da se postignu donošenjem zakona?

Novim Zakonom o vinu propisano je uspostavljanje i vođenje Vinogradarskog registra i Vinarskog registra kojim država na jednom mestu prikuplja podatke o proizvođačima grožđa, šire, vina, i drugih proizvoda površinama pod vinogradima, njihovoj starosti i distribuciji na teritoriji Republike Srbije, količini proizvedenog grožđa i vina, kapacitetima vinarija i dr. Uspostavljanje ovih registara u skladu sa zahtevima Evropske unije omogućava se dobijanje tačnih podataka sa terena koji su potrebni pre svega za kreiranje uspešne i merljive agrarne politike, odnosno mera podrške sektoru vinogradarstva i vinarstva, ali i suzbijanje proizvodnje i prometa šire, vina i drugih proizvoda koji nisu proizvedeni u skladu sa ovim zakonom. Osim toga, ovi registri i informacije koje oni obezbeđuju su jedan od preduslova za pristupanje Evropskoj uniji, tj. za usaglašavanje sa zakonskom regulativom EU. Njihovo uspostavljanje je i uslov za korišćenje predpristupnih fondova EU, kao i za korišćenje budžetskih sredstava EU od strane domaćih proizvođača nakon ulaska Republike Srbije u EU.

Vinogradarski registar i Vinarski registar su glavni osnov za oživljavanje i dalji razvoj vinogradarskog i vinarskog sektora. Kada država bude imala kompletnu sliku o činjeničnom stanju u datom sektoru moći će i efikasnim merama agrarne politike da usmerava sredstva u njegov razvoj. Jačanje sektora pozitivno će uticati i na razvoj ruralnih i slabo naseljenih oblasti u Republici Srbiji, kao i na konkurentnost domaćih vina i smanjenje negativnog spoljnotrgovinskog bilansa.

Uspostavljanjem sistema kontrole kvaliteta i obeležavanja vina treba pre svega poboljšati kvalitet domaćeg vina, ali i povratiti poverenje od strane potrošača prema kvalitu vina i istinitosti podataka deklarisanih na ambalaži. Takođe, ovakvim sistemom kontrole koji reguliše ovaj zakon omogućava se jasna identifikacija vina sa geografskim poreklom od stonih vina što će doprineti povećanju broja vina sa geografskim poreklom i njihovim kvalitetom i sveobuhvatnim porastom ugleda srpskog vina u svetu .

Sistemom geografskog porekla koji utvrđuje ovaj zakon omogućava se povećanje proizvodnje i broja vina sa geografskim poreklom, kroz koji će proizvođači valorizovati kvalitet svog vina ne dovodeći potrošače u zabludu. To će rešiti problem jer većina najboljih srpskih vina trenutno nosi oznaku „stono vino”. Na taj način, ova domaća vina bi dobila dodatu vrednost koja im i pripada i postala konkurentnija drugim domaćim, ali i stranim vinima sa geografskim poreklom kojih je sve više na domaćem tržištu. U 2008/09 godini u proceduri kontrole proizvodnje vina sa geografskim poreklom prijavile su se samo 7 vinarija, dok bi se usvajanjem ovog zakona stvorili uslovi za prijavljivanje većeg broja vinarija.

Donošenjem ovog zakona ostvaruje se cilj uspostavljanja Vinarskog registra sa svim podacima koje EU traži. Takođe, time se omogućuje i olakšana kontrola proizvodnje i prometa vina u svim njenim segmentima.

Obzirom da je cilj Republike Srbije približavanje kandidaturi za članstvo odnosno članstvo u EU i korišćenje njenih mehanizama predpristupne pomoći koja može biti od značaja za budući razvoj vinogradarstva i vinarstva, odredbe ovog zakona omogućuju realizovanje tog cilja. Iz tog razloga, ovim zakonom su usaglašene oblasti registrovanja proizvođača grožđa i vina, proizvodnje šire, vina i drugih proizvoda, proizvodnje i kontrole vina sa geografskim poreklom, kontrole kvaliteta vina, deklarisanja i prometa i nadzora vina sa regulativom EU.

Ukupan izvoz vina iz Republike Srbije beleži blagi i konstantan rast (od 8,5 miliona dolara u 2004. do 12 miliona dolara u 2007. godini). Međutim, vrednost ukupnog uvoza vina beleži rast u prethodnom periodu, ali mnogo veći u odnosu na rast izvoza (od 11 miliona dolara u 2004. godini do 38 miliona dolara u 2007. godini). Generalno gledano Republika Srbija ostvaruje veliki negativan bilans u spoljnom trgovinskom prometu vina, kako za vrednost, tako i u pogledu količina, a što i potvrđuje tri puta manji prosečan izvoz vina u zemlje Evropske unije u odnosu na kvotu od 63 hektolitara koja je utvrđena Republici Srbiji Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju.

3. Da li su razmatrane druge mogućnosti za rešavanje problema?

U našem pravnom sistemu nekoliko zakonskih propisa sadrži i odredbe kojima se regulišu oblasti vinogradarstva i vinarstva. To su:

1) Zakon o vinu i rakiji („Službeni glasnik RS ”, br. 70/94);

2) Pravilnik o zaštiti geografskog porekla vina i rakije („Službeni glansik RS”, br. 23/80 i 30/80-ispravka);

3) Pravilnik o kvalitetu i drugim zahtevima za vino („Službeni list SRJ”, br. 54/99 i 39/2002 i „Službeni list SCG”, br. 56/2003);

4) Odluka o rejonizaciji vinogradarskih područja u Saveznoj Republici Jugoslaviji („Službeni list SRJ”, br. 30/97),;

kao i propisi koji imaju dodirnih tačaka sa ovim sektorom:

5) Zakon o standardizaciji („Službeni list SCG”, br.44/2005);

6) Zakon o zaštiti potrošača („Službeni glasnik RS”, br. 79/2005).

Ipak, celovita i sveobuhvatna reforma sektora koja je potrebna zbog lošeg stanja u vinogradarstvu i vinarstvu i nekonkurentnosti domaćeg vina, a koja bi istovremeno usaglasila domaće zakonodavstvo u ovoj oblasti sa zakonodavstvom EU, može se postići samo donošenjem novog zakona o vinu i podzakonskih akata na osnovu njega. Obzirom da je ova problematika trenutno regulisana istim propisom i za vino i za rakiju, a da Evropska unija zahteva integralni zakon kojim se reguliše samo problematika vina, donošenje Zakona o vinu je jedina moguća opcija.

4. Zašto je donošenje zakona najbolje rešenje datog problema?

Obzirom da su postojeći pravni propisi kojima se reguliše oblast vinogradraske i vinarske proizvodnje neusaglašeni sa regulativom EU i novom reformom, da su u pojedinim delovima zastareli zbog promene strukture proivodnje i proizvođača vina, donošenje novog zakona o vinu je neophodnost. Takođe treba naglasiti da neki od gore navedenih zakonskih propisa međusobno nisu usaglašeni, pa je donošenje novog zakona o vinu koji uređuje ovu oblast najadekvatnije rešenje. Zakon o vinu će u sebi sadržati sve neophodne pravne osnove za donošenje podzakonskih akata potrebnih za jasno i precizno regulisanje oblasti vinogradarske i vinarske proizvodnje uzimajući pri tom u obzir i zahteve Evropske Unije.

5. Na koga će i kako uticati rešenja predložena u zakonu?

Rešenja koja su predložena u zakonu imaće višestruk i različit uticaj:

– Na proizvođače: najdirektniji i najveći uticaj će odredbe ovoga zakona imati na proizvođače:

a) proizvođači koji budu poslovali u skladu sa zakonom biće registrovani za tu delatnost i odgovorni za svoju proizvodnju što ih stavlja u uslove tržišne konkurencije. Iz tog razloga, da bi opstali, proizvođači moraju biti orijentisani ka proizvodnji vina visokog kvaliteta. Ovakva proizvodnja će ih učiniti konkurentnijim kako na domaćem, tako i na međunarodnom tržištu, a naročito na tržištu EU, gde imaju mogućnost bescarinskog izvoza u količini od 63.000 hektolitara;

b) proizvođači koji budu proizvodili vino visokog kvaliteta mogu biti sigurni da će biti zaštićeni od nelojalne konkurencije u smislu obmane potrošača, falsifikovanja vina i zloupotreba oznaka geografskog porekla.

– Na potrošače:

a) potrošači će imati veći izbor domaćih kvalitetnih vina po pristupačnijim cenama, prouzrokovanim većom konkurencijom;

b) nemogućnost dovođenja potrošača u zabludu po pitanju kvaliteta, obeležavanja i geografskog porekla vina;

v) vraćanje poverenja prema državnom sistemu kontrole kvaliteta i geografskog porekla vina

– Na tržište:

a) veća konkurencija kvalitetnih vina koja utiče na niže i pristupačnije cene vina. To dovodi do veće potražnje tako da sveukupno ima za posledicu razvoj vinogradarstva i vinarstva, i poljoprivrede uopšte;

b) povećanje površina pod vinogradima čime se povećava sirovinska baza za proizvodnju kvalitetnih vina od srpskog grožđa i smanjuje uvoz grožđa i vina iz drugih zemalja, pre svega iz Makedonije;

– Na naučnoistraživačke institucije:

a) zakon omogućava razvoj vinogradarstva i vinarstva pa samim tim i inicira rad naučnoistraživačkih institucija na daljem razvoju (klonska selekcija autohtonih sorti, specijalna vina, selekcionisani kvasci i dr). iziskuje angažman stručne javnosti i naučnoistraživačkih radnika i bolje povezivanje nauke i privrede.

– Na turizam i ugostiteljstvo:

a) u oblastima gde je vinogradarstvo i vinarstvo tradicionalna delatnost, postoji mogućnost za razvoj vinskog turizma, tim pre ukoliko postoje i drugi turistički programi, tj. raznovrsnost ponude.

– Opšti uticaj:

a) uvođenje proizvođača vina (kao preduzetnika i pravnih lica) u državni poreski sistem i omogućavanje olakšane kontrole njihovog poslovanja.

b) ostvarivanje ciljeva približavanja EU kroz usaglašavanje zakonodavstva Republike Srbije u oblasti vinogradarstva i vinarstva sa istom u EU.

6. Koji su troškovi koje će primena zakona izazvati građanima i privredi, posebno malim i srednjim preduzećima?

Od direktnih dodatnih troškova privredi postoje troškovi upisa u Vinogradarski registar i utvrđivanja podataka, troškovi pri upisu u Vinarski registar i utvrđivanja podataka, i troškovi za štampu evidencionih markica koji padaju na teret proizvođača vina sa geografskim poreklom.

U cilju utvrđivanja perioda potrebnog za usaglašavanje trenutnog stanja obejkata za proizvodnju vina detaljnom analizom Ministarstva utvrđeno je da će jedan deo objekata morati da se prilagodi novim standardima EU koji se odnose na adekvatne prostorije, sudove što zahteva određena finansijska ulaganja. Najbolja postojeća situacija u tom pogledu je kod malih, novih vinarija koji su uglavnom te standarde već ispunili, a najveće ulaganje će biti kod velikih bivših društvenih vinarija koje imaju neadekvatne uslove u pogledu proizvodnje vina, odnosno razdvojenosti proizvodnje vina od proizvodnje destilata.

Troškovi kontrole proizvodnje grožđa i vina sa geografskim poreklom, ovim zakonom, kao i trenutno važećim zakonom, padaju na teret proizvođača koji žele da proizvode vino sa geografskim poreklom. Ti troškovi su jako mali, ukoliko se uprede sa vrednošću koje vino sa geografskim poreklom ima i mogućnosti da se takvo vino izvozi na strana tržišta. Potrošnja visokokvalitetnih vina sa geografskim poreklom u svetu i u Republici Srbiji raste, tako da će proizvođači koji proizvode ta vina imati mogućnost da budu konkurentniji.

7. Da li pozitivni efekti zakona opravdavaju troškove njegove primene?

Obzirom da su troškovi primene ovog zakona višestruko manji od pozitivnih efekata koji se njegovom primenom očekuju, ekonomska, privredna i politička opravdanost ovog zakona je neosporna.

Usklađenost ovog zakona sa Zakonodavstvom Evropske unije omogućava nesmetan izvoz srpskog vina proizvedenog i kontroloisanog po EU standardima.

Uspostavljanjem Vinogradarskog i Vinarskog registra ostvariće se uslovi za korišćenje fondova od strane Evropske unije, kao vođenje adekvatne agrarne politike i subvencionisanja od strane Ministarstva.

Obzirom na činjenicu da vino može da predstavlja rizik po zdravlju ljudi, a da se u Ministarstvu, kao i u ostalim zemljama Evropske unije moraju stovoriti uslovi za procenu rizika u skladu sa međunarodnim standardima prihodi u budžetu biće usmereni na stvaranje organizacione strukture (prijem i obuka kadrova), koja će moći da podrži ovakvu procenu rizika u smislu zaštite zdravlja ljudi.

8. Da li zakon stimuliše pojavu novih privrednih subjekata na tržištu i tržišnu konkurenciju?

Jedna od osnovnih odredbi ovog zakona jeste registrovanje svih proizvođača vina, kao i stvaranje što transparentnijih i konkurentnijih proizvođača vina kojima je omogućena proizvodnja visokokvalitetnih vina. Ovaj zakon trebalo bi da pruži proizvođačima vina svu administrativnu i zakonodavnu infrastrukturu za proizvodnju što kvalitetnijeg vina koje treba da bude konkurentno inostranim vinima bilo na domaćem ili međunarodnom tržištu.

Ministartvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je unazad nekoliko godina stimulisalo podizanja novih modernih zasada vinove loze i unapređenje kvaliteta vina. Te mere su sinnhronizovane sa novim zakonom i zahtevima koji se traže, pa ovaj zakon deluje kao stimulans na osnivanje novih porodičnih vinarija i poboljšanje konkurentnosti vina.

9. Da li su zainteresovane strane imale priliku da iznesu svoje stavove o zakonu?

Radna grupa je bila sastavljena kako od eminentnih naučnika iz oblasti vinogradarstva i vinarstva tako i od predstavnika proizvođača grožđa, vina i njihovih udruženja i asocijacija, predstavnika potrošača, stručnih organizacija i privrednih komora.

Dobijene su korisne sugestije od kojih nisu prihvaćeni predlozi da fizičko lice može da se bavi proizvodnjom vina, a da se prethodno ne registruje u Registar privrednih subjekata.

Korisne sugestije su dobijene i od strane Španskih eksperata koji su učesnici tvining projekta „Jačanje kapaciteta vinogradarskog i vinarskog sektora u Srbiji”, kao i od predstavnika Evropske komisije na održanom unapređenom stalnom dijalogu koji je održan tokom 2008. godine.

Zainteresovane strane su imale priliku da iznesu svoje stavove, naročito na verziju nacrta zakona od 2007. godine koja je bila usklađena sa zakonodavstvom Evropske unije pre reforme vinskog sektora koja je započeta u 2008. godini.

10. Koje će mere tokom primene zakona biti preduzete da bi se ostvarili ciljevi donošenja zakona?

Mere koje će se preduzeti da bi se ostvarile odredbe ovog zakona odnose se na obuku zaposlenih u stručnoj organizaciji za kontrolu Vinogradarskog registra u cilju njihovog osposobljavanja korišćenja podataka iz Vinogradarskog registra; obuku inspektora Generalnog inspektorata za kontrolu Vinarskog registra; obuku zaposlenih u ovlašćenim laboratorijama da rade ispitivanja vina i drugih proizvoda po metodama utvrđenim ovim zakonom; kao i kontrola sprovođenja odredbi ovog zakona i striktna primena kaznene politike.

Ovim zakonom se po prvi put uvodi utvrđivanje podataka vezanih za vinogradarske parcele primenom geoinformacionih sistema i katastarskih, odnosno orto-fotografskih mapa i posebnih softvera. Tokom tvining projekta 05SER01/06/005 – „Jačanje kapaciteta vinogradarskog i vinarskog sektora u Srbiji” osoblje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je obučeno za primenu pomenutih softvera i upotrebu odgovarajuće tehnike, za potrebe uspostavljanja i vođenja Vinogradarskog registra po standardima EU.

V. FINANSIJSKA SREDSTVA

Finansijska sredstva za sprovođenje ovog zakona su po pitanju obuke osoblja za vođenje Vinogradarskog i Vinarskog registra, kao i osoblja u laboratorijama koje će raditi kontrolu kvaliteta i senzorno ocenjivanje vina je obezbeđeno kroz tvining projekta 05SER01/06/005 „Jačanje kapaciteta vinogradarskog i vinarskog sektora u Srbiji” u iznosu od 1,5 miliona eura.

Ovim projektom finansirana je i obuka senzornih ocenjivača vina po metodama koje zahteva Evropska unija OIV.

Dodatna finansijska sredstva u budžetu Republike Srbije za sprovođenje ovog zakona nisu potrebna.

VI. STUPANjE NA SNAGU ZAKONA

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

4427009.0011.11.doc/2

Ostavite komentar