Predlog zakona o posebnim ovlašćenjima radi efikasne zaštite prava intelektualne svojine

PREDLOG ZAKONA

O POSEBNIM OVLAŠĆENjIMA RADI EFIKASNE ZAŠTITE PRAVA INTELEKTUALNE SVOJINE

I. OSNOVNE ODREDBE

Predmet zakona

Član 1.

Ovim zakonom uređuju se posebna ovlašćenja organa državne uprave i organizacija koje vrše javna ovlašćenja (u daljem tekstu: nadležni organi), radi efikasne zaštite prava intelektualne svojine u skladu sa propisima kojima se uređuje pravo intelektualne svojine.

Primena zakona

Član 2.

Odredbe ovog zakona primenjuju se na proizvodnju, promet, upotrebu i držanje robe i na pružanje usluga kojima se povređuju prava intelektualne svojine.

Odredbe ovog zakona ne primenjuju se kada roba nije namenjena obavljanju delatnosti, odnosno stavljanju u promet, ni na lične stvari, odnosno na predmete koji su namenjeni isključivo za ličnu upotrebu, osim kada se radi o više istovetnih primeraka iste robe, odnosno predmeta.

Definicije

Član 3.

U smislu ovog zakona:

prava intelektualne svojine jesu autorsko i srodna prava, žig, geografska oznaka porekla, dizajn, patent, mali patent i topografija integrisanih kola, u skladu sa zakonom;

nosilac prava je izvorni sticalac prava intelektualne svojine ili njegov pravni sledbenik, uključujući i profesionalna udruženja, odnosno organizacije i organizacije za kolektivno ostvarivanje prava u skladu sa zakonom;

roba kojom se povređuju prava intelektualne svojine jeste naročito: (1)piratski primerak autorskog dela ili predmeta srodnog prava, uključujući i računarske programe; (2) roba sa krivotvorenim žigom; (3) roba sa krivotvorenim dizajnom; (4) roba kojom se povređuje patent ili mali patent; (5) roba kojom se povređuje pravo na topografiju integrisanog kola; (6) roba koja je prevashodno projektovana, napravljena, prilagođena ili je njena svrha da omogući izbegavanje, zaobilaženje ili uklanjanje tehnološke mere, uređaja ili njegovog sastavnog dela čija je svrha da spreči ili ograniči pojedine radnje u odnosu na predmet zaštite a koje nosilac prava nije odobrio;

piratski primerak autorskog dela ili predmeta srodnog prava, uključujući i računarske programe, jeste primerak zaštićenog autorskog dela ili predmeta srodnog prava, odnosno roba koja sadrži zaštićeno autorsko delo ili predmet srodnog prava, koja je izrađena bez saglasnosti nosioca prava;

roba sa krivotvorenim žigom jeste: (1) proizvod koji je bez ovlašćenja obeležen znakom koji je istovetan ili se suštinski ne razlikuje od žiga registrovanog u vezi sa istim ili sličnim proizvodom, uključujući i proizvod koji nije obeležen krivotvorenim žigom a nalazi se u pakovanju obeleženom takvim žigom; (2)pakovanje, etiketa, nalepnica, uputstvo za upotrebu, garantni list ili drugi predmet koji sadrži znak identičan ili koji se suštinski ne razlikuje od žiga registrovanog u vezi sa istim ili sličnim proizvodom, bilo da su taj predmet i proizvod predstavljeni zajedno ili odvojeno;

roba sa krivotvorenim dizajnom jeste proizvod izrađen bez ovlašćenja nosioca prava, koji sadrži dizajn istovetan sa dizajnom registrovanim za takav proizvod ili koji se suštinski ne razlikuje od registrovanog dizajna za isti ili sličan proizvod;

roba kojom se povređuje patent jeste proizvod istovetan sa proizvodom koji je proizveden na osnovu patentiranog pronalaska, odnosno proizvod izrađen neposrednom primenom patentiranog procesa, koji je proizveden bez ovlašćenja nosioca prava;

sredstvo za izbegavanje zaštite jeste svako sredstvo, proizvod, komponenta, odnosno deo proizvoda koji je prevashodno napravljen ili prilagođen sa ciljem da omogući zaobilaženje efikasne tehnološke mere;

efikasna tehnološka mera jeste tehnološki postupak, sredstvo, proizvod, komponenta, odnosno deo kojim se kontroliše pristup zaštićenom autorskom delu ili predmetu srodnog prava ili kojim se sprečava njihovo neovlašćeno korišćenje, odnosno kojim se omogućava otkrivanje krivotvotvorenog žiga ili piratskog primerka autorskog dela, odnosno predmeta srodnog prava;

emitovanje je javno saopštavanje autorskog dela ili predmeta srodnog prava žičnim ili bežičnim prenosom elektromagnetnih, električnih ili drugih signala na daljinu (zemaljska radio-difuzija, satelitska radio-difuzija i kablovska difuzija);

emiter je fizičko ili pravno lice registrovano za delatnosti proizvodnje i emitovanja radio ili televizijskog programa, kome je izdata dozvola za emitovanje programa, u skladu s zakonom.

Robom sa krivotvorenim žigom, odnosno piratskim primerkom autorskog dela ili predmeta srodnog prava, u smislu ovog zakona, smatra se i kalup ili matrica napravljena, odnosno prilagođena za izradu krivotvorenog žiga ili proizvoda koji nosi takav žig, odnosno koja se koristi za izradu piratskih primeraka autorskih dela ili predmeta srodnog prava.

Zabrana proizvodnje i prometa

Član 4.

Proizvodnja, držanje i promet robe, odnosno pružanje usluga, kojima se povređuju prava intelektualne svojine utvrđena zakonom ili međunarodnim ugovorom, zabranjeni su.

Emitovanje i reemitovanje

Član 5.

Emitovanje i reemitovanje radio ili televizijskog programa koji sadrži autorska dela ili predmete srodnog prava, bez regulisanja obaveze plaćanja naknade za korišćenje tih prava u skladu sa zakonom kojim se uređuje kolektivna zaštita autorskog i srodnih prava, zabranjeni su.

Dokaz o regulisanoj obavezi iz stava 1. ovog člana, prilaže se uz prijavu na javni konkurs za izdavanje dozvola za emitovanje programa, u skladu sa propisima kojima se uređuje radiodifuzija.

U slučaju postupanja emitera suprotno odredbama st. 1. i 2. ovog člana Republička radiodifuzna agencija preduzima mere na koje je ovlašćena zakonom, nezavisno od drugih pravnih sredstava koja stoje na raspolaganju oštećenom nosiocu autorskog ili srodnog prava.

Nadležni organi

Član 6.

U smislu ovog zakona, nadležni organi jesu:

ministarstvo nadležno za poslove trgovine, turizma i usluga, preko tržišne inspekcije i turističke inspekcije;

ministarstvo nadležno za poslove zdravlja, preko zdravstvene inspekcije i sanitarne inspekcije;

ministarstvo nadležno za poslove urbanizma i građevinarstva, preko urbanističke inspekcije i građevinske inspekcije;

Republička radiodifuzna agencija.

II. OVLAŠĆENjA NADLEŽNIH ORGANA

Obim ovlašćenja

Član 7.

Ministarstvo nadležno za poslove trgovine, turizma i usluga, preko tržišne inspekcije vrši inspekcijski nadzor nad proizvodnjom i prometom robe kojom se povređuju prava intelektualne svojine (žig, dizajn, patent, mali patent, geografska oznaka porekla, topografija integrisanog kola, autorska i srodna prava), kao i nadzor nad proizvodnjom i prometom robe zaštićene autorskim ili srodnim pravom.

Ministarstvo nadležno za poslove trgovine, turizma i usluga, preko turističke inspekcije vrši inspekcijski nadzor nad pružanjem usluga kojima se povređuju prava intelektualne svojine u oblasti turizma i ugostiteljstva, a naročito zloupotrebom uslužnog žiga, kao i korišćenjem autorskih i srodnih prava bez regulisanja obaveze plaćanja naknade za korišćenje tih prava u skladu sa zakonom kojim se uređuje kolektivna zaštita autorskog i srodnih prava.

Član 8.

Ministarstvo nadležno za poslove zdravlja, preko zdravstvene i sanitarne inspekcije vrši inspekcijski nadzor nad proizvodnjom i prometom robe kojom se povređuju prava intelektualne svojine (žig, patent, autorsko pravo) u oblasti lekova i sanitarnih propisa.

Član 9.

Ministarstvo nadležno za poslove urbanizma i građevinarstva, preko urbanističke i građevinske inspekcije vrši inspekcijski nadzor nad izmenama na građevini koja predstavlja materijalizovani primerak dela arhitekture, koje su izvršene bez ovlašćenja autora.

Član 10.

Republička radiodifuzna agencija vrši nadzor nad radom emitera ako se neovlašćenim emitovanjem, odnosno reemitovanjem zaštićenog dela povređuje autorsko, odnosno srodno pravo.

Način vršenja ovlašćenja

Član 11.

Nadležni organ, po službenoj dužnosti ili na zahtev nosioca prava, preduzima radnje i donosi akte u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje nadležnost tog organa u vršenju inspekcijskog nadzora u oblastima za koje je taj organ obrazovan, odnosno zakonom kojim se uređuje radiodifuzija.

Na akte i radnje nadležnih organa propisane odredbama ovog zakona primenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje opšti upravni postupak i odredbe zakona kojim se uređuje postupanje tog organa, ako ovim zakonom nije drugačije propisano.

1. Postupanje po službenoj dužnosti

Mere

Član 12.

Nadležni organ, ako neposrednim uvidom utvrdi da je povređeno pravo intelektualne svojine, na licu mesta po službenoj dužnosti:

privremeno oduzima svu zatečenu robu, odnosno sve proizvode koji su predmet ili sredstvo povrede prava intelektualne svojine;

izriče meru privremene zabrane obavljanja delatnosti kojom se povređuje pravo intelektualne svojine.

Akt nadležnog organa iz stava 1. tačka 1) ovog člana sadrži i upozorenje licu od koga je roba privremeno oduzeta, da će ta roba biti konačno oduzeta i uništena ako se to lice, u roku od 15 dana od dana privremenog oduzimanja robe ne upusti u osporavanje razloga za oduzimanje robe.

Nadležni organ, u slučaju iz stava 1. ovog člana, po službenoj dužnosti:

uzima uzorke predmetne robe, odnosno proizvoda radi ispitivanja postojanja povrede prava intelektualne svojine, odnosno radi obezbeđivanja dokaza o tome;

podnosi prijavu nadležnom javnom tužiocu, odnosno prekršajnom organu;

izvodi i druge dokaze neophodne za utvrđivanje povrede prava intelektualne svojine.

Obaveštenje o preduzetim merama

Član 13.

Nadležni organ, u slučaju iz člana 12. stav 1. ovog zakona, o povredi prava intelektualne svojine i preduzetim merama obaveštava, bez odlaganja:

nosioca prava, ako je njegova adresa poznata;

drugi organ nadležan za zaštitu prava intelektualne svojine, ako je to potrebno radi pribavljanja relevantnih podataka;

zainteresovana lica, ako postoje i ako su poznata.

Nadležni organ u obaveštenju iz stava 1. tačka 1) ovog člana, poziva nosioca prava da, u roku od 15 dana od dana prijema obaveštenja, pokrene postupak za zaštitu svog prava pred nadležnim sudom i da u tom roku obavesti nadležni organ o pokrenutom postupku, odnosno o privremenoj meri koju je odredio sud.

Nadležni organ, na zahtev nosioca prava, može da produži rok iz stava 2. ovog člana za dodatnih 15 dana.

Trajanje mera

Član 14.

Mere iz člana 12. stav 1. ovog zakona traju do dostavljanja odluke nadležnog suda kojom se određuje privremena mera u postupku koji je pokrenut u skladu sa odredbama člana 13. ovog zakona.

Ako nosilac prava u roku iz člana 13. st. 2. i 3. ovog zakona, ne dostavi odluku suda kojom se određuje privremena mera, privremeno oduzeta roba vraća se licu od koga je oduzeta, odnosno akt kojim je privremeno zabranjeno obavljanje delatnosti stavlja se van snage.

Obaveza nosioca prava

Član 15.

Nosilac prava je dužan da, na zahtev nadležnog organa koji je privremeno oduzeo robu, a u cilju utvrđivanja povrede prava intelektualne svojine, bez odlaganja i naknade, dostavi informacije i pruži pomoć nadležnom organu, uključujući i tehničku ekspertizu, opremu i objekte.

2. Postupanje po zahtevu

Mera

Član 16.

Nadležni organ, na zahtev nosioca prava, ako neposrednim uvidom utvrdi da je povređeno pravo intelektualne svojine, na licu mesta privremeno oduzima i zadržava robu, odnosno proizvode koji su predmet ili sredstvo povrede tog prava.

Zahtev

Član 17.

Zahtev nosioca prava podnosi se u pismenoj formi u sedištu organa nadležnog za vršenje inspekcijskog nadzora u oblasti zaštite intelektualne svojine za onu vrstu prava odnosno robe na koju se zahtev odnosi.

Zahtev iz stava 1. ovog člana može da bude:

pojedinačan, ako se odnosi na jednu određenu pošiljku odnosno količinu robe, ili

opšti, ako se odnosi na sve količine određene vrste robe u predloženom vremenskom periodu.

Član 18.

Zahtev sadrži naročito:

opis robe;

podatke na osnovu kojih nadležni organ može da prepozna robu kojom se povređuju prava intelektualne svojine;

dokaz da je podnosilac zahteva nosilac prava u odnosu na tu robu, i

predlog vremenskog perioda u kome se od nadležnog organa zahteva preduzimanje mera.

Pored podataka iz stava 1. ovog člana, zahtev može da sadrži:

podatke na osnovu kojih može da se prepozna pošiljka ili pakovanje;

podatke o mestu na kome se roba nalazi ili o njenom pretpostavljenom odredištu;

naziv proizvođača, uvoznika, vlasnika ili držaoca robe;

pretpostavljeni datum dopremanja ili otpremanja robe;

podatke o prevoznom sredstvu korišćenom za transport;

uzorak, odnosno fotografije robe;

zapis autorskog dela ili predmeta srodnog prava.

Odluka nadležnog organa

Član 19.

Nadležni organ o podnetom zahtevu donosi odluku i dostavlja je podnosiocu zahteva u roku od 15 dana od dana podnošenja zahteva.

Kada nadležni organ na osnovu podataka iz zahteva oceni da okolnosti nalažu hitno preduzimanje mera, odluka iz stava 1. ovog člana donosi se i dostavlja podnosiocu zahteva najkasnije u roku od tri dana od dana podnošenja zahteva.

Odluka kojom se usvaja opšti zahtev, sadrži i vremenski period u kome će biti preduzimane mere potrebne za otklanjanje povrede prava intelektualne svojine, a koji na zahtev nosioca prava može biti produžen.

Protiv odluke iz stava 1. ovog člana podnosilac zahteva može da izjavi žalbu nadležnom drugostepenom organu.

Obaveštenje o prestanku prava

intelektualne svojine

Član 20.

Podnosilac zahteva dužan je da bez odlaganja obavesti nadležni organ o prestanku svog prava intelektualne svojine, ako do prestanka tog prava dođe u toku postupka po zahtevu.

Troškovi

Član 21.

Podnosilac zahteva iz člana 16. ovog zakona snosi troškove koji nastanu u vezi sa postupanjem po zahtevu.

Visinu troškova iz stava 1. ovog člana određuje nadležni organ u iznosu koji je neophodan radi naknade troškova postupanja organa po tom zahtevu (prevoz, slladištenje, čuvanje robe i sl.).

Sredstva obezbeđenja

Član 22.

Kada je zahtev za zaštitu prava intelektualne svojine usvojen, nadležni organ može da zahteva od podnosioca zahteva da položi sredstvo obezbeđenja u iznosu koji odgovara visini troškova koji mogu nastati ako postupak bude obustavljen zbog radnji ili propusta podnosioca zahteva, odnosno ako se utvrdi da u konkretnom slučaju nema povrede prava intelektualne svojine.

Sredstvo obezbeđenja iz stava 1. ovog člana može biti bankarska garancija ili depozit uplaćen na poseban račun nadležnog organa.

Primena mere

Član 23.

Odluka kojom je usvojen zahtev nosica prava, bez odlaganja se dostavlja svim organizacionim jedinicama nadležnog organa, radi primene mere.

Nadležni organ, kada utvrdi da roba odgovora opisu iz usvojenog zahteva, privremeno oduzima tu robu i ako je potrebno pregleda je i uzima uzorke.

Akt kojim se na osnovu odluke iz člana 19. stav 1. ovog člana vrši privremeno oduzimanje robe sadrži upozorenje licu od koga je roba privremeno oduzeta da ta roba može da bude konačno oduzeta i uništena ako se to lice, u roku od 15 dana od dana privremenog oduzimanja robe, ne upusti u osporavanje razloga za oduzimanje robe.

Nadležni organ, u slučaju iz stava 2. ovog člana, može da:

uzme uzorke predmetne robe, odnosno proizvoda, radi ispitivanja osnovanosti ocene da je povređeno pravo intelektualne svojine;

izvede druge dokaze neophodne radi utvrđivanja povrede prava intelektualne svojine.

Nosilac prava, vlasnik robe i lice od koga je roba privremeno oduzeta imaju pravo da pregledaju i identifikuju privremeno oduzetu robu, pod nadzorom nadležnog organa.

Obaveštenje o preduzetoj meri

Član 24.

U slučaju iz člana 23. stav 2. ovog zakona, nadležni organ bez odlaganja obaveštava podnosioca zahteva o preduzetoj meri, o imenu i adresi lica od koga je roba oduzeta i, ako su podaci poznati nadležnom organu, o imenu i adresi vlasnika, uvoznika i proizvođača predmetne robe, kao i o drugim relevantnim činjenicama.

Nadležni organ, u obaveštenju iz stava 1. ovog člana, poziva nosioca prava da u roku od 15 dana od dana prijema obaveštenja pokrene postupak za zaštitu svog prava pred nadležnim sudom i da u tom roku obavesti nadležni organ o pokrenutom postupku, odnosno o privremenoj meri koju je odredio sud.

Trajanje mere

Član 25.

Mera privremenog oduzimanja robe preduzeta na zahtev nosioca prava traje do dostavljanja odluke naležnog suda kojom se određuje privremena mera, u postupku koji je pokrenut u roku iz člana 24. stav 2. ovog zakona.

Ako nosilac prava u roku iz člana 24. stav 2. ovog zakona ne dostavi nadležnom organu odluku suda kojom se određuje privremena mera, privremeno oduzeta roba vraća se licu od koga je oduzeta.

Naknada štete

Član 26.

Nadležni organ ne odgovara za štetu koja nastane zbog privremenog oduzimanja robe u skladu sa odredbama ovog zakona, osim za štetu koja nastane usled skrivljenog neprimerenog postupanja nadležnog organa sa takvom robom.

Podnosilac zahteva dužan je da nadoknadi štetu koju trpi lice od koga je roba oduzeta, zbog neosnovanog zadržavanja robe do kojeg je došlo na zahtev podnosioca.

III. KONAČNO ODUZIMANjE I UNIŠTENjE ROBE

Oduzimanje i uništenje robe po odluci suda

Član 27.

Kada je u postupku pred nadležnim sudom odlučeno da se roba konačno oduzme i uništi, odnosno isključi iz prometa, roba se uništava, odnosno uklanja iz prometa na način određen odlukom suda, koji uključuje i ustupanje bez nadoknade u humanitarne svrhe ili prodaju radi reciklaže, vodeći pritom računa da se:

umanji rizik ponovne povrede prava intelektualne svojine;

ne nanese šteta nosiocu prava;

nosiocu prava omogući da predloži način uništenja, odnosno uklanjanja robe iz prometa.

Uklanjanje, odnosno skidanje žiga sa krivotvorene robe, ne smatra se uništenjem, odnosno isključenjem robe iz prometa.

Oduzimanje i uništenje robe po službenoj dužnosti

Član 28.

Nadležni organ po službenoj dužnosti konačno oduzima i uništava robu, odnosno uklanja robu iz prometa na propisani način, koji uključuje i ustupanje bez nadoknade u humanitarne svrhe ili prodaju radi reciklaže, kada:

postoji osnovana sumnja da se tom robom povređuju prava intelektualne svojine;

nosilac prava ne pokrene postupak za zaštitu svojih prava pred nadležnim sudom u roku iz člana 24. stav 2. ovog zakona, i

se lice od kojeg je roba privremeno oduzeta u skladu sa odredbom člana 12. stav 1, odnosno člana 23. stav 3. ovog zakona, nije upustilo u postupak osporavanja razloga za oduzimanje te robe.

U slučaju iz stava 1. ovog člana, nadležni organ vodi računa da se:

umanji rizik ponovne povrede prava intelektualne svojine;

ne nanese šteta nosiocu prava;

nosiocu prava omogući da predloži način uništenja, odnosno uklanjanja robe iz prometa.

Nadležni organ će postupiti u skladu sa odredbom stava 1. ovog člana i ako je lice od koga je roba oduzeta nedostupno nadležnom organu.

Član 29.

Kada se na osnovu odluke suda, odnosno nadležnog organa, uništava roba, nosiocu prava će biti omogućeno da pre uništenja robe zadrži njene uzorke u meri i količini koji su potrebni kao dokaz u postupku protiv lica za koja se sumnja da su povredila prava intelektualne svojine.

IV. KAZNENE ODREDBE

1. Privredni prestupi

Član 30.

Novčanom kaznom od 100.000 do 1.000.000 dinara kazniće se za privredni prestup pravno lice koje postupi suprotno odredbi člana 187. stav 1. tač. 1. do 5. Zakona o autorskom i srodnim pravima („Službeni list SCG“, broj 61/04), i to:

neovlašćeno objavi, zabeleži, umnoži ili javno saopšti na bilo koji način, u celini ili delimično, autorsko delo, interpretaciju, fonogram, videogram, emisiju ili bazu podataka ili stavi u promet ili dâ u zakup ili u komercijalne svrhe drži neovlašćeno umnožene ili neovlašćeno stavljene u promet primerke autorskog dela, interpretacije fonograma, videograma, emisije ili baze podataka;

u cilju pribavljanja imovinske koristi za sebe ili drugog, protivpravno stavi u promet ili dâ u zakup primerke iz tačke 1. ovog stava, za koje zna da su neovlašćeno objavljeni, zabeleženi ili umnoženi;

proizvede, uveze, stavi u promet, proda, dâ u zakup, reklamira u cilju prodaje ili davanja u zakup ili drži u komercijalne svrhe uređaje koji su prevashodno konstruisani, proizvedeni ili prilagođeni da omoguće ili olakšaju zaobilaženje bilo koje tehnološke mere, ili koji, osim ove, nemaju drugu značajniju svrhu;

zaobilazi bilo koju tehnološku meru ili pruža ili reklamira usluge kojima se to omogućava ili olakšava;

ukloni ili izmeni elektronsku informaciju o pravima, ili stavi u promet, uveze, emituje ili na drugi način javno saopšti autorsko delo ili predmet srodnopravne zaštite sa kojeg je elektronska informacija o pravima neovlašćeno uklonjena ili izmenjena, i pri tom zna ili je morao znati da time podstiče, omogućava, olakšava ili prikriva povredu autorskog prava ili srodnog prava.

Za radnje iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 10.000 do 100.000 dinara.

Predmeti izvršenja privrednih prestupa i predmeti koji su bili upotrebljeni za izvršenje privrednog prestupa iz stava 1. ovog člana biće oduzeti, a predmeti izvršenja privrednih prestupa biće i uništeni.

Član 31.

Novčanom kaznom od 50.000 do 500.000 dinara kazniće se za privredni prestup pravno lice koje postupi suprotno odredbi člana 187. stav 1. tač. 6. i 7. Zakona o autorskom i srodnim pravima („Službeni list SCG“, broj 61/04), i to:

u svojstvu vlasnika građevine izvrši određene izmene na građevini koja predstavlja materijalizovani primerak dela arhitekture, a preradu dela nije prvo ponudilo autoru dela;

obavlja poslove kolektivnog ostvarivanja autorskog, odnosno srodnih prava bez dozvole nadležnog organa;

Za radnje iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 dinara.

Član 32.

Novčanom kaznom od 100.000 do 1.000.000 dinara kazniće se za privredni prestup pravno lice koje postupi suprotno odredbi člana 70. stav 1. a u vezi člana 58. stav 1. i člana 33. Zakona o žigovima („Službeni list SCG“, br. 61/04 i 7/05), i to:

neovlašćeno stavi na robu ili njeno pakovanje znak zaštićen žigom, ili znak za koji je podneta prijava za priznanje žiga;

neovlašćeno nudi, stavlja u promet, skladišti robu u te svrhe ili obavlja usluge pod znakom zaštićenim žigom ili znakom za koji je podneta prijava za priznanje žiga;

neovlašćeno uvozi ili izvozi robu zaštićenu žigom, ili znakom za koji je podneta prijava za priznanje žiga;

neovlašćeno, u poslovnoj dokumentaciji ili u reklami, koristi znak zaštićen žigom ili znak za koji je podneta prijava za priznanje žiga.

Novčanom kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se za privredni prestup i pravno lice koje postupi suprotno odredbi člana 70. stav 1. a u vezi sa članom 58. st. 2. i 3. Zakona o žigovima („Službeni list SCG“, br. 61/04 i 7/05), i to koje u prometu koristi:

znak nastao podražavanjem znaka zaštićenog žigom, ili znaka za koji je podneta prijava za priznanje žiga;

znak zaštićen žigom ili znak nastao podražavanjem znaka zaštićenog žigom uz koji su dodate reči “tip”, “način”, “po postupku” i sl.

Za radnje iz st. 1. i 2. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 10.000 do 100.000 dinara.

Predmeti izvršenja privrednog prestupa i predmeti koji su bili

upotrebljeni za izvršenje privrednog prestupa iz st. 1. i 2. ovog člana biće oduzeti, a predmeti izvršenja privrednog prestupa biće i uništeni.

Član 33.

Novčanom kaznom od od 100.000 do 1.000.000 dinara kazniće se za privredni prestup pravno lice, koje postupi suprotno odredbi člana 69. stav 1. a u vezi sa čl. 38. i 57. Zakona o pravnoj zaštiti dizajna (“Službeni list SCG”, broj 61/04), i to koje neovlašćeno:

na osnovu primene zaštićenog dizajna, odnosno dizajna za koji je podneta prijava izrađuje, na industrijski ili zanatski način, proizvode za tržište;

upotrebi u privrednoj delatnosti proizvod zaštićen dizajnom, odnosno proizvode izrađene na osnovu dizajna za koji je podneta prijava;

nudi, stavlja u promet i skladišti u te svrhe proizvode zaštićene dizajnom, odnosno proizvode izrađene na osnovu dizajna za koji je podneta prijava;

uvozi ili izvozi proizvode koji sadrže zaštićeni dizajn, odnosno proizvode izrađene na osnovu dizajna za koji je podneta prijava.

Novčanom kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se za privredni prestup pravno lice koje postupi suprotno odredbi člana 69. stav 1. a u vezi sa članom 57. stav 2. Zakona o pravnoj zaštiti dizajna (“Službeni list SCG”, broj 61/04), i to koje učini radnju iz stava 1. tač.1. do 4. sa proizvodima nastalim podražavanjem zaštićenog dizajna, odnosno dizajna za koji je podneta prijava.

Za radnje iz st. 1. i 2. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 10.000 do 100.000 dinara.

Predmeti izvršenja privrednog prestupa i predmeti koji su bili upotrebljeni ili namenjeni za izvršenje privrednog prestupa iz stava 1. ovog člana biće oduzeti, a predmeti izvršenja privrednog prestupa biće i uništeni.

Član 34.

Novčanom kaznom od 100.000 do 1.000.000 dinara kazniće se za privredni prestup pravno lice koje postupi suprotno odredbi člana 69. stav 1, a u vezi sa čl. 38. i 57. Zakona o pravnoj zaštiti dizajna (“Službeni list SCG”, broj 61/04), i to koje neovlašćeno objavi prijavu tuđeg dizajna.

Za radnje iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 10.000 do 100.000 dinara.

Član 35.

Novčanom kaznom od 100.000 do 1.000.000 dinara kazniće se za privredni prestup pravno lice ako neovlašćeno proizvodi, uvozi, izvozi, nudi radi stavljanja u promet, stavlja u promet, skladišti ili koristi u komercijalne svrhe proizvod ili postupak zaštićen patentom, odnosno malim patentom.

Za radnje iz stava 1. ovog člana kazniće se odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 10.000 do 100.000 dinara.

Predmeti izvršenja privrednog prestupa i predmeti koji su bili upotrebljeni za izvršenje privrednog prestupa iz stava 1. ovog člana biće oduzeti, a predmeti izvršenja privrednog prestupa biće i uništeni.

2. Prekršaji

Član 36.

Novčanom kaznom od 50.000 do 500.000 dinara kazniće se za prekršaj pravno lice koje postupi suprotno odredbi člana 72. stav 1. Zakona o žigovima („Službeni list SCG“, br. 61/04 i 7/05) i članom 71. stav 1. Zakona o pravnoj zaštiti dizajna (“Službeni list SCG”, broj 61/04), i to koje se neovlašćeno bavi zastupanjem pred organom nadležnim za zaštitu prava intelektualne svojine.

Za radnje iz stava 1. ovog člana kazniće se odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 50.000 dinara.

Član 37.

Novčanom kaznom od 50.000 do 500.000 dinara kazniće se za prekršaj pravno lice koje, u svojstvu korisnika autorskog dela ili predmeta srodnog prava, ne izvršava ili ne izvršava u propisanom roku, obavezu dostavljanja organizaciji za kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava podataka koji su relevantni za obračun naknade koja se prema tarifi organizacije plaća.

Za radnje iz stava 1. ovog člana kazniće se odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 50.000 dinara.

Za radnje iz stava 1. ovog člana kazniće se preduzetnik novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 50.000 dinara.

Član 38.

Novčanom kaznom od 50.000 do 500.000 dinara kazniće se za prekršaj pravno lice koje postupi suprotno odredbi člana 189. stav 1. Zakona o autorskom i srodnim pravima („Službeni list SCG“, broj 61/04), i to koje:

bez navođenja imena autora ili interpretatora ili pod drugim imenom, u celini ili delimično, objavi, izvede, predstavi, prenese izvođenje ili predstavljanje ili emituje tuđe autorsko delo ili iskoristi tuđu interpretaciju;

bez dozvole autora izmeni ili preradi tuđe autorsko delo ili tuđu snimljenu interpretaciju;

u svojstvu galeriste ili organizatora javne prodaje originalnih primeraka likovnih dela, odnosno izvornih rukopisa, u roku od 30 dana od dana prodaje originalnog primerka dela, odnosno rukopisa, ne obavesti autora dela o imenu i adresi prodavca, o imenu i adresi novog vlasnika i o ceni po kojoj je originalni primerak prodat, ili ne plati autoru 3% iznosa od prodajne cene;

prilikom unošenja u evidenciju i deponovanja kod organa nadležnog za zaštitu intelektualne svojine autorskog dela ili predmeta zaštite srodnog prava dâ neistiniti ili prikrije pravi podatak o svom autorskom delu ili predmetu zaštite srodnog prava;

u svojstvu izdavača proda neprodate primerke dela kao staru hartiju, a da ih nije prethodno ponudio na otkup autoru, odnosno njegovom nasledniku.

Za radnje iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 dinara.

Za radnje iz stava 1. ovog člana kazniće se preduzetnik novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 dinara.

Član 39.

Novčanom kaznom od od 5.000 do 50.000 dinara, kazniće se za prekršaj fizičko lice:

za radnju iz člana 31. stav 1. tačka 1. ovog zakona;

za radnje iz člana 36. stav 1. ovog zakona koje postupi suprotno odredbi člana 72. stav 3. Zakona o žigovima („Službeni list SCG“, br. 61/04 i 7/05) i članom 71. stav 3. Zakona o pravnoj zaštiti dizajna („Službeni list SCG“, broj 61/04);

za radnje iz člana 38. stav 1. tač. 3, 4. i 5. ovog zakona koje postupi suprotno odredbi člana 189. stav 3. Zakona o autorskom i srodnim pravima („Službeni list SCG“, broj 61/04).

V. ZAVRŠNA ODREDBA

Član 40.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u «Službenom glasniku Republike Srbije».

OBRAZLOŽENjE

I. USTAVNI OSNOV

Ustavni osnov za donošenje Zakona o posebnim ovlašćenjima radi efikasne zaštite prava intelektualne svojine sadržan je u članu 72. stav 1. tačka 4. Ustava Republike Srbije, prema kome Republika Srbija, između ostalog, uređuje i obezbeđuje svojinske i obligacione odnose i zaštitu svih oblika svojine.

I I. RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA

Na nivou državne zajednice Srbija i Crna Gora postoje propisi koji uređuju prava intelektualne svojine. Primena ovih propisa u nadležnosti je država članica, a u Republici Srbiji ne postoje propisi koji ovlašćuju organe da postupaju u slučaju povrede tih prava. Stoga je neophodno doneti zakon kojim će se dati odgovarajuća ovlašćenja organima i organizacijama koje vrše javna ovlašćenja i to da postupaju po službenoj dužnosti, kada utvrde da je došlo do povrede prava intelektualne svojine ili na zahtev nosioca takvog prava, pošto utvrde da je zahtev osnovan, odnosno da je došlo do povrede prava.

Usvajanje novog zakona će omogućiti: (1) bolji položaj nosilaca prava intelektualne svojine (2) neposrednu zaštitu tih prava od strane izvršne vlasti (3) neposrednu primenu propisa za zaštitu intelektualne svojine i (4) ispunjavanje obaveza koje su predviđene Akcionim planom za preduzimanje mera za uspostavljanje efikasnog sistema zaštite intelektualne svojine u Srbiji i Crnoj Gori.

Uzimajući u obzir navedeno, predlaže se donošenje Zakona o posebnim ovlašćenjima radi efikasne zaštite prava intelektualne svojine.

III. OBJAŠNjENjA OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA I POJEDINAČNIH REŠENjA

Predlog zakona sadrži pet poglavlja, koja obuhvataju 40 članova.

Prvo poglavlje sadrži osnovne odredbe

Ovo poglavlje sadrži odredbe kojima se uređuju se ovlašćenja organa državne uprave i organizacija koje vrše javna ovlašćenja u primeni propisa za zaštitu prava intelektualne svojine (član 1.). Odredbe se primenjuju na proizvodnju, promet, upotrebu i držanje robe i na pružanje usluga kojima se povređuju prava intelektualne svojine, a ne primenjuju se kada roba nije namenjena obavljanju delatnosti, odnosno stavljanju u promet, ni na lične stvari, odnosno na predmete koji su namenjeni isključivo za ličnu upotrebu, osim ako se radi o više istovetnih primeraka iste robe, odnosno predmeta (član 2.), što znači da se zakon primenjuje na komercijalne poslove, a ne i na samo posedovanje predmeta za lične potrebe. U članu 3. date su definicije pojmova, a u čl. 4. i 5. je propisana zabrana proizvodnje, držanja i prometa robe, odnosno pružanja usluga, kojim se povređuju prava intelektualne svojine utvrđena zakonom ili međunarodnim ugovorom i posebno zabrana emitovanja i reemitovanja radio ili televizijskog programa koji sadrži autorska dela ili predmete srodnog prava, a bez regulisanja obaveze plaćanja naknade za korišćenje tih prava (kolektivna zaštita). U članu 6. su određeni organi nadležni za vršenje nadzora nad primenom propisa koji uređuju zaštitu prava intelektualne svojine, a to su prvenstveno inspektorati različitih ministarstava, kao i Republička agencija za radio-difuziju.

Drugo poglavlje ovlašćenja nadležnih organa

Ovo poglavlje sadrži odredbe kojima se propisuju obim ovlašćenja i način vršenja tih ovlašćenja (čl. 7. do 11.), postupanje nadležnog organa po službenoj dužnosti (čl. 12. do 15.), postupanje po zahtevu nosioca prava (čl. 16. do 26.), i konačno oduzimanje i uništenje robe (čl. 27. do 29.). Nadležni organ vrši ovlašćenja u skladu sa odredbama ovog zakona, zakona koji uređuje opšti upravni postupak i zakona koji uređuje postupanje tog organa (član 11.), što znači da se ovim zakonom daju dodatna ovlašćenja koja nadležni organi primenjuju u okviru svoje redovne aktivnosti.

Mere koje nadležni organ preduzima po službenoj dužnosti, ako utvrdi da je povređeno pravo intelektualne svojine, jesu: privremeno oduzimanje robe, odnosno proizvoda koji je predmet ili sredstvo povrede prava intelektualne svojine i privremena zabrana obavljanja delatnosti kojom se povređuje pravo intelektualne svojine (član 12.). Organ je dužan da o povredi prava intelektualne svojine i o preduzetim merama bez odlaganja obavesti nosioca prava, zainteresovana lica i, po potrebi, drugi organ nadležan za zaštitu prava intelektualne svojine (član 13.); u tom obaveštenju poziva se nosilac prava da u određenom roku pokrene postupak za zaštitu svog prava pred nadležnim sudom i da u tom roku obavesti nadležni organ o pokrenutom postupku, odnosno o privremenoj meri koju je odredio sud. U članu 14. Predloga zakona predviđeno je i trajanje mera, vezano za obaveštenje o odluci suda, a u članu 15.Predloga zakona je propisana obaveza saradnje nosioca prava intelektualne svojine sa nadležnim organom.

Na zahtev nosioca prava intelektualne svojine, koji se podnosi u pisanoj formi, organ može da preduzme meru privremenog oduzimanja robe (član 16.), a propisani su i modaliteti zahteva (pojedinačan, tj. da se odnosi na jednu određenu količinu robe, i opšti, tj. da se odnosi na sve količine određene vrste robe u predloženom vremenskom periodu (član 17.)). Član 18.Predloga zakona uređuje obaveznu sadržinu zahteva, kao i moguću sadržinu zahteva. Predviđena je takođe i obaveza podnosioca zahteva da bez odlaganja obavesti nadležni organ o prestanku svog prava intelektualne svojine, ukoliko do toga dođe tokom postupanja organa po zahtevu (član 20.). Troškove rada organa, odnosno postupanja po zahtevu, snosi podnosilac zahteva (član 21.). U članu 19. Predloga zakona je propisano da nadležni organ donosi odluku o podnetom zahtevu u pismenoj formi, u određenom roku, koji može biti i kraći ukoliko okolnosti to nalažu, i da tu odluku dostavlja podnosiocu zahteva, koji može izjaviti žalbu ministarstvu nadležnom za nadzor nad radom organa koji je odluku doneo. Kada je zahtev usvojen, nadležni organ može da zahteva od podnosioca da položi obezbeđenje u iznosu koji odgovara visini troškova koji mogu nastati ako postupak bude obustavljen zbog radnji ili propusta podnosioca, odnosno ako se utvrdi da u konkretnom slučaju nema povrede prava intelektualne svojine, u obliku bankarske garancije ili depozita (član 22.). Član 23. Predloga zakona uređuje primenu mere nadležnog organa, a član 24. Predloga zakona propisuje obavezu organa da o preduzetoj meri obavesti podnosioca zahteva, kao i da ga pozove da u određenom roku pokrene postupak za zaštitu svog prava pred nadležnim sudom i da o pokrenutom postupku, odnosno o privremenoj meri koju je odredio sud, obavesti nadležni organ. Trajanje mere preduzete po zahtevu nosioca prava propisano je u članu 25. Predloga zakona, a vezano je za obaveštenje o odluci suda. Predlog predviđa da nadležni organ ne odgovara za naknadu štete koja nastane tokom primene mere u skladu sa odredbama ovog zakona, osim za štetu koja nastane usled skrivljenog neprimerenog postupanja nadležnog organa sa takvom robom, a podnosilac zahteva dužan je da nadoknadi štetu koju trpi lice od koga je roba oduzeta, zbog neosnovanog zadržavanja robe do kojeg je došlo na zahtev podnosioca (član 26.).

Treće poglavlje uređuje konačno oduzimanje i uništenje robe

Uređeni su i uslovi za konačno oduzimanje i uništenje robe kojom se povređuju prava intelektualne svojine (čl. 27. do 29.).

Četvrto poglavlje uređuje kaznene odredbe

Propisane su novčane kazne za privredne prestupe (čl. 30. do 35.) i prekršaje (čl. 36. do 39.). Predviđene su novčane kazne za pravna lica, odgovorna lica u pravnim licima, kao i za preduzetnike i fizička lica.

Peto poglavlje sadrži završnu odredbu

Članom 40. Predloga zakona je predviđeno da Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u «Službenom glasniku Republike Srbije».

IV. FINANSIJSKA SREDSTVA POTREBNA ZA SPROVOĐENjE ZAKONA

Za sprovođenje ovog zakona nije potrebno obezbediti dodatna finansijska sredstva iz budžeta Republike Srbije.

V. ANALIZA EFEKATA

Predložena rešenja će uticati na sve građane i privredne subjekte koji raspolažu pravima intelektualne svojine, stoga što će omogućiti potpunu zaštitu prava intelektualne svojine od strane izvršnih vlasti. Pravni okvir zaštite intelektualne svojine biće znatno unapređen. Naime, prema postojećem stanju, nosioci tih prava moraju se sami štiti putem sudskih sporova i privatnih krivičnih prijava, a ovaj zakon će omogućiti neposredno angažovanje izvršne vlasti, kada nadležni organi ocene da je došlo do povrede takvog prava, po službenoj dužnosti ili po zahtevu nosioca prava. Time će se neposredno unaprediti pravna sigurnost, odnosno položaj imaoca prava, što će u Srbiji dovesti do uvećanja domaćih i stranih ulaganja u promet i proizvodnju robe kao i u pružanje usluga koji su zaštićeni pravom intelektualne svojine. Pri tome treba imati u vidu da je najveći deo savremene privrede zasnovan na pravima intelektualne svojine. Takođe, unaprediće se i položaj domaćih lica na svetskom tržištu stoga što će biti onemogućena proizvodnja i promet krivotvorene robe. U celini će, dakle, doći do bitno povećanog poverenja u robu i usluge poreklom iz Srbije i do poverenja u srpsko tržište kao mesta za plasman robe i usluga. Time će se uvećati ukupna privredna aktivnost. Naime, predložena rešenja bitno će uticati na unutrašnji i međunarodni kredibilitet srpske države u celini a i olakšaće pristupanje STO i EU u odnosu na oblasti koje uređuju. Unapređena zaštita poboljšaće položaj svih, a naročito malih i srednjih preduzeća, preduzetnika i fizičkih lica, kojima je teže da sami zaštite svoja prava nego što je to slučaj sa moćnim privrednim subjektima. Rastom poverenja u srpsko tržište i srpske privrednike, novi propis stimulisaće i pojavu novih subjekata na tom tržištu, naročito stoga što će ova vrsta nelojalne konkurencije biti onemogućena. Pri tome je garantovana pravna i imovinska sigurnost lica za koje nadležni organ oceni da je izvršilo povredu prava intelektualne svojine, i to tako što predmet mora biti vraćen, odnosno zabrana obavljanja delatnosti mora biti ukinuta po isteku propisanog roka- ako po isteku tog roka nosilac prava nije ishodovao odgovarajuću sudsku odluku o privremenoj meri, roba se vraća, a zabrana obavljanja delatnosti prestaje da važi, osim u izuzetnim slučajevima; ako je organ neosnovano postupio po službenoj dužnosti i time prouzrokovao štetu, odgovornost snosi Republika, kao što je to i uobičajeno, a ako je organ postupio po neosnovanom zahtevu, odgovornost za štetu snosi podnosioc zahteva. Predložena rešenja uticaće i na rad inspekcijskih organa, koji će pored svoje uobičajene aktivnosti paziti i na poštovanje prava intelektualne svojine. Ipak, predložena rešenja neće imati negativnih efekata na troškove građana i privrede, uključujući i budžet, pošto svi nadležni organi već postoje, a pitanje skladištenja, odnosno uništavanja oduzetih predmeta se ne postavlja, s obzirom da inspekcije to i inače čine u okviru svoje redovne nadležnosti. Rešenja će uticati i na rad pravosuđa, pošto se pretpostavlja da će biti više sporova u vezi zaštite prava intelektualne svojine. Međutim, to ne bi trebalo da prouzrokuje bitno uvećanje ukupnih pravosudnih troškova imajući u vidu da odgovarajući pravosudni kapaciteti i postupci već postoje. Prilikom izrade ovog zakona razmatrane su i mogućnosti za druga rešenja, odnosno prilagođavanje postojećih propisa, ali je zaključeno da je najprihvatljivija izrada posebnog propisa koji će urediti ova pitanja, stoga što su postojeći propisi veoma raznovrsni i njihovo prilagođavanje je veoma dugotrajno. Naime, bilo bi potrebno da se rešenja iz ovog zakona unesu u sve propise koji uređuju rad nadležnih organa. Takođe, razmatrana je i mogućnost osnivanja posebnog inspektorata za zaštitu prava intelektualne svojine, ali odgovarajuća nadležnost bi mogla dovesti u sukob sva ministarstva kod kojih postoji jedan deo nadležnosti prema predloženom tekstu; osnivanje takvog inspektorata ne bi bilo celishodno i stoga što bi prouzrokovalo veoma visoke troškove (osnivanje službe, zapošljavanje desetina ili čak više od stotinu inspektora, njihovo osposobljavanje za zadatke i dr.); takvo rešenje ne bi bilo celishodno i stoga što se na predloženi način koriste ne samo postojeći kapaciteti već i iskustvo i znanje u vršenju uobičajene delatnosti inspektora (tako, tržišni inspektor je dobro upoznat sa problematikom robe, inspekcije Ministarstva zdravlja dobro su upoznate sa problematikom lekova i medicinske opreme itd.), a takvo iskustvo je neprocenjivo i ne može se steći u kratkom periodu; ovom iskustvu predložena rešenja samo dodaju jedan specifičan aspekt. Za pravilnu primenu tog aspekta u praksi možda će biti potrebna obuka inspektora u smislu prepoznavanja slučajeva u kojima nesumnjivo postoji povreda prava, ali ti troškovi ne mogu biti veliki (radi se o jednom ili više seminara) i mogu biti finansirani iz sredstava međunarodne saradnje. Tekst je izrađen u saradnji sa ekspertima USAID-a i Zavoda za intelektualnu svojinu SCG, a tokom izrade su obavljene rasprave u kojima su učestvovali predstavnici svih organa nadležnih za primenu zakona, te su oni imali priliku da se izjasne. Na kraju podsećamo da će donošenjem ovog zakona Republika Srbija ispuniti jednu od obaveza prema Evropskoj uniji i Svetskoj trgovinskoj organizaciji.

Ostavite komentar