Uredba o graničnim vrednostima emisija zagađujućih materija u vazduh iz stacionarnih izvora zagađivanja, osim postrojenja za sagorevanje

Na osnovu člana 41. Zakona o zaštiti vazduha („Službeni glasnik RS”, br. 36/09 i 10/13) i člana 42. stav 1. Zakona o Vladi („Službeni glasnik RS”, br. 55/05, 71/05-ispravka, 101/07, 65/08, 16/11, 68/12 – US, 72/12, 7/14 – US i 44/14),

Vlada donosi

U R E D B U

O GRANIČNIM VREDNOSTIMA EMISIJA ZAGAĐUJUĆIH MATERIJA

U VAZDUH IZ STACIONARNIH IZVORA ZAGAĐIVANJA, OSIM POSTROJENJA ZA SAGOREVANJE

UVODNE ODREDBE

Predmet uređivanja

Član 1.

Ovom uredbom propisuju se:

granične vrednosti emisije zagađujućih materija u vazduh iz stacionarnih izvora zagađivanja, osim postrojenja za sagorevanje;

sadržaj izveštaja o bilansu emisije;

način dostavljanja podataka o emisijama za potrebe informacionog sistema i rokovi dostavljanja podataka.

Odredbe ove uredbe ne primenjuju se na procese termičkog tretmana otpada.

Odredbe ove uredbe ne primenjuju se na aktivnosti i instalacije koje koriste isparljiva organska jedinjenja.

Član 2.

Stacionarni izvori zagađivanja, u smislu ove uredbe, jesu industrijski pogoni, tehnološki procesi, određene aktivnosti i uređaji iz kojih se zagađujuće materije ispuštaju u vazduh.

Merenje emisije

Član 3.

Emisija zagađujućih materija u vazduh iz stacionarnog izvora zagađivanja utvrđuje se merenjem i/ili izračunavanjem emisionih parametara na osnovu rezultata merenja.

Merenje emisije zagađujućih materija iz stacionarnih izvora zagađivanja vrši se u skladu sa odredbama propisa kojim se uređuju merenja emisija zagađujućih materija u vazduh iz stacionarnih izvora zagađivanja.

Značenje izraza

Član 4.

Pojedini izrazi upotrebljeni u ovoj uredbi imaju sledeće značenje:

emisija je ispuštanje zagađujućih materija u gasovitom, tečnom ili čvrstom agregatnom stanju iz stacionarnog izvora zagađivanja u vazduh;

otpadni gasovi su gasovi ispušteni u vazduh koji sadrže zagađujuće materije u čvrstom, tečnom ili gasovitom stanju;

granična vrednost emisije (GVE) je maksimalno dozvoljena vrednost koncentracije zagađujuće materije u otpadnim gasovima iz stacionarnog izvora zagađenja koja može biti ispuštena u vazduh;

tačkasti izvor (emiter) predstavlja izvor zagađivanja kod koga se zagađujuće materije ispuštaju u vazduh kroz za to posebno definisane ispuste (dimnjak, cev);

emisioni parametri su masena koncentracija, maseni protok i emisioni faktor:

– masena koncentracija (izražena u jedinici mg/normalni m3) je masa emitovanih zagađujućih materija u odnosu na jedinicu zapremine u suvom otpadnom gasu na temperaturi 0° S (273,15 K) i pritisku 101,3 kPa pod propisanim zapreminskim udelom kiseonika u otpadnom gasu;

maseni protok (izražen u jedinici kg/h) je masa emitovanih zagađujućih materija u jedinici vremena;

emisioni faktor (izražen u jedinici kg/t ili u jedinici kg/MWh) je masa emitovanih zagađujućih materija u odnosu na masu proizvedenog produkta ili jedinicu proizvedene energije tj. masa emitovane zagađujuće materije po jedinici delatnosti (iskazane količinom proizvoda, iznosom (vrednošću) proizvedene energije, količinom potrošenog energenta ili sirovine ili veličinom obavljenog posla);

radni časovi predstavljaju vreme, izraženo u časovima, tokom kojeg se ispuštaju zagađujuće materije iz stacionarnog izvora zagađivanja u vazduh u radu, osim perioda pokretanja i zaustavljanja stacionarnog izvora;

novi stacionarni izvor zagađivanja je stacionarni izvor koji poseduje upotrebnu dozvolu izdatu posle dana stupanja na snagu ove uredbe a u nedostatku upotrebne dozvole građevinsku dozvolu ili koji je pušten u rad posle dana stupanja na snagu ove uredbe;

postojeći stacionarni izvor zagađivanja je stacionarni izvor koji poseduje upotrebnu dozvolu izdatu pre dana stupanja na snagu ove uredbe a u nedostatku upotrebne dozvole građevinsku dozvolu ili koji je pušten u rad pre dana stupanja na snagu ove uredbe;

tehnološki proces je skup postupaka kojima se iz određenih polaznih sirovina i aditiva dobija jedan ili više sličnih proizvoda;

klasa opasnosti je klasa određena na osnovu fizičko-hemijskih i toksikoloških karakteristika zagađujućih materija utvrđena u Prilogu 2. ove uredbe;

AOT 40 (izražena u µg/m3 h sati) je suma razlike između jednočasovnih koncentracija prizemnog ozona većih od 80 µg/m3 (= 40 ppb – delova u milijardi) i 80 µg/m3 u toku određenog vremenskog perioda izračunata na osnovu jednočasovnih vrednosti merenih između 8.00 i 20.00 časova po centralnoevropskom vremenu svakog dana;

AOT 60 je suma razlike između jednočasovnih koncentracija prizemnog ozona većih od 120 µg/m3 (= 60 ppb – delova u milijardi) i 120 µg/m3, računata u toku godine;

kritični nivo je koncentracija zagađujućih materija u vazduhu iznad koje se, prema postojećim saznanjima, mogu javiti direktni štetni uticaji na receptore kao što su ljudi, biljke, ekosistemi ili materijali;

kritično opterećenje je kvantitativna procena izloženosti jednoj ili više zagađujućih materija ispod koje se, prema postojećim saznanjima, ne javljaju značajni štetni uticaji na određene osetljive elemente životne sredine;

prostorna mreža (grid cell) je mreža kvadrata 150 km x 150 km koja se koristi pri mapiranju kritičnih opterećenja na evropskom nivou i pri praćenju emisija i taloženja zagađujućih materija iz vazduha u skladu sa Programom saradnje za praćenje i procenu prekograničnog prenosa zagađujućih materija u vazduhu na velike udaljenosti u Evropi (Cooperative Programme for Monitoring and Evaluation of the long-range Transmission of Air Pollutants in Europe – EMEP);

isparljiva organska jedinjenja za koja se određuju maksimalne nacionalne emisije (Non-Methane Volatile Organic Compounds – NMVOC) su sva organska jedinjenja koja potiču od ljudskih aktivnosti, osim metana, koja mogu da proizvode fotohemijske oksidante, reagujući sa oksidima azota u prisustvu sunčeve svetlosti;

ukupni oksidi azota izraženi kao NO2 (mg/normalni m3) su ukupni oksidi azota a izvode se računski na osnovu izmerenih koncentracija NO i NO2 prema sledećoj jednačini:

NO2 ukupni = [pic]

gde je:

NO2 – ukupni oksidi azota izraženi kao NO2

[pic] – molarna masa NO2

MNO – molarna masa NO

nadležni organ je ministarstvo nadležno za poslove zaštite životne sredine (u daljem tekstu: Ministarstvo) ili nadležni organ za poslove zaštite životne sredine autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave u skladu sa zakonom.

Član 5.

Zagađujuće materije, u smislu ove uredbe, jesu:

ukupne praškaste materije;

praškaste neorganske materije;

neorganske gasovite materije;

organske materije;

karcinogene materije.

II. GRANIČNE VREDNOSTI EMISIJA ZA ODREĐENE

VRSTE POSTROJENJA

Član 6.

Na stacionarne izvore zagađivanja iz Priloga 1. Granične vrednosti emisija za određene vrste postrojenja, koji je odštampan uz ovu uredbu i čini njen sastavni deo, primenjuju se granične vrednosti emisije propisane ovim prilogom.

Na stacionarne izvore zagađivanja iz stava 1. ovog člana primenjuju se i granične vrednosti emisije iz Priloga 2. Opšte granične vrednosti emisije, koji je odštampan uz ovu uredbu i čini njen sastavni deo, za one zagađujuće materije koje se na osnovu tehnološkog procesa mogu očekivati u otpadnom gasu a koje nisu propisane u Prilogu 1. za predmetni stacionarni izvor zagađivanja.

Ukoliko za pojedinačni stacionarni izvor zagađivanja nisu propisane posebne granične vrednosti emisija u Prilogu 1. ove uredbe, primenjuju se opšte granične vrednosti emisije iz Priloga 2. za one zagađujuće materije koje se na osnovu tehnološkog procesa mogu očekivati u otpadnom gasu.

Član 7.

Prilogom 1. ove uredbe utvrđene su granične vrednosti emisija zagađujućih materija iz postrojenja:

za proizvodnju i preradu uglja;

za proizvodnju i preradu metala (crna i obojena metalurgija);

mineralne industrije;

hemijske industrije;

za površinsku obradu metala;

za proizvodnju olovnih akumulatora;

postrojenja za tretman otpada i drugih materijala, izuzev termičkog tretmana;

postrojenja za preradu otpadnih voda;

za proizvodnju papira i proizvoda od drveta i preradu;

prehrambene industrije;

drugih aktivnosti.

III. GRANIČNI MASENI PROTOCI ZAGAĐUJUĆIH MATERIJA

Praškaste materije

Član 8.

Stacionarni izvor zagađivanja sa masenim protokom praškastih materija od 1 do 3 kg/h oprema se mernim uređajima koji kontinualno prate parametre rada uređaja i postrojenja za prečišćavanje ove zagađujuće materije iz otpadnih gasova (kvalitativni merni instrumenti).

Stacionarni izvor zagađivanja sa masenim protokom praškastih materija iznad 3 kg/h oprema se mernim uređajima koji kontinualno određuju masenu koncentraciju praškastih materija.

Stacionarni izvor zagađivanja sa emisijama praškastih neorganskih materija, organskih materija I i II klase opasnosti ili karcinogenih materija iz Priloga 2. oprema se mernim uređajima koji kontinualno mere masenu koncentraciju ukupnih praškastih materija ako ovaj maseni protok prekoračuje petostruku vrednost masenog protoka datog u Prilogu 2. ove uredbe.

Operater stacionarnog izvora zagađivanja u obavezi je da pet godina čuva podatke o parametrima rada uređaja i postrojenja za prečišćavanje praškastih materija dobijenih mernim uređajima iz stava 1. ovog člana.

Granični protoci za gasovite zagađujuće materije

Član 9.

Stacionarni izvor zagađivanja oprema se mernim uređajima koji kontinualno određuju masenu koncentraciju gasovitih zagađujućih materija, ukoliko maseni protoci tih jedinjenja, prekoračuju sledeće masene protoke:

sumpor dioksid 30 kg/h (30000 g/h)

oksidi azota izraženi kao NO2 30 kg/h (30000 g/h)

ugljen monoksid, u postupku sagorevanja 5 kg/h (5000 g/h)

ugljen monoksid, u svim ostalim slučajevima 100 kg/h (100000 g/h)

fluor i gasovita neorganska jedinjenja fluora

izražena kao fluorovodonik-HF 0,3 kg/h (300 g/h)

gasovita neorganska jedinjenja hlora

izražena kao hlorovodonik-HCl 1,5 kg/h (1500 g/h)

hlor 0,3 kg/h (300 g/h)

vodonik sulfid 0,3 kg/h (300 g/h)

Organska jedinjenja

Član 10.

Stacionarni izvor zagađivanja oprema se mernim uređajima koji kontinualno određuju masenu koncentraciju ukupnog sadržaja ugljenika ukoliko je maseni protok organskih materija I klase opasnosti veći od 1000 g/h ili ukoliko je maseni protok organskih materija I i II klase opasnosti veći od 2500 g/h.

Živa i njena jedinjenja

Član 11.

Stacionarni izvor zagađivanja sa masenim protokom žive i njenih jedinjenja, izraženih kao Hg, većim od 2,5 g/h, oprema se mernim uređajima koji kontinualno određuju masenu koncentraciju žive.

Parametri otpadnog gasa

Član 12.

Stacionarni izvor zagađivanja, za koji postoji obaveza kontinualnog merenja koncentracija zagađujućih materija, oprema se mernim uređajima koji kontinualno određuju sve neophodne parametre stanja otpadnog gasa (npr. temperaturu otpadnog gasa, zapreminski protok otpadnog gasa, vlažnost, pritisak, udeo kiseonika), radi vrednovanja i ocene rezultata merenja u skladu sa ovom uredbom.

Postrojenja koja podležu izdavanju integrisane dozvole

Član 13.

Nadležni organ u integrisanoj dozvoli može da:

propiše niže, odnosno strožije granične vrednosti emisija zagađujućih materija od onih propisanih u prilozima 1. i 2. ove uredbe i drugačije rokove za njihovo postizanje;

propiše granične vrednosti emisija i za druge zagađujuće materije, za koje granične vrednosti emisija nisu propisane u prilozima 1. i 2. ove uredbe, ukoliko je to tehnički i tehnološki opravdano, kao i rokove za njihovo postizanje;

propiše strožije uslove za kontinualno merenje emisije, tj. i niže masene protoke od masenih protoka utvrđenih ovom uredbom.

Za postrojenja koja podležu izdavanju integrisane dozvole, način merenja emisije zagađujućih materija u vazduh iz stacionarnih izvora zagađivanja utvrđuje se integrisanom dozvolom u skladu sa odredbama propisa kojim se uređuju merenja emisija zagađujućih materija u vazduh iz stacionarnih izvora zagađivanja.

IV. MAKSIMALNE NACIONALNE EMISIJE

Određivanje maksimalnih nacionalnih emisija

Član 14.

U cilju određivanja maksimalnih nacionalnih emisija acidifikujućih i eutrofikujućih zagađujućih materija i prekursora prizemnog ozona, i to sumpor dioksida (SO2), oksida azota (NOx), isparljivih organskih jedinjenja (VOC) i amonijaka (NH3) izraženih u kilotonama, utvrđuju se:

nivoi emisija zagađujućih materija iz stava 1. ovog člana primenom metodologija, prostorne mreže i vremenskog rasporeda, utvrđenih od strane EMEP;

nivoi emisija zagađujućih materija iz stava 1. ovog člana u 1990. godini, kao referentnoj, primenom metodologija, prostorne mreže i vremenskog rasporeda, utvrđenih od strane EMEP;

procene budućih emisija.

Po utvrđivanju maksimalnih nacionalnih emisija zagađujućih materija iz stava 1. ovog člana donosi se Nacionalni program za postepeno smanjivanje godišnjih maksimalnih nacionalnih emisija zagađujućih materija i po potrebi utvrđuju se posebne okolnosti zbog kojih je opravdano odstupanje od utvrđenih maksimalnih nacionalnih emisija.

Smanjivanje emisija

Član 15.

Nacionalnim programom za postepeno smanjivanje godišnjih maksimalnih nacionalnih emisija zagađujućih materija iz člana 14. stav 2. ove uredbe obezbeđuju se uslovi i utvrđuju rokovi za postizanje privremenih ciljeva smanjenja nacionalnih emisija na osnovu kritičnih opterećenja i kritičnih nivoa, i to:

U odnosu na smanjenje nivoa acidifikacije:

U područjima gde su kritična opterećenja prekoračena, nacionalne maksimalne emisije moraju se smanjiti za najmanje 50% u odnosu na nivo u referentnoj 1990. godini, u svakom kvadrantu prostorne mreže;

U odnosu na izloženost prizemnom ozonu iznad nivoa kritičnog po zdravlje ljudi:

U područjima gde su kritična opterećenja prizemnim ozonom iznad nivoa kritičnog po zdravlje ljudi (AOT60=0), nacionalne emisije moraju se smanjiti za 2/3 u odnosu na nivo u referentnoj 1990. godini, u svakom kvadrantu prostorne mreže. Dodatno, opterećenje prizemnim ozonom ne može preći apsolutnu granicu od 2,9 ppm·h u svakom kvadrantu prostorne mreže;

U odnosu na izloženost prizemnom ozonu iznad nivoa kritičnog po vegetaciju:

U područjima gde su kritična opterećenja prizemnim ozonom iznad nivoa kritičnog za useve i višegodišnje zasade (AOT40=3 ppm·h), nacionalne emisije moraju se smanjiti za 1/3 u odnosu na nivo u referentnoj 1990. godini, u svakom kvadrantu prostorne mreže. Dodatno, opterećenje prizemnim ozonom ne može preći apsolutnu granicu od 10 ppm·h izraženu kao prekoračenje kritičnog nivoa od 3 ppm·h u svakom kvadrantu prostorne mreže.

V. NAČIN DOSTAVLJANJA PODATAKA O EMISIJAMA ZA POTREBE INFORMACIONOG SISTEMA I ROKOVI DOSTAVLJANJA PODATAKA

Registar

Član 16.

Registar stacionarnih izvora zagađivanja vodi Agencija za zaštitu životne sredine (u daljem tekstu: Agencija) za potrebe Nacionalnog registra izvora zagađivanja u skladu sa propisom kojim je uređena metodologija za izradu Nacionalnog i lokalnog registra izvora zagađivanja, kao i metodologija za vrste, načine i rokove prikupljanja podataka.

Pored osnovnih podataka o stacionarnom izvoru zagađivanja, registar treba da sadrži količine zagađujućih materija koje se ispuštaju iz stacionarnog izvora zagađivanja, kao i druge podatke o emisijama.

Izveštaj o godišnjem bilansu emisija

Član 17.

Izveštaj o godišnjem bilansu emisija zagađujućih materija u vazduh iz stacionarnog izvora zagađivanja operater dostavlja Agenciji za Nacionalni registar izvora zagađivanja, odnosno organu nadležnom za poslove zaštite životne sredine za lokalni registar izvora zagađivanja, na obrascu datom u Prilogu 3. Izveštaj o godišnjem bilansu emisija, koji je odštampan uz ovu uredbu i čini njen sastavni deo, do 31. januara tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.

U obrazac izveštaja iz stava 1. ovog člana unose se rezultati kontinualnog merenja emisije sprovedenih u skladu sa Zakonom o zaštiti vazduha.

U obrazac izveštaja iz stava 1. ovog člana unose se podaci koji su dobijeni na osnovu procene samo u slučaju kada ne postoje rezultati kontinualnog ili periodičnog merenja emisije sprovedenih na osnovu Zakona o zaštiti vazduha.

Ukoliko ne postoje rezultati kontinualnog merenja emisije, u obrazac izveštaja iz stava 1. ovog člana unose se podaci dobijeni proračunom iz rezultata svih periodičnih merenja emisije zagađujućih materija izvršenih u kalendarskoj godini u skladu sa Zakonom o zaštiti vazduha.

Godišnje količine obračunavaju se na osnovu procene samo u slučaju kada ne postoje rezultati kontinualnog ili periodičnog merenja emisije sprovedenih na osnovu propisa kojim se uređuje zaštita vazduha i propisa kojim se uređuje merenje emisija zagađujućih materija u vazduh iz stacionarnih izvora zagađivanja.

VI. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 18.

Na nove stacionarne izvore zagađivanja primenjuju se granične vrednosti emisija zagađujućih materija koje su Prilogom 1. propisane za nove stacionarne izvore zagađivanja i opšte granične vrednosti emisija koje su propisane Prilogom 2, počev od dana stupanja na snagu ove uredbe.

Član 19.

Na postojeće stacionarne izvore zagađivanja primenjuju se granične vrednosti emisija zagađujućih materija koje su Prilogom 1. propisane za postojeće stacionarne izvore zagađivanja i opšte granične vrednosti emisija iz Priloga 2, počev od dana stupanja na snagu ove uredbe.

Emisije iz postojećih stacionarnih izvora zagađivanja iz Priloga 1. ove uredbe moraju biti usklađene sa graničnim vrednostima emisija koje su Prilogom 1. propisane za nove stacionarne izvore zagađivanja u roku od pet godina od dana stupanja na snagu ove uredbe.

Za postojeće stacionarne izvore zagađivanja koji podležu izdavanju integrisane dozvole važe rokovi usklađivanja iz stava 1. ovog člana do izdavanja integrisane dozvole.

Član 20.

Ova uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

Broj:

U Beogradu, decembar 2015. godine

V L A D A

PREDSEDNIK

PRILOG 1.

GRANIČNE VREDNOSTI EMISIJA ZA ODREĐENE VRSTE POSTROJENJA

DEO I

PROIZVODNJA I PRERADA UGLJA

Postrojenja za briketiranje mrkog i kamenog uglja

Granična vrednost emisije za nova i postojeća postrojenja za briketiranje kamenog uglja i lignita data je u sledećoj tabeli:

Tabela 1.

Zagađujuća materija Postrojenje GVE (mg/normalni m3) praškaste materije nova postrojenja za briketiranje kamenog uglja 75 nova postrojenja za briketiranje mrkog uglja posle uređaja za vlaženje ili mokro prečišćavanje postojeća postrojenja za briketiranje mrkog uglja (otprašivači)

Postrojenja za suvu destilaciju kamenog uglja (koksare)

Granična vrednost emisije za nova i postojeća postrojenja za suvu destilaciju kamenog uglja (koksare) u otpadnom gasu sa zapreminskim udelom kiseonika od 5% data je u sledećoj tabeli:

Tabela 2.

Zagađujuća materija GVE (mg/normalni m3) praškaste materije 10 oksidi azota izraženi kao NO2 500 jedinjenja sumpora izražena kao S 800

DEO II

PROIZVODNJA I PRERADA METALA

CRNA METALURGIJA

Postrojenja za prženje, topljenje i sinterovanje gvozdene rude (aglomeracija)

Granična vrednost emisije za nova postrojenja za prženje, topljenje i sinterovanje gvozdene rude data je u sledećoj tabeli:

Tabela 3.

Zagađujuća materija Postrojenje GVE praškaste materije traka za sinterovanje 50 mg/normalni m3 oksidi sumpora izraženi kao SO2 500 mg/normalni m3 oksidi azota izraženi kao NO2 400 mg/normalni m3 olovo 1 mg/normalni m3 organske materije izražene kao ukupni ugljenik 75 mg/normalni m3 dioksini i furani 0,1 ng/normalni m3

Granična vrednost emisije za postojeća postrojenja za prženje, topljenje i sinterovanje gvozdene rude data je u sledećoj tabeli:

Tabela 4.

Zagađujuća materija Postrojenje GVE praškaste materije traka za sinterovanje 50 mg/normalni m3 olovo 2 mg/normalni m3 dioksini i furani 0,5 ng/normalni m3

Opšte granične vrednosti emisija date u Prilogu 2. ove uredbe ne primenjuju se na postojeća postrojenja.

Postrojenja za peletiranje

Granična vrednost emisije za nova i postojeća postrojenja za peletiranje data je u sledećoj tabeli:

Tabela 5.

Zagađujuća materija Postrojenje GVE praškaste materije mlevenje, sušenje 25 mg/normalni m3 peletiranje ukupne praškaste materije 40 g/Mg proizvedenih peleta

Livnice sivog livenog gvožđa (sivog liva), legiranog livenog gvožđa i čelika

Granična vrednost emisije za nove livnice sivog livenog gvožđa (sivog liva), legiranog livenog gvožđa i čelika data je u sledećoj tabeli:

Tabela 6.

Zagađujuća materija Postrojenje za maseni protok (g/h) GVE praškaste materije kupolne peći sa odsisavanjem gasa pri vrhu 20 mg/normalni m3 kupolne peći sa odsisavanjem gasa pri dnu indukcione peći električne peći konvertori druge peći postrojenja za pripremu sirovina, obradu, hlađenje i prerada sirovina (drobilice, mlinovi, sita, transportna postrojenja) 10 mg/normalni m3 priprema i regeneracija jezgra postrojenja za nodulizaciju dioksini i furani kupolne peći 0,1 ng/normalni m3 električne peći indukcione peći rotacione peći konvertori praškaste neorganske materije I klase 0,05 mg/normalni m3 za praškaste neorganske materije II klase 0,5 mg/normalni m3 za praškaste neorganske materije III klase 1 mg/normalni m3 za kancerogene materije II klase 0,5 mg/normalni m3 fluor i njegova jedinjenjaizražena kao fluorovodonik-HF 1 mg/normalni m3 ugljen monoksid (CO) električne peći 20 mg/normalni m3 kupolne peći na topli vazduh 150 mg/normalni m3 rotacione peći 30 mg/normalni m3 oksidi sumpora izraženi kao SO2 kupolne peći na topli vazduh 100 mg/normalni m3 kupolne peći na hladan vazduh 400 mg/normalni m3 rotacione peći 130 mg/normalni m3 regeneracija jezgra 120 mg/normalni m3 oksidi azota izraženi kao NO2 kupolne peći na topli vazduh 200 mg/normalni m3 kupolne peći na hladan vazduh 70 mg/normalni m3 kupolne peći bez upotrebe koksa 400 mg/normalni m3 električne peći 50 mg/normalni m3 rotacione peći 250 mg/normalni m3 regeneracija jezgra 150 mg/normalni m3 amini kod pripreme i oblikovanja jezgra ≥ 25 5 mg/normalni m3 benzen kod pripreme i oblikovanja jezgra ≥ 5 5 mg/normalni m3

Granična vrednost emisije za postojeće livnice sivog livenog gvožđa (sivog liva), legiranog livenog gvožđa i čelika data je u sledećoj tabeli:

Tabela 7.

Zagađujuća materija Postrojenje GVE praškaste materije kupolne peći sa odsisavanjem gasa pri vrhu 20 mg/normalni m3 kupolne peći sa odsisavanjem gasa pri dnu 50 mg/normalni m3 indukcione peći 20 mg/normalni m3 električne peći konvertori 50 mg/normalni m3 druge peći postrojenja za finalizaciju proizvoda (drobilice, mlinovi, sita, transportna postrojenja) 50 mg/normalni m3 praškaste neorganske materije I klase 0,2 mg/normalni m3 za praškaste neorganske materije II klase 1 mg/normalni m3 za praškaste neorganske materije III klase 5 mg/normalni m3 za karcinogene materije II klase 1 mg/normalni m3 fluor i njegova jedinjenja izražena kao fluorovodonik HF 5 mg/normalni m3 ugljen monoksid (CO) kupolne peći na topli vazduh sa rekuperatorom na drva 1000 mg/normalni m3 oksidi sumpora izraženi kao SO2 500 mg/normalni m3 oksidi azota izraženi kao NO2 500 mg/normalni m3 dioksini i furani 0,5 ng/normalni m3

Postrojenja za proizvodnju sirovog gvožđa ili čelika

Granična vrednost emisije za nova postrojenja za proizvodnju sirovog gvožđa ili čelika sa zapreminskim udelom kiseonika od 3% u otpadnom gasu u kauperu (gasnom konvertoru), odnosno iz visokih peći data je u sledećoj tabeli:

Tabela 8.

Zagađujuća materija GVE (mg/normalni m3) praškaste materije 10

Granična vrednost emisije za postojeća postrojenja za proizvodnju sirovog gvožđa ili čelika u konvertorima, odnosno iz visokih peći, data je u sledećoj tabeli:

Tabela 9.

Zagađujuća materija GVE (mg/normalni m3) praškaste materije 50

Postrojenja za proizvodnju sirovog gvožđa ili čelika kontinualnim livenjem

Granična vrednost emisije za nova postrojenja za proizvodnju sirovog gvožđa ili čelika kontinualnim livenjem data je u sledećoj tabeli:

Tabela 10.

Zagađujuća materija Postrojenje GVE praškaste materije proizvodnja čelika u novim elektrolučnim pećima 5 mg/normalni m3 fluor i njegova jedinjenja izražena kao fluorovodonik HF postrojenja za elektrolučno topljenje pod šljakom 1 mg/normalni m3 dioksini i furani nove elektrolučne peći 0,2 ng/normalni m3

Granična vrednost emisije za postojeća postrojenja za proizvodnju sirovog gvožđa ili čelika kontinualnim livenjem data je u sledećoj tabeli:

Tabela 11.

Zagađujuća materija GVE (mg/normalni m3) praškaste materije

Postrojenja za valjanje čelika, peći za zagrevanje i termičku obradu

Granična vrednost emisije za nova i postojeća postrojenja za valjanje čelika, peći za zagrevanje i termičku obradu data je u sledećoj tabeli.

Tabela 12.

Zagađujuća materija GVE (mg/normalni m3) praškaste materije 50 oksidi azota, izraženi kao NO2 500

OBOJENA METALURGIJA

Postrojenja za dobijanje olova i legura iz sekundarnih sirovina

Granična vrednost emisije za nova postrojenja za dobijanje olova i legura iz sekundarnih sirovina data je u sledećoj tabeli:

Tabela 13.

Zagađujuća materija za maseni protok (g/h) GVE praškaste materije 5 mg/normalni m3 za praškaste neorganske materije II klase 2 mg/normalni m3 za praškaste neorganske materije III klase 2 mg/normalni m3 arsen, izražen kao As, osim arsina 0,15 mg/normalni m3 arsen ≤ 0,4 0,4 mg/normalni m3 sumpor dioksid izražen kao SO2 450 mg/normalni m3 sumpor trioksid izražen kao SO2 60 mg/normalni m3 dioksini i furani 0,4 ng/normalni m3

Granična vrednost emisije za postojeća postrojenja za dobijanje olova i legura iz sekundarnih sirovina data je u sledećoj tabeli:

Tabela 14.

Zagađujuća materija za maseni protok (g/h) GVE praškaste materije 10 mg/normalni m3 za praškaste neorganske materije II klase 5 mg/normalni m3 za praškaste neorganske materije III klase 5 mg/normalni m3 arsen, izražen kao As, osim arsina 0,15 mg/normalni m3 arsen ≤ 0,4 0,4 mg/normalni m3 oksidi sumpora izraženi kao SO2 800 mg/normalni m3 dioksini i furani 0,4 ng/normalni m3

Postrojenja za dobijanje ferolegura

Granična vrednost emisije za nova i postojeća postrojenja za dobijanje ferolegura u elektrotermičkim ili metalotermičkim procesima data je u sledećoj tabeli:

Tabela 15.

Zagađujuća materija GVE (mg/normalni m3) praškaste materije 5

Postrojenja za dobijanje aluminijuma elektrolitičkim procesima

Granična vrednost emisije za nova i postojeća postrojenja za dobijanje aluminijuma elektrolitičkim procesima u ćelijama za elektrolizu data je u sledećoj tabeli:

Tabela 16.

Zagađujuća materija Emisioni faktor (kg/t Al) GVE (mg/normalni m3) praškaste materije 2 5 gasovita neorganska jedinjenja fluora izražena kao HF 0,5 1 oksidi sumpora izraženi kao SO2 13,6 130 ugljen monoksid 200 2

Postrojenja za proizvodnju anoda koje se koriste za proizvodnju aluminijuma u ćelijama za elektrolizu

Granična vrednost emisije za nova postrojenja data je u sledećoj tabeli:

Tabela 17.

Zagađujuća materija Postrojenje GVE praškaste materije skladištenje i transport sirovine 5 mg/normalni m3 sejanje, mlevenje, mešanje i oblikovanje anodne mase pečenje anode gasovita neorganska jedinjenja fluora izražena kao F pečenje anode 1 mg/normalni m3 ugljenik izražen kao ukupni ugljenik skladištenje katranske smole 50 mg/normalni m3 mešanje i oblikovanje anodne mase pečenje anode oksidi sumpora izraženi kao SO2 pečenje anode 350 mg/normalni m3 oksidi azota izraženi kao NO2 pečenje anode 350 mg/normalni m3 benzen pečenje anode 3 mg/normalni m3 PAH III (1) pečenje anode 500 µg/normalni m3 PAH II (2) oblikovanje i mešanje anodne mase 100 µg/normalni m3 PAH I (3) oblikovanje i mešanje anodne mase 10 µg/normalni m3

Oznake PAH III (1), PAH II (2) i PAH I (3) imaju sledeće značenje:

(1) PAH III je grupa policikličnih aromatičnih ugljovodonika: piren, benzo (a) piren, dibenzo (a, h) antracen, benzo (a) antracen, benzo (b) fluoranten, benzo (k) fluoranten, krizen, indeno (1,2,3-cd) piren, benzo (ghi) perilen, naftalen, acenaftilen, acenaften, fluoren, fenantren, antracen, fluoranten;

(2) PAH II je grupa policikličnih aromatičnih ugljovodonika benzo(a)piren, dibenzo (a, h) antracen, dibenzo (a) antracen, benzo (b) fluoranten, benzo (j) fluoranten, benzo (k) fluoranten, krizen, indeno (1,2,3-cd) piren, benzo (b) nafto (2,1-d) tiofen;

(3) PAH I je grupa policikličnih aromatičnih ugljovodonika: benzo (a) piren, dibenzo (a, h) antracen.

Granična vrednost emisije za postojeća postrojenja data je u sledećoj tabeli:

Tabela 18.

Zagađujuća materija Postrojenje GVE praškaste materije skladištenje i transport sirovine 20 mg/normalni m3 sejanje, mlevenje, mešanje i oblikovanje anodne mase pečenje anode gasovita neorganska jedinjenja fluora izražena kao F pečenje anode 1 mg/normalni m3 ugljenik izražen kao ukupni ugljenik skladištenje katranske smole 200 mg/normalni m3 mešanje i oblikovanje anodne mase pečenje anode oksidi sumpora izraženi kao SO2 pečenje anode 350 mg/normalni m3 oksidi azota izraženi kao NO2 pečenje anode 350 mg/normalni m3 benzen pečenje anode 3 mg/normalni m3 PAH III (1) pečenje anode 500 µg/normalni m3 PAH II (2) oblikovanje i mešanje anodne mase 100 µg/normalni m3 PAH I (3) oblikovanje i mešanje anodne mase 10 µg/normalni m3

Oznake PAH III (1), PAH II (2) i PAH I (3) imaju sledeće značenje:

(1) PAH III je grupa policikličnih aromatičnih ugljovodonika: piren, benzo (a) piren, dibenzo (a, h) antracen, benzo (a) antracen, benzo (b) fluoranten, benzo (k) fluoranten, krizen, indeno (1,2,3-cd) piren, benzo (ghi) perilen, naftalen, acenaftilen, acenaften, fluoren, fenantren, antracen, fluoranten;

(2) PAH II je grupa policikličnih aromatičnih ugljovodonika benzo (a) piren, dibenzo (a, h) antracen, dibenzo (a) antracen, benzo (b) fluoranten, benzo (j) fluoranten, benzo (k) fluoranten, krizen, indeno (1,2,3-cd) piren, benzo (b) nafto (2,1-d) tiofen;

(3) PAH I je grupa policikličnih aromatičnih ugljovodonika: benzo (a) piren, dibenzo (a, h) antracen.

Postrojenja za proizvodnju aluminijuma iz sekundarnih sirovina

Granična vrednost emisije za nova postrojenja za proizvodnju aluminijuma iz sekundarnih sirovina data je u sledećoj tabeli:

Tabela 19.

Zagađujuća materija Postrojenje GVE praškaste materije postrojenja za proizvodnju aluminijuma iz sekundarnih sirovina 10 mg/normalni m3 oksidi azota izraženi kao NO2 rotacione peći u kojima gorionici rade na čisti kiseonik 500 mg/normalni m3 dioksini i furani postrojenja za proizvodnju aluminijuma iz sekundarnih sirovina 0,1 ng/normalni m3

Granična vrednost emisije za postojeća postrojenja za proizvodnju aluminijuma iz sekundarnih sirovina data je u sledećoj tabeli:

Tabela 20.

Zagađujuća materija GVE (ng/normalni m3) dioksini i furani 0,5

U procesu je zabranjena upotreba heksahloretana.

Postrojenja za livenje aluminijuma i magnezijuma

Granična vrednost emisije za nove livnice aluminijuma i magnezijuma data je u sledećoj tabeli:

Tabela 21.

Zagađujuća materija Postrojenje za maseni protok (g/h) GVE(mg/normalni m3) praškaste materije trajni kalupi za livenje i preradu proizvoda 20 peći 20 organske materije izražene kao ukupni ugljenik šahtna peć 150 peći sa otvorenim ložištem ili plamenom 5 livenje u trajne kalupe 10 ugljen monoksid (SO) šahtna peć 150 peći sa otvorenim ložištem ili plamenom 5 sumpor dioksid izražen kao SO2 šahtna peć 50 peći sa otvorenim ložištem ili plamenom 15 oksidi azota izraženi kao NO2 šahtna peć 120 peći sa otvorenim ložištem ili plamenom 50 amini priprema i oblikovanje jezgra ≥ 25 5

Granična vrednost emisije za postojeće livnice aluminijuma i magnezijuma data je u sledećoj tabeli:

Tabela 22.

Zagađujuća materija Postrojenje za maseni protok (g/h) GVE(mg/normalni m3) praškaste materije uređaji za topljenje i livenje sa filter otprašivačima ≥ 500 20 uređaji za topljenje i livenje bez filter uređaja za finalizaciju proizvoda ≥ 500 50 sumpor dioksid izražen kao SO2 šahtna peć 500 peći sa otvorenim ložištem ili plamenom oksidi azota izraženi kao NO2 šahtna peć 500 peći sa otvorenim ložištem ili plamenom amini priprema i oblikovanje jezgra ≥ 25 5

Granična vrednost emisije za nove livnice legura data je u sledećoj tabeli:

Tabela 23.

Zagađujuća materija Postrojenje za maseni protok (g/h) GVE praškaste materije postrojenja za toplotni predtretman i pećima za topljenje 5 mg/normalni m3 hlor (u slučaju rasplinjavanja sa hlorom) postrojenja za toplotni predtretman i pećima za topljenje 5 mg/normalni m3 fluor i njegova jedinjenja izražena kao HF postrojenja za toplotni predtretman i pećima za topljenje 1 mg/normalni m3 oksidi azota izraženi kao NO2 postrojenja za toplotni predtretman i pećima za topljenje 300 mg/normalni m3 dioksini i furani postrojenja za toplotni predtretman i pećima za topljenje 0,1 ng/normalni m3 ukupni ugljenik postrojenja za toplotni predtretman i pećima za topljenje 50 mg/normalni m3 amini priprema i oblikovanje jezgra ≥ 25 5 mg/normalni m3

Granična vrednost emisije za postojeće livnice legura data je u sledećoj tabeli:

Tabela 24.

Zagađujuća materija Postrojenje za maseni protok (g/h) GVE praškaste materije uređaji za topljenje i livenje sa filter otprašivačima ≥ 500 20 mg/normalni m3 uređaji za topljenje i livenje bez filter uređaja za finalizaciju proizvoda ≥ 500 50 mg/normalni m3 hlor (u slučaju rasplinjavanja sa hlorom) postrojenja za toplotni predtretman i pećima za topljenje 30 mg/normalni m3 fluor i njegova jedinjenja izražena kao HF postrojenja za toplotni predtretman i peći za topljenje 5 mg/normalni m3 oksidi azota izraženi kao NO2 postrojenja za toplotni predtretman i peći za topljenje 500 mg/normalni m3 dioksini i furani postrojenja za toplotni predtretman i peći za topljenje 0,5 ng/normalni m3 ukupni ugljenik postrojenja za toplotni predtretman i peći za topljenje 50 mg/normalni m3 amini priprema i oblikovanje jezgra ≥ 25 5 mg/normalni m3

Granične vrednosti emisije za organske materije izražene kao ukupni ugljenik iz Priloga 2. ove uredbe ne primenjuju se.

Postrojenja za valjanje obojenih metala, peći za zagrevanje i termičku obradu

Granična vrednost emisije za nova postrojenja za valjanje obojenih metala, peći za zagrevanje i termičku obradu sa zapreminskim udelom kiseonika od 5% u otpadnom gasu data je u sledećoj tabeli:

Tabela 25.

Zagađujuća materija GVE (mg/normalni m3) oksidi azota izraženi kao NO2 500

Granična vrednost emisije za postojeća postrojenja za valjanje obojenih metala, peći za zagrevanje i termičku obradu data je u sledećoj tabeli:

Tabela 26.

Zagađujuća materija GVE (mg/normalni m3) praškaste materije 50 oksidi azota izraženi kao NO2 500

Postrojenja za topljenje, livenje i rafinisanje obojenih metala i njihovih legura, izuzev aluminijuma i magnezijuma

Granična vrednost emisije za nova i postojeća postrojenja za topljenje, livenje ili rafinisanje obojenih metala i njihovih legura, izuzev aluminijuma i magnezijuma data je u sledećoj tabeli:

Tabela 27.

Zagađujuća materija Postrojenje za maseni protok (g/h) GVE ugljen monoksid 150 mg/normalni m3 oksidi sumpora izraženi kao SO2 500 mg/normalni m3 amini ≥ 25 5 praškaste materije postrojenja za topljenje, livenje ili rafinaciju obojenih metala osim aluminijuma i magnezijuma 50 5 mg/normalni m3 neorganske praškaste materije II klase postrojenja za rafinaciju olova 1 mg/normalni m3 dioksini i furani postrojenja za topljenje, livenje ili rafinaciju obojenih metala osim aluminijuma i magnezijuma 0,4 ng/normalni m3

Za ostale neorganske praškaste materije primenjuju se granične vrednosti emisije iz Priloga 2. ove uredbe.

U procesu je zabranjena upotreba heksahloretana.

Postrojenje za topljenje aluminijuma

Granična vrednost emisije za nova i postojeća postrojenja za topljenje aluminijuma data je u sledećoj tabeli:

Tabela 28.

Zagađujuća materija GVE (mg/normalni m3) praškaste materije 10 oksidi azota izraženi kao NO2 60

Postrojenja za proizvodnju obojenih metala iz ruda, koncentrata ili sekundarnih sirovina u metalurškim, hemijskim ili eletrolitičkim postupcima, izuzev aluminijuma i legura gvožđa, kao i olova i njegovih legura iz sekundarnih sirovina

Granična vrednost emisije za nova postrojenja za proizvodnju obojenih metala izuzev aluminijuma i legura gvožđa za zadati zapreminski udeo kiseonika od 3% data je u sledećoj tabeli:

Tabela 29.

Zagađujuća materija Postrojenje za maseni protok (g/h) GVE praškaste materije postrojenja za dobijanje obojenih metala izuzev aluminijuma i legura gvožđa 5 mg/normalni m3 za praškaste neorganske materije II klase postrojenja za dobijanje obojenih metala izuzev aluminijuma i legura gvožđa 1 mg/normalni m3 topljenje olova 2 mg/normalni m3 za praškaste neorganske materije III klase postrojenja za dobijanje obojenih metala izuzev aluminijuma i legura gvožđa 2 mg/normalni m3 arsen, osim arsina postrojenja za dobijanje obojenih metala izuzev aluminijuma i legura gvožđa 0,4 0,15 mg/normalni m3 anodna peć 0,4 mg/normalni m3 sumpor dioksid izražen kao SO2 postrojenja za dobijanje obojenih metala izuzev aluminijuma i legura gvožđa 350 mg/normalni m3 sumpor trioksid izražen kao SO2 postrojenja za dobijanje obojenih metala izuzev aluminijuma i legura gvožđa 60 mg/normalni m3 dioksini i furani postrojenja za dobijanje obojenih metala izuzev aluminijuma i legura gvožđa 0,4 ng/normalni m3

Granična vrednost emisije za postojeća postrojenja za dobijanje obojenih metala izuzev aluminijuma i legura gvožđa data je u sledećoj tabeli:

Tabela 30.

Zagađujuća materija GVE (mg/normalni m3) praškaste materije 20 oksidi sumpora izraženi kao SO2 500

Za nove topionice bakra iz sekundarnih sirovina, granična vrednost emisije za dioksine i furane data je u sledećoj tabeli:

Tabela 31.

Zagađujuća materija GVE (ng/normalni m3) dioksini i furani 0,1

Za postojeće topionice bakra iz sekundarnih sirovina, granična vrednost emisije data je u sledećoj tabeli:

Tabela 32.

Zagađujuća materija GVE (ng/normalni m3) dioksini i furani 0,5

11. Postrojenja za toplo cinkovanje

Granična vrednost emisije za nova postrojenja za toplo cinkovanje data je u sledećoj tabeli:

Tabela 33.

Zagađujuća materija Postrojenje GVE (mg/normalni m3) praškaste materije kade za toplo cinkovanje 5 gasovita neorganska jedinjenja hlora izražena kao HCl 10

Granična vrednost emisije za postojeća postrojenja za toplo cinkovanje data je u sledećoj tabeli:

Tabela 34.

Zagađujuća materija Postrojenje GVE (mg/normalni m3) praškaste materije kade za toplo cinkovanje 10 gasovita neorganska jedinjenja hlora izražena kao HCl 20

DEO III

MINERALNA INDUSTRIJA

Postrojenja za proizvodnju cementa i cementnog klinkera

Granična vrednost emisije za nova postrojenja za proizvodnju cementa i cementnog klinkera u rotacionim pećima suvim ili mokrim postupkom, sa zapreminskim udelom kiseonika od 10% data je u sledećoj tabeli:

Tabela 35.

Zagađujuća materija GVE (mg/normalni m3) oksidi azota izraženi kao NO2 500 oksidi sumpora izraženi kao SO2 350 benzen 5 praškaste materije 20

Granična vrednost emisije za neorganske gasovite materije data u Prilogu 2. ove uredbe ne primenjuje se na amonijak.

Granične vrednosti emisije za organske materije date u Prilogu 2. ove uredbe ne primenjuju se.

Granična vrednost emisije kod postojećih postrojenja za proizvodnju cementa i cementnog klinkera u rotacionim pećima, sa zapreminskim udelom kiseonika od 10% data je u sledećoj tabeli:

Tabela 36.

Zagađujuća materija GVE (mg/normalni m3) oksidi azota izraženi kao NO2 1200 oksidi sumpora izraženi kao SO2 400 benzen 5 praškaste materije 50

Postrojenja za pečenje boksita, dolomita, magnezita, krečnjaka, gipsa, dijatomejske zemlje, kvarcita i šamota

Kod postrojenja za proizvodnju hidrantnog krečnjaka ili hidrantnog dolomita granične vrednosti emisije odnose se na vlažni otpadni gas.

Granična vrednost emisije za nova i postojeća postrojenja za pečenje boksita, dolomita, magnezita, vapnenca, gipsa, diatomejske zemlje, kvarcita i šamota, sa zapreminskim udelom kiseonika od 10% data je u sledećoj tabeli:

Tabela 37.

Zagađujuća materija Postrojenje za maseni protok (g/h) GVE (mg/normalni m3) praškaste materije nova postrojenja za pečenje boksita, dolomita, magnezita, vapnenca, gipsa, diatomejske zemlje, kvarcita i šamota pri upotrebi elektrostatičkih filtera 50 (polusatna srednja vrednost) oksidi azota izraženi kao NO2 nova postrojenja za pečenje boksita, dolomita, magnezita, vapnenca, gipsa, diatomejske zemlje, kvarcita i šamota 500 nova postrojenja za proizvodnju kreča ili sinterovanja dolomita u rotacionim pećima 1500 vodonik sulfid (H2S) postojeće peći za kreč sa mešanim gorivima 3000

Kod rotacionih peći za pečenje gipsa, masenu koncentraciju oksida sumpora, izraženih kao SO2, i oksida azota, izraženih kao NO2, za rad sa recikliranim otpadnim gasom, treba preračunati na zapreminski protok bez recikliranog otpadnog gasa.

Postrojenja za tretiranje perlita, škriljaca i gline

Granična vrednost emisije za nova i postojeća postrojenja za tretiranje perlita, škriljaca i gline u vlažnom otpadnom gasu uz zadati zapreminski udeo kiseonika od 14% data je u sledećoj tabeli:

Tabela 38.

Zagađujuća materija GVE (mg/normalni m3) oksidi sumpora izraženi kao SO2 750 karcinogene materije III klase 3

Postrojenja za proizvodnju stakla i staklenih vlakana

Granična vrednost emisije za nova postrojenja za proizvodnju stakla i staklenih vlakana u otpadnom gasu sa 8% (za peći za topljenje stakla kod kojih se zagrevanje vrši plamenom), odnosno 13% zapreminskog udela kiseonika (za kadne dnevne peći) data je u sledećoj tabeli:

Tabela 39.

Zagađujuća materija Postrojenje za maseni protok (g/h) GVE (mg/normalni m3) gasovita neorganska jedinjenja fluoraizražena kao fluorovodonik-HF nova postrojenja za proizvodnju stakla i staklenih vlakana 5 oksidi azota izraženi kao NO2 nova postrojenja za proizvodnju stakla i staklenih vlakana 500 arsen nova postrojenja za proizvodnju stakla i staklenih vlakana ≥ 1,8 0,7 kadmijum nova postrojenja za proizvodnju stakla i staklenih vlakana ≥ 0,5 0,2 olovo u proizvodnji ambalažnog stakla 0,8 praškaste materije nova postrojenja za proizvodnju stakla i staklenih vlakana pri upotrebi elektrostatičkih filtera 30 (polusatna srednja vrednost) karcinogene materije I klase nova postrojenja za proizvodnju stakla i staklenih vlakana 0,5

Kod novih kadnih peći kod kojih se gorionik nalazi na prednjoj strani i kadnih peći sa poprečno postavljenim gorionicima sa zapreminskim protokom otpadnog gasa manjim od 50 000 m3/h granična vrednost emisije za okside azota je 800 mg/normalni m3.

Kod novih postrojenja ako je prisutno nekoliko zagađujućih materija iz II klase praškastih neorganskih materija, granična vrednost emisije zagađujućih materija iz ove klase iznosi ukupno 1,3 mg/normalni m3. Kod novih postrojenja ako su prisutne zagađujuće materije iz različitih klasa opasnosti, granična vrednost emisije za klasu II i III i klasu I i III praškastih neorganskih materija iznosi 2,3 mg/normalni m3.

Granična vrednost emisije za okside sumpora izražene kao SO2 za nova i postojeća postrojenja data je u sledećoj tabeli:

Tabela 40.

Postrojenja za proizvodnju stakla Gasovito gorivo(mg/normalni m3) Tečno gorivo(mg/normalni m3) Radni uslovi Ambalažno staklo ili ravno staklo 400 800 Ambalažno staklo 800 1500 Rad pri približno stehiometrijskim uslovima za primarno smanjenje NOX, recirkulacija praškastih materija izdvojenih na filtru, izdvajanje sulfata, kao i korišćenje više od 40% masenih sekundarnog stakla Ravno staklo 800 1500 Rad pri približno stehiometrijskim uslovima za primarno smanjenje NOX, recirkulacija praškastih materija izdvojenih na filtru i udeo sulfata neophodan za proizvodnju stakla veći od 0,45% masenih Staklo za posude 200 500 Staklo za posude 500 1400 Rad pri približno stehiometrijskim uslovima za primarno smanjenje NOX, recirkulacija praškastih materija izdvojenih na filtru i udeo sulfata neophodan za proizvodnju stakla veći od 0,45% masenih Staklena vlakna 200 800 Staklena vlakna 800 1400 Potpuna recirkulacija praškastih materija izdvojenih na filtru i udeo sulfata neophodan za proizvodnju stakla veći od 0,40% masenih Staklena vuna 5 800 Staklena vuna 100 1400 Korišćenje više od 40% masenih sekundarnog stakla Posebna vrsta stakla 200 500 Posebna vrsta stakla 400 1000 Potpuna recirkulacija praškastih materija izdvojenih na filtru Vodeno staklo 200 1200 Frite 200 500

Ako se zbog kvaliteta stakla koriste olovo ili selen, primenjuju se granične vrednosti emisije za praškaste neorganske materije date u Prilogu 2 ove uredbe. Granična vrednost emisije za praškaste neorganske materije II klase iznosi 3 mg/normalni m3 za nova i postojeća postrojenja. Ukoliko su prisutne zagađujuće materije iz više klasa, granična vrednost emisije za klasu II i III i klasu I i III praškastih neorganskih materija iznosi 4 mg/normalni m3.

U postupku nitratnog prečišćavanja granična vrednost emisije za azot monoksid i azot dioksid u otpadnom gasu, izraženi kao NO2, kod novih postrojenja, iznosi 1000 mg/normalni m3.

Granična vrednost emisije za postojeća postrojenja za proizvodnju stakla i staklenih vlakana data je u sledećoj tabeli:

Tabela 41.

Zagađujuća materija GVE (mg/normalni m3) praškaste materije 30 oksidi azota izraženi kao NO2 800 olovo 5

Za postojeća postrojenja, u postupku nitratnog prečišćavanja granična vrednost emisije za azot monoksid i azot dioksid u otpadnom gasu, izraženi kao NO2, data je u sledećoj tabeli:

Tabela 42.

Zagađujuća materija za zapreminski protok otpadnog gasa (normalni m3/h) GVE (mg/normalni m3) oksidi azota izraženi kao NO2 ≥ 5000 1000 < 5000 1200

Postrojenja za topljenje mineralnih materija, uključujući proizvodnju mineralnih vlakana

Granična vrednost emisije za nova postrojenja za topljenje mineralnih materija, uključujući postrojenja za proizvodnju mineralnih vlakana u otpadnom gasu sa zapreminskim udelom kiseonika 8% data je u sledećoj tabeli:

Tabela 43.

Zagađujuća materija Postrojenje GVE (mg/normalni m3) praškaste materije 30 gasovita neorganska jedinjenja fluoraizražena kao fluorovodonik-HF nova postrojenja za topljenje mineralnih materija i proizvodnju mineralnih vlakana 5 oksidi azota izraženi kao NO2 nova postrojenja za topljenje mineralnih materija i proizvodnju mineralnih vlakana 500 oksidi sumpora izraženi kao SO2 u proizvodnji kamene vune isključivo za korišćenje prirodnog kamena ili smeše 600 za korišćenje 45% masenih mineralno kombinovanih cigli, što se odnosi na smeše 1100 za korišćenje 45% masenih ili više mineralno kombinovanih cigli, što se odnosi na smeše i uz punu recirkulaciju filtera za praškaste materije 1500

Granična vrednost emisije za postojeća postrojenja za topljenje mineralnih materija, uključujući postrojenja za proizvodnju mineralnih vlakana data je u sledećoj tabeli:

Tabela 44.

Zagađujuća materija Postrojenje GVE (mg/normalni m3) praškaste materije 30 oksidi azota izraženi kao NO2 800 oksidi sumpora izraženi kao SO2 u proizvodnji kamene vune isključivo za korišćenje prirodnog kamena ili smeše 600 za korišćenje 45% masenih mineralno kombinovanih cigli, što se odnosi na smeše 1100 za korišćenje 45% masenih ili više mineralno kombinovanih cigli, što se odnosi na smeše i uz punu recirkulaciju filtera za praškaste materije 1500

Za postojeća postrojenja, u postupku nitratnog prečišćavanja granična vrednost emisije za azot monoksid i azot dioksid u otpadnom gasu, izražene kao NO2, data je u sledećoj tabeli:

Tabela 45.

Zagađujuća materija za zapreminski protok (normalni m3/h) GVE (mg/normalni m3) oksidi azota izraženi kao NO2 ≥ 5000 1000 < 5000 1200

Postrojenja za proizvodnju keramičkih proizvoda pečenjem

Granična vrednost emisije za nova postrojenja za proizvodnju keramičkih proizvoda pečenjem na bazi gline u otpadnom gasu sa zapreminskim udelom kiseonika od 17% data je u sledećoj tabeli:

Tabela 46.

Zagađujuća materija Postrojenje za maseni protok (g/h) GVE (mg/normalni m3) praškaste materije sušare 20 atomizeri 30 (ukoliko se za prečišćavanje vazduha koriste vrećasti filteri) 50 (ukoliko se za prečišćavanje vazduha koristi ciklon u kombinaciji sa vlažnim otprašivačem) peći 20 olovo ≥ 2,5 0,5 < 2,5 3 fluor i jedinjenja fluora izražena kao fluorovodonik-HF 5 hlor i jedinjenja hlora izražena kao hlorovodonik-HSl 30 oksidi sumpora izraženi kao SO2 500 oksidi azota izraženi kao NO2 500 organske materije izražene kao ukupni ugljenik 20 benzen 3

Granična vrednost emisije za postojeća postrojenja za pečenje keramičkih proizvoda na bazi gline data je u sledećoj tabeli:

Tabela 47.

Zagađujuća materija Postrojenje GVE (mg/normalni m3) praškaste materije sušare 20 atomizeri 30 (ukoliko se za prečišćavanje vazduha koriste vrećasti filteri) 50 (ukoliko se za prečišćavanje vazduha koristi ciklon u kombinaciji sa vlažnim otprašivačem) peći 20 oksidi sumpora izraženi kao SO2 pri udelu sumpora u sirovini do 12% 500 oksidi sumpora izraženi kao SO2 pri udelu sumpora u sirovini 12% i više 1500 oksidi azota izraženi kao NO2 500 fluor i jedinjenja fluoraizražena kao fluorovodonik-HF 5 hlor i jedinjenja hlora izražena kao hlorovodonik-HSl 30 organske materije izražene kao ukupni ugljenik 50 benzen 5

Granične vrednosti emisije za organske materije I i II klase date u Prilogu 2. ove uredbe ne primenjuju se na nova i postojeća postrojenja iz ove tačke.

DEO IV

HEMIJSKA INDUSTRIJA

Na nova postrojenja iz Dela IV ovog priloga za koja nije propisana posebna granična vrednost emisije za praškaste materije, primenjuje se granična vrednost emisije iz Priloga 2. ove uredbe.

Na postojeća postrojenja iz Dela IV ovog priloga primenjuju se sledeće granične vrednosti emisije za praškaste materije:

– 0,20 kg/h (200 g/h) za šaržni rad postrojenja;

– 50 mg/normalni m3 za kontinualni rad postrojenja,

izuzev za ona postrojenja za koja su posebno propisane granične vrednosti emisije u Delu IV ovog priloga.

Postrojenja za oksidaciju cikloheksana

Granična vrednost emisije za nova i postojeća postrojenja za oksidaciju cikloheksana data je u sledećoj tabeli:

Tabela 48.

Zagađujuća materija GVE (mg/normalni m3) benzen 3

Postrojenja za proizvodnju akrilonitrila

Granična vrednost emisije za nova i postojeća postrojenja za proizvodnju akrilonitrila data je u sledećoj tabeli:

Tabela 49.

Zagađujuća materija GVE (mg/normalni m3) akrilonitril 0,2

Postrojenja za proizvodnju kaprolaktama

Granična vrednost emisije za nova i postojeća postrojenja za proizvodnju kaprolaktama data je u sledećoj tabeli:

Tabela 50.

Zagađujuća materija GVE (mg/normalni m3) kaprolaktam 100

Postrojenja za proizvodnju polivinil-hlorida (PVC)

Granična vrednost emisije za nova i postojeća postrojenja za proizvodnju polivinil-hlorida (PVC) na mestu prelaza iz zatvorenog u otvoreni sistem (obrada i sušenje) data je u sledećoj tabeli:

Tabela 51.

Zagađujuća materija Granični mesečni emisioni faktor (mgVC/kg PVC) vinil-hlorid kod suspenzijske polimerizacije 80 vinil-hlorid kod emulzione i mikrosuspenzione polimerizacije 500

Postrojenja za proizvodnju i preradu viskoze

Granična vrednost emisije za nova i postojeća postrojenja za proizvodnju i preradu viskoze data je u sledećoj tabeli:

Tabela 52.

Zagađujuća materija Postrojenje GVE (mg/normalni m3) vodonik sulfid proizvodnja creva i sunđerastih krpa 50 ugljen disulfid 400 vodonik sulfid proizvodnja tekstilne viskoze 50 ugljen disulfid 150

Postrojenja za proizvodnju azotne kiseline

Granična vrednost emisije za nova i postojeća postrojenja za proizvodnju azotne kiseline data je u sledećoj tabeli:

Tabela 53.

Zagađujuća materija GVE (mg/normalni m3) oksidi azota izraženi kao NO2 200 azot suboksid (N2O) 800

Postrojenja za proizvodnju sumpor dioksida, sumpor trioksida, sumporne kiseline i oleuma

Granična vrednost emisije za nova i postojeća postrojenja za proizvodnju sumpor dioksida, sumpor trioksida, sumporne kiseline i oleuma data je u sledećoj tabeli:

Tabela 54.

Zagađujuća materija GVE (mg/normalni m3) sumpor trioksid (SO3) 60 (kod postupaka sa konstantnom koncentracijom SO2 u ulaznim gasovima) sumpor trioksid (SO3) 120 (u drugim slučajevima)

Postrojenja za proizvodnju natrijum karbonata

Granična vrednost emisije za nova i postojeća postrojenja za proizvodnju natrijum karbonata data je u sledećoj tabeli:

Tabela 55.

Zagađujuća materija GVE (mg/normalni m3) amonijak 50

Postrojenja za proizvodnju fosforne kiseline

Granična vrednost emisije za nova i postojeća postrojenja za proizvodnju fosforne kiseline data je u sledećoj tabeli:

Tabela 56.

Zagađujuća materija Postrojenje Emisioni faktor(kg/t P2O5) GVE (mg/normalni m3) fluoridi izraženi kao NF nova postrojenja 0,04 5 postojeća postrojenja 30 praškaste materije nova postrojenja 50 postojeća postrojenja 150

Postrojenja za proizvodnju sumpora

Granična vrednost emisije za nova i postojeća postrojenja za proizvodnju sumpora (Klausovo postrojenje) data je u sledećoj tabeli:

Tabela 57.

Zagađujuća materija Postrojenje Kapacitet postrojenja (t/dan) Stepen emitovanja (%) GVE (mg/normalni m3) sumpor nova i postojeća postrojenja za proizvodnju sumpora < 20 3 20-50 2 > 50 0,2 vodonik sulfid (H2S) nova postrojenja za preradu prirodnog gasa 10 ugljen oksisulfid (COS) i ugljen disulfid (CS2) izraženi kao S nova postrojenja za proizvodnju sumpora 3

Granične vrednosti emisije za neorganske gasovite materije date u Prilogu 2. ove uredbe ne primenjuju se na okside sumpora.

Na postrojenja za proizvodnju sumpora ne primenjuju se granične vrednosti emisije za okside sumpora date u Prilogu 2. ove uredbe.

Klausovo postrojenje ne sme biti u prekidu duže od 24 časa neprekidno, odnosno 120 časova sa prekidima u jednoj kalendarskoj godini.

Postrojenja za proizvodnju aluminijuma

Granična vrednost emisije za nova i postojeća postrojenja za proizvodnju aluminijuma data je u sledećoj tabeli:

Tabela 58.

Zagađujuća materija Postrojenje Najviši dnevni faktor emisije (kg/t Al) GVE (mg/normalni m3) praškaste materije peći za elektrolizu 0,5 30 gasovita neorganska jedinjenja fluora HF 0,7 1,5

Postrojenja za proizvodnju hlora

Granična vrednost emisije za nova i postojeća postrojenja za proizvodnju hlora data je u sledećoj tabeli:

Tabela 59.

Zagađujuća materija Postrojenje GVE (mg/normalni m3) hlor postrojenja za proizvodnju hlora 1 postrojenja za proizvodnju hlora s potpunim utečnjenjem 3

U elektrolizi alkalnih hlorida amalgamskim postupkom, emisija žive može iznositi najviše 1 g/t proizvedenog hlora (godišnji prosek) za postojeća postrojenja, odnosno 0,01 g/t proizvedenog hlora (godišnji prosek) za nova postrojenja.

Postrojenja za proizvodnju fosfornih, azotnih ili kalijumovih đubriva, uključujući amonijum nitrat i ureu

Granična vrednost emisije za postojeća postrojenja za proizvodnju fosfornih, azotnih ili kalijumovih đubriva, uključujući amonijum nitrat i ureu data je u sledećoj tabeli:

Tabela 60.

Zagađujuća materija Postrojenje GVE (mg/normalni m3) praškaste materije proces granulacije, sušenja i priliranih granula 50 amonijak proces granulacije i sušenja 50 proces priliranih granula 60

Granična vrednost emisije za gasovite fluoride izražene kao NF, za emisioni faktor 0,02 kg/t mineralnog đubriva, za nova i postojeća postrojenja iznosi 5 mg/normalni m3.

Postrojenja za proizvodnju poliakrilonitrilnih vlakana

Granična vrednost emisije za nova i postojeća postrojenja za proizvodnju poliakrilonitrilnih vlakana data je u sledećoj tabeli:

Tabela 61.

Zagađujuća materija Postrojenje GVE (mg/normalni m3) akrilonitril sušara 15 adsorber 5 uređaj za pranje 5

Postrojenja za proizvodnju polietilena

Granična vrednost emisije za nova i postojeća postrojenja za proizvodnju polietilena data je u sledećoj tabeli:

Tabela 62.

Zagađujuća materija GVE (mg/normalni m3) organske materije izražene kao ukupni ugljenik 80

Granične vrednosti emisije za organske materije I i II klase date u Prilogu 2. ove uredbe ne primenjuju se na nova i postojeća postrojenja za proizvodnju polietilena.

Postrojenja za proizvodnju pesticida i biocida

Granična vrednost emisije za nova i postojeća postrojenja za proizvodnju pesticida i biocida data je u sledećoj tabeli:

Tabela 63.

Zagađujuća materija Postrojenje za maseni protok(g/h) GVE (mg/normalni m3) praškaste materije postrojenja za proizvodnju biocida i pesticida ≥ 5 2 praškaste materije postrojenja za mlevenje, mešanje i pakovanje insekticida ≥ 5 5 praškaste materije koje sadrže 10% ili više opasnih materija ili preparata 2

Postrojenja za proces katalitičkog krekinga (FCC proces) u rafineriji nafte

Granična vrednost emisije za proces katalitičkog krekinga u rafineriji nafte data je u sledećoj tabeli:

Tabela 64.

Zagađujuća materija Postrojenje GVE (mg/normalni m3) praškaste materije katalitički kreking 50 oksidi sumpora izraženi kao SO2 1200 oksidi azota izraženi kao NO2 700 praškaste materije nova postrojenja za kalcinaciju 30 postojeća postrojenja za kalcinaciju 40 nova i postojeća postrojenja za katalitički kreking tokom perioda regeneracije katalizatora 40

Otpadni gasovi iz uređaja za odsumporavanje i/ili iz drugih rafinerijskih procesa sa zapreminskim udelom vodonik sulfida većim od 0,4% i sa masenim protokom vodonik sulfida većim od 2 t/dan moraju se podvrgnuti daljem tretmanu. Otpadni gasovi koji se ne podvrgnu daljem tretmanu moraju se spaljivati.

DEO V

POSTROJENJA ZA POVRŠINSKU OBRADU METALA

Granična vrednost emisije za nova i postojeća postrojenja za površinsku obradu metala uz upotrebu koncentrovane fluorovodonične kiseline ili azotne kiseline, pri kontinualnom nagrizanju azotnom kiselinom data je u sledećoj tabeli:

Tabela 65.

Zagađujuća materija GVE (mg/normalni m3) oksidi azota izraženi kao NO2 700

DEO VI

POSTROJENJA ZA PROIZVODNJU OLOVNIH AKUMULATORA

Granična vrednost emisije za sumpornu kiselinu i njena isparenja za nova i postojeća postrojenja za proizvodnju olovnih akumulatora data je u sledećoj tabeli:

Tabela 66.

Zagađujuća materija za maseni protok (g/h) GVE (mg/normalni m3) sumporna kiselina (H2SO4) i njena isparenja 1 praškaste materije 5 1

DEO VII

POSTROJENJA ZA TRETMAN OTPADA I DRUGIH MATERIJALA, IZUZEV TERMIČKOG TRETMANA

Postrojenja za spaljivanje deponijskog gasa ili drugih zapaljivih gasovitih materija iz postrojenja za tretman otpada

Granične vrednosti emisije za organske materije date u Prilogu 2. ove uredbe ne primenjuju se na postrojenja iz ove tačke.

Radi praćenja procesa sagorevanja, postrojenja treba da budu opremljena mernim uređajima koji kontinualno mere i registruju temperaturu u prostoru za sagorevanje pri čemu merne tačke treba da budu postavljene na vrhu plamena.

Temperatura otpadnog gasa na vrhu plamena mora da bude najmanje 1000°S a vreme zadržavanja vrućih otpadnih gasova u prostoru za sagorevanje, mereno od vrha plamena, mora da bude najmanje 0,3 sekunde.

Postrojenja za gasovite materije sagorele na baklji koje nisu nastale iz postrojenja za tretman otpada

Granične vrednosti emisije za organske materije date u Prilogu 2. ove uredbe ne primenjuju se na postrojenja iz ove tačke.

Za nova postrojenja stepen smanjenja emisije za organske materije iznosi najmanje 99,9% u odnosu na ukupni ugljenik i granična vrednost emisije za organske materije izražene kao ukupni ugljenik je 20 mg/normalni m3.

Najmanja temperatura u plamenu baklje na novim i postojećim postrojenjima treba da iznosi 850°C.

Postrojenja u kojima se vrši obrada materijala sadržanih u otpadu iz domaćinstava ili sličnih otpada

Granična vrednost emisije za nova i postojeća postrojenja u kojima se vrši obrada materijala sadržanih u otpadu iz domaćinstava ili sličnih otpada data je u sledećoj tabeli:

Tabela 67.

Zagađujuća materija GVE (mg/normalni m3) praškaste materije 10

Postrojenja za kompostiranje organskog otpada

Granična vrednost emisije za nova i postojeća postrojenja za kompostiranje organskog otpada data je u sledećoj tabeli:

Tabela 68.

Zagađujuća materija GVE (mg/normalni m3) praškaste materije 10

POSTROJENJA ZA BIOLOŠKI TRETMAN OTPADA

Postrojenja za fermentaciju otpada

Granična vrednost emisije za nova i postojeća postrojenja za fermentaciju otpada data je u sledećoj tabeli:

Tabela 69.

Zagađujuća materija GVE (mg/normalni m3) praškaste materije 10

Postrojenja za sortiranje mešovitog komunalnog otpada

Granična vrednost emisije za nova i postojeća postrojenja za sortiranje mešovitog komunalnog otpada data je u sledećoj tabeli:

Tabela 70.

Zagađujuća materija GVE (mg/normalni m3) praškaste materije 10

POSTROJENJA ZA FIZIČKO-HEMIJSKI TRETMAN OTPADA

Postrojenja za sušenje otpada

Granična vrednost emisije za nova i postojeća postrojenja za sušenje otpada data je u sledećoj tabeli:

Tabela 71.

Zagađujuća materija za maseni protok (g/h) GVE (mg/normalni m3) praškaste materije 10 amonijak 100 20 neorganska gasovita jedinjenja hlora iz III klase izražene kao HCl 100 20 organske materije izražene kao ukupni ugljenik 20

Granične vrednosti emisije organskih materija I i II klase date u Prilogu 2. ove uredbe ne primenjuju se na postrojenja iz ove tačke.

Postrojenja za sušenje kanalizacionog mulja

Granična vrednost emisije za nova i postojeća postrojenja za sušenje kanalizacionog mulja data je u sledećoj tabeli:

Tabela 72.

Zagađujuća materija za maseni protok (g/h) GVE (mg/normalni m3) praškaste materije 10 amonijak 100 20 neorganska gasovita jedinjenja hlora iz III klase izražene kao HCl 100 20 organske materije izražene kao ukupni ugljenik 20

Granične vrednosti emisije za organske materije I i II klase propisane u Prilogu 2. ove uredbe ne primenjuju se na postrojenja iz ove tačke.

POSTROJENJA ZA DRUGE TRETMANE OTPADA

Postrojenja za mehanički tretman mešovitog komunalnog otpada i otpada sličnog sastava

Granična vrednost emisije za nova i postojeća postrojenja za mehanički tretman mešovitog komunalnog otpada i otpada sličnog sastava data je u sledećoj tabeli:

Tabela 73.

Zagađujuća materija za maseni protok (g/h) GVE (mg/normalni m3) praškaste materije 10 neorganska gasovita jedinjenja hlora iz III klase izražene kao HCl 100 20 organske materije, izražene kao ukupni ugljenik 20

Postrojenja za druge tretmane otpada

Granična vrednost emisije za nova i postojeća postrojenja za druge tretmane otpada data je u sledećoj tabeli:

Tabela 74.

Zagađujuća materija GVE (mg/normalni m3) praškaste materije 10 organske materije izražene kao ukupni ugljenik 20

DEO VIII

POSTROJENJA ZA TRETMAN OTPADNIH VODA

Kod postrojenja za tretman otpadnih voda, za izračunavanje masenog protoka neorganskih gasovitih materija, organskih materija i karcinogenih materija iz Priloga 2. ove uredbe, ne uzimajući u obzir masene koncentracije ovih zagađujućih materija, primenjuje se model Američke agencije za zaštitu životne sredine (EPA-453/R-94-080- air emissions models for waste and wastewater).

Model iz stava 1. ovog člana primenjuje se za izračunavanje masenog protoka u vremenskom periodu od 1 časa.

DEO IX

PROIZVODNJA PAPIRA I PROIZVODA OD DRVETA I PRERADA

Postrojenja za proizvodnju papira i kartona

Pri direktnom zagrevanju drveta i proizvoda od drveta izmerene koncentracije u otpadnim gasovima ne preračunavaju se na udeo kiseonika.

U novim i postojećim postrojenjima za proizvodnju celuloze hemijsko-termičko-mehaničkim postupkom ne primenjuju se granične vrednosti emisija za organske materije.

Postrojenja za proizvodnju drvenih vlaknastih i vezanih ploča – lesonita, šperploče, iverice

Granična vrednost emisije za nova postrojenja za proizvodnju drvenih vlaknastih i vezanih ploča (lesonita, šperploče, iverice, laminata i slično) data je u sledećoj tabeli:

Tabela 75.

Zagađujuća materija Postrojenje GVE (mg/normalni m3) praškaste materije uređaji za obradu čvrstog drveta 5 brusilice 15 drugi uređaji 20 praškaste materije kod direktnog grejanja sušare 15 u vlažnim otpadnim gasovima praškaste materije kod indirektnog grejanja 10 u vlažnim otpadnim gasovima organske materije izražene kao ukupni ugljenik 300 benzen, toluen, ksilen 5

Za nove prese za proizvodnju ploča, emisija organskih materija I klase u otpadnom gasu iznosi 0,12 kg/m3 proizvedenih ploča.

Granična vrednost emisije za postojeća postrojenja za proizvodnju drvenih vlaknastih i vezanih ploča (lesonita, šperploče, iverice, laminata i slično) data je u sledećoj tabeli:

Tabela 76.

Zagađujuća materija Postrojenje za maseni protok (g/h) GVE (mg/normalni m3) praškaste materije brusilice 15 drugi uređaji 20 praškaste materije kod direktnog grejanja sušare 50 u vlažnim otpadnim gasovima praškaste materije kod indirektnog grejanja sušare 20 u vlažnim otpadnim gasovima neorganska gasovita jedinjenja hlora izražene kao HCl sušare > 300 30 (zapreminski udeo kiseonika 17%) oksidi azota izraženi kao NO2 pri direktnom sušenju sušare > 5000 500 (zapreminski udeo kiseonika 17%) ugljen monoksid (samo za čvrsta goriva pri direktnom sušenju i na mernom mestu direktno na izlazu iz peći pre mešanja sa vazduhom) sušare 250 (zapreminski udeo kiseonika 11%) organske materije izražene kao ukupni ugljenik (samo pri direktom sušenju i na mernom mestu direktno na izlazu iz peći pre mešanja sa vazduhom) sušare 50 (zapreminski udeo kiseonika 11%) benzen sušare 5 (zapreminski udeo kiseonika 17%)

Za postojeće prese za proizvodnju ploča, emisija organskih materija I klase u otpadnom gasu iznosi 0,12 kg/m3 proizvedenih ploča a emisija organskih materija II klase iznosi 100 mg/normalni m3.

DEO X

PREHRAMBENA INDUSTRIJA

Postrojenja za proizvodnju kvasca

Granična vrednost emisije za nova i postojeća postrojenja za proizvodnju pivskog kvasca data je u sledećoj tabeli:

Tabela 77.

Zagađujuća materija GVE (mg/normalni m3) organske materije izražene kao ukupni ugljenik 80

Postrojenja za proizvodnju ulja i masti od biljnih sirovina

Granična vrednost emisije za vodonik sulfid u otpadnom gasu kod postrojenja za proizvodnju ulja i masti od biljnih sirovina data u Prilogu 2. ove uredbe ne primenjuje se na nova i postojeća postrojenja iz ove tačke.

Postrojenja za proizvodnju ili rafinisanje šećera

Granična vrednost emisije za nova postrojenja za proizvodnju ili rafinisanje šećera (za postrojenja za sušenje rezanaca šećerne repe) data je u sledećoj tabeli:

Tabela 78.

Zagađujuća materija GVE (mg/normalni m3) oksidi sumpora izraženi kao SO2 850 oksidi azota izraženi kao NO2 400

Za nova postrojenja za proizvodnju ili rafinisanje šećera granična vrednost emisije, izražena kao maseni protok, za organske materije izražene kao ukupni ugljenik iznosi 650 g/h.

Granična vrednost emisije za postojeća postrojenja za proizvodnju ili rafinisanje šećera (za postrojenja za sušenje rezanaca šećerne repe) data je u sledećoj tabeli:

Tabela 79.

Zagađujuća materija GVE (mg/normalni m3) praškaste materije u vlažnom otpadnom gasu 60 oksidi sumpora izraženi kao SO2 850 oksidi azota izraženi kao NO2 400

Za postojeća postrojenja granična vrednosti emisije za organske materije, izražene kao ukupni ugljenik, iznosi 80 g/t obrađene šećerne repe. Ova vrednost se odnosi na organske materije, izražene kao ukupni ugljenik, koje mogu biti detektovane pomoću adsorpcije sa silika gelom. Ako se merenje vrši primenom plameno jonizacionog detektora (FID) potrebno je izvršiti odgovarajuću konverziju.

Postrojenja za prženje kafe

Granična vrednost emisije za nova i postojeća postrojenja za prženje kafe data je u sledećoj tabeli:

Tabela 80.

Zagađujuća materija za maseni protok (g/h) GVE (mg/normalni m3) oksidi azota izraženi kao NO2 1800 350

Zahtevi za ograničavanje emisije oksida azota ne primenjuju se na postojeća postrojenja sa kapacitetom proizvodnje manjim od 250 kg/h pržene kafe, odnosno 1500 kg/dan pržene kafe.

DEO XI

DRUGE AKTIVNOSTI

Postrojenja za impregnaciju ili premazivanje materijala i predmeta katranom, katranskim uljem ili vrućim bitumenom

Granične vrednosti emisije za nova i postojeća postrojenja za impregnaciju ili premazivanje materijala i predmeta katranom, katranskim uljem ili vrućim bitumenom data je u sledećoj tabeli:

Tabela 81.

Zagađujuća materija GVE (mg/normalni m3) organske materije izražene kao ukupni ugljenik 20

Granične vrednosti emisija za organske materije I i II klase date u Prilogu 2. ove uredbe primenjuju se na nova i postojeća postrojenja.

Postrojenja za preradu tečnih, nezasićenih poliester smola sa stirenom kao aditivom ili tečnih epoksi smola sa aminima

Na nova i postojeća postrojenja za preradu tečnih, nezasićenih poliester smola sa stirenom kao aditivom ili tečnih epoksi smola sa aminima primenjuju se granična vrednost emisije organskih materija data u sledećoj tabeli:

Tabela 82.

Zagađujuća materija GVE (mg/normalni m3) organske materije izražene kao ukupni ugljenik 85

Na nova i postojeća postrojenja iz ove tačke primenjuju se granične vrednosti emisije za organske materije I i II klase propisane u Prilogu 2. ove uredbe.

Postrojenja za proizvodnju predmeta pri korišćenju aminosmola ili fenolnih smola kao što su furan, urea, fenol ili ksilen smole pomoću termičke obrade

Granična vrednost emisije za nova i postojeća postrojenja data je u sledećoj tabeli:

Tabela 83.

Zagađujuća materija GVE (mg/normalni m3) amonijak 50

Postrojenja za proizvodnju poliuretanskih i polistirenskih proizvoda, kao što su ambalaža, modeli, građevinski i izolacioni elementi ili blokovi u obliku kocki i postrojenja za popunjavanje šupljina poliuretanskom penom, osim postrojenja koja koriste termoplastični poliuretanski granulat

Granične vrednosti emisije za organske materije date u Prilogu 2. ove uredbe ne primenjuju se na nova i postojeća postrojenja kada se kao penilo ili potisni gas ne koriste organska jedinjenja koja spadaju u organske materije I ili II klase ili organske materije koje se u skladu sa propisima koji uređuju hemikalije svrstavaju u karcinogene, mutagene za germinativne ćelije, toksične po reprodukciju, ili specifično toksične za ciljni organ, jednokratna izloženost, kategorija 1 i specifično toksične za ciljni organ, višekratna izloženost, kategorija 1.

Postrojenja za pripremanje bitumeniziranih materijala za izgradnju puteva (asfaltne baze)

Granična vrednost emisije za nova postrojenja za pripremanje bitumeniziranih materijala za izgradnju puteva (asfaltne baze) u otpadnom gasu sa zapreminskim udelom kiseonika od 17 % data je u sledećoj tabeli:

Tabela 84.

Zagađujuća materija Gorivo GVE (mg/normalni m3) ugljen monoksid gasovito ili tečno gorivo 500 čvrsto gorivo 1000 karcinogene materije III klase 5 praškaste materije 20 organske materije izražene kao ukupni ugljenik 100

Granične vrednosti emisije za organske materije I i II klase date u Prilogu 2. ove uredbe ne primenjuju se na nova postrojenja.

Na nova postrojenja iz ove tačke primenjuje se granična vrednost emisije za okside sumpora data u Prilogu 2. ove uredbe.

Granična vrednost emisije za postojeća postrojenja data je u sledećoj tabeli:

Tabela 85.

Zagađujuća materija Gorivo GVE (mg/normalni m3) ugljen monoksid gasovito ili tečno gorivo 500 čvrsto gorivo 1000 karcinogene materije III klase 5 praškaste materije 20 organske materije izražene kao ukupni ugljenik 100

Ako se za zagrevanje smeše mineralnih sirovina sa bitumenom upotrebljava termičko ulje, granična vrednost emisije gasova iz procesa sagorevanja termičkog ulja odnosi se na zapreminski udeo kiseonika od 3%.

Granične vrednosti emisije za organske materije I i II klase date u Prilogu 2. ove uredbe ne primenjuju se na postojeća postrojenja.

Na postojeća postrojenja iz ove tačke primenjuje se granična vrednost emisije za okside sumpora data u Prilogu 2. ove uredbe.

Postrojenja za proizvodnju industrijske čađi

Granična vrednost emisije za nova i postojeća postrojenja za proizvodnju industrijske čađi sa zapreminskim udelom kiseonika od 3% u otpadnom gasu data je u sledećoj tabeli:

Tabela 86.

Zagađujuća materija GVE (mg/normalni m3) ugljen monoksid 500 oksidi azota izraženi kao NO2 600 oksidi sumpora izraženi kao SO2 850 organske materije izražene kao ukupni ugljenik 100 benzen 5

Postrojenja za proizvodnju grafita ili elektrografita insineracijom ili grafitizacijom

Granična vrednost emisije za nova i postojeća postrojenja za proizvodnju grafita ili elektrografita žarenjem data je u sledećoj tabeli:

Tabela 87.

Zagađujuća materija GVE (mg/normalni m3) organske materije izražene kao ukupni ugljenik 150 benzen 3

Postrojenja za premazivanje, impregnaciju, laminiranje i lakiranje staklenih ili mineralnih vlakana

Granična vrednost emisije za nova i postojeća postrojenja za premazivanje, impregnaciju, laminiranje i lakiranje staklenih ili mineralnih vlakana data je u sledećoj tabeli:

Tabela 88.

Zagađujuća materija Postrojenje GVE (mg/normalni m3) amonijak pri impregnaciji i sušenju staklene ili kamene vune 65 pri premazivanju staklenih ili mineralnih vlakana 80 oksidi azota izraženi kao NO2 kada je korišćeno termičko naknadno sagorevanje 350 praškaste materije 80 fenol i formaldehid pri impregnaciji i sušenju mineralnih vlakana 30

Na postojeća i nova postrojenja iz ove tačke primenjuju se granične vrednosti emisije za organske materije propisane u Prilogu 2. ove uredbe.

Ako su kod novih i postojećih postrojenja emisije organskih materija smanjene termičkim naknadnim sagorevanjem granična vrednost emisije za amonijak u otpadnom gasu iznosi 100 mg/normalni m3.

Postrojenja za sušenje zelenih delova biljaka

Granična vrednost emisije za nova i postojeća postrojenja za sušenje zelenih delova biljaka data je u sledećoj tabeli:

Tabela 89.

Zagađujuća materija GVE praškaste materije u vlažnom otpadnom gasu 75 mg/normalni m3 organske materije izražene kao ukupni ugljenik 250 g ukupnog ugljenika po 1 toni vodene pare u izduvnim gasovima formaldehid, acetaldehid, akrolein i furfurala iz I klase organskih materija 100 g ukupnog ugljenika po 1 toni vodene pare u izduvnim gasovima

Postrojenja za vulkanizaciju prirodnog ili sintetičkog kaučuka

Granična vrednost emisije za nova i postojeća postrojenja za vulkanizaciju prirodnog ili sintetičkog kaučuka data je u sledećoj tabeli:

Tabela 90.

Zagađujuća materija GVE (mg/normalni m3) organske materije izražene kao ukupni ugljenik 80

Postrojenja za čišćenje alata, uređaja ili drugih metalnih predmeta termičkim postupcima

Zapreminski udeo kiseonika u otpadnim gasovima je 11%, osim za postrojenja za katalitičko naknadno sagorevanje.

Granična vrednost emisije za nova i postojeća postrojenja za čišćenje alata, uređaja ili drugih metalnih predmeta termičkim postupcima data je u sledećoj tabeli:

Tabela 91.

Zagađujuća materija za maseni protok (g/h) GVE (mg/normalni m3) organske materije izražene kao ukupni ugljenik 100 20

Granične vrednosti emisije za organske materije I i II klase date u Prilogu 2. ove uredbe ne primenjuju se na postrojenja iz ove tačke.

Postrojenja za čišćenje unutrašnjosti železničkih vagona-cisterni, teretnjaka-cisterni, tankera ili posuda-rezervoara

Granična vrednost emisije za nova i postojeća postrojenja za čišćenje unutrašnjosti železničkih vagona-cisterni, teretnjaka-cisterni, tankera ili posuda-rezervoara data je u sledećoj tabeli:

Tabela 92.

Zagađujuća materija za maseni protok (g/h) GVE (mg/normalni m3) organske materije izražene kao ukupni ugljenik 100 20 organske materije iz klase I karcinogene materija 2,5 5

Granične vrednosti emisije za organske materije II klase date u Prilogu 2. ove uredbe ne primenjuju se na postrojenja iz ove tačke.

Postrojenja za automatsko čišćenje buradi ili sličnih kontejnera (rezervoari na paletama) uključujući i postrojenja za obradu

Granična vrednost emisije za nova i postojeća burad zagađena organskim materijama I klase ili kancerogenim materijama data je u sledećoj tabeli:

Tabela 93.

Zagađujuća materija za maseni protok (g/h) GVE (mg/normalni m3) organske materije izražene kao ukupni ugljenik 100 20

Granična vrednost emisije za nova i postojeća burad koja nisu zagađena organskim materijama I klase ili kancerogenim materijama data je u sledećoj tabeli:

Tabela 94.

Zagađujuća materija GVE (mg/normalni m3) organske materije izražene kao ukupni ugljenik 75

Granične vrednosti emisije za organske materije I i II klase date u Prilogu 2. ove uredbe ne primenjuju se na postrojenja iz ove tačke.

PRILOG 2.

OPŠTE GRANIČNE VREDNOSTI EMISIJA

Granične vrednosti emisije za ukupne praškaste materije

Granične vrednosti emisije za ukupne praškaste materije u otpadnom gasu su:

– 20 mg/normalni m3 za maseni protok veći ili jednak 200 g/h

– 150 mg/normalni m3 za maseni protok manji od 200 g/h

Granične vrednosti emisije za praškaste neorganske materije

Granične vrednosti emisije za ukupne praškaste neorganske materije u otpadnom gasu, razvrstane u klase od I do III, su:

0,05 mg/normalni m3 za maseni protok 0,25 g/h i veći za I klasu:

živa i njena jedinjenja izražena kao Hg

talijum i njegova jedinjenja izražena kao Tl

0,5 mg/normalni m3 za maseni protok 2,5 g/h i veći za II klasu:

olovo i njegova jedinjenja izraženi kao Pb

kobalt i njegova jedinjenja izražena kao Co

nikl i njegova jedinjenja izražena kao Ni

selen i njegova jedinjenja izražena kao Se

telur i njegova jedinjenja izražena kao Te

1 mg/normalni m3 za maseni protok 5 g/h i veći za III klasu:

antimon i njegova jedinjenja izraženi kao Sb

hrom i njegova jedinjenja izraženi kao Cr

cijanidi lako rastvorljivi (npr. NaCn) izraženi kao CN

fluoridi lako rastvorljivi (npr. NaF) izraženi kao F

bakar i njegova jedinjenja izraženi kao Cu

mangan i njegova jedinjenja izraženi kao Mn

vanadijum i njegova jedinjenja izraženi kao V

kalaj i njegova jedinjenja izraženi kao Sn

Ako se u otpadnom gasu nalaze praškaste neorganske materije iz različitih klasa, za svaku zagađujuću materiju primenjuje se granična vrednost emisije propisana ovim Prilogom, a ukupna granična vrednost emisije je:

0,5 mg/normalni m3 za materije I i II klase za maseni protok 2,5 g/h i veći

1 mg/normalni m3 za materije I i III klase za maseni protok 5 g/h i veći

1 mg/normalni m3 za materije II i III klase za maseni protok 5 g/h i veći.

Granične vrednosti emisije za praškaste neorganske materije primenjuju se i u slučaju ako se navedene zagađujuće materije, pri posebnim fizičkim uslovima (pritisak, temperatura) nalaze u otpadnom gasu u obliku gasa ili tečnosti.

Ako se u otpadnom gasu nalaze praškaste neorganske materije koje su prema propisima koji uređuju hemikalije klasifikovane kao karcinogene, mutagene za germinativne ćelije ili toksične po reprodukciju, takve praškaste neorganske materije dodaju se III klasi i na njih se primenjuje granična vrednost emisije propisana za III klasu opasnosti.

Granične vrednosti emisije za neorganske gasovite materije

Granične vrednosti emisije za ukupne neorganske gasovite materije u otpadnom gasu, razvrstane u klase od I do IV, su:

0,5 mg/normalni m3 za maseni protok 2,5 g/h i veći za I klasu:

arsin (arsen hidrid-AsH3)

hlorcijanid-CNCl

fozgen-SOSl2

fosfin (fosfor hidrid-PH3)

3 mg/normalni m3 za maseni protok 15 g/h i veći za II klasu:

brom i njegova gasovita jedinjenja, izraženi kao bromovodonik-HBr

hlor-Cl2

cijanovodonična kiselina-HCN

fluor i njegova gasovita jedinjenja, izraženi kao fluorovodonik-HF

vodonik sulfid-H2S

30 mg/normalni m3 za maseni protok 150 g/h i veći za III klasu:

amonijak-NH3

jedinjenja hlora, ukoliko se ne nalaze u klasi I ili II, izraženi kao hlorovodonik-HCl

350 mg/normalni m3 za maseni protok 1800 g/h i veći za IV klasu:

oksidi sumpora (sumpor dioksid i sumpor trioksid) izraženi kao sumpor dioksid-SO2

oksidi azota (azot monoksid i azot dioksid) izraženi kao azot dioksid-NO2

U otpadnim gasovima koji su nastali iz postrojenja za termičko ili katalitičko naknadno sagorevanje, granična vrednost emisije za azot monoksid i azot dioksid, izraženi kao NO2, iznosi 350 mg/normalni m3 pri masenom protoku do 1800 g/h i 200 mg/normalni m3 za maseni protok 1800 g/h i veći, dok granična vrednost emisije za ugljen monoksid iznosi 100 mg/normalni m3 pri svim masenim protocima.

Granične vrednosti emisije za organske materije

Granična vrednost emisije za ukupne organske materije u otpadnom gasu, osim za praškaste organske materije, izražene kao ukupni ugljenik, iznosi 50 mg/normalni m3 za maseni protok od 500 g/h i veći.

Granična vrednost emisije za organske materije u otpadnom gasu, razvrstane u I klasu, iznosi 20 mg/normalni m3 za maseni protok 100 g/h i veći.

Organske materije u otpadnom gasu, razvrstane u I klasu, date su u sledećoj tabeli:

Tabela 95.

Organska materija CAS broj 1,1,2,2-tetrabromoetan 79–27–6 1,2,3-propantriol, trinitrat (nitroglicerin) 55–63–0 1,2,4-benzentrikarboksilna kiselina 528–44–9 1,2-benzendiol (pirokatehin), 1,2-dihidroksibenzen 120–80–9 1,2-etandiamin, N-(2-aminoetil)- 111–40–0 1,2-etandiol, dinitrat (etilen glikol dinitrat) 628–96–6 1,2-propandiol, dinitrat 6423–43–4 1,1,2,3,4,4-heksahloro-1,3-butadien (heksahlorobutadien) 87–68–3 1,3-propandiamin (N,N-bis(3-aminopropil)metilamin) 105–83–9 1,4-dioksan 123–91–1 1,5-naftalendiamin 2243–62–1 1,6-heksametilendiizocijanat 822–06–0 1,6-heksandiamin (heksametilendiamin) 124–09–4 1-butanamin (1-aminobutanbutilamin) 109–73–9 butan-1-tiol (butil merkaptan) 109–79–5 1-naftalenamin 134–32–7 3-hloro-2-metilpropen 563–47–3 2,4,7-trinitrofluorenon 129–79–3 2,5-furandion (anhidrid maleinske kiseline) 108–31–6 2-butenal (kroton aldehid) 123–73–9 2-butin-1,4-diol 110–65–6 2-hloro-1,3-butadien (hloropren) 126–99–8 3,5,5-trimetil–2-cikloheksan-1-on (izoforon) 78–59–1 2-etoksietil-acetat 111–15–9 2-furankarboksi aldehid (furfural) 98–01–1 2-furanmetanamin (furfurilamin) 617–89–0 2-heksanon (butil metil keton) 591–78–6 2-imidazolidinetion (etilen tiourea) 96–45–7 2-metil-m-fenilendiamin 823–40–5 2-naftil fenil amin 135–88–6 2-nitro–p–fenilendiamin 5307–14–2 2-metil-2-propanamin (terc-butilamin) 75–64–9 2-propenal (akrolein, akrilaldehid) 107–02–8 butil estar 2-propionske kiseline (butil estar akrilne kiseline, butil akrilat, n-butil-akrilat) 141–32–2 etil estar 2-propionske kiseline (etil estar akrilne kiseline, etil-akrilat) 140–88–5 metil estar 2-propionske kiseline (metil estar akrilne kiseline, metil-akrilat) 96–33–3 2-propin-1-ol 107–19–7 3,3-diaminobenzidin 91–95–2 4,4′-metilenbis(2-metilcikloheksilam) 6864–37–5 4-amino-2-nitrofenol 119–34–6 4-metil-3-oksa-1-pentanol (etilen glikol izopropil etar, 2-izopropoksietanol) 109–59–1 4-terc-butiltoluen 98–51–1 acetaldehid (etanal) 75–07–0 acetamid (amid sirćetne kiseline) 60–35–5 N-fenilacetamid 103–84–4 anhidrid sirćetne kiseline 108–24–7 vinil acetat (etenil estar sirćetne kiseline) 108–05–4 hlorosirćetna kiselina 79–11–8 metil-hloroacetat (metil estar hlorosirćetne kiseline ) 96–34–4 metoksi sirćetna kiselina 625–45–6 trihlorosirćetna kiselina 76–03–9 akrilna kiselina 79–10–7 alkil olovna jedinjenja – anilin 62–53–3 N-metilanilin 100–61–8 2,4-dimetilbenzenamin 95–68–1 2-metil-5-nitrobenzenamin (5-nitro-o-toluidin) 99–55–8 4-metoksi benzenamin (4-metosianilin) 104–94–9 5-hloro-2-metil benzenamin 95–79–4 N,N-dimetil benzenamin (N,N-dimetilanilin) 121–69–7 dihlorometil benzen (α, α – dihlorotoluen) 98–87–3 1,1′-metilenbis[4-izocijanatobenzen (difenilmetan-4,4′-diizocijanat) 101–68–8 1,2,4,5-tetrahlorobenzen 95–94–3 1-hloro-2-nitrobenzen 88–73–3 1-hloro-4-nitrobenzen 100–00–5 1-metil-3-nitrobenzen (3-nitrotoluen) 99–08–1 1-metil-4-nitrobenzen (4-nitrotoluen) 99–99–0 2,4-dihloro-1-metilbenzen (2,4-dihlorotoluen) 95–73–8 nitrobenzen 98–95–3 benzensulfonil-hlorid 98–09–9 benzoil-hlorid 98–88–4 benzoil-peroksid 94–36–0 bifenil (difenil) 92–52–4 bis(2-etilheksil) ftalat [di-(2-etil heksil) ftalat] 117–81–7 izobutilamin 78–81–9 kamfor 76–22–2 kaprolaktam 105–60–2 dietilkarbamil-hlorid 88–10–8 ugljen tetrahlorid (tetrahlorometan) 56–23–5 karbonil-sulfid 463–58–1 izopropil estar hlorosirćetne kiseline (izopropil hloro acetat) 105–48–6 hloroform (trihlorometan) 67–66–3 hlorometan (metil hlorid) 74–87–3 hloropikrin (trihloronitrometan) 76–06–2 diaminoetan (etilendiamin) 107–15–3 dihlorofenoli – diglicidil etar 2238–07–5 2,6-diizocijanatotoluol 91–08–7 di-n-butiltindihlorid 683–18–1 dinitronaftalen (svi izomeri) 27478–34–8 difenil etar 101–84–8 difenilamin 122–39–4 difenilmetan-2,4´-diizocijanat 5873–54–1 N-etil etanamin 109–89–7 1,1,2,2-tetrahloroetan 79–34–5 1,1,2-trihloroetan 79–00–5 1,1-dihloro-1-nitroetan 594–72–9 heksahloroetan 67–72–1 pentahloroetan 76–01–7 etandial (glioksal) 107–22–2 etantiol (etil merkaptan) 75–08–1 2-hloroetanol 107–07–3 etanolamin (2-aminoetanol) 141–43–5 1,1-dihloroeten 75–35–4 1,1-difluoroeten (genetron 1132a) 75–38–7 etilhlorid (hloroetan) 75–00–3 etil hloroacetat 105–39–5 etilamin 75–04–7 etilen (eten) 74–85–1 formaldehid (metanal) 50–00–0 formamid (metanamid) 75–12–7 mravlja kiselina 64–18–6 glutaral 111–30–8 anhidrid heksahidroftalne kiseline (anhidrid cikolheksan-1,2-dikarboksilne kiseline) 85–42–7 2-etilheksan kiselina 149–57–5 fenil hidrazin 100–63–0 hidrokinon (1,4-benzendiol) 123–31–9 izoforon diizocijanat 4098–71–9 keten 463–51–4 krezol 1319–77–3 olovoacetat (monobazni) 1335–32–6 mekrilat 137–05–3 N-metil metanamin (dimetilamin) 124–40–3 izocijanatometan (metilizocijanat) 624–83–9 tribromometan (bromoform) 75–25–2 metantiol (metil merkaptan) 74–93–1 metil bromid (bromometan) 74–83–9 metil hlorid 107–05–1 metil jodid 74–88–4 metilamin 74–89–5 metilen hlorid (dihlormetan) 75–09–2 m-nitroanilin 99–09–2 Zn-soli voskova montanske kiseline 73138–49–5 morfolin 110–91–8 N,N,N,N“,N“-pentametildietilentriamin (bis(2-dimetilaminoetil)(metil)amin) 3030–47–5 1,5-diizocijanatonaftalen 3173–72–6 nitrokrezoli – nitrofenoli – nitropireni 5522–43–0 nitrotoluen (svi izomeri) 1321–12–6 N-metil-N,2,4,6-tetranitroanilin (tetril) 479–45–8 N-vinilpirolidon 88–12–0 o-nitroanilin 88–74–4 oksalna kiselina 144–62–7 p-benzokinon 106–51–4 pentahlorornaftalen 1321–64–8 fenol 108–95–2 2,4,5-trihlorofenol 95–95–4 p-terc-butilfenol 98–54–4 1-fenil-1-(p-tolil)-3-dimetilaminopropan 5632–44–0 anhidrid ftalne kiseline 85–44–9 ftalonitril 91–15–6 piperazin 110–85–0 p-nitroanilin 100–01–6 1,2-dihloropropan 78–87–5 1-bromopropan 106–94–5 2,2-dihloropropionska kiselina 75–99–0 p-toluidin 106–49–0 piridin 110–86–1 natrijum hloroacetat, natrijumove soli 3926–62–3 natrijum trihloroacetat 650–51–1 tetrahloroetilen 127–18–4 tioalkoholi – tioetri – tiourea (tiokarbamid) 62–56–6 2,6-toluendiizocijanat 584–84–9 trihloroaftalen 1321–65–9 trihlorobenzen (svi izomeri) 12002–48–1 trihloroetilen 79–01–6 trihlorofenoli – trikrezil fosfat (ooo,oom,oop,omm,omp,opp) 78–30–8 trietilamin 121–44–8 anhidrid trimelitne kiseline 552–30–7 tri-n-butilfosfat 126–73–8 trinitrotoluen (TNT) 118–96–7 ksilenoli (osim za 2,4–ksilenol) 1300–71–6 toluen 108-88-3 ksilen – olefinski ugljovodonici (izuzev 1,3-butadiena) – parafinski ugljovodonici (izuzev metana) –

U organske materije I klase svrstavaju se i organske materije koje nisu navedene u tabeli 95. a klasifikovane su prema propisima koji uređuju hemikalije, kao:

hemikalije koje su karcinogene ili mutagene za germinativne ćelije;

hemikalije koje su toksične po reprodukciju;

specifično toksične za ciljni organ, jednokratna izloženost, kategorija 1 i specifično toksične za ciljni organ, višekratna izloženost, kategorija 1;

odnosno hemikalije koje poseduju sledeća svojstva: veoma intenzivan miris i koje su perzistentne-bioakumulativne-toksične (PBT) i veoma perzistentne – veoma bioakumulativne (vPvB).

Granična vrednost emisije za organske materije u otpadnom gasu, razvrstane u II klasu, iznosi 100 mg/normalni m3 za maseni protok 500 g/h i veći.

Organske materije u otpadnom gasu, razvrstane u II klasu su:

1-bromo-3-hloropropan

1,1-dihloroetan

1,2-dihloroetilen, cis i trans

etanska kiselina (sirćetna kiselina)

metil formijat

nitroetan

nitrometan

oktametilciklotetrasiloksan

1,1,1-trihloroetan

1,3,5-trioksan.

Ukoliko se u otpadnom gasu nalaze organske materije iz I i II klase primenjuju se granične vrednosti emisije propisane za II klasu.

Granične vrednosti emisije za karcinogene materije

Granične vrednosti emisije za ukupne karcinogene materije u otpadnom gasu, razvrstane u klase od I do III, su:

1) 0,05 mg/normalni m3 za maseni protok 0,15 g/h i veći za I klasu:

– arsen i njegova jedinjenja, osim arsina, izraženi kao As

– policiklični aromatični ugljovodonici izraženi kao benzo(a)piren

kadmijum i njegova jedinjenja, izraženi kao Cd

jedinjenja kobalta rastvorljiva u vodi, izraženi kao Co

jedinjenja hroma (VI) (osim barijum hromata i olovo hromata), izraženi kao Cr

2) 0,5 mg/normalni m3 za maseni protok 1,5 g/h i veći za II klasu:

– akrilamid

akrilonitril

dinitrotoluen

etilen oksid

nikl i njegova jedinjenja (osim metalnog nikla, legura nikla, nikl karbonata, nikl hidroksida, nikl tetrakarbonila), izraženi kao Ni

4-vinil-1,2-cikloheksandiepoksid

3) 1 mg/normalni m3 za maseni protok od 2,5 g/h i veći za III klasu:

– benzen

bromoetan

1,3-butadien

1,2-dihloroetan

1,2-propilen oksid (1,2-epoksi propan)

stiren oksid

o-toluidin

trihloroeten

vinil hlorid.

Ako se u otpadnom gasu nalaze karcinogene materije koje pripadaju različitim klasama opasnosti, ukupna granična vrednost emisije za II klasu ne sme da bude prekoračena ako se karcinogene materije iz I i II klase javljaju istovremeno u otpadnom gasu. Ukupna granična vrednost emisije za III klasu karcinogenih materija ne sme da bude prekoračena, ako se karcinogene materije I i III klase, II i III klase ili karcinogene materije od I do III klase javljaju istovremeno u otpadnom gasu.

PRILOG 3.

IZVEŠTAJ O GODIŠNJEM BILANSU EMISIJA

OPŠTI PODACI O IZVORU ZAGAĐIVANJA Poreski identifikacioni broj (PIB)   Matični broj preduzeća   Pun naziv preduzeća   Adresa Mesto   Šifra mesta   Poštanski broj   Ulica i broj   Telefon   Telefaks   E mail   Opština   Šifra opštine   Šifra pretežne delatnosti   PODACI O ODGOVORNOM LICU Ime i prezime   Funkcija   Telefon   PODACI O LICU ODGOVORNOM ZA SARADNJU SA AGENCIJOM Ime i prezime   Funkcija   Telefon   E mail   PODACI O POSTROJENJU KOJE JE IZVOR ZAGAĐIVANJA Naziv postrojenja   Adresa Mesto   Šifra mesta   Poštanski broj   Ulica i broj   Telefon   Telefaks   E mail   Opština   Šifra opštine   Geografske koordinate postrojenja N   E   PRTR kod postrojenja   Pod materijalnom i krivičnom odgovornošću potvrđujem da su u izveštaju date informacije istinite, a količine i vrednosti tačne i određene ili procenjene u skladu sa važećom zakonskom regulativom Republike Srbije. Ime i prezime odgovorne osobe   Overa i pečat   Potpis   Datum   EMISIJE U VAZDUH Broj i naziv izvora Broj   Naziv   Vrsta izvora Energetski   Industrijski   Geografska dužina i širina N   E   Nadmorska visina (mnv)   Instalisana toplotna snaga na ulazu (MWth) 2.   Godišnja iskorišćenost kapaciteta (%)   Visina emitera (m)   Unutrašnji prečnik izvora na vrhu (m)   Srednja godišnja temperatura izlaznih gasova na mernom mestu (oC)   Srednja godišnja brzina izlaznih gasova na mernom mestu (m/s)   Srednji godišnji izlazni protok na mernom mestu ( normalni m3/h)   Režim rada izvora Kontinualan   Diskontinualan   PODACI O RADU Broj radnih dana izvora godišnje   Broj radnih sati izvora na dan   Ukupni broj radnih sati godišnje   Raspodela godišnjih emisija po sezonama (%) Zima (Dec, Jan, Feb)   Proleće (Mar, Apr, Maj)   Leto (Jun, Jul, Avg)   Jesen (Sep, Okt, Nov)   PODACI O KORIŠĆENOM GORIVU2 Gorivo Gorivo 1 Gorivo 2 Gorivo 3 Gorivo 4 Naziv goriva         Ukupna godišnja potrošnja (t)         Donja toplotna moć goriva (kJ/kg)         Sastav goriva (mas. %) S         N         Cl                             NAPOMENA: Za svaki izvor emisija zagađujućih materija u vazduh, popunjava se poseban obrazac

2 Samo za energetske izvore

GODIŠNJI BILANS EMISIJA ZAGAĐUJUĆIH MATERIJA PODACI O BILANSU I NAČINU ODREĐIVANJA EMISIJA ZAGAĐUJUĆIH MATERIJA Naziv zagađujuće materije Koncentracija zagađujuđih materija u otpadnom gasu Emitovane količine u toku normalnog rada postrojenja1. Emitovane količine u akcident-nim situacijama Način određi-vanja3. Metoda određi-vanja Srednja godišnja izmerena vrednost Način određi-vanja3. Granična vrednost emisije iz Priloga 1. mg/normalni m3 g/h kg/god2 kg/god2                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                        

1 Emitovane količine zagađujućih materija dobijaju se množenjem srednje godišnje izmerene vrednosti masene koncentracije zagađujuće materije u otpadnom gasu sa srednjim godišnjim izlaznim protokom i ukupnim brojem radnih časova godišnje (mg/god). Dobijenu vrednost pomnožiti sa 10-6 radi dobijanja u jedinici kg/god.

2 Vrednosti se zaokružuju na jednu decimalu. Decimala se razdvaja tačkom.

3.Način određivanja (1. – Merenje (kontinualno), 2. – Proračun na osnovu pojedinačnih merenja, 3. – Procena) – Uneti jedan od brojeva od 1 do 3 a u slučaju nevažećih dana kontinualnog merenja uneti: broj dana važećih kontinualnih merenja i broj dana nevažećih kontinualnih merenja, broj časova rada postrojenja pri važećim danima kontinualnog merenja, broj časova rada postrojenja u nevažećim danima kontinualnog merenja.

NAPOMENE:                                                                              

Ostavite komentar