Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Saveta ministara Republike Albanije o uzajamnoj pomoći u sprečavanju, istraživanju i suzbijanju carinskih prekršaja

PREDLOG ZAKONA

O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE SRBIJE I SAVETA MINISTARA REPUBLIKE ALBANIJE O UZAJAMNOJ POMOĆI U SPREČAVANJU, ISTRAŽIVANJU I SUZBIJANJU CARINSKIH PREKRŠAJA

Član 1.

Potvrđuje se Sporazum između Vlade Republike Srbije i Saveta ministara Republike Albanije o uzajamnoj pomoći u sprečavanju, istraživanju i suzbijanju carinskih prekršaja, sačinjen u Beogradu, 10. novembra 2014. godine, u originalu na srpskom, albanskom i engleskom jeziku.

Član 2.

Tekst Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Saveta ministara Republike Albanije o uzajamnoj pomoći u sprečavanju, istraživanju i suzbijanju carinskih prekršaja u originalu na srpskom jeziku glasi:

SPORAZUM

IZMEĐU VLADE REPUBLIKE SRBIJE I SAVETA MINISTARA REPUBLIKE ALBANIJE O UZAJAMNOJ POMOĆI U SPREČAVANJU, ISTRAŽIVANJU I SUZBIJANJU CARINSKIH PREKRŠAJA

Vlada Republike Srbije i Savet ministara Republike Albanije (u daljem tekstu: strane ugovornice);

smatrajući da prekršaji carinskih propisa nanose štetu njihovim privrednim, trgovinskim, finansijskim, društvenim, kulturnim, industrijskim i poljoprivrednim interesima;

smatrajući da radnje u sprečavanju carinskih prekršaja mogu da budu efikasnije uz tesnu saradnju njihovih carinskih organa;

imajući u vidu značaj tačnog obračuna carinskih dažbina i drugih naknada koje se naplaćuju prilikom uvoza ili izvoza i obezbeđenje pravilne primene mera o zabranama, ograničenjima i kontroli, kao i pravilne primene zakonskih odredaba i propisa koji se odnose na falsifikovanu robu i registrovane trgovačke žigove;

smatrajući da promet opojnih droga i psihotropnih supstanci predstavlja opasnost po zdravlje ljudi i društvo;

imajući u vidu Konvenciju o psihotropnim supstancama iz 1971. godine, kao i Konvenciju Ujedinjenih nacija protiv nazakonitog prometa opojnih droga i psihotropnih supstanci iz 1988. godine, uključujući i onih navedenih u prilogu te konvencije, kao i njene naknadne izmene i dopune;

imajući u vidu Preporuku Saveta za carinsku saradnju o uzajamnoj administrativnoj pomoći od 5. decembra 1953. godine;

saglasile su se o sledećem:

Član 1.

U smislu ovoga sporazuma:

1. ,,carinski propisi” su zakoni i drugi propisi koje primenjuju carinski organi država strana ugovornica, a odnose se na:

uvoz, izvoz, provoz i skladištenje robe i kapitala, uključujući i sredstva plaćanja,

naplatu, garanciju i povraćaj dažbina i naknada vezano za uvoz i izvoz,

mere zabrane, ograničenja i kontrole, uključujući i propise o deviznoj kontroli,

borbu protiv nezakonitog prometa opojnih droga i psihotropnih supstanci;

2. ,,carinski organ” u Republici Srbiji je, Ministarstvo finansija – Uprava carina i u Republici Albaniji – Glavna carinska direkcija Ministarstva finansija;

3. ,,carinski organ molilac” je carinski organ strane ugovornice koji podnosi zahtev za pomoć u carinskim pitanjima;

4. ,,zamoljeni carinski organ” je carinski organ strane ugovornice kom je upućen zahtev za pomoć u carinskim pitanjima;

5. ,,carinski prekršaj” je svaki prekršaj ili pokušaj kršenja carinskih propisa;

6. ,,uvozne i izvozne dažbine i naknade” su uvozne i izvozne dažbine i ostale naknade, takse ili porezi koji se naplaćuju prilikom uvoza ili izvoza;

7. ,,kontrolisana isporuka” je metod kojim se dozvoljava ulaz na, izlaz iz i kretanje u okviru teritorije države svake strane ugovornice robe za koju se zna ili za koju postoji sumnja da je predmet nezakonitog prometa, pod kontrolom nadležnih organa država strana ugovornica, s ciljem da se otkriju lica koja su počinila prekršaj;

8. ,,lice” je fizičko lice ili pravno lice;

9. ,,lični podaci” su svi podaci koji se odnose na otkriveno fizičko lice ili na fizičko lice koje može da se identifikuje;

10. ,,opojne droge i psihotropne supstance” su svi proizvodi navedeni u Konvenciji Ujedinjenih nacija protiv nazakonitog prometa opojnih droga i psihotropnih supstanci iz 1988. godine, uključujući i proizvode koji su navedeni u prilogu te konvencije i u njenim naknadnim izmenama i dopunama;

11. ,,prekursori” su hemijske supstance koje se, pod kontrolom, koriste u priozvodnji opojnih droga i psihotropnih supstanci navedenih u Spisku I i II, Konvencije Ujedinjenih nacija protiv nezakonitog prometa opojnih droga i psihotropnih sipstanci, usvojene u Beču 20. decembra 1988. godine.

Član 2.

1. U skladu sa odredbama ovog sporazuma, strane ugovornice će preko svojih carinskih organa svojih država pružati jedna drugoj administrativnu pomoć:

1) u obezbeđivanju pravilne primene carinskih propisa;

2) u sprečavanju, istraživanju i borbi protiv kršenja carinskih propisa.

2. Pomoć predviđenu ovim sporazumom svaka strana ugovornica će pružati u skladu sa njenim nacionalnim zakonodavstvom, a u okviru nadležnosti i mogućnosti carinskog organa njene države.

3. Ovaj sporazum odnosi se isključivo na uzajamnu administrativnu pomoć između strana ugovornica; odredbe ovog sporazuma ne daju pravo bilo kom privatnom licu da dobije, uskrati ili isključi neki dokaz ili da onemogući izvršenje po zahtevu.

Član 3.

Carinski organi, na zahtev ili samoinicijativno, dostavljaće jedan drugom, informacije, dokumenta i obaveštenja, na osnovu kojih će se obezbediti propisna primena carinskih propisa i sprečavanje, istraživanje i suzbijanje carinskih prekršaja.

2. Carinski organ koji sprovodi istragu u ime drugog carinskog organa, postupaće kao da radi u svoje ime ili na zahtev drugog nacionalnog organa.

Član 4.

Na zahtev carinskog organa molioca, zamoljeni carinski organ dostavlja informacije o svojim nacionalnim carinskim propisima i postupcima koji se odnose na upite o carinskom prekršaju.

Carinski organi će, na zahtev ili samoinicijativno, dostavljati sve raspoložive informacije o:

1) novim tehnikama u primeni carinskih propisa koje su se pokazale efikasnim;

2) novim trendovima, metodama ili sredstvima koja se koriste prilikom kršenja carinskih propisa.

Član 5.

Carinski organi država strana ugovornica, na zahtev i posle sprovedene prethodne istrage, ako je bila potrebna, a u okviru zakonskih odredaba i propisa, razmenjuju informacije koje mogu da im pomognu u tačnoj naplati carinskih dažbina i naknada, posebno informacije koje mogu da olakšaju:

1) utvrđivanje carinske vrednosti, tarifnog svrstavanja robe i porekla robe;

2) primenu propisa o zabranama, ograničenjima i kontroli.

Član 6.

Zamoljeni carinski organ, na zahtev, dostavlja sledeće informacije i vrši poseban nadzor nad:

1) licima za koja carinski organ molilac zna ili za koja postoji sumnja da krše ili da su prekršila carinske propise, posebno nad licima koja ulaze u ili izlaze iz carinskog područja države zamoljene strane ugovornice;

2) robom koja je u provozu ili je uskladištena, a za koju je carinski organ molilac dostavio obaveštenje da sumnja da je predmet nezakonitog prometa u ili iz carinskog područja države strane ugovornice koja je uputila zahtev;

3) prevoznim sredstvima za koja carinski organ molilac sumnja da se koriste prilikom carinskih prekršaja u carinskom području država bilo koje od strana ugovornica;

4) mestima za koja carinski organ molilac sumnja da se koriste prilikom carinskih prekršaja u carinskom području države bilo koje od strana ugovornica.

Član 7.

Carinski organi, na zahtev ili samoinicijativno, dostavljaju jedan drugom informacije i obaveštenja o već izvršenim ili planiranim radnjama, koje predstavljaju carinski prekršaj.

U slučajevima kada bi mogla da se nanese znatna šteta privredi, zdravlju ljudi, javnoj bezbednosti ili nekoj drugoj oblasti od vitalnog značaja za jednu stranu ugovornicu, carinski organ države druge strane ugovornice, kada je to moguće, samoinicijativno dostavlja informacije.

Član 8.

Carinski organi, samoinicijativno ili na zahtev, dostavljaju jedan drugom sledeće informacije:

1) da li je roba koja je izvezena sa teritorije države zamoljenog carinskog organa, na propisan način uvezena na teritoriju države carinskog organa molioca;

2) da li je roba koja je uvezena na teritoriju države carinskog organa molioca, na propisan način izvezena sa teritorije države zamoljenog carinskog organa kao i koji je carinski postupak sproveden nad robom.

Član 9.

Carinski organi:

1) pružaju jedan drugom pomoć u sprovođenju privremenih mera i postupaka, uključujući i zaplenu, stavljanje pod nadzor ili oduzimanje imovine;

2) raspolažu imovinom, prihodima ili predmetima koji su oduzeti kao rezultat pružene pomoći na osnovu ovog sporazuma, a u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom strane ugovornice, o kontroli imovine, prihoda ili predmeta.

KONTROLISANA ISPORUKA

Član 10.

Carinski organi mogu, na osnovu uzajamnih aranžmana i u skladu sa svojim nacionalnim zakonodavstvom, da primenjuju metod kontrolisane isporuke robe nedirnute, uklonjene ili zamenjene, u potpunosti ili delimično.

Član 11.

Originalna dokumenta mogu se zahtevati samo ako su zvanične kopije nedovoljne i moraju se što pre vratiti; prava zamoljenog carinskog organa ili trećih zainteresovanih strana ostaju nepromenjena.

Uz dokumenta, informacije i obaveštenja, koja se razmenjuju u skladu sa ovim sporazumom, dostaviće se i informacije neophodne za njihovo tumačenje ili korišćenje.

Član 12.

Informacije, dokumenta i drugi podaci dobijeni u skladu sa ovim sporazumom mogu da se koriste u građanskim, krivičnim i upravnim postupcima, pod uslovima utvrđenim u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i samo u svrhe ovog sporazuma.

Informacije, dokumenta i drugi podaci mogu da se daju na uvid i drugim nadležnim organima koji nisu obuhvaćeni ovim sporazumom, samo ako carinski organ koji ih je dostavio da izričitu dozvolu, i pod uslovom da nacionalnim zakonodavstvom carinskog organa kome je upućen zahtev nije zabranjeno davanje tih obaveštenja.

3. Odredba stava 2. ovog člana ne primenjuju se na informacije o prekršajima koji se odnose na opojne droge, psihotropne supstance i prekursore. Takve informacije mogu da se dostavljaju samo drugim organima koji su neposredno uključeni u borbu protiv nezakonitog prometa droga.

4. Informacije, dokumenta i drugi podaci mogu, kad god je to moguće, da se zamene kompjuterizovanim informacijama koje se podnose u iste svrhe, u bilo kom obliku.

5. Informacije, dokumenta i drugi podaci koji su, radi sprovođenja ovog sporazuma, na raspolaganju carinskom organu države strane ugovornice molioca, uživaju istu zaštitu koju te informacije i dokumenta uživaju u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom strane ugovornice molioca.

ZAŠTITA LIČNIH PODATAKA

Član 13.

Kad se, u skladu sa ovim sporazumom, razmenjuju informacije o ličnim podacima, strane ugovornice će obezbediti standardnu zaštitu podataka, koja je na istom nivou zaštite, prema zakonodavstvu strane ugovornice koja daje informacije, ili, barem na istom nivou zaštite koja proističe iz primene principa o zaštiti ličnih podataka koji su sadržani u Prilogu „Zaštita ličnih podataka” koji je odštampan uz ovaj sporazum i čini njegov sastavni deo.

Član 14.

1. Pomoć na osnovu ovog sporazuma ostvaruje se kroz neposrednu saradnju između carinskih organa.

2. Zahtevi za pružanje pomoći u skladu sa ovim sporazumom, podnose se u pismenom obliku ili elektronskim putem i uz njih se podnose i dokumenta neophodna za njihovo izvršenje. Ako je potrebno, zbog posebnih okolnosti, mogu da se podnesu i usmeni zahtevi. Takvi zahtevi će odmah pismeno da se potvrde.

3. Zahtevi iz stava 2. ovog člana, sadrže sledeće podatke:

1) naziv carinskog organa molioca;

2) predmet zahteva i razlog za podnošenje zahteva;

3) kratak opis slučaja, koji se pravni akti primenjuju i o kojoj vrsti postupka se radi;

4) imena i adrese lica koja učestvuju u postupku, ako su poznati.

4. Zahtevi se podnose na engleskom jeziku.

5. Zahtevu jednog od carinskih organa radi sprovođenja određenog postupka udovoljiće se, u skladu sa nacionalnim propisima zamoljene države strane ugovornice.

6. Dokumenta, informacije i obaveštenja iz ovog sporazuma, dostavljaju se službi, koju je za to posebno odredio svaki carinski organ. Spisak službenika ove službe dostaviće se carinskom organu druge države strane ugovornice.

7. Carinski organi preduzeće mere da njihovi službenici, koji su odgovorni za sprovođenje istrage i suzbijanje carinskih prekršaja, uzajamno lično i neposredno sarađuju.

Član 15.

1. Ako zamoljeni carinski organ ne raspolaže traženim dokumentima ili informacijama, on će, u saglasnosti sa svojim nacionalnim zakonodavstvom:

1) pokrenuti postupak za pribavljanje tih dokumenata ili informacija; ili

2) odmah proslediti zahtev odgovarajućoj službi; ili

3) ukazati na odgovarajuće organe.

2. Postupak iz stava 1. ovog člana podrazumeva i uzimanje izjava od lica od kojih je zatražena informacija u vezi sa carinskim prekršajem, kao i od svedoka i eksperata.

Član 16.

1. Na pismeni zahtev, posebno određeni službenici carinskog organa molioca mogu, radi sprovođenja postupka u vezi sa carinskim prekršajem, uz odobrenje zamoljenog carinskog organa i u skladu sa uslovima koje on utvrdi:

1) u prostorijama zamoljenog carinskog organa, da pregledaju dokumenta, registre i ostalu odgovarajuću dokumentaciju radi dobijanja informacija u vezi sa tim carinskim prekršajem;

2) uzimati kopije dokumenata, registara i ostale dokumentacije u vezi sa tim carinskim prekršajem;

3) da prisustvuju istrazi koju vodi zamoljeni carinski organ u carinskom području države zamoljene strane ugovornice, a tiče se carinskog organa molioca.

2. Kad, u okolnostima navedenim u stavu 1. ovog člana, službenici carinskog organa molioca borave na teritoriji države druge strane ugovornice, dužni su da pruže dokaz o svom ovlašćenju.

3. Službenici carinskog organa molioca, za vreme svoga boravka, uživaju isto pravo na zaštitu i pomoć kao carinski službenici druge države strane ugovornice, u skladu sa važećim propisima i odgovorni su za svaki prekršaj koji počine.

Član 17.

Na zahtev carinskog organa jedne države strane ugovornice, carinski organ države druge strane ugovornice može da ovlasti, kad god je to moguće, svoje službenike da se pojave u svojstvu svedoka ili eksperata na suđenjima ili u upravnim postupcima u vezi za carinskim prekršajima zbog kojih se prekršajni postupak vodi na teritoriji države strane ugovornice molioca i da dostave predmete i druga dokumenta ili njihove overene kopije u svrhe navedenih postupaka. U zahtevu da se pojavi, treba posebno da se naznači o kakvom postupku se radi i u kom svojstvu je službenik pozvan da svedoči.

Zamoljeni carinski organ, ako se od njega zahteva, u datom ovlašćenju tačno navodi granice u okviru kojih njegovi službenici mogu da svedoče.

Član 18.

Carinski organi neće potraživati nikakva sredstva na ime troškova nastalih u toku primene ovoga sporazuma, osim sredstava za troškove i dnevnice eksperata i svedoka, kao i sredstava za troškove prevodilaca koji nisu državni službenici, a koji padaju na teret carinskog organa molioca.

Ako za udovoljavanje zahteva nastanu ili mogu da nastanu značajni i izuzetni troškovi, strane ugovornice će se dogovoriti pod kojim će se uslovima udovoljiti zahtevu, kao i o načinu nadoknade tih troškova.

PRIMENA SPORAZUMA

Član 19.

Odredbe ovog sporazuma neposredno primenjuju carinski organi država strana ugovornica.

Obrazuje se Mešovita srpsko – albanska komisija koju čine rukovodioci carinskih organa država strana ugovornica ili njihovi ovlašćeni predstavnici zajedno sa ekspertima, koja se sastaje po potrebi, na zahtev bilo kog carinskog organa, radi analize sprovođenja odredaba ovog sporazuma, kao i rešavanja spornih pitanja koja mogu da nastanu u njegovoj primeni.

Sporna pitanja za koja se ne pronađe odgovarajuće rešenje, rešiće dogovorom između strana ugovornica.

Strane ugovornice sastaju se, na zahtev ili po isteku pet godina od dana stupanja na snagu Sporazuma radi njegove revizije, osim ako jedna drugu pismeno ne obaveste da takva revizija nije potrebna.

PODRUČJE PRIMENE SPORAZUMA

Član 20.

Ovaj sporazum se primenjuje u carinskim područjima zemalja strana ugovornica.

Član 21.

Kad pomoć predviđena ovim sporazumom može da nanese štetu suverenitetu, bezbednosti, javnom poretku ili drugim bitnim interesima zamoljene strane ugovornice, ili može da dovede do povrede industrijske, trgovinske ili profesionalne tajne, ili nije u saglasnosti sa njenim nacionalnim zakonima i drugim propisima, pomoć može da se odbije.

Ako carinski organ zatraži pomoć koju on ne bi mogao da pruži, on će u svom zahtevu na to ukazati. Pravo je zamoljenog carinskog organa da ceni da li će da udovolji zahtevu.

Zamoljeni carinski organ može da odloži pružanje pomoći ako će takva pomoć da utiče na istragu, krivično gonjenje ili postupke koji su u toku. U tom slučaju zamoljeni carinski organ će konsultovati carinskog organa molioca da bi se odlučilo da li pomoć može da se pruži pod uslovima zamoljenog carinskog organa.

Ako se pomoć odbije ili odloži, moraju da se saopšte razlozi za to.

STUPANJE NA SNAGU I PRESTANAK VAŽENJA

Član 22.

Sporazum stupa na snagu prvog dana drugog meseca od dana kada su strane ugovornice pismeno obavestile jedna drugu da je ispunjena neophodna zakonska procedura za njegovo stupanje na snagu.

Član 23.

1. Sporazum je zaključen na neodređeno vreme, ali svaka strana ugovornica može, u bilo koje doba, da ga otkaže, pismenim putem.

2. Sporazum prestaje da važi po isteku tri meseci od dana kada je druga strana ugovornica primila obaveštenje iz stava 1. ovog člana.

3. U skladu sa odredbama ovog sporazuma, postupci koji su već u toku moraju se okončati.

U potvrdu toga dole potpisani predstavnici, propisno ovlašćeni za to od strane svojih vlada, potpisali su ovaj sporazum.

SAČINJENO u Beogradu dana 10. novembra 2014. godine, u dva originalna primerka, na srpskom jeziku i albanskom jeziku, kao i na engleskom jeziku, s tim što svi tekstovi imaju podjednaku važnost. U slučaju neslaganja u tumačenju, merodavan je tekst na engleskom jeziku.

Za VladuRepublike Srbije Dušan Vujović Za Savet ministara Republike AlbanijeArben Ahemtaj

PRILOG

ZAŠTITA LIČNIH PODATAKA

1. Lični podaci koji su predmet automatske obrade:

1) pribaviće se i obraditi na zakonom propisan način;

2) čuvaće se za određene zakonom propisane namene i neće se upotrebiti u svrhu koja je u suprotnosti sa tim namenama;

3) biće adekvatni, odgovarajući i prema nameni za koju se čuvaju;

4) biće tačni i, kada je to neophodno, ažurni;

5) čuvaće se u formi koja omogućava identifikovanje njihovog sadržaja, najduže dok je to potrebno za namenu zbog koje se čuvaju.

2. Lični podaci o rasnoj pripadnosti, političkom mišljenju, religioznom ili drugom ubeđenju, kao i lični podaci koji se odnose na zdravlje ili seksualni život, ne mogu da se obrađuju automatskom tehnikom, osim ako nacionalno zakonodavstvo ne pruža odgovarajuću zaštitu. Ovo se primenjuje i na lične podatke koji se odnose na kriminalne radnje.

3. Strane ugovornice preduzeće odgovarajuće mere zaštite ličnih podataka koji se čuvaju u elektronskim zapisima protiv neovlašćenog uništavanja ili slučajnog gubitka, kao i protiv svakog neovlašćenog pristupa, promene ili otkrivanja.

4. Licu će se omogućiti:

1) da utvrdi postojanje elektronskog zapisa sa ličnim podacima, njegovu osnovnu namenu, kao i identitet i mesto boravka ili glavno poslovno sedište kontrolora zapisa;

2) da dobije, u određenim periodima i bez prekomernog zadržavanja ili troškova, potvrdu o tome da li se njegovi lični podaci čuvaju u elektronskim zapisima, kao i obaveštenje o tim podacima u razumljivom obliku;

3) da, u zavisnosti od slučaja, ispravi ili izbriše takve podatke, ako su obrađeni u suprotnosti sa odredbama nacionalnog zakonodavstva, imajući u vidu osnovna načela iz st. 1. i 2. ovog priloga;

4) pravni lek, ako nije udovoljeno zahtevu za dostavljanje obaveštenja, za ispravku ili brisanje, zavisno od slučaja, a u skladu sa odredbama pod 2) i 3) ovog stava.

5.1 Nisu dozvoljena nikakva odstupanja od odredaba st. 1, 2. i 4. ovog priloga, osim u okviru ograničenja definisanih u sledećem stavu.

5.2 Moguća su odstupanja od odredaba st. 1, 2. i 4. ovog priloga ako je takvo odstupanje predviđeno nacionalnim zakonodavstvom strane ugovornice i ako predstavlja neophodnu meru u demokratskom društvu, a u interesu:

1) zaštite državne bezbednosti, bezbednosti građana, monetarnih interesa države ili sprečavanja kriminalnih radnji;

2) zaštite sadržaja podataka ili prava i sloboda ostalih.

5.3 Ograničenja u korišćenju prava navedenih u stavu 4. pod 2), 3) i 4) ovog priloga, sadržana su u propisima o elektronskim zapisima ličnih podataka koji se koriste za potrebe statistike ili naučnih istraživanja, gde ne postoji mogućnost rizika da će se podaci zloupotrebiti.

6. Svaka strana ugovornica preuzima na sebe obavezu da uvede odgovarajuće sankcije i pravni lek u slučajevima kršenja odredaba nacionalnog zakonodavstva kojim su regulisana osnovna načela iz ovog priloga.

7. Ni jedna odredba iz ovog priloga neće se smatrati ograničavajućom, niti će uticati na mogućnost strane ugovornice da odobri veće mere zaštite od onih koje su predviđene ovim prilogom.

Član 3.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije – Međunarodni ugovori”.

OBRAZLOŽENJE

1. Ustavni osnov za donošenje Zakona

Ustavni osnov za donošenje ovog zakona je član 99. stav 1. tačka 4. Ustava Republike Srbije, prema kome Narodna skupština potvrđuje međunarodne ugovore kad je zakonom predviđena obaveza njihovog potvrđivanja.

2. Razlozi za potvrđivanje međunarodnog ugovora

Ovim zakonom se omogućava sprovođenje dvostranog međunarodnog Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Saveta ministara Republike Albanije o uzajamnoj pomoći u sprečavanju, istraživanju i suzbijanju carinskih prekršaja u cilju predupređivanja i suzbijanja povreda carinskih propisa, suzbijanja krijumčarenja, olakšanja i ubrzanja robnog i putničkog prometa između dve zemlje i razmene iskustava u radu carinskih organa.

Osim toga, potvrđivanjem ovog sporazuma obezbeđuje se pravilna primena carinskih propisa kroz razmenu informacija između dve zemlje kako bi se tačno utvrdile carinske dažbine, porezi i druge naknade u vezi sa uvozom ili izvozom, kako bi se tačno utvrdilo tarifno svrstavanje robe, carinska vrednost i poreklo robe, kao i u cilju pravilne primene odredaba koje se odnose na zabrane, ograničenja i kontrolu.

3. Finansijske obaveze za izvršavanje međunarodnog ugovora

Izvršavanjem Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Saveta ministara Republike Albanije o uzajamnoj pomoći u sprečavanju, istraživanju i suzbijanju carinskih prekršaja ne stvaraju se finansijske obaveze za Republiku Srbiju.

4. Procena finansijskih sredstava potrebnih za izvršavanje međunarodnog ugovora

Za izvršavanje Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Saveta ministara Republike Albanije o uzajamnoj pomoći u sprečavanju, istraživanju i suzbijanju carinskih prekršaja nije potrebno obezbediti sredstva iz budžeta Republike Srbije.

.

Ostavite komentar