Uredba o načinu, postupku i merama zaštite poverljivih pronalazaka značajnih za odbranu

Na osnovu člana 12. stav 2. tačka 21) Zakona o odbrani („Službeni glasnik RS“, broj 116/07) i člana 42. stav 1. Zakona o Vladi (Službeni glasnik RS“, br.55/05, 71/05-ispravka, 101/07 i 65/08), a u vezi sa članom 102. Zakona o patentima („Službeni list SCG“, br. 32/04 i 35/04-ispravka i „Službeni glasnik RS“, broj 115/06-ispravka),

Vlada donosi

U R E D B U

O NAČINU, POSTUPKU I MERAMA ZAŠTITE POVERLjIVIH PRONALAZAKA ZNAČAJNIH ZA ODBRANU

I.UVODNA ODREDBA

Ovom uredbom utvrđuju se pronalasci značajni za odbranu, kriterijumi za određivanje pronalaska poverljivim, kao i način, postupak i mere zaštite poverljivih pronalazaka.

II. PRONALASCI ZNAČAJNI ZA ODBRANU I KRITERIJUMI ZA ODREĐIVANjE PRONALASKA POVERLjIVIM

Pronalasci od značaja za odbranu Republike Srbije su:

hladno oružje za vojnu namenu (sablje, bajoneti, samostreli, borbeni noževi i slično);

vatreno oružje kalibra 12,7 mm ili manjeg za vojnu namenu (pištolji, revolveri, puške, automati, mitraljezi i slično);

vatreno oružje kalibra većeg od 12,7 mm za vojnu namenu (mitraljezi, bacači, lanseri i lansirne cevi, topovi, minobacači, haubice i slično);

sklopovi, delovi i oprema sredstava iz tač. 2. i 3. ovog člana (cevi, zatvarači, mehanizmi za okidanje, sanduci, zadnjaci, nišanske sprave, daljinomeri, balistički računari, sistemi za upravljanje vatrom, obeleživači cilja i slično);

municija za sve vrste oružja, bombe, mine i minsko-eksplozivna sredstva, rakete, projektili i delovi i sklopovi posebno konstruisani za njih;

eksplozivi, pirotehnički materijali, goriva i druge hemikalije koje se ugrađuju u druga sredstva ili se samostalno koriste za vojnu namenu;

borbena vozila (tenkovi, oklopni transporteri i slično);

vazduhoplovi za vojnu namenu (avioni, helihopteri, bespilotne i druge letelice);

plovila za vojnu namenu (čamci, brodovi, podmornice i slično);

sredstva informacione tehnologije, telekomunikacija i kriptozaštite koja se mogu koristiti za vojnu namenu;

elektronska oprema i njene komponente posebno konstruisani za vojnu namenu (sredstva za elektronska i protivelektronska dejstva, sredstva za identifikaciju i navigaciju, radari i slično);

sredstva za zaštitu od nuklearnih, hemijskih i bioloških sredstava, sredstva za detekciju, dozimetriju i identifikaciju i slično;

lična zaštitna oprema (zaštitne maske i zaštitna odeća, šlemovi, pancirna odeća, balističke ploče za pancirnu odeću i slično);

specijalizovana oprema za obuku ili simulaciju scenarija zadataka u okviru misija odbrane;

uređaji i njihovi delovi koji služe za prikupljanje podataka, obaveštavanje i preduzimanje mera radi otkrivanja, sprečavanja i dokumentovanja delatnosti usmerenih na ugrožavanje odbrane Republike Srbije;

sredstva i postupci koji služe za otkrivanje, identifikaciju, neutralizaciju i uništavanje eksplozivnih naprava, izvora zračenja, hemijskih, toksičnih, opojnih i drugih opasnih materija;

sredstva elektronskog i tehničkog obezbeđenja;

specijalno naoružanje, druga specijalna sredstva kao i postupci za njihovu izradu koja koriste organi i službe bezbednosti za potrebe odbrane i u izvršavanju obaveza koje proističu iz međunarodnih ugovora i konvencija.

druga sredstva i njihove komponente koja su po svojim tehničkim osobinama i nameni specijalno konstruisana za potrebe odbrane zemlje (specijalni alati, ambalaža, postupci i primena proizvoda i postupaka za proizvodnju sredstava).

Stav 1. ovog člana ne odnosi se na: lovačko i sportsko oružje, municiju za lovačko i sportsko oružje, lovački barut, privredni eksploziv, sredstva za vatromet, putnička vozila, protivgradne rakete i uređaji za njihovo lansiranje.

Ministarstvo odbrane vrši procenu u skladu sa kriterijumima i donosi stav o poverljivosti pronalaska značajnog za odbranu.

Kriterijumi za određivanje pronalaska poverljivim su:

tehnološka izvodljivost pronalaska u pogledu daljeg razvoja naoružanja i vojne opreme na osnovu predloženog pronalaska;

značajno poboljšanje tehničko-taktičkih karakteristika naoružanja i vojne opreme;

ekonomska isplativost pronalaska;

doprinos pronalaska razvoju naučnih, tehnoloških, industrijskih i drugih potencijala u unapređivanju operativnih i tehničkih sposobnosti Vojske Srbije i drugih odbrambenih institucija Republike Srbije;

potreba za opremanjem.

III. NAČIN I POSTUPAK PRAVNE ZAŠTITE POVERLjIVIH PRONALAZAKA

Postupak za pravnu zaštitu poverljivih pronalazaka i druge poslove iz oblasti zaštite tih pronalazaka, sprovodi Ministarstvo odbrane saglasno odredbama zakona kojim se uređuju patenti.

Smatra se da je pronalazak stvoren u Ministarstvu odbrane i Vojsci Srbije, ako je nastao:

prilikom rada pronalazača u jedinici, odnosno ustanovi Ministarstva odbrane odnosno Vojske Srbije;

u radu izvršenom na zahtev ili po nalogu Ministarstvu odbrane i Vojske Srbije, odnosno na osnovu ugovora zaključenog između Ministarstva odbrane i Vojske Srbije i pronalazača;

u roku od godinu dana nakon prestanka službe u Ministarstvu odbrane i Vojsci Srbije, a koji bi, da je stvoren u toku službe, bio jedan od pronalazaka iz tač. 1) ili 2) ovog člana.

Pronalasci stvoreni u Ministarstvu odbrane i Vojsci smatraju se pronalascima iz radnog odnosa.

Za pronalaske stvorene u Ministarstvu odbrane i Vojsci Srbije, pronalazač je dužan da uz poverljivu prijavu patenta obavezno dostavi izjavu o uslovima nastanka pronalaska.

Izjava iz stava 1. ovog člana mora da sadrži:

1) ime i prezime pronalazača;

2) podatke o poslu ili posebnom radnom zadatku na kome je zaposleni radio u trenutku nastanka pronalaska, ili o zaključenom istraživačkom ugovoru;

3) način na koji je došlo do pronalaska (eksperimenti i sl.);

4) podatke o sredstvima Ministarstva odbrane i Vojske Srbije koje je zaposleni koristio u stvaranju pronalaska;

5) imena i stvaralački doprinos saradnika (ako ih je bilo);

6) podatke o slobodnom vremenu, utrošenom za stvaranje pronalaska i o materijalnim troškovima pronalazača za stvaranje, tehničku obradu i formiranje potpunog opisa pronalaska.

U Ministarstvu odbrane i Vojsci Srbije, stvaralačkom primenom poznatih tehničkih rešenja, sredstava i tehnoloških postupaka mogu nastati tehnička unapređenja značajna za odbranu, kojima se postižu korisni efekti na sredstvima i sistemima vojne namene.

Tehničkim unapređenjem, smatra se rešenje tehničkog problema na sredstvu ili tehnološkom postupku, koje ne ispunjava uslove pravne zaštite patentom i malim patentom.

Tehničkim unapređenjem ne smatra se rutinsko primenjivanje poznatih tehničkih rešenja, sredstava i tehnoloških postupaka.

Ministar odbrane bliže uređuje postupak ispitivanja tehničkih unapređenja značajnih za odbranu i bliži način njihove zaštite u Ministarstvu odbrane i Vojsci Srbije.

Prijava pronalaska stvorenog van Ministarstva odbrane i Vojske Srbije, koji je značajan za odbranu zemlje, sastavlja se u skladu sa zakonom kojim se uređuju patenti i ovom uredbom, s tim što se, umesto opisa načina privredne upotrebe pronalaska, prilaže opis njegove taktičko-tehničke primene.

Pronalasci dostavljeni Ministarstvu odbrane od Zavoda za intelektualnu svojinu na ocenu poverljivosti, smatraju se pronalascima stvorenim van Ministarstva odbrane i Vojske Srbije, ukoliko u postupku ispitivanja nije utvrđeno da su nastali u ustanovama ili jedinicama Ministarstva odbrane i Vojske Srbije.

Postupak ispitivanja prijave patenta i pravne zaštite poverljivih pronalazaka nastalih van Ministarstva odbrane i Vojske Srbije, sprovodi se na isti način kao i postupak ispitivanja prijava pronalazaka nastalih u Ministarstvu odbrane i Vojsci Srbije.

Ministarstvo odbrane vodi Registar prijava poverljivih patenata i malih patenata i Registar poverljivih patenata i malih patenata čiju sadržinu i način vođenja i čuvanja bliže uređuje ministar odbrane.

Podaci o poverljivim pronalascima koji se nalaze u Registrima iz stava 1. ovog člana ne mogu se objavljivati javno niti ustupati trećim licima bez posebnog odobrenja ministra odbrane.

Postupak za priznanje patenta i malog patenta za poverljivi pronalazak, pokreće se podnošenjem prijave Ministarstvu odbrane.

Prijava za priznanje patenta za poverljivi pronalazak (u daljem tekstu: poverljiva prijava patenta) podnosi se Ministarstvu odbrane u pismenom obliku, u tri primerka, na srpskom jeziku.

Uz poverljivu prijavu patenta, podnosi se:

punomoćje, ako je prijava podnesena preko zastupnika;

izjava o osnovu sticanja prava na podnošenje prijave, ako podnosilac prijave nije pronalazač ili nije jedini pronalazač;

izjava pronalazača ako ne želi da bude naveden u prijavi;

izjava o zajedničkom predstavniku, ako postoji više podnosilaca prijave;

izjava o uslovima nastanka pronalaska.

Zahtev za priznanje poverljivog patenta sadrži:

izričito naznačenje da se zahteva priznanje patenta;

podatke o podnosiocu prijave: ime, prezime, jedinstveni matični broj građana i adresa, ako je u pitanju fizičko lice, odnosno firma i sedište, ako je u pitanju pravno lice;

podatke o pronalazaču: ime, prezime, jedinstveni matični broj građana i adresa, ili naznačenje da pronalazač ne želi da bude naveden u prijavi;

naziv pronalaska, koji mora jasno i sažeto da izrazi tehničku suštinu pronalaska i koji ne sme da sadrži izmišljene ili komercijalne nazive, žigove, imena, šifre, skraćenice uobičajene za pojedine proizvode i slično;

podatke o zastupniku: ime, prezime i adresa ako je u pitanju fizičko lice, odnosno firma i sedište ako je u pitanju pravno lice;

naznačenje jednog od podnosilaca prijave kao zajedničkog predstavnika, ako postoji više podnosilaca prijave;

podatke o ostalim delovima prijave (broj stranica opisa pronalaska, broj patentnih zahteva i broj stranica nacrta), apstraktu i prilozima uz prijavu;

potpis podnosioca zahteva ili njegovog zastupnika.

Podaci iz stava 1. ovog člana navode sa na obrascu, koji po sadržini odgovara obrascu na kome se podnose prijave nadležnom organu za poslove intelektualne svojine (obrazac P-1).

Kao potvrdu o primljenoj prijavi, Ministarstvo odbrane dostavlja obaveštenje podnosiocu prijave u kome mora biti naveden utvrđeni datum podnošenja prijave.

Opis poverljivog pronalaska sadrži:

naziv pronalaska, koji mora da bude isti kao u zahtevu za priznanje patenta;

oblast tehnike na koju se pronalazak odnosi, uz navođenje oznake po Međunarodnoj klasifikaciji patenata (u daljem tekstu: MKP), ako je podnosiocu prijave poznata;

definisani problem za čije se tehničko rešenje traži zaštita patentom (opis tehničkog problema, sa preciznim prikazom problema i nedostataka koji se zbog toga javljaju na sredstvu, odnosno sistemu u tehnološkom postupku ili procesu značajnom za odbranu zemlje);

stanje tehnike (prikaz i analiza poznatih rešenja definisanog problema), izloženo u obimu u kome je podnosiocu prijave poznato, a koje je neophodno za razumevanje pronalaska i ispitivanje prijave, uz navođenje patentnih dokumenata i drugih izvora koji se odnose na opisano stanje tehnike;

izlaganje suštine pronalaska tako da se tehnički problem i njegovo rešenje mogu razumeti, kao i isticanje novosti pronalaska u odnosu na stanje tehnike;

kratak opis slika nacrta, ako ih ima;

detaljan opis najmanje jednog od načina ostvarivanja pronalaska, uz navođenje konstrukcijske povezanosti odnosno postupka izrade pronalaska, njegove namene, sa kratkim prikazom prednosti, odnosno efekata koji se ostvaruju njegovom primenom, sa pozivom na nacrt, ako postoji i

način industrijske ili druge primene pronalaska ako nije očigledan iz opisa pronalaska ili iz prirode pronalaska.

Opis poverljivog pronalaska mora biti sastavljen na način i po redosledu navedenim u stavu 1. ovog člana, osim ako zbog prirode pronalaska drugačiji način i redosled omogućavaju bolje razumevanje i racionalniji prikaz pronalaska.

U opisu poverljivog pronalaska tehničko rešenje određenog problema mora biti potpuno određeno, tako da ga stručnjak iz odgovarajuće oblasti može izvesti. Sve bitne karakteristike pronalaska moraju biti izložene tako da isključuju proizvoljnosti i pretpostavke.

Ako se pronalazak odnosi na postupak, moraju se navesti sve njegove bitne faze i karakteristike, tako da se izvodljivost postupka može sagledati u celini, a dokazuje se primerima izvođenja.

Ako se pronalazak odnosi na konstrukciju, a prikazuje se na nacrtu, posle detaljnog opisa konstrukcijskog rešenja s pozivom na oznake elemenata pronalaska sa nacrta, kao dokaz izvodljivosti opisuje se i način funkcionisanja bitnih elemenata i konstrukcije u celini.

Ako se pronalazak odnosi na supstancu, kompoziciju ili biološki materijal, u opisu pronalaska moraju se navesti njihova fizičko-hemijska ili biološka svojstva, odnosno karakteristike.

Patentni zahtevi moraju biti sastavljeni tako da definišu poverljivi pronalazak isključivo tehničkim karakteristikama pronalaska.

Patentni zahtevi mogu biti nezavisni i zavisni.

Nezavisan zahtev sadrži bitne karakteristike pronalaska.

Zavisan zahtev sadrži specifične karakteristike pronalaska definisanog u nezavisnom zahtevu ili drugom zavisnom zahtevu.

Kad se prijavom traži zaštita poverljivog pronalaska patentom, nezavisan zahtev može biti praćen jednim ili sa više zavisnih zahteva. Ako je ispunjen uslov jedinstva pronalaska, prijava sadrži onoliko nezavisnih zahteva koliko je pronalazaka međusobno povezano jedinstvenom pronalazačkom zamisli.

Svaki patentni zahtev formuliše se u jednoj rečenici.

Patentni zahtevi, po pravilu, sadrže:

uvodni deo, u kome se navodi naziv pronalaska, a zatim one tehničke karakteristike koje u međusobnoj kombinaciji pripadaju prethodnom stanju tehnike, a koje su neophodne za definisanje karakteristika pronalaska za koje se zahteva zaštita, i

karakteristični deo zahteva, kome prethodi izraz „naznačen time”, u kome se navode nove tehničke karakteristike pronalaska za koje se u međusobnoj kombinaciji ili u kombinaciji s tehničkim karakteristikama stanja tehnike iz tačke 1. ovog stava zahteva zaštita patentom.

Uz svaki patentni zahtev u kome su navedene bitne karakteristike pronalaska (nezavisan patentni zahtev) može se postaviti jedan ili više zavisnih patentnih zahteva koji se odnose na specifične karakteristike pronalaska.

Zavisan patentni zahtev obuhvata sve karakteristike nekog drugog (zavisnog ili nezavisnog) patentnog zahteva i, po pravilu, na početku sadrži upućivanje na drugi patentni zahtev, posle čega se navode specifične karakteristike za koje se traži zaštita patentom. Svi zavisni patentni zahtevi koji se pozivaju na jedan ili više prethodnih patentnih zahteva moraju biti grupisani tako da se lako odredi veza međusobno zavisnih zahteva i da se njihovo značenje može jasno protumačiti.

Kad je ispunjen uslov jedinstva pronalaska, prijava patenta može sadržati više nezavisnih patentnih zahteva u istoj kategoriji (proizvod, postupak) ako predmet pronalaska nije moguće obuhvatiti jednim nezavisnim patentnim zahtevom.

Zahtevi se moraju označiti po redosledu, arapskim brojevima.

Patentni zahtevi u pogledu tehničkih karakteristika pronalaska ne mogu se, osim kad je to neophodno, pozivati na delove opisa pronalaska ili nacrt (na primer: „kao što je opisano u delu … opisa” ili „kao što je ilustrovano na slici … nacrta”).

Ako prijava patenta sadrži nacrt, elementi pronalaska navedeni u patentnim zahtevima označavaju se pozivnim oznakama identičnim oznakama na nacrtu, smeštenim u zagrade. Pozivne oznake se ne mogu tumačiti kao ograničenje zahteva.

Ako prijava patenta sadrži više pronalazaka, smatra se da su oni tako međusobno povezani da ostvaruju jedinstvenu pronalazačku zamisao kad između njih postoji tehnička veza koja obuhvata jednu ili više istih ili odgovarajućih posebnih tehničkih karakteristika (u daljem tekstu: jedinstvo pronalaska).

Izraz „posebne tehničke karakteristike” označava one tehničke karakteristike koje određuju doprinos kojim svaki od navedenih pronalazaka, posmatran kao celina, menja postojeće stanje tehnike.

Ocena o tome da li je više pronalazaka međusobno povezano tako da čine jedinstvenu pronalazačku zamisao, donosi se bez obzira na to da li su pronalasci definisani u odvojenim zahtevima, ili kao varijante u okviru jednog patentnog zahteva.

Nacrt je skup svih slika. Slika se po pravilu daje u formi tehničkog crteža, osim kada je drugi način neophodan za prikazivanje pronalaska (na primer: fotografije metalografskih struktura, mikrofotografije tkiva i ćelija i drugo).

Nacrt se prilaže na posebnim listovima. Slike se izrađuju prema pravilima tehničkog crtanja, u ortogonalnoj projekciji s potrebnim brojem preseka, a ako je to neophodno – u aksonometriji, izometriji i sl. Slike mogu da se izrade i u vidu šema, uz korišćenje simbola standardizovanih za odgovarajuću oblast tehnike.

Tehničke karakteristike listova i slika nacrta su po sadržaju iste i u formi kako to propisuje i zahteva nadležni organ za poslove intelektualne svojine.

Grafikoni, algoritmi i dijagrami smatraju se slikama.

U apstraktu se navodi naziv poverljivog pronalaska i kratak sadržaj suštine pronalaska koji je prikazan u opisu pronalaska, patentnim zahtevima i na nacrtu. Kratak sadržaj mora da ukaže na oblast tehnike na koju se odnosi pronalazak i mora biti sastavljen tako da omogući jasno razumevanje određenog problema, suštine tehničkog rešenja tog problema i osnovni način primene pronalaska. Ako je potrebno, u apstraktu se može navesti i hemijska formula koja, od svih formula sadržanih u prijavi, najbolje karakteriše pronalazak.

Apstrakt ne sme sadržati navode u vezi sa proizvoljnim svojstvima i vrednostima pronalaska, kao ni navode u vezi sa teorijskim mogućnostima primene.

Ako prijava sadrži nacrt, podnosilac prijave treba da naznači sliku ili, izuzetno, više slika koje predlaže uz apstrakt. Svi elementi pronalaska koji su navedeni u apstraktu i prikazani slikom, moraju biti praćeni pozivnim oznakama stavljenim u zagrade.

Apstrakt mora biti sastavljen tako da može efikasno poslužiti kao instrument za pretraživanje u određenoj oblasti tehnike, a posebno da se na osnovu njega može oceniti potreba za uvidom u kompletnu prijavu.

Apstrakt sadrži najviše 150 reči.

Uredna poverljiva prijava patenta zavodi se u Registar poverljivih prijava patenata i podnosilac prijave se pisanim putem obaveštava o utvrđenom datumu podnošenja prijave i registarskom broju pod kojim je prijava patenta zavedena.

Poverljiva prijava patenta se ne objavljuje.

Po prijemu poverljive prijave, Ministarstvo odbrane vrši formalno i suštinsko ispitivanje prijave.

Postupak ispitivanja poverljive prijave patenata i malog patenta bliže uređuje ministar odbrane.

Ako Ministarstvo odbrane u postupku ispitivanja poverljive prijave utvrdi da se radi o poverljivom pronalasku, sprovodi dalji postupak ispitivanja.

Ako Ministarstvo odbrane u postupku ispitivanja poverljive prijave, dostavljene od Zavoda za intelektualnu svojinu, utvrdi da pronalazak nije poverljiv, u roku od 90 dana od dana prijema, vraća prijavu Zavodu za intelektualnu svojinu na dalju nadležnost.

Ako se u postupku ispitivanja poverljive prijave, koja je dostavljena neposredno od strane domaćeg lica, utvrdi da pronalazak nije poverljiv, Ministarstvo odbrane dostavlja prijavu Zavodu za intelektualnu svojinu, uz navođenje utvrđenog datuma podnošenja prijave.

Dostavljena prijava kao datum podnošenja prijave zadržava dan kada je podnesena Ministarstvu odbrane.

Ako Ministarstvo odbrane, nakon sprovedenog postupka ispitivanja poverljive prijave patenta, utvrdi da su ispunjeni svi uslovi za priznavanje patenta ili malog patenta, donosi rešenje o priznavanju patenta ili malog patenta za poverljivi pronalazak, kojim se zahtev za priznavanje prava usvaja u celini ili delimično.

Ako Ministarstvo odbrane, nakon sprovedenog postupka ispitivanja poverljive prijave patenta, utvrdi da nisu ispunjeni svi uslovi za priznavanje patenta ili malog patenta, donosi rešenje o odbijanju zahteva za priznanje prava.

Rešenja iz st. 1. i 2. ovog člana konačna su i protiv njih se može voditi upravni spor pred nadležnim sudom.

Kada rešenje o priznavanju patenta za poverljivi pronalazak postane pravnosnažno, podaci o priznatom patentu ili malom patentu, upisuju se u Registar priznatih poverljivih patenata i malih patenata, sa datumom važenja od datuma podnošenja prijave.

Patent za poverljivi pronalazak traje 20 godina, a za mali patent 6 godina od datuma podnošenja prijave, sa mogućnošću produženja trajanja za dva puta po dve godine.

Podaci o priznatom pravu na patent ili mali patent, za poverljivi pronalazak, ne objavljuju se.

Nosiocu patenta za poverljivi pronalazak izdaje se patentni spis u dva primerka koji mora da sadrži:

naznačenje da se izdaje patentni spis;

registarski broj patenta;

oznaku prema MKP;

podatke o nosiocu poverljivog patenta: ime, prezime, jedinstveni matični broj građana i adresa ako je u pitanju fizičko lice, odnosno firma i sedište ako je u pitanju pravno lice;

podatke o pronalazaču: ime i prezime, jedinstveni matični broj građana i adresa odnosno naznačenje da pronalazač ne želi da bude naveden u prijavi;

podatke o zastupniku: ime i prezime i adresa ako je u pitanju fizičko lice odnosno firma i sedište ako je u pitanju pravno lice;

naziv pronalaska;

datum podnošenja prijave;

opis poverljivog pronalaska, patentne zahteve, nacrt, ako postoji i apstrakt.

Ministarstvo odbrane ima isključivo pravo korišćenja i raspolaganja poverljivim pronalaskom značajnim za odbranu.

Za poverljivi pronalazak zaštićen patentom ili malim patentom, pronalazač ima pravo na jednokratnu novčanu naknadu, bez obzira na to da li se poverljivi pronalazak primenjuje.

Visinu jednokratne novčane naknade iz stava 1. ovog člana, način obračuna i vreme plaćanja bliže uređuje ministar odbrane.

Ako Ministarstvo odbrane, nakon priznanja patenta za poverljivi pronalazak utvrdi da je pronalazak prestao biti poverljiv, donosi rešenje kojim se utvrđuje da pronalazak više nije poverljiv i Zavodu za intelektualnu svojinu dostavlja spis predmeta koji se odnosi na taj pronalazak.

IV. OGLAŠAVANjE NIŠTAVIM REŠENjA O PRIZNANjU PATENTA

Postupak oglašavanja ništavim rešenja o priznavanju poverljivog patenta pokreće se podnošenjem predloga Ministarstvu odbrane.

Postupak oglašavanja ništavim rešenja o priznavanju poverljivog patenta, sprovodi se u skladu sa postupkom utvrđenim zakonom kojim se uređuju patenti.

V. MERE ZAŠTITE POVERLjIVIH PRONALAZAKA

Podaci koji se odnose na poverljive pronalaske značajne za odbranu, u postupku ispitivanja i pravne zaštite poverljive prijave patenta i malog patenta, smatraju se tajnim podacima značajnim za odbranu.

Mere zaštite koje se primenjuju na dokumentaciju koja se odnosi na poverljive pronalaske značajne za odbranu obuhvataju preduzimanje mera i aktivnosti u cilju sprečavanja neovlašćenog pristupa podacima i dokumentaciji, kao i obezbeđivanje od fizičkog oštećenja ili uništenja.

Sva dokumentacija koja se odnosi na poverljivi pronalazak zaštićen patentom čuva se u skladu sa Zakonom o odbrani i propisima o zaštiti tajnosti podataka značajnih za odbranu.

Postupanje, evidentiranje i čuvanje dokumentacije koja se odnosi na poverljive pronalaske značajne za odbranu, vrši se uz posebne mere zaštite u skladu sa određenim stepenom tajnosti podataka.

Pristup dokumentaciji koja se odnosi na poverljive pronalaske mogu imati lica koja neposredno rade na poslovima zaštite poverljivih pronalazaka značajnih za odbranu u Ministarstvu odbrane i Vojsci Srbije.

Delovi informacija i dokumentacije koji se odnose na poverljive pronalaske, kojima raspolaže Ministarstvo odbrane, mogu se javno objavljivati, uz predhodno obavljene procedure skidanja vrste i stepena tajnosti, ukoliko se oceni da za to postoji interes i potreba.

Zaštitu poverljivog pronalaska u inostranstvu domaće fizičko ili pravno lice može tražiti samo po odobrenju Ministarstva odbrane.

Ova uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

05 Broj: 110-4836/2008-1

U Beogradu, 27. novembra 2008. godine

V L A D A

PREDSEDNIKdr Mirko Cvetković

Ostavite komentar