Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje

PREDLOG ZAKONA

O IZMENAMA I DOPUNAMA

ZAKONA O DOPRINOSIMA ZA OBAVEZNO SOCIJALNO OSIGURANjE

Član 1.

U Zakonu o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje („Službeni glasnik RS”, br. 84/04, 61/05, 62/06, 5/09 i 52/11), u članu 22. stav 4. briše se.

Član 2.

U članu 26. stav 1. tačka 1) posle reči: „zakona” dodaju se reči: „pomnožena koeficijentom u rasponu od 1 do 5”.

Član 3.

U članu 58. stav 1. reč: „člana 53.” zamenjuje se rečima: „čl. 53. i 65b”.

Stav 2. briše se.

Član 4.

Posle člana 65a dodaje se Odeljak VIIIa sa čl. 65b i 65v, koji glase:

„VIIIa Utvrđivanje i plaćanje doprinosa za preduzetnika za vreme porodiljskog odsustva koji delatnost nastavlja da obavlja preko ovlašćenog poslovođe

Član 65b

Za preduzetnika koji ostvaruje naknadu zarade za vreme porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta, a delatnost nastavlja da obavlja preko ovlašćenog poslovođe, ne utvrđuje se obaveza plaćanja doprinosa na oporezivu dobit, odnosno paušalno utvrđen prihod na koji se plaća porez po zakonu koji uređuje porez na dohodak građana, za vreme ostvarivanja prava na naknadu zarade.

Član 65v

Za preduzetnika koji ostvaruje naknadu zarade za vreme porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta, a delatnost nastavlja da obavlja preko ovlašćenog poslovođe, doprinosi se obračunavaju i plaćaju na iznos naknade zarade koju, prema propisima koji uređuju finansijsku podršku porodici sa decom, preduzetnik ostvaruje za vreme porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta, u skladu sa članom 18. ovog zakona.

Obračunavanje i plaćanje doprinosa po osnovu naknade zarade za lica iz stava 1. ovog člana, vrši nadležni organ u skladu sa propisima koji uređuju finansijsku podršku porodici sa decom.”

Član 5.

U članu 73. broj: „5.000” zamenjuje se brojem: „10.000”.

Član 6.

U članu 74. broj: „2.500” zamenjuje se brojem: „5.000”.

Član 7.

Odredba člana 2. ovog zakona primenjivaće se kod utvrđivanja osnovice doprinosa počev za 2012. godinu.

Član 8.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

Obrazloženje

I. USTAVNI OSNOV ZA DONOŠENjE ZAKONA

Ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u članu 97. tačka 8. Ustava Republike Srbije, kojim je predviđeno da Republika Srbija uređuje i obezbeđuje, pored ostalog, sistem u oblasti socijalnog osiguranja.

II. RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA

•Problemi koje zakon treba da reši, odnosno ciljevi koji se zakonom postižu

Razlozi za donošenje ovog zakona sadržani su prvenstveno u potrebi uređivanja na poseban način osnovice doprinosa i utvrđivanja obaveze plaćanja doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za onu kategoriju obveznika doprinosa koji obavljaju samostalnu delatnost (i po tom osnovu su osigurani na obavezno socijalno osiguranje) – preduzetnika, u slučaju kada koriste odsustvo zbog porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta, a delatnost nastavljaju da obavljaju preko ovlašćenog poslovođe.

Pored toga, odredbama zakona vrši se preciziranje osnovice doprinosa za sveštenike i verske službenike, u smislu stvaranja uslova za smanjenje razlike u iznosima osnovica doprinosa, ceneći kriterijume, odnosno polazeći od dužnosti na koju je osiguranik raspoređen, njegove školske spreme, godina radnog staža i drugih kriterijuma sadržanih u unutrašnjem zakonodavstvu crkve, odnosno verske zajednice.

U tom smislu, osnovna sadržina i ciljevi koji treba da se ostvare donošenjem ovog zakona su:

– uređivanje na poseban način osnovice doprinosa i načina obračunavanja, utvrđivanja i plaćanja doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, a imajući u vidu zakon koji uređuje finansijsku podršku porodici sa decom, za preduzetnika koji koristi odsustvo zbog porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta, a delatnost nastavlja da obavlja preko ovlašćenog poslovođe;

– utvrđivanje visine mesečne osnovice na koju se obračunava i plaća doprinos za obavezno socijalno osiguranje za sveštenike i verske službenike.

Sem toga, izmene Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje („Službeni glasnik RS”, br. 84/04, 61/05, 62/06, 5/09 i 52/11 – u daljem tekstu: Zakon) vrše se i radi usaglašavanja sa odredbama Zakona o prekršajima („Službeni glasnik RS”, br. 101/05, 116/08 i 111/09), kao i radi pravnotehničkog usaglašavanja između samih odredaba unutar Zakona.

U odnosu na doprinose za obavezno socijalno osiguranje ne postoje obavezujući propisi Evropske unije sa kojima je potrebno vršiti usaglašavanje.

•Razmatrane mogućnosti da se problemi reše i bez donošenja zakona

Imajući u vidu da je reč o elementima sistema i politike javnih prihoda koji se, saglasno odredbama Zakona o budžetskom sistemu („Službeni glasnik RS” br. 54/09, 73/10 i 101/10), uvode zakonom, to znači da se izmene i dopune tih elemenata mogu vršiti samo zakonom. Prema tome, kako se materija koja se uređuje ovim zakonom odnosi na doprinose za finansiranje obaveznog socijalnog osiguranja i spada u zakonodavnu regulativu, nije razmatrano, niti je bilo osnova za razmatranje njenog uređenja drugim zakonom ili podzakonskim aktom.

•Zašto je donošenje zakona najbolji način za rešavanje problema

S obzirom da se radi o zakonskoj materiji, određena postojeća zakonska rešenja jedino je i moguće menjati i dopunjavati donošenjem zakona, tj. izmenama i dopunama zakona.

Uređivanjem materije doprinosa za obavezno socijalno osiguranje zakonom, daje se doprinos pravnoj sigurnosti i obezbeđuje dostupnost javnosti u pogledu vođenja politike u oblasti socijalnog osiguranja, s obzirom da se zakon kao opšti pravni akt objavljuje i stvara jednaka prava i obaveze za sve subjekte koji se nađu u istoj pravnoj situaciji.

III. OBJAŠNjENjE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA I

POJEDINAČNIH REŠENjA

Uz član 1.

U članu 22. stav 4. Zakona vrši se pravnotehničko usaglašavanje sa odredbama ovog zakona.

Uz član 2.

Vrši se izmena člana 26. stav 1. tačka 1) Zakona, koja se odnosi na utvrđivanje osnovice doprinosa za sveštenike i verske službenike. Predmetnom izmenom, koja je izvršena imajući u vidu inicijativu Ministarstva vera i dijaspore, a na predlog Crkve i verskih zajednica koji je motivisan, kako je ukazano, stvaranjem uslova za smanjenje razlike u iznosima osnovica doprinosa kada se u obračunu primenjuje postojeće zakonsko rešenje, osnovica doprinosa opredeljuje se, pored ostalog, u visini najniže mesečne osnovice doprinosa iz člana 38. Zakona pomnožene koeficijentom u rasponu od 1 do 5, umesto sadašnjeg zakonskog rešenja koje je kao najnižu osnovicu opredelilo samo iznos najniže mesečne osnovice doprinosa iz člana 38. Zakona.

Uz član 3.

U članu 58. st. 1. i 2. Zakona vrši se pravnotehničko usaglašavanje sa odredbama ovog zakona.

Uz član 4.

Novododatim čl. 65b i 65v Zakona reguliše se utvrđivanje i plaćanje doprinosa za preduzetnika za vreme porodiljskog odsustva koji delatnost nastavlja da obavlja preko ovlašćenog poslovođe. Naime, odredbom člana 65b Zakona predlaže se da za preduzetnika koji ostvaruje naknadu zarade za vreme porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta, a delatnost nastavlja da obavlja preko ovlašćenog poslovođe, ne utvrđuje se obaveza plaćanja doprinosa na oporezivu dobit, odnosno paušalno utvrđen prihod na koji se plaća porez po zakonu koji uređuje porez na dohodak građana, za vreme ostvarivanja prava na naknadu zarade.

Odredbom člana 65v Zakona uređuje se da za preduzetnika koji ostvaruje naknadu zarade za vreme porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta, a delatnost nastavlja da obavlja preko ovlašćenog poslovođe, doprinosi se obračunavaju i plaćaju na iznos naknade zarade koju prema propisima koji uređuju finansijsku podršku porodici sa decom, preduzetnik ostvaruje za vreme porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta, u skladu sa članom 18. Zakona. Obračunavanje i plaćanje doprinosa po osnovu naknade zarade za navedena lica vrši nadležni organ u skladu sa propisima koji uređuju finansijsku podršku porodici sa decom.

Uz čl. 5. i 6.

U čl. 73. i 74. Zakona vrši se usklađivanje iznosa novčanih kazni sa odredbama Zakona o prekršajima.

Uz član 7.

Odredba člana 2. ovog zakona, koja se odnosi na način utvrđivanja osnovice doprinosa za sveštenike i verske službenike, primenjivaće se kod utvrđivanja osnovice doprinosa za ta lica, počev za 2012. godinu.

Uz član 8.

Predloženo je da ovaj zakon stupi na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

IV. PROCENA FINANSIJSKIH SREDSTAVA POTREBNIH ZA SPROVOĐENjE ZAKONA

Za sprovođenje ovog zakona nije potrebno obezbediti dodatna sredstva u budžetu Republike.

V. RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Razmatranje i donošenje zakona po hitnom postupku, predlaže se u skladu sa članom 167. Poslovnika Narodne skupštine („Službeni glasnik RS”, br. 52/10 i 13/11). Imajući u vidu da se ovim zakonom uređuju pitanja iz oblasti doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za navedene kategorije obveznika (preduzetnike koji, prema propisima koji uređuju finansijsku podršku porodici sa decom, ostvaruju naknadu zarade za vreme porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta, kao i za sveštenike i verske službenike), potrebno je blagovremeno obezbediti plaćanje doprinosa na zakonom predloženi način.

VI. ANALIZA EFEKATA ZAKONA

Imajući u vidu da je razlog za donošenje Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, utvrđivanje i plaćanje doprinosa za preduzetnika koji ostvaruje naknadu zarade za vreme porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta, a da je prema dobijenim podacima od Poreske uprave, broj tih obveznika doprinosa (u momentu dobijanja podataka), oko 500, smatra se da je celishodno da obaveza plaćanja doprinosa za ta lica bude uređena ne predloženi način. Analiza efekata zakona ne sadrži numeričke pokazatelje efekata na prihode budžeta imajući u vidu mali broj obveznika doprinosa po navedenom osnovu.

Pored toga, utvrđivanje visine mesečne osnovice na koju se plaća doprinos za obavezno socijalno osiguranje za sveštenike i verske službenike na opisan način – ceneći kriterijume, odnosno dužnosti na koju je osiguranik raspoređen, njegovu školsku spremu, godine radnog staža i druge kriterijume sadržane u unutrašnjem zakonodavstvu crkve, odnosno verske zajednice, omogućava

plaćanje doprinosa za obavezno socijalno osiguranje na osnovice koje adekvatnije odražavaju primenu navedenih kriterijuma za opredeljenje visine osnovice.

Na koga će i kako će najverovatnije uticati rešenja u zakonu

Uređivanje instituta utvrđivanja i plaćanja doprinosa za navedenu kategoriju obveznika, na način kako je predloženo ovim zakonom, trebalo bi da utiče na smanjenje fiskalnog opterećenja tih obveznika – preduzetnika koji ostvaruje naknadu zarade za vreme porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta, a delatnost nastavlja da obavlja preko ovlašćenog poslovođe. Pored toga, utvrđivanje visine mesečne osnovice na koju se plaća doprinos za obavezno socijalno osiguranje za sveštenike i verske službenike na opisan način, samo adekvatnije odražava primenu već pomenutih kriterijuma za opredeljenje visine osnovice.

2. Kakve troškove će primena zakona stvoriti građanima i privredi

Primena ovog zakona ne bi trebalo da stvori dodatne troškove građanima i privredi.

Da li su pozitivne posledice donošenja zakona takve da opravdavaju troškove koje će on stvarati

Naveli smo da primena ovog zakona ne bi trebalo da ima dodatne troškove za obveznike doprinosa.

Da li se zakonom podržava stvaranje novih privrednih subjekata na tržištu i tržišna konkurencija

Ovim zakonom se uređuje plaćanje doprinosa za obavezno socijalno osiguranje fizičkih lica, u predmetnom slučaju preduzetnika koji ostvaruju naknadu zarade za vreme porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta, a delatnost nastavljaju da obavljaju preko ovlašćenog poslovođe, kao i za sveštenike i verske službenike, pa predložena zakonska rešenja nemaju za prevashodni cilj podsticanje stvaranja novih privrednih subjekata.

Da li su sve zainteresovane strane imale priliku da se izjasne o zakonu

Ovaj zakon je u postupku pripreme dostavljen nadležnim ministarstvima i drugim nadležnim organima, tako da je zainteresovanim stranama pružena prilika da iznesu svoje stavove.

S tim u vezi, ukazujemo da je inicijativa Ministarstva rada i socijalne politike, koja se odnosi na utvrđivanje i plaćanje doprinosa za kategoriju obveznika – preduzetnika koji ostvaruju naknadu zarade za vreme porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta, a delatnost nastavljaju da obavljaju preko ovlašćenog poslovođe, kao zakonsko rešenje ugrađena u ovaj zakon.

Takođe, prihvaćena je inicijativa Ministarstva vera i dijaspore, koja se odnosi na visinu osnovice doprinosa za sveštenike i verske službenike.

6. Koje će se mere tokom primene zakona preduzeti da bi se ostvarilo ono što se donošenjem zakona namerava

Posebno ističemo da Ministarstvo finansija, periodičnim publikovanjem Biltena službenih objašnjenja i stručnih mišljenja za primenu finansijskih propisa, kao i na drugi pogodan način, dodatno obezbeđuje transparentnost, informisanost i pristup informacijama, kako bi se i na ovaj način doprinelo ostvarivanju ciljeva postavljenih donošenjem ovog zakona.

Član 22.

Osnovica doprinosa za preduzetnike je oporeziva dobit, odnosno paušalno utvrđen prihod na koji se plaća porez po zakonu koji uređuje porez na dohodak građana.

Do konačnog utvrđivanja oporezive dobiti za tekuću godinu, preduzetnici plaćaju mesečnu akontaciju doprinosa na osnovicu koju čini osnovica za mesečnu akontaciju poreza na dohodak građana.

Osnovica iz st. 1. i 2. ovog člana za preduzetnike je i osnovica dodatnog doprinosa za staž osiguranja koji se računa sa uvećanim trajanjem, a koji preduzetnik ostvaruje u skladu sa zakonom.

Odredbe st. 1. do 3. ovog člana odnose se i na preduzetnika koji ostvaruje naknadu zarade za vreme porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta, a delatnost nastavlja da obavlja preko ovlašćenog poslovođe.

Član 26.

Osnovica doprinosa za sveštenike i verske službenike je jedan od iznosa na koji osiguranika, polazeći od dužnosti na koju je osiguranik raspoređen, njegove školske spreme, godina radnog staža i drugih kriterijuma sadržanih u unutrašnjem zakonodavstvu crkve, odnosno verske zajednice, opredeli crkva, odnosno verska zajednica, i to:

1) najniža mesečna osnovica doprinosa iz člana 38. ovog zakona POMNOŽENA KOEFICIJENTOM U RASPONU OD 1 DO 5;

2) prosečna mesečna zarada u Republici isplaćena po zaposlenom u prethodnoj godini pomnožena koeficijentom u rasponu od 1 do 5.

Osnovicu iz stava 1. ovog člana crkva, odnosno verska zajednica opredeljuje u saradnji sa nadležnom organizacijom za obavezno socijalno osiguranje, koja podatke o tome za svakog osiguranika dostavlja nadležnoj organizacionoj jedinici Poreske uprave, u roku od 15 dana od dana sticanja svojstva osiguranika.

Osnovica opredeljena za određenog osiguranika u smislu st. 1. i 2. ovog člana ne može se menjati u toku tekuće godine, a može se izmeniti za narednu godinu, pod uslovom da podaci o izmenjenoj osnovici doprinosa budu dostavljeni nadležnoj organizacionoj jedinici Poreske uprave do 15. februara godine za koju se utvrđuje obaveza.

Član 58.

Za lica koja obavljaju samostalnu delatnost (preduzetnici, osnivači, odnosno članovi privrednog društva, samostalni umetnici, sveštenici i verski službenici), izuzev lica iz člana 53. ČL. 53. I 65B ovog zakona i za poljoprivrednike, obavezu doprinosa utvrđuje rešenjem Poreska uprava

Kada preduzetnik ostvaruje naknadu zarade za vreme trajanja odsustva zbog porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta, a delatnost nastavlja da obavlja preko ovlašćenog poslovođe, obračun i uplatu doprinosa po osnovu navedenog primanja, u ime i za korist preduzetnika, vrši lice koje saglasno zakonu obavlja poslove ovlašćenog poslovođe.

VIIIA UTVRĐIVANjE I PLAĆANjE DOPRINOSA ZA PREDUZETNIKA ZA VREME PORODILjSKOG ODSUSTVA KOJI DELATNOST NASTAVLjA DA OBAVLjA PREKO OVLAŠĆENOG POSLOVOĐE

ČLAN 65B

ZA PREDUZETNIKA KOJI OSTVARUJE NAKNADU ZARADE ZA VREME PORODILjSKOG ODSUSTVA, ODSUSTVA SA RADA RADI NEGE DETETA I ODSUSTVA SA RADA RADI POSEBNE NEGE DETETA, A DELATNOST NASTAVLjA DA OBAVLjA PREKO OVLAŠĆENOG POSLOVOĐE, NE UTVRĐUJE SE OBAVEZA PLAĆANjA DOPRINOSA NA OPOREZIVU DOBIT, ODNOSNO PAUŠALNO UTVRĐEN PRIHOD NA KOJI SE PLAĆA POREZ PO ZAKONU KOJI UREĐUJE POREZ NA DOHODAK GRAĐANA, ZA VREME OSTVARIVANjA PRAVA NA NAKNADU ZARADE.

ČLAN 65V

ZA PREDUZETNIKA KOJI OSTVARUJE NAKNADU ZARADE ZA VREME PORODILjSKOG ODSUSTVA, ODSUSTVA SA RADA RADI NEGE DETETA I ODSUSTVA SA RADA RADI POSEBNE NEGE DETETA, A DELATNOST NASTAVLjA DA OBAVLjA PREKO OVLAŠĆENOG POSLOVOĐE, DOPRINOSI SE OBRAČUNAVAJU I PLAĆAJU NA IZNOS NAKNADE ZARADE KOJU, PREMA PROPISIMA KOJI UREĐUJU FINANSIJSKU PODRŠKU PORODICI SA DECOM, PREDUZETNIK OSTVARUJE ZA VREME PORODILjSKOG ODSUSTVA, ODSUSTVA SA RADA RADI NEGE DETETA I ODSUSTVA SA RADA RADI POSEBNE NEGE DETETA, U SKLADU SA ČLANOM 18. OVOG ZAKONA.

OBRAČUNAVANjE I PLAĆANjE DOPRINOSA PO OSNOVU NAKNADE ZARADE ZA LICA IZ STAVA 1. OVOG ČLANA, VRŠI NADLEŽNI ORGAN U SKLADU SA PROPISIMA KOJI UREĐUJU FINANSIJSKU PODRŠKU PORODICI SA DECOM.

Član 73.

Novčanom kaznom od 5.000 10.000 do 250.000 dinara kazniće se za prekršaj preduzetnik ako ne izvrši uplatu doprinosa ili uplatu doprinosa ne izvrši u propisanom roku (član 60. stav 1).

Član 74.

Novčanom kaznom od 2.500 5.000 do 50.000 dinara kazniće se za prekršaj fizičko lice ako ne izvrši uplatu doprinosa ili uplatu doprinosa ne izvrši u propisanom roku (član 51. stav 5, član 57. stav 2, član 58a stav 3, član 59a , član 60. st. 1. i 2. i član 62. stav 1).

IZJAVA O USKLAĐENOSTI PROPISA SA PROPISIMA EVROPSKE UNIJE

1. Ovlašćeni predlagač propisa – Vlada

Obrađivač – MINISTARSTVO FINANSIJA

2. Naziv propisa

PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA ZA OBAVEZNO SOCIJALNO OSIGURANjE

DRAFT LAW ON AMENDMENTS AND SUPLEMENTS TO LAW ON MANDATORY SOCIAL SECURITY INSURANCE CONTRIBUTIONS

3. Usklađenost propisa sa odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i njihovih država članica, sa jedne strane, i Republike Srbije sa druge strane („Službeni glasnik RS”, broj 83/08) (u daljem tekstu: Sporazum), odnosno sa odredbama Prelaznog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima između Evropske zajednice, sa jedne strane, i Republike Srbije, sa druge strane („Službeni glasnik RS”, broj 83/08) (u daljem tekstu: Prelazni sporazum)

a) Odredba Sporazuma i Prelaznog sporazuma koja se odnose na normativnu sadržinu propisa

ODREDBE ČLANA 100. SPORAZUMA.

b) Prelazni rok za usklađivanje zakonodavstva prema odredbama Sporazuma i Prelaznog sporazuma

PRIMENjUJE SE ROK IZ ČLANA 72. SPORAZUMA, KAO OPŠTI ROK ZA USKLAĐIVANjE PROPISA.

v) Ocena ispunjenosti obaveze koje proizlaze iz navedene odredbe Sporazuma i Prelaznog sporazuma

/

g) Razlozi za delimično ispunjavanje, odnosno neispunjavanje obaveza koje proizlaze iz navedene odredbe Sporazuma i Prelaznog sporazuma

/

d) Veza sa Nacionalnim programom za integraciju Republike Srbije u Evropsku uniju

/

4. Usklađenost propisa sa propisima Evropske unije

a) Navođenje primarnih izvora prava EU i usklađenost sa njima

b) Navođenje sekundarnih izvora prava EU i usklađenost sa njima

v) Navođenje ostalih izvora prava EU i usklađenst sa njima

g) Razlozi za delimičnu usklađenost, odnosno neusklađenost

d) Rok u kojem je predviđeno postizanje potpune usklađenosti propisa sa propisima Evropske unije

NE POSTOJE ODGOVARAJUĆI PROPISI EVROPSKE UNIJE SA KOJIMA JE POTREBNO OBEZBEDITI USKLAĐENOST.

5. Ukoliko ne postoje odgovarajući propisi Evropske unije sa kojima je potrebno obezbediti usklađenost treba konstatovati tu činjenicu. U ovom slučaju nije potrebno popunjavati Tabelu usklađenosti propisa.

NE POSTOJE ODGOVARAJUĆI PROPISI EVROPSKE UNIJE SA KOJIMA JE POTREBNO OBEZBEDITI USKLAĐENOST.

6. Da li su prethodno navedeni izvori prava EU prevedeni na srpski jezik?

PREVOĐENjE PROPISA JE U TOKU.

7. Da li je propis preveden na neki službeni jezik EU?

PREVOĐENjE PROPISA JE U TOKU.

8. Učešće konsultanata u izradi propisa i njihovo mišljenje o usklađenosti.

U IZRADI PREDLOGA ZAKONA NISU UČESTVOVALI KONSULTANTI.

Ostavite komentar