Uredba o izmenama i dopunama uredbe o planu mreže zdravstvenih ustanova

Na osnovu člana 47. Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Službeni glasnik RS ”, broj 107/05),

Vlada donosi

U R E D B U

O IZMENAMA I DOPUNAMA UREDBE

O PLANU MREŽE ZDRAVSTVENIH USTANOVA

Član

U Uredbi o Planu mreže zdravstvenih ustanova („Službeni glasnik RS ”, br. 42/06 i 119/07), u članu 5. st. 3. i 4. menjaju se i glase:

„U domu zdravlja obezbeđuje se i prevencija i lečenje u oblasti stomatološke zdravstvene zaštite, zdravstvena zaštita zaposlenih, odnosno medicina rada i fizikalna medicina i rehabilitacija, ako obavljanje ove zdravstvene delatnosti nije organizovano u drugoj zdravstvenoj ustanovi na teritoriji za koju je dom zdravlja osnovan.

U domu zdravlja koji je osnovan za teritoriju sa preko 20.000 stanovnika, a udaljen je preko 20 kilometara od najbliže opšte bolnice, odnosno dom zdravlja koji je osnovan za teritoriju sa preko 15.000 stanovnika, a udaljen je preko 50 kilometara od najbliže opšte bolnice, može se obavljati i specijalističko-konsultativna delatnost iz interne medicine, pneumoftiziologije, oftalmologije, otorinolaringologije, psihijatrije (zaštita mentalnog zdravlja), dermatovenerologije i medicine sporta.”

Član

U članu 7. stav 5. menja se i glasi:

„Zdravstvena ambulanta organizuje se u naseljenom mestu, školi, privrednom društvu ili ustanovi ako opredeljeni broj korisnika omogućava angažovanje jednog tima za obavljanje delatnosti iz opšte medicine ili zdravstvene zaštite dece i školske dece ili preventivne i dečije stomatologije.”

Član

Član 8. menja se i glasi:

„Ako u opštini postoje dom zdravlja i opšta bolnica koji su u državnoj svojini, laboratorijska, radiološka i druga dijagnostika mogu se organizovati u okviru jedne zdravstvene ustanove i to u opštoj bolnici.”

Član

U članu 11. st. 1. i 2. menjaju se i glase:

„Zavod za zdravstvenu zaštitu studenata osniva se za najmanje 10.000 studenata i obavlja preventivnu i kurativnu zdravstvenu zaštitu studenata iz oblasti opšte medicine, stomatologije, ginekologije, laboratorijske i druge dijagnostike i terapije za potrebe studenata.

Zavod za zdravstvenu zaštitu studenata koji obezbeđuje zdravstvenu zaštitu za najmanje 30.000 studenata može obavljati specijalističko-konsultativnu delatnost iz interne medicine, psihijatrije (zaštita mentalnog zdravlja), oftalmologije, otorinolaringologije, dermatovenerologije, fizikalne medicine i rehabilitacije, epidemiologije i socijalne medicine sa informatikom.”

Član

U članu 13. stav. 2. menja se i glasi:

„Zavod za hitnu medicinsku pomoć obavlja i sanitetski prevoz akutno obolelih i povređenih lica u druge odgovarajuće zdravstvene ustanove, vrši prevoz nepokretnih, ograničeno pokretnih pacijenata i pacijenata na dijalizi, ako ova delatnost nije obezbeđena preko druge zdravstvene ustanove, kao i snabdevanje lekovima koji se daju u hitnim slučajevima.”

Član

Član 14. menja se i glasi:

„Zavod za gerontologiju obavlja zdravstvenu zaštitu starih lica iz oblasti opšte medicine, stomatologije, rehabilitacije, palijativnog zbrinjavanja i nege u kućnim uslovima.

Zavod za gerontologiju može obavljati i specijalističko-konsultativnu delatnost iz oblasti interne medicine, neurologije i psihijatrije (neuropsihijatrije)”.

Član

Član 18. menja se i glasi:

„Stacionarnu i specijalističko-konsultativnu delatnost na sekundarnom nivou obavlja opšta i specijalna bolnica.

Kliničko-bolnički centar obavlja visokospecijalizovanu specijalističko-konsultativnu i stacionarnu zdravstvenu delatnost na tercijarnom nivou iz jedne ili više grana medicine, kao i specijalističko-konsultativnu i stacionarnu zdravstvenu delatnost na sekundarnom nivou zdravstvene zaštite.

Klinika, institut i klinički centar obavljaju visokospecijalizovanu specijalističko-konsultativnu, odnosno visokospecijalizovanu specijalističko-konsultativnu i stacionarnu zdravstvenu delatnost na tercijarnom kao i specijalističko-konsultativnu i stacionarnu zdravstvenu delatnost na sekundarnom nivou.

Zdravstvene ustanove iz st. 1, 2. i 3. ovog člana obavljaju i farmaceutsku zdravstvenu delatnost preko bolničke apoteke.”

Član

U članu 20. stav 1. menja se i glasi:

„Dnevna bolnica, kao posebna organizaciona jedinica polikliničke službe bolnice, organizuje se za obavljanje dijagnostičkih, terapijskih i rehabilitacionih usluga za ambulantne pacijente u sledećim oblastima: nefrologiji (hemodijaliza i peritonealna dijaliza) i drugim internističkim granama medicine (prvenstveno radi primene parenteralne i inhalacione terapije); hirurškim granama medicine (radi obavljanja hirurških intervencija i operacija iz oblasti jednodnevne hirurgije) i psihijatriji – zaštiti mentalnog zdravlja (radi primene kombinovanih mera psihoterapije, socioterapije, okupacione i radne terapije i psihosocijalne podrške obolelim i članovima njihovih porodica).”

Član

Član 21. menja se i glasi:

„Za ostvarivanje zakonom utvrđenih prava na bolničku zdravstvenu zaštitu u Republici Srbiji predviđeno je 38.590 bolničkih postelja, odnosno do 5,10 postelja na 1.000 stanovnika, i to za:

Bolničke postelje broj stopa na 1.000stanovnika 1) kratkotrajnu hospitalizaciju akutno obolelih i povređenih: a) na sekundarnom nivou 24.488 do 3,27 b) na tercijarnom nivou 6.000 do 0,80 2) produženo lečenje i dugotrajnu hospitalizaciju: a) psihijatrijskih bolesnika 3.400 do 0,45 b) obolelih od tuberkuloze, nespecifičnih oboljenja pluća i drugih hroničnih oboljenja i stanja 907 do 0,12 3) rehabilitaciju u specijalizovanim bolničkim ustanovama 3.795 do 0,51

Pod bolničkim posteljama iz stava 1. ovog člana ne podrazumevaju se postelje u dnevnim bolnicama, neonatološkim odeljenjima porodilišta i postelje za pratioce.”

Član

Član 22. menja se i glasi:

„Kapaciteti bolničkih ustanova za zbrinjavanje i lečenje akutnih oboljenja, stanja i povreda na sekundarnom nivou, sa prosečnom dužinom boravka lečenih na nivou ustanove do 8,5 iskazuju se brojem postelja po oblastima bolničke zaštite na 1.000 stanovnika upravnog okruga i grada Beograda (u daljem tekstu: stopa obezbeđenosti bolničkim posteljama) na sledeći način:

DELATNOST Stopa na 1000 stanovnika okruga/grada 1. INTERNISTIČKE DISCIPLINE(interna medicina, pulmologija, pneumoftiziologija, neurologija, psihijatrija, infektologija, dermatovenerologija) 1,50 2. HIRURŠKE DISCIPLINE(hirurgija, ortopedija, urologija, otorinolaringologija, oftalmologija) 1,00 3. PEDIJATRIJA 0,20 4. GINEKOLOGIJA I AKUŠERSTVO 0,37 5. PRODUŽENO LEČENjE I NEGA(gerijatrija, palijativno zbrinjavanje, hemioterapija, fizikalna medicina i rehabilitacija) 0,20 UKUPNO: 3,27

Boravak pacijenata u jedinici za produženo lečenje i negu, uključujući i period akutnog zbrinjavanja na nekom drugom odeljenju, može trajati do 30 dana.”

Član

U članu 23. dodaje se stav 4. koji glasi:

„Opšte bolnice osnovane u državnoj svojini u: Subotici, Ćupriji, Boru i Užicu mogu obavljati delatnost i iz oblasti neurohirurgije.”

Član

U članu 24. stav 2. menja se i glasi:

„Opšta bolnica iz stava 1. ovog člana može obavljati specijalističko-konsultativnu delatnost i iz neurologije, psihijatrije (neuropsihijatrije), ortopedije, urologije, oftalmologije, otorinolaringologije i dermatovenerologije.”

Član

U članu 25. stav. 2. menja se i glasi:

„Kapaciteti iz stava 1. ovog člana raspoređuju se po ustanovama na tercijarnom nivou srazmerno potrebama stanovništva koje gravitira tim ustanovama, u skladu sa kadrovskim, prostornim i drugim mogućnostima ustanova za rešavanje najsloženijih zdravstvenih potreba.”

Član

Naziv pododeljka: „2. Dugotrajna hospitalizacija”, menja se i glasi:

„2. Produženo lečenje i dugotrajna hospitalizacija”.

Član

Član 26. menja se i glasi:

„Bolničko lečenje i nega koje zbog vrste bolesti i stepena onesposobljenosti hospitalizovanih traje do 30 dana smatra se produženim lečenjem, a ako traje duže od 30 dana smatra se dugotrajnom hospitalizacijom, u smislu ove uredbe.”

Član

Član 27. menja se i glasi:

„Bolničko lečenje obolelih od psihijatrijskih bolesti koristi se do 3.400 bolničkih postelja u specijalnim bolnicama u: Novom Kneževcu, Vršcu, Kovinu i Gornjoj Toponici i u delu Specijalne bolnice za psihijatrijske bolesti „dr Laza Lazarević ” u Beogradu.

U okviru bolničkih postelja iz stava 1. ovog člana, do 1.500 postelja koristiće se za zbrinjavanje i lečenje psihotičnih poremećaja u akutnoj fazi, bolesti zavisnosti, za forenzičku psihijatriju, psihogerijatriju i psihosocijalnu rehabilitaciju, a do 1900 postelja za hospitalizaciju pacijenata obolelih od hroničnih psihijatrijskih bolesti.”

Član

Član 28. menja se i glasi:

„Za bolničko lečenje obolelih od tuberkuloze i nespecifičnih plućnih bolesti koriste se kapaciteti specijalnih bolnica u: Zrenjaninu, Beloj Crkvi, Sokobanji, „Ozren” u Sokobanji i Surdulici.

Za bolničko lečenje obolelih od šećerne bolesti, metaboličkih i drugih poremećaja koriste se kapaciteti specijalnih bolnica u: Bukovičkoj Banji, Vrnjačkoj Banji, Zaječaru i Čajetini.

Za bolničko lečenje obolelih od neuroloških i neuromišićnih bolesti koriste se kapaciteti specijalnih bolnica u Beogradu i Novom Pazaru.”

Član

Član 29. menja se i glasi:

„U bolničkim ustanovama za kratkotrajnu hospitalizaciju sprovodi se odgovarajući rani rehabilitacioni tretman u toku bolničkog lečenja, produženog lečenja i nege i u ambulantnim uslovima.

U specijalnim bolnicama za rehabilitaciju, sa ukupno 3.795 postelja na teritoriji Republike, koje raspolažu odgovarajućim terapijskim i rehabilitacionim kapacitetima sprovodi se celokupan tretman medicinske rehabilitacije za hospitalizovane i ambulantne pacijente.”

Član

Član 30. menja se i glasi:

„Ako na teritoriji grada u kome se nalazi sedište kliničkog centra nije osnovana klinika, odnosno institut za rehabilitaciju, ovu delatnost može obavljati klinički centar.”

Član

U članu 35. dodaje se stav 3. koji glasi:

„Ako je u bolničkoj ustanovi hitno zbrinjavanje povređenog ili obolelog pacijenta završeno u danu javljanja bolničkoj ustanovi i pacijent se otpušta na kućno lečenje, a isti nema mogućnost organizacije sopstvenog prevoza, bolnička ustanova obezbeđuje prevoz pacijenta.”

Član

Član 38. menja se i glasi:

„U bolničkim ustanovama obrazuju se organizacione jedinice koje objedinjavaju stacionarnu i specijalističko-konsultativnu delatnost u jednoj ili više srodnih oblasti medicine, kao i organizacione jedinice za obavljanje dijagnostičkih, rehabilitacionih i drugih stručnih poslova za ambulantne i stacionarno lečene pacijente.”

Član

U članu 39 stav 1. menja se i glasi:

„Stacionarna delatnost obavlja se u okviru bolničkih jedinica (odeljenja), organizovanih, u okviru jedne ili više srodnih medicinskih disciplina i po intenzitetu lečenja i nege.”

Član

Član 40. menja se i glasi:

„U bolnicama za akutna stanja i oboljenja, u zavisnosti od zdravstvenih potreba pacijenata, obezbeđuje se lečenje u standardnim bolničkim i kliničkim odeljenjima (osnovni nivo lečenja i nege) i na višim nivoima lečenja i nege, i to:

1) Nivo 1 – za lečenje i negu pacijenata visoko zavisnih od tuđe pomoći i pacijenata sa mogućim pogoršanjem njihovog zdravstvenog stanja, kao i pacijenata koji su premešteni sa višeg nivoa lečenja i nege čije zdravstvene potrebe mogu biti zadovoljene u odeljenju za standardno lečenje, ali uz dodatni nadzor i potporu. Kada se ukaže potreba za ove pacijente može se obrazovati posebna bolnička jedinica za poluintenzivno lečenje i negu;

2) Nivo 2 intenzivnog lečenja i nege – za pacijente sa disfunkcijom (oštećenjem) najmanje jednog organskog sistema kod kojih je potrebna osnovna respiratorna ili hemodinamska potpora, za pacijente koji su na postoperativnom lečenju, kao i za one koji su premešteni sa višeg nivoa lečenja i nege;

3) Nivo 3 intenzivnog lečenja i nege – za pacijente kod kojih je neophodna složena respiratorna potpora ili bazična respiratorna potpora, zajedno sa potporom još najmanje dva organska sistema (pacijenti sa disfunkcijom više organa).

Broj postelja za visoko zavisne pacijente iz tačke 1) ovog člana može biti najviše dva puta veći od broja postelja iz tač. 2) i 3) ovog člana.”

Član

Član 41. menja se i glasi:

„Kapaciteti odeljenja za intenzivno lečenje i negu Nivo 2intenzivnog lečenja i nege i Nivo 3 – intenzivnog lečenja i nege iz člana 40. ove uredbe obezbeđuju se u odnosu na broj postelja u zdravstvenoj ustanovi sa sledećim učešćem, i to u:

1) opštoj i specijalnoj bolnici za kratkotrajnu hospitalizaciju do 5%;

2) kliničko-bolničkom centru do 6%;

3) klinici, institutu i kliničkom centru do 8%;

4)urgentnom centru, specijalnoj bolnici (odeljenju) za cerebrovaskularna oboljenja i Institutu za neonatologiju do 20%.

Udeo postelja Nivoa 3 – intenzivnog lečenja i nege u ukupnom broju postelja intenzivnog lečenja i nege iz stava 1. ovog člana ne može biti veći od:

1) 10% u opštoj i specijalnoj bolnici za akutna stanja i oboljenja;

2) 15% u kliničko-bolničkom centru;

3) 20% u klinici, institutu i kliničkom centru;

4) 25% u urgentnom centru kliničkog centra i specijalnoj bolnici za cerebrovaskularna oboljenja.

U specijalnim bolnicama za dugotrajnu hospitalizaciju i rehabilitaciju mogu se obrazovati bolničke jedinice za nepokretne i ograničeno pokretne pacijente i za pacijente kojima je, zbog prirode bolesti i stanja, neophodan dodatni nadzor i potpora (Nivo 1 intenzivnog lečenja i nege).”

Član

U Tabeli teritorijalnog rasporeda i posteljnih kapaciteta zdravstvenih ustanova u Republici Srbiji, Odeljak XII. Šumadijski upravni okrug, tačka 13. menja se i glasi:

„13. Specijalna bolnica za rehabilitaciju „Bukovička Banja” Aranđelovac (lečenje dece obolele od šećerne bolesti 40 i rehabilitacija 50 postelja) – 90.”

U odeljku XV. Zaječarski upravni okrug, tač. 6. i 8. menjaju se i glase:

„6. Specijalna bolnica za nespecifične plućne bolesti „Sokobanja” (za lečenje 100 i za rehabilitaciju 200) – 300;

8. Specijalna bolnica za rehabilitaciju „Gamzigrad ”, Zaječar (za lečenje 10 i za rehabilitaciju 90) – 100.”

U odeljku XVI. Zlatiborski upravni okrug, tač. 2. i 3. menjaju se i glase:

„2. Zdravstveni centar Užice (za opštine Arilje, Bajina Bašta (stacionar 20 postelja), Kosjerić, Nova Varoš (stacionar 30 postelja), Požega (60 postelja), Priboj, Prijepolje, Sjenica (stacionar 20 i porodilište 10 postelja), Užice i Čajetina; opšta bolnica Priboj (110 postelja), opšta bolnica Prijepolje (170 postelja) i opšta bolnica Užice (780 postelja) – 1200;

3. Specijalna bolnica za bolesti štitaste žlezde i bolesti metabolizma „Zlatibor” Čajetina (za radioterapiju 2 i rehabilitaciju 70) – 72.”

U odeljku XVII. Moravički upravni okrug, tačka 6. menja se i glasi:

„6. Specijalna bolnica za rehabilitaciju Ivanjica – 80.”

U odeljku XVIII. Raški upravni okrug, tačka 8. menja se i glasi:

„8. Specijalna bolnica za lečenje i rehabilitaciju „Merkur” Vrnjačka Banja (za lečenje 20 i za rehabilitaciju 400 postelja) – 420.”

U odeljku XX. Nišavski upravni okrug, tač. 14. i 18. menjaju se i glase:

„14. Institut za lečenje i rehabilitaciju „Niška Banja”, Niš (kardiologija 40, ortopedija 40 i reumatologija 40 i za rehabilitaciju 350 postelja) – 470;

18. Zavod za sudsku medicinu Niš (za Nišavski, Pčinjski, Jablanički, Pirotski, Zaječarski, Toplički, Borski i Rasinski upravni okrug).”

U odeljku XXX. grad Beograd, tačka 46. menja se i glasi:

„46. Institut za rehabilitaciju (rehabilitacija kardioloških bolesnika 80 i rehabilitacija 300 postelja) – 380.”

Član

Ova uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije ”.

05 Broj: 110-2983/2006-5

U Beogradu, 11. septembra 2008. godine

V L A D A

PRVI POTPREDSEDNIK VLADE – ZAMENIK PREDSEDNIKA VLADEIvica Dačić

Ostavite komentar